OGLAAVANJE I MEDIJ

SADRAJ:

to je oglaavanje? Oglaavanje u medijima Istraivanje isplativosti i trendova u medijima Mo prikrivenog oglaavanja Utjecaj na mlade Kodeks asti HURA-e

Oglaavanje i mediji su neizbjeni dio nae svakodnevnice, a njihov je broj iz dana u dan sve vei. Cilj ovoga prikaza je pojasniti oglaavanje kao i njegovu zastupljenost u medijima. Zato ono zaokuplja nau panju iako vjerojatno znamo da je jedini cilj oglasa prodati odreeni proizvod. Mo oglaavanja i medija je velika, kao i njihove posljedice, to je i prikazano u ovome radu.

to je oglaavanje (advertising)? Oglaavanje se moe definirati kao vrsta komunikacije ija je uloga informiranje, obavjetavanje o proizvodima ili uslugama potroae.

Reklamiranje ili oglaavanje je plaena ili osobna poruka koja dolazi iz izvora koji se moe identificirati. Upuena je javnosti kanalima masovnih medija, a kreirana je tako da uvjeri.( Zgrablji Rotar:2005)

to je oglaavanje (advertising)? Za reklamiranje se posebno koriste masovni mediji: televizija, radio, Internet, novine, asopisi.

Reklamnom promidbom se koriste politike stranke, vjerske organizacije, vojska, neprofitne organizacije.

Povijest oglaavanja Jedan od najstarijih komunikacijskih alata koji kompanije koriste u svojoj komunikaciji sa potencijalnim potroaima pomou medija je upravo OGLAAVANJE. Osim putem medija, komunikacija se ostvaruje i PR alatima. Bez komunikacije s tritem proizvodi se gase to utjee na poslovanje kompanija, kao i na radna mjesta u cjelokupnom lancu industrije oglaavanja.

Povijest oglaavanja 550. godine pr. Kr. pojavljuju se prvi primjeri reklame - crne figurice Lekythos Takvi oblici danas su prisutni samo u siromanim zemljama

Pojava najstarijih oblika oglaavanja kroz crtee i natpise

Tokom 15.st. pojavljuje se tiskarski stroj

Povijest oglaavanja 17.st. u Engleskoj pojavljuju se reklame u novinama 1950. godine pojavljuje se DuMont Television Newtwork, prva komercijalna televizijska mrea

1841. godine Volney Palmer osniva prvu oglaavajuu agenciju u Bostonu

1990. godine pojavljuje se Internet marketing ( koritenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ispunjavanje marketinkih ciljeva

Oglaavanje u medijima Oglaavanje na televiziji predstavlja najisplativije oglaavanje od svih medija medij koji kombinira doseg, brzinu i emocije

moe dosegnuti svaku ciljnu skupinu pa i najvei postotak populacije jedan od najkoritenijih medija koji je u stanju ostvariti vrlo brz kontakt s potroaima

Oglaavanje u medijima Oglaavanje na radiju odlian medij zbog mogunosti praenja svojih sluatelje kroz cijeli dan mogunost interakcije sa sluateljima

pogodan za korisne razgovore s potencijanim potroaima, nagradne igrekao i razne prezentacije

Oglaavanje u medijima Oglaavanje u tisku uinkovito ako je uestalo i to u trajanju od minimalno 3 mjeseca, lake odrediti to itatelji ele

zbog prisutnosti velike konkurencije oglaavanje mora biti kreativno oglasi u uglednim asopisima ine mnogo za ugled i status oglaivaa

Oglaavanje u medijima Oglaavanje u oglasnicima uspjeno reklamiranje uslunih, strunih, proizvodnih djelatnosti oglaavanje treba biti uestalo

postojanje iroke itateljske publike nedostatak u tome to nema nikakvog izdvajanja od konkurencije

Oglaavanje u medijima Oglaavanje na Internetu zauzima visoku drugu poziciju po isplativosti oglaavanja. tijekom 2010. god. pozicioniralo se odmah izmeu oglaavanja na televiziji

prema istraivanju IAB-a (Internet Advertising Bureau)u proteklih deset godina internet oglaivanje vie se nego utrostruilo. 2010. god. trite je vrijedilo oko 8 milijardi, dok sada premauje 26 milijardi dolara.

Oglaavanje u medijima Pretraivanje sa 46 % zauzima najvei udio u internetskom oglaavanju Uz pretraivanje, velik udio zauzima i oglaavanje putem bannera, 24 %

Tko se oglaava?IAB-ova istraivanja pokazala su: na internet oglaavanje najvie troi sektor maloprodaje, kroz 2010. god. izdvojeno je 5,5 milijardi dolara, to predstavlja rast u odnosu na prolu godinu drugi najvei korisnik internetskog oglaavanja su telekomi, ija potronja u 2010. god. iznosi 3,5 milijardi dolara, to oznaava pad za milijardu dolara.

Trendovi u medijima Rezultati istraivanja o trendovima u medijima u vrijeme ekonomske krize pokazuju najveu osjetljivost novinskih izdavaa u razvijenim zemljama

Prihodi tiskani medija od oglaavanja mogli bi se smanjiti za ak 20 %, dok bi naklada mogla pasti za 10 %

Potroai gledanje televizije ee odabiru umjesto drugih, skupljih vrsta medija, iz ega slijedi porast televizijskog oglaavanja u vrijeme krize

Investicije u oglaavanju Neto investicije oglaavanja u medijima prole godine iznosile su 1,85 milijardi kuna, to je 17 % manje nego u godini prije

Ove godine oekuje se otprilike prologodinja razina tih investicija,doznaje se iz Udruenja agencija za trino komuniciranje - HURA

790 milijuna za oglaavanje na TV - uOd ukupnih prologodinjih 1,85 milijardi kuna za oglaavanje: najvei dio od 790 milijuna kuna bilo je uloeno za televiziju drugo mjesto zadralo je oglaavanje u tisku s uloenih 615 milijuna kuna

225 milijuna za radio oglaavanje

iza tiska slijedi radio kod kojega je zabiljeen najmanji pad investicija jedini porast ulaganja u oglaavanje vidljiv je u internetu s 17 % od investiranih 35 milijuna kuna

Vrijednost oglaavanja u HrvatskojIstraivanje koje je izvrila agencija Media net ukupna vrijednost oglaavanja na tv kanalima u lipnju prole godine odnosila se 31 % na Novu TV, a po 30 % na HRT i RTL

Vrijednost oglaavanja u Hrvatskoj najvei dio trita u lipnju prole godine odnosio se na Veernji list VIP net, T-com i Podravka su objavili najvei broj oglasa u tiskanim medijima

Isplativost oglaavanjaIstraivanje provedeno u suradnji agencije Hendal i T-portala 47% itatelja T-portala smatra da je najisplativije oglaavanje na TV- u 31% itatelja smatra kako je to Internet 10% glasova su dobile dnevne novine 6% radio Na predzadnjem i zadnjem mjestu se nalazi vanjsko oglaavanje i asopisi

Pregled pet najveih svjetskih oglaivaa u medijima1. Proctor & Gamble troi 3,34 milijarde dolara na oglaavanje 17,9% vie nego u 2009.

TV: 1,85 milijardi dolara asopisi: 1,01 milijardu dolara Tisak: 203 milijuna dolara

Internet: 169 milijuna dolara Ostalo: $ 1,30 milijardi

Pregled pet najveih svjetskih oglaivaa u medijima2. AT&T troi 2,99 milijardi dolara na oglaavanje 7,2% vie nego u 2009.

TV: 1,52 milijardi dolara asopisi: 49 milijuna dolara Tisak: 215 milijuna dolara

Internet: 140 milijuna dolara Ostalo: $ 1,07 milijardi

Pregled pet najveih svjetskih oglaivaa u medijima3. General Motors troi 2,87 milijardi dolara na oglaavanje 16,6% vie nego u 2009.

TV: 1,20 milijardi dolara asopisi: 410 milijuna dolara Tisak: 246 milijuna dolara

Internet: 240 milijuna dolara Ostalo: $ 772 milijuna

Pregled pet najveih svjetskih oglaivaa u medijima4. Verzion troi 2,45 milijardi dolara na oglaavanje 18,8% vie nego u 2009.

TV: 1,11 milijardi dolara asopisi: 87 milijuna dolara Tisak: 291 milijuna dolara

Internet: 169 milijuna dolara Ostalo: $ 798 milijuna

Pregled pet najveih svjetskih oglaivaa u medijima5. American Express troi 2,22 milijarde dolara na oglaavanje 62,8% vie nego u 2009.

TV: 228 milijuna dolara asopisi: 63 milijuna dolara Tisak: 130 milijuna dolara

Internet: 132 milijuna dolara Ostalo: $ 1,67 milijardi dolara

Prikriveno oglaavanje Predstavlja vrstu promocije i promidbe komercijalnih proizvoda ili usluga koje su stavljene u kontekst medijskih promidbi.

Prednosti se sastoje u plasiranju proizvoda ciljanim skupinama u svakodnevnom okruju

Doputeno u SAD-u

Mo oglaavanja Temelji se na razliitim tehnikama podilaenja Oglaavanje je svakim danom tehniki sve savrenije Oglaavanje ne prodaje proizvod, ve ljudske elje za sreom, sigurnosti, ljubavi, obitelji, ljepotom

Utjecaj na mlade Djeca i tinejderi predstavljaju najvee rtve oglaavanja Iskoritava se naivnost i neiskustvo mladih Oglaavanje mora biti zabavno i originalno Trite diktira mladim kako e ivjeti, posljedice su da mladi ne znaju razliku izmeu stvarnosti i medijske konstrukcije stvarnosti

Kodeks astiPrema Kodeksu asti HURA e (Udruenja drutva za trino komuniciranje) Djeca se ne smiju zlouporabiti u reklamne svrhe Promidbene poruke ne smiju stvarati predodbu inferiornosti kod djece ukoliko kupe odreeni proizvod Ne smiju se prikazivati djeca u opasnim ivotnim situacijama U reklamama djeca ne smiju koristiti igice, upaljae ili elektrine ureaje

(Gfk, Centar za istraivanje trite proveo anketu)

Tvrdnje o reklamama - reklamiranje dovodi ljude u iskuenje, mami na kupnju nepotrebnih proizvoda - reklame potiu konkurenciju meu proizvoaima i prisiljavaju proizvoae na usavravanje proizvoda - reklame u kojima se pojavljuju poznate linosti privlae veu panju - ponekad reklame daju korisne podatke o novim proizvodima - reklamiranje rezultira veom prodajom, a time i zaposlenou, uva radna mjesta - reklamiranje proizvoda openito je prilino korisno za potroae - reklame omoguavaju bolju usporedbu razliitih proizvoda - reklamiranje nepotrebno utjee na vie cijene proizvoda - reklame su u veini sluajeva prilino zabavne

Iskazani stupanj slaganja (%)82 79 78 75 64 64 62 62 57

Zakljuak Velika je uloga oglaavanje u ivotu suvremenog ovjeka 24 sata dnevno ljudi su okrueni razliitim medijima Pod najveim utjecajem oglaavanja spadaju djeca Dananje generacije ne znaju ivjeti bez medija Potrebno medijsko obrazovanje ljudi