Broj 21. Godina II. 18. veljaËe 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Odlazak prethodniceu KabulOdlazak prethodniceu Kabul

N a sastanku s poljskim predsjed-nikom Aleksandrom Kwasniew -skim u Bijeloj kuÊi, ameriËki pred-

sjednik Bush najavio je da Êe od Kon gre-sa zatraæiti odobrenje svote od 100 mili-juna dolara za pomoÊ u modernizaciji

polj skih oruæanih snaga. Ta svota je Ëetvrtina od ukupne svote koju suAmerikanci namijenili za jaËanje kapaciteta ameriËkih saveznika za “pro-micanje demokracije i stabilnosti u svijetu”.Prvi Ëovjek Poljske odbio je nagaanja da je Poljska nagraena za svojdoprinos u Iraku, gdje njen kontingent broji 1700 vojnika, ali je izjavio dase u Poljskoj nalazi joπ 700 vojnika koji mogu odmah biti upuÊeni svojimkolegama. Prema najavama, Poljaci Êe tamo ostati do kraja ove godine.

SVIJET

2

WASHINGTON

N ajveÊu krivnju za nesreÊu podmornice USS San Francisco ipaksnosi njezin zapovjednik, objavili su Ëelnici ameriËke mornaricenakon provedene istrage. Komodor Kevin Mooney propustio je

provesti “nekoliko kljuËnih postupaka nuænih za plovidbu i planiranje rute”.Iako podmorska planina u koju je podmornica udarila nije zabiljeæena naameriËkim kartama, prema izvjeπÊima TV stanice CBS News, karte kojesu bile na raspolaganju upozoravale su da su sateliti registrirali sumnjivovodeno podruËje koje je moglo podrazumijevati prepreku ispod povrπine.

T estiranje Pentagonovog raketnog ob -rambenog sustava po drugi put u po -sljednja dva mjeseca pokazalo se ne -

uspjeπnim.Nakon πto je 15. prosinca propala jedna pro-ba, na poligonu Ronald Reagan (Mar shalloviotoci, srediπnji Pacifik) provedeno je novotestiranje. Pogreπka je postala vidljiva kada jepresretaËki projektil, koji je trebao pogoditinapadaËki, zatajio i nije poletio. Iako istragajoπ nije zavrπena, predstavnici dræavne Agencije za raketnu obranu izja vilisu da je “zatajenje vjerojatno izazvano problemima u opremi potrebnoj zapripremu lansiranja, a ne nepravilnostima na samom projektilu”.

V ladimir Kurojedov, zapov-jednik ruske ratne mor na-rice, izjavio je za Interfax

agenciju da “program naoruæanjado 2010. godine ne ukljuËujeproizvodnju nosaËa zrakoplova, aliÊe se nakon toga poËeti s projek-tiranjem i gradnjom sofisticiranijihplovila te vrste”. Admiral je dodao

da “su nosaËi potrebni Rusiji, alitreba definirati koliko ih je potreb-no, kakvi i gdje trebaju biti, te je liindustrija spremna za njihovu pro-izvodnju”.TrenutaËno je u operativnoj sluæbisamo jedan ruski nosaË zrakoplo-va, Admiral Kuznjecov, koji moæeprevoziti do 52 zrakoplova.

B ritanski program multinaci o-nalnih zdruæenih mor nariËkihvjeæbi za 2005. godinu po -

Ëinje 21. veljaËe prvu vjeæbu, kojaÊe ukljuËivati Ëetiri broda, dvije pod-mornice, 14 lovaËkih i pet mornariË-kih patrolnih letjelica. Mjesto vjeæbeje zapadna obala ©kotske, a cilj vjeæ-

be je potvrda sposobnosti zdruæenih snaga da djeluju zajedno kroz kom-pleksni, realistiËni zahtjevni program ratnih igara u pomorskom i zraËnomokruæenju. Prema scenariju, mornariËke snage moraju nametnuti embar -go naoruæanja fiktivnim nacijama koje su u sukobu oko iskoriπtavanjaruda, uspostaviti pomorsku bazu, te omoguÊiti pojaËanje i opskrbu pri -pad nicima koalicijskih snaga rasprπenima uokolo.

Sto milijuna dolara za Poljsku

I ndijsko ratno zrakoplovstvo najavilo jepotpisivanje ugovora Ëija bi vrijednostmogla dosegnuti 900 milijuna dolara s

domaÊom, dræavnom tvrtkom HindustanAeronautics, a koji Êe se odnositi na proiz -vodnju 40 supersoniËnih lovaËkih zrako-plova. Gotovo je sigurno da Êe se prva poπiljka sastojati od 20 lakih bor-benih zrakoplova, a postoji opcija nabave joπ toliko. “Cijena je svakog zra-koplova otprilike milijardu rupija (22,9 milijuna dolara)”, izjavio je zapo -vjed nik indijskog ratnog zrakoplovstva marπal S. P. Tyagi. Predvieno jeda ti avioni zamijene aktualnu flotu MiG-ova poslije 2008. godine.

Milijarda rupija za zrakoplov

Novo neuspjeπno lansiranje

Britanska zdruæena vjeæba

18. veljaËe 2005.

Komodorova krivnja

LONDON

BANGALORE

GUAM

WASHINGTON

Pripremio D. VLAHOVIΔ

MOSKVA

Joπ pet godina bez novih nosaËa

Hibridno-elektriËni pogon vozila za vojne potrebe

“Ni najbolji ljudski potencijali,ako nisu implementirani s odgo-varajuÊim materijalnim resursi-ma nisu dovoljni za kvalitetanrazvoj oruæanih snaga”, kazao jepredsjednik MesiÊ...

Hrvatski vojni muzej treba biti samostalna dræavna institucija, muzej najviπe razine jer bi trebao predstavljati cjelokupnu hrvatsku vojnu povijest...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“Velik dio rjeπenja, pa i to kada bi Hrvatskamogla postiÊi punopravno Ëlanstvo, ovisi o

tome hoÊe li pregovori poËeti kada su planirani,a to je 17. oæujka”, istaknula je u viπe navrata

ministrica KitaroviÊ. Prema tome, kazala je,realno je oËekivati da bi Hrvatska formalno

postala Ëlanicom 2008. godine. ...

S t r a n a 4

S t r a n a 1 2

Funkcioniranje oruæanih snaga, kao i svih veli -kih sustava, pa i gospodarstva u cjelini, uvelike

ovisi o raspoloæivosti vozila svih vrsta. Vozilasu, dakle, vitalna komponenta svih velikih sus-

tava, a napose oruæanih snaga

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

mr. Dinko »utura, naËelnik Vojnog muzeja

Naslovnicu snimio Dubravko KOVA»

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Kolinda Grabar-KitaroviÊ, ministrica europskih integracija odræalapredavanje u Ratnoj πkoli

©esta obljetnicaZapovjedniπtva za izo-brazbu i obuku HKoV-a"Fran Krsto Frankopan"

K ao i dru ge zeml je svi je ta, i Hrvat -ska se moæe pohva li ti da me ubroj nim dru gim muz ej ima ima i

voj ni, no ia ko eg zi sti ra u sklo pu Mi ni star -stva ob rane od nje go vog ustroj stva, Voj nimuz ej joπ uvi jek ne ma sta tus prim je rentak voj usta no vi pa Ëak ni od go va raj uÊipro stor za smjeπ taj i stal ni po stav bo ga tegra e koju pos je duje. O tim pro ble mi ma idru gim poj edi no sti ma ve za nim uz radVoj nog muz eja raz go va ra li smo s nje go -vim Ëel ni kom Din kom »utu rom, boj ni komHV-a te pro fes orom i ma gi strom po vi je stiko ji je i ovu pri li ku isko ri stio za jed nu lek -ciju iz na cio nal ne voj ne po vi je sti.

Kak vo je tre nu ta Ë no stan je u Voj nommuz eju s ob zi rom na ne dav no pro ve de nipreu stroj?

Tre nu ta Ë no ima mo je dana est dje lat ni kako ji su po no vom ustroju ras po re e ni umu z eju, no mo ram re Êi da taj no vi ustroj inije baπ naj sret nije rjeπ en je jer je mu zej,ko ji je ra nije bio sa mo stal na upra va Mi ni -star stva ob rane, sa da sve den na ra zi nu je d -nog od je la unu tar Sluæbe za od no se s jav -no π Êu i in for mi ran je MORH-a. Na taj na -Ë in muz ej je iz gu bio onu sa mo stal nost kojuje imao kao upra va te je sa mim ti me ogra -ni Ë en u sa mo stal nom od luË i van ju, πto seod no si i na fi nan ci ran je te ot kup gra e, ko -ju bi muz ej even tu al no kao i ra nije ot kup -l ji vao, kao i na pro ved bu odre e nih pro gra -ma, a sniæa va njem ra zi ne sa mog mu z ejabit no su sman jene i in ge ren cije na Ë el ni ka.

Ka kav bi, pre ma Vaπ em mi πl jen ju, tre baobi ti sta tus Voj nog muz eja?

Hrvat ski Voj ni muz ej tre ba bi ti sa mo stal -na dræav na in sti tu ci ja, kao πto su to i osta -li muz eji te ra zi ne. Da pa Ëe, sma tram dabi voj ni muz ej tre bao bi ti muz ej naj vi πera zi ne jer bi on tre bao pred stavl ja ti cje lo -kup nu hrvat sku voj nu po vi jest, od nje zi -nog os nu tka pa do da nas, ukl juË u juÊi na -rav no i Do mo vin ski rat. Nai me, ra zu mi -j em da prim je ri ce po π tan ski mu zej moæepo stoj ati u su sta vu po π te kao ne ka kav od -jel jer to nije ne ka kav ve li ki muz ej, me u -tim sma tram da hrvat ski Voj ni muz ej tre -ba bi ti sa mo stal na in sti tu ci ja ko ja Êe su ra -i va ti sa svim po vi jes nim muz ej ima udræa vi. Mo ja vi zi ja je da bi hrvat ski Voj nimuz ej tre bao priku pi ti ili po su di ti svu voj -no-po vi jes nu gra u ko ja tre nu ta Ë no truneu fun dus ima broj nih dru gih muz eja uHrvat skoj jer nigdje ne ma mo iz loæe nutak vu gra u, ni u jed nom za vi Ë aj nom ni tigrad skom muz eju a Hrvat ska je zeml ja smno go gra do va i joπ vi πe gra e. Tu bi gra -u, da kle, tre ba lo spoj iti i iz loæi ti u dræav -nom voj nom muz eju ko ji bi do stoj no pred -stavl jao hrvat sku voj nu po vi jest, ko ja je ite ka ko bo ga ta.

Vje ruj ete li da bi in sti tu cio nal no rje πen jehrvat skog Voj nog muz eja doi sta po mo glou promo ci ji na πe na cio nal ne po vi je sti?

Od ra no ga sredn jeg vi je ka pa do da nasHrva ti su bi li su dio ni ci svih vaænij iheurop skih ra to va. Svoje ko sti osta vi li su

RAZGOVOR

4

Vojni muzej u oËekivanju boljeg statusa i veÊeg prostoraVoj ni muz ej tre ba bi ti sa mo stal na dræav na in sti tu ci ja, muz ej naj vi πe ra zi ne jer bi

tre bao pred stavl ja ti cje lo kup nu hrvat sku voj nu po vi jest. Mo ja vi zi ja je da bi hrvat ski

Voj ni muz ej tre bao priku pi ti ili po su di ti svu voj no-po vi jes nu gra u ko ja tre nu ta Ë no

trune u fun dus ima broj nih dru gih muz eja u Hrvat skoj

18. veljaËe 2005.

mr. Dinko »utura

• Vojni muzej trebala bi biti

samostalna dræavna institucija

• nuænost pronalaæenja odgovaraju -

Êeg prostora za smjeπtaj eksponata

• sva graa Ëuva se u skladu sa

zakonom o muzejskoj grai

• zbirka naoruæanja sadræi oko tisuÊu

eksponata, a borbenih vozila viπe

od 50 razliËitih modela

naËelnik

Vojnog muzeja

Hrva ti su u europ sku

voj nu po vi jest ut ka li

svoje znan je i vjeπ ti nu,

svoj om su na zoË no π Êu

gra di li europ sku po vi -

jest i oni su dio nje pa

je Ëud no da se mi sa da

mo ra mo bo ri ti ka ko

bis mo uπ li ta mo gdje su

naπi dje do vi i prad je do vi

bi li. Mi smo dio tog

europ sko ga svi je ta i na -

rav no da tre ba mo ima ti

voj ni muz ej u koj em

bis mo pred sta vi li svoju

voj nu po vi jest

Marija ALVIR,

snimio Tomislav BRANDT

na broj nim boj iπt ima dil jem Euro pe, po -ka za li su svoju hrab rost ka ko kao sred -njov je kov ni voj ni ci, gdje je Hrvat ska kaosredn jov je kov na dræa va staj ala uz ra menaj moÊ nij ih ta da πn jih si la Fra na Ë ke i Bi -zan ta u vrij eme To mi sla va pa ka snije krozsredn ji vi jek, a Hrva ti su sud je lo va li i usvim ra to vi ma Habs bu rπ ke Mo narhije, uTri des eto go di πn jem ra tu u koj em su kaodio odo re oko vra ta no si li ukras πto je ka -snije po sta la kra va ta, u ra tu za au strij skonasli je e u koj em po seb no mo ra mo is tak -nu ti ba ru na Fran ju Tren ka, u Sed mo go di -πn jem ra tu, kao i u ra to vi ma pro tiv Tu ra -ka. Hrva ti su u bi ci kod Sis ka 1593. prak -ti Ë ki zau sta vi li pro dor Tu ra ka u Euro pu,ka da je Hrvat ska i do bi la na ziv “Pre dzi ekrπ Êan stva”, a ne tre ba za bo ra vi ti ni to daje mon gol ski pro dor u XIII. stol je Êu zau -stavl jen upra vo u Hrvat skoj u Grob ni Ë kojbi ci, i ta ko dal je. Pre ma to me, svi vaænipro do ri s Isto ka pre ma Za pa du sla ma li suse u Hrvat skoj i Hrva ti su voj eva li u svimvaænij im europ skim bit ka ma. Sjet imo seda je Na po le on re kao da kad bi imao ne -ko li ko pu kov ni ja hrvat skih voj ni ka osvoj iobi cij eli svi jet. Nai me, Hrva ti su bi li jed niod najc jen je nij ih voj ni ka u Na po le o no vojvojs ci, a i u Prvom svjet skom ra tu sud je lo -va li su hrvat ski gen era li Au stro-Ugar ske

Mo narhije, ko ji sugra di li au stro-ugar sku voj sku ibi li te melj nje zi -ne sna ge. Sa mou I. svjet skomra tu u au stro-

ugar skojvojs ci

bi lo je pre ko Ëetr des et hrvat skih gen era lako ji su ob na π a li naj vi πe duæno sti. Prim je -ri ce gen eral Emil Uz el ac bio je za pov jed -nik au stro-ugar skog zra ko plov stva, ge ne -ral Bo roj eviÊ za po vi je dao je sku pi nom ar -mi ja, gen eral Stje pan Sar ko tiÊ bio je voj niza pov jed nik Bos ne i Dal ma cije, a mno gihrvat ski gen era li za po vi je da li su kor pu si -ma i bri ga da ma. Pa zar Do mo vin ski ratnije naj bol ji po ka za telj hrvat skog voj nogumij eÊa. Hrvat sku smo ob ra ni li zahva lju-j uÊi svom voj nom ta len tu i hrab ro sti ia kosu nam u po Ë et ku svi pre dvi a li brzislom. Hrva ti su u europ sku voj nu po vi jestut ka li svoje znan je i vjeπ ti nu, svoj om suna zoË no π Êu gra di li europ sku po vi jest ioni su dio nje pa je Ëud no da se mi sa damo ra mo bo ri ti ka ko bis mo uπ li ta mo gdjesu naπi dje do vi i prad je do vi bi li. Mi smodio tog europ sko ga svi je ta i na rav no datre ba mo ima ti voj ni muz ej u koj em bis mopred sta vi li svoju voj nu po vi jest.

Os im sta tus nog, Voj ni muz ej ima i pro -stor ni pro blem. Ima te li ideju i za torjeπ en je?

Mi ima mo pre bo ga tu voj nu po vi jest i æa -los no je πto je joπ uvi jek nis mo na do sto -jan naË in pred sta vi li πi roj jav no sti, no sjed ne strane to je i ra zuml ji vo, bu du Êi daima mo re la tiv no mla du dræa vu u ko joj jeu protek lih pet na es tak go di na od nje zi -nog os nu tka bi lo mno go prio ri tet nij ihstva ri od ku ltur no-znan stvene ili ku ltur -no-po vi jes ne dje lat no sti kao πto je grad-n ja voj nog muz eja. Me u tim, mi slim daje saz re lo vrij eme da se sta tus ni i pro stor -ni pro blem Voj nog muz eja rij eπi. Da kle,os im πto bi tre ba lo rij eπ i ti pi tan je in sti tu -cio nal nog ustroj stva, ve li ki pro blem Voj -nog muz eja po naj prije je pro stor. Mi ima -mo u svoj im de po i ma mno go skupl jenegra e, no joπ uvi jek ne ma mo pro stor ukoj em bis mo tu gra u iz loæi li. Is ti na, spo -min jala su se ne ka rje πen ja kao πto je Ru -dol fo va voj ar na, za koju po stoje i nacrti,no od to ga se odu sta lo, pa zgra da u Vla π -koj, u koj oj smo veÊ ne ko vrij eme smjeπ te -ni, te za koju je ta ko er na pravl je noarhitek ton sko rje πen je i idej ni proj ekt, noi od to ga se odu sta lo zbog dru gih pla no -

RAZGOVOR

518. veljaËe 2005.

Mi ima mo pre bo ga tu voj nu

po vi jest i æa los no je πto je joπ

uvi jek nis mo na do sto jan na -

Ë in pred sta vi li πi roj jav no sti.

Mi slim da je saz re lo vrij eme

da se sta tus ni i pro stor ni

pro blem Voj nog muz eja ri -

jeπi. Da kle, os im πto bi tre -

ba lo rij eπ i ti pi tan je in sti tu cio -

nal nog ustroj stva, ve li ki pro -

blem Voj nog muz eja po naj -

prije je pro stor. Mi ima mo u

svoj im de po i ma mno go sku-

pl jene gra e, no joπ uvi jek

ne ma mo pro stor u ko jem

bis mo tu gra u iz loæi li.

Mi po du pi re mo ideje i ini ci -

j ati ve da se i u dru gim gra -

do vi ma Hrvat ske os nuju

odje li, od no sno po druæni ce

Voj nog muz eja gdje bi se

pred sta vi la voj na po vi jest to -

ga kraja, oso bi to kad je rij eË

o Do mo vin skom ra tu“Moja vizija je da bi hrvatski Vojni muzejtrebao prikupiti ili posuditi svu vojno-povi -jes nu grau koja trenutaËno trune u fundusi-ma brojnih drugih muzeja u Hrvatskoj”,istaknuo je »utura, dodavπi kako bi tu grautrebalo spojiti i izloæiti u dræavnom vojnommuzeju koji bi dostojno predstavljao bogatuhrvatsku vojnu povijest

RAZGOVOR

618. veljaËe 2005.

va. Me u tim, ka ko dos ad ni su re a li -zi ra ni ni kak vi pla no vi ve za ni uz ovuzgra du te joπ uvi jek po stoji mo guÊ -nost da se u njoj us po sta vi Voj ni mu -z ej, mi slim da bismo se tre ba li bo ri tiza tu ideju te na po kon re a li zi ra ti tajidej ni proj ekt, a raz log vi πe da upra -vo ovdje (Vla π ka 87, op. a.) bu de Voj -ni muz ej je i taj πto je ova zgra da bi laprva voj ar na u gra du Za grebu. Pre -ma to me, ona je sa ma po se bi ek spo -nat, mi je Ëak vo di mo kao in ven tar -ski broj 1, a ima li smo i jed nu iz loæbukoju je na pra vio naπ dje lat nik HrvojeStru kiÊ o toj zgra di, pri ka za vπi cij elunje zi nu po vi jest. To je ti po lo πka zgra -da kao i dru ge voj ar ne koje su se1860-ih gra di le u Habs bu rπ koj Mo -narhi ji, a upra vo u istoj tak voj zgra dismjeπ ten je i ma ar ski voj ni muz ej uBu dim peπ ti. Zgra da ima ve li ke dvo -rane kak ve i tre baju bi ti za unu traπ-n ji po stav te ve li ko dvo ri π te ide al noza vanjske ek spo na te pa upra vo sto -ga sma tram da je to pra vo rjeπ en jepro stor nog pro ble ma Voj nog muz eja.No, ako to i nije mo guÊe, sva ka kotre ba na Êi ne ko rjeπ en je, od no sno od -go va raj uÊi pro stor u koj em bi se mo -gli smjes ti ti unu traπn ji i vanjski ek -spo na ti te ko ji bi bio la ko do stu panpo s je ti tel jima, ka ko πko lar ci ma i stu -den ti ma te osta lim hrvat skim gra a -ni ma ta ko i broj nim tu ri sti ma te raz -nim stra nim iza slan stvi ma.

Je li doi sta nuæno da i hrvat ski Voj -ni muz ej bu de u Za grebu?

Mi slim da je to naj bol je rjeπ en je,bu du Êi da je to ipak glav ni grad isre di π te cij ele Hrvat ske, a is to je i udru gim zeml ja ma, prim je ri ce fran cu -ski voj ni muz ej je u Pa ri zu, en gles kiu Lon do nu, au strij ski u Be Ëu, a spo -me nuo sam i ma ar ski u Bu dim peπ ti,da kle, lo giË no je da i hrvat ski Voj nimuz ej bu de u Za grebu. Da ka ko, mipo du pi re mo ideje i ini cij ati ve da se iu dru gim gra do vi ma Hrvat ske os -nuju od je li, od no sno po druæni ce Voj -nog muz eja gdje bi se pred sta vi lavoj na po vi jest to ga kraja, oso bi to kadje rij eË o Do mo vin skom ra tu, kao πtoje Muz ej Do mo vin skog ra ta u Kar -lov cu s ko jim veÊ su ra uj emo, a da lismo pot po ru i tak vim ini cij ati va ma uVu ko va ru i Dub rov ni ku. To sve mo gubi ti po druæni ce na π eg muz eja, kojeÊe mo mi u pot pu no sti po du pi ra ti te

im po mo Êi i u ek spo na ti ma i u struË -noj gra i. No, svi ti muz eji mo rajubi ti unu tar ne kak ve muz ej ske cje li nei ima ti struË no osobl je jer se sva mu -z ej ska gra a mo ra Ëu va ti i iz la ga ti postro go odre e nim muz ej skim pra vi li -ma. Sve je to re gu li ra no zako nom ini π ta se ne moæe na pra vi ti ad hoc.

Ka ko u tim za kon skim okvi ri mafunk ci o ni ra Voj ni muz ej kao sa stav -ni dio Mi ni star stva ob rane?

Kao i osta li muz eji, i mi ima mo ob -ve ze pre ma Mi ni star stvu ku lu tre,koj em smo uz Mi ni star stvo ob raneta ko er po dre e ni, pa smo i kod njihre gi stri ra li muz ej, a us po sta vi li smo isu radn ju s Muz ej sko-do ku men ta cij -skim cen trom te sva ke go di ne re do -vi to pi π e mo izvjeπ Êa i tim dvje ma in -sti tu cij ama. Da kle, sva na πa dje lat -nost pod lij eæe pra vi li ma i za ko nu omuz ej ima, sva na πa gra a Ëu va se uskla du sa zako nom o muz ej skoj gra -i, sve na πe ak tiv no sti uskla ene su is Muz ej sko-do ku men ta cij skim cen -trom i s Mi ni star stvom ku ltu re, a mina rav no funk ci o ni ra mo kao od jel usu sta vu Mi ni star stva ob rane. Mi smoupra vo u ve li koj ak ci ji po pi si van jana πe mu zej ske gra e, kao uo sta lom isvi dru gi muz eji u Hrvat skoj, πtoobav lja mo po na lo gu Mi ni star stvaku ltu re jer je i to je dan od uv je taula ska Hrvat ske u Europ sku uniju.Da kle, os im broj nih dru gih uv je ta,po stoji i taj da sva muz ej ska gra a u

Hrvat skoj mo ra bi ti popi sa na i ob ra -e na pa i naπi dje lat ni ci vrij ed no ra -de na to me, i to po istom, tzv. Zlo di -j evom pro gra mu po koj em to ra de isvi osta li muz eji u zeml ji.

Moæe li se Voj ni muz ej pohva li ti bo -ga tom gra om ili se i fun dus moæesvrsta ti u red pro ble ma?

Voj ni muz ej pos je duje ve li ke zbir ke;do voljno je spo me nu ti da na πa zbir karaz nih vrsta na o ruæan ja sadræi oko ti -su Êu ek spo na ta, a zbir ka bor be nihvo zi la ob uhva Êa vi πe od 50 raz li Ë it ihmo de la. Ta ko er, ima mo izvrsnu zbir -ku oklop nih vo zi la ruË ne iz ra de izDo mo vin skog ra ta, iz nim no dob rooËu va nu i res tau ri ra nu, a to je po seb -na at rak ci ja, πto se po ka za lo tij ekommi moho da i iz loæbe tih vo zi la odræa -nih 2000. go di ne u Za grebu, ka da sugra a ni po ka za li ve li ko za ni man je zataj dio na π eg fun du sa. Os im to ga, izDo mo vin skog ra ta ima mo ne ko li koti su Êa raz li Ë it ih pred me ta - odo ra,ka ci ga, rat nih ka ra ta, na ru kav nih oz -na ka, pla ka ta, me dal ja, pred me ta iztzv. Re pu bli ke Srpske Kraj ine te izVu ko va ra iz 1991. Da kle, iz tog raz -dobl ja no vi je hrvat ske voj ne po vi je stiima mo pri liË no bo ga tu zbir ku i onase joπ uvi jek po pun ja va, a va lja spo -me nu ti da u na π em fun du su ima mo iosta vπ ti nu gen era la Zvo ni mi ra »er -ven ka te odo re gen era la Jan ka Bo -bet ka, kao i osta vπ ti nu ne dav no pre -mi nu log naj sta rij eg do mo bran skoggen era la Jos ipa Alek si Êa. S po no somis ti Ë em da nam se ne dav no ja vi la iunu ka gen era la Sar ko ti Êa, ve li koghrvat skog Ëa sni ka au strou gar ske voj -ske i rat nog za pov jed ni ka Bos ne u I.svjet skom ra tu, ko ja je od luË ila nje -gov dnev nik i joπ ne ke stva ri pov je ri tiVoj nom muz eju, a Lov ro Ga liÊ do ni -rao nam je vrlo vrij ed nu zbir ku uboj -nih sred sta va i oruæja iz I. svjet skogra ta koju je sam priku pio.

Da kle, Voj ni muz ej po staje usta no -va u koju se slij evaju osta vπ ti ne ve -zane uz neË iju pa i na πu voj nu pro π -lost i dra go mi je πto su nam veÊ do-s ad mno gi na ta kav naË in iska za lipov je ren je, a na dam se da Êe i dru gislij edi ti ta kav prim jer te da Êe naπfun dus bi ti joπ bo ga ti ji, ko ji smo i sa -mi obo ga ti li kupnjom poj edi nih ek -spo na ta, kao i da Êe mo sve to usko romo Êi negdje i iz loæi ti.

Od ra no ga sredn jeg vi je ka pa do da -nas Hrva ti su bi li su dio ni ci svih vaænij iheurop skih ra to va. Svoje ko sti osta vi li suna broj nim boj iπt ima dil jem Euro pe. Pazar Do mo vin ski rat nije naj bol ji po ka za -telj hrvat skog voj nog umij eÊa, zakljuËioje prof. »utura svoju lekciju iz povijesti

MORH I OSRH

18. veljaËe 2005.

U ka snim po pod nev nim sa ti ma, 10.vel ja Ëe, prethod ni ca V. hrvat skog kon -tin gen ta po let je la je sa za gre ba Ë ke zra Ë -ne lu ke Ple so u Ka bul.

Za pov jed nik V. hrvat skog kon tin gen ta,

bo j nik Tiho mir Zeb ec, re kao je ka ko Êe 13pri pad ni ka VP-a, po do la sku u Ka bul,preuz eti vo deÊe duæno sti, ka ko u Voj nojpo li ci ji Ka bul ske mul ti na cio nal ne bri ga -de, ta ko i u Za pov jed ni π tvu ISAF-a. Upratn ji hrvat ske prethod ni ce bi la je i rad -na sku pi na ko ja Êe u dva tjed na oba vi tinad zor i pot reb ne pri pre me za do la zakglav ni ne sna ga. Is pra Êaju hrvat skih Ëa -sni ka, ko ji Êe u Ka bu lu bo ra vi ti 6 mjeseci,os im obi tel ji i prij atel ja, na zoË i li su i zam -je nik na Ë el ni ka GSOS-a RH, ge ne ral pu -kov nik Slav ko Ba riÊ, te na Ë el nik Up ra veVoj ne po li cije, bri ga dir Ivan Ju riÊ.

A.D.

©vicarsko vojno izaslanstvo u sastavubrigadir Daniel Schlup, Peter Marti iAndre Zumstein proteklih dana posjetilisu MORH.

Prigodom trodnevnog radnog posjetarazgovaralo se o suradnji u podruËjuodnosa s javnoπÊu i medijskog treninga.Na zadovoljstvo obiju strana dogovorenisu daljnji kontakti na tom podruËju.

M. P.

U ZZIO-u “Pe tar Zrin ski” odræa na je16. vel ja Ëe Glav na plan ska kon fe ren ci ja(GPK) za si mu la cij sku vjeæbu “Mi rov neope ra cije - CAX 01”, prve prob nevjeæbe na si mu la cij skom pro gra muSPEC TRUM.

Svoj evrsni je to na sta vak ini cij al ne plan -ske kon fe ren cije odræane u pro sin cu pro -

πle go di ne, a sa svrhom: ob no ve in for ma -ci ja, raz ma tran ja pla na, fi na li za cije i us -kla i van ja pla na i or ga ni za cije za vjeæbu,pre gle da spe ci fi ka ci ja vjeæbe, ra zvo jaupu ta za pro ved bu vjeæbe, te ra zvo ja i fi -na li za cije sce na ri ja. Kon fe ren ciju, koj oj suna zoË i li pred stav ni ci ZZIO-a, 1. kor pu saHKoV-a, HRZ-a i PZO-a, voj ne po li cije,2. gar dij ske bri ga de, Sre di π ta za me u na -rod ne voj ne ope ra cije, 33. inæen je rij skebri ga de, te Upra va J7 i J3, otvo rio je Za -pov jed nik ZZIO-a gen eral boj nik Mir ko©un dov. Odræa na kon fe ren ci ja pruæi la jeuvid u os nov ne kom ponen te pred stoj eÊevjeæbe kroz iz la gan ja su dio ni ka, te raz -mje nu znan ja i is ku sta va iz poj edi nih vo j -nih gra na. Ti me su stvo rene pret po stav keza pro ved bu pla ni rane vjeæbe, od 11. do15. svibnja 2005. u voj ar ni “Ivan V. Dra π -ko viÊ” u Va raædi nu.

Odlazak prethodnice u Kabul

©vicarsko izaslanstvo u MORH-u

Glavna planska konferencija

V I J E S T I

Umirovljeni vojni policajaci 66.bojne VP-a

U vojarni “Croatia”, u prostorijama 66.

bojne Vojne policije ,16. veljaËe odræana

je kratka sveËanost povodom umirovljenja

nekolicine vojnih policajaca. RijeË je o

policajcima kojima je na osobni zahtjev

p r e s t a l a

d j e l a t n a

v o j n a

sluæ ba, te

dje lat ni ci -

ma ko ji su

oti πli na

no ve duæ -

no sti u OSRH. Satnik Ivica Jakupec, zam-

jenik zapovjednika bojne, policajcima je

tom prigodom uruËio spomen-zahvalnice,

koje bi ih, dodao je, trebale sjeÊati na bo-

ravak u postrojbi, te im se zahvalio na

dosadaπnjoj suradnji. Kazavπi kako i nji -

ma pripada zasluga za izgradnju ove po -

strojbe, ukratko se osvrnuo i na pre us troj,

te istaknuo kako je smjena ge ne ra cija ne -

iz bjeæna. Na kraju, satnik Ja ku pec u svom

je obraÊanju istaknuo kako Êe im, ukoliko

im bude potrebna bilo ka kva pomoÊ po -

strojba i njezini djelatnici sta jati na raspo-

laganju.

J.P.

Ministar darovao krv

Prva po re du ovo go di πn ja ak ci ja dob ro -

voljnog da ri van ja krvi odræa na je u

MORH-u 10. vel ja Ëe. Ak ciju je or ga ni zi ra -

la Sluæba za od no se s jav no π Êu i in for mi -

ran je u su radn ji s Hrvat skim za vo dom za

tran sfu zij sku me di ci nu. Ovak ve ak cije

MORH or -

g a n i z i r a

veÊ ne ko li -

ko go di na,

a u ovoj su

prikupl je -

ne 82 do -

ze krvi.

Ak ci ji do b ro volj nog da ri va n ja krvi oda z -

vao se i mi ni star ob rane Be ri slav Ro nË e viÊ

koj emu je ovo, ka ko je re kao, 15. mi ni ju -

bi lar no da van je krvi. Mi ni star je is tak nuo

ka ko je dob ro voljno da ri van je krvi hu ma -

ni tar na ges ta koj om se po maæe ne poz na -

tim lju di ma u ne vol ji πto sva ko ga ko ji se

oda zi va tim ak cij ama tre ba is pu nja va ti

po no som.

Sni

mio

D.K

ovaË

snim

io T

.BR

AN

DT

7

A. D.

snim

io D

.KO

VA

»

~MORH

Kolinda Grabar-Kitarovic, ministrica europskih integracija odrzala predavanje u Ratnoj skoll

PribliZavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Velik dio rlesen]a, pa i to kada bi Hrvatska mogla postici punopravno clanstvo, ovisi o tome hoce Ii pregovori poceti kada su planirani, a to je 17. ozujka, istaknula je u vise navrata ministrica Grabar-Kitarovic. Prema tome, kazala je, realno je ocekivati da bi Hrvatska formalno postala clanicorn 2008. godine. Objasnila je pritom sto to zapravo znaci i koju ulogu ima drzava sa statusom kandidatkinje za clanstvo ----------------- Josipa PERICA, snimio Davor KIRIN

K alinda Grabar - Kitarovic mini­ strica europskih integracija odrzala je polaznicima Ratne

skole "Ban Josip Jelacic" proteklog tjedna predavanje na temu "Pribliza­ vanja Republike Hrvatske Europskoj uniji". U zelji da polaznicima sto bo­ lje priblizi Hrvatsku u njezinim ukupnim naporima ka pridruzenju, ministrica je u izlaganju krenula od samih pocetaka, tocnije od listopada 2001. godine, kada je potpisan Spo­ razum o stabilizaciji i pridruzivanju (SSP) i Privremeni sporazum, kao i usvojen Plan provedbe SSP-a. Godinu 2003. obiljezila je molba za

clenstvo. a vec iduce godine nastupi­ lo je pozitivno misljenje Europske ko­ misije o molbi, tzv. avis. Istaknula je i svoje imenovanje voditeljice drzav­ nog izaslanstva od ove godine, te na­ kon toga i donesene odluke Hrvat­ skog sabora. Naime, Sabor je 18. sije­ cnja donio Izjavu o zajednickom dje­ lovanju u procesu pregovora, Dekla­ raciju o temeljnim nacelima pregovo­ ra, te Odluku o osnivanju nacional­ nog Odbora za pracenje pregovora. Ono sto je u vise navrata istaknula,

je da veliki dio rjesenja, pa i samo pi­ tanje kada bi Hrvatska mogla postici punopravno clanstvo, ovisi o tome

8

hoce li pregovori poceti kada su pla - nirani, a to je 17. ozujka. Prema to­ me, kazala je realno je ocekivati da bi Hrvatska formalno postala clani­ com 2008. godine. Objasnila je pri­ tom sto to zapravo znaci i koju ulogu ima drzava sa statusom kandidatki­ nje za clanstvo, a to je prije svega sustizanje, odnosno prilika za susti­ zanje drugih drzava u sklopu pribli­ zavanja EU. ":Z:elimo podici standar­ de demokracije, ali i postici bolji so­ cijalni status", istaknula je ministri­ ca. Za ulazak u Uniju, kljucna su i temeljna tri kriterija; politicki, gospo­ darski, i pravni, no tu su jos i Madrid­ ski te dodatni kriteriji koji podrazu­ mijevaju suradnju s Haaskim tribuna­ lom i regionalnu suradnju. Politicki kriterij na prvom mjestu vrednuje i podrazumijeva demokraciju, a Kitaro­ vie istice kako je prema misljenju Europske komisije "Hrvatska ocijenje­ na kao zemlja stabilne demokracije".

Predstoiecl izazovi i prednosti ulaska u EU Ministrica Kitarovic istaknula je i

sve izazove koji stoje pred Hrvat­ skom u svrhu pridruzenja, te tako navodi kao jedan od izazo­ va, a tice se rjesavanja pi­ tanja prava manjina te pov­ ratka izbjeglih i raseljenih osoba, biti rijesen do kraja godine. Takoder, jedan od vaznijih izazova je rjesa­ vanje preostalih qranicnih pitanja sa susjednim zem-

• "Zelimo podic! standarde demokracije, ali i postici bo/ji socijalni status", istaknula je

ministrica na predavanju u Ratnoj skoli

ljama, da "sa sobom ne nosimo pro­ bleme sa susjedima", navodeci pri­ tom primjer Slovenije. "Povecana ulaganja u znanstveno

istrazivanje i razvoj te informacijsku tehnologiju, kazala je, jedan je od izazova s kojim se susrece i sama Europska unija", Govoreci o izazovi­ ma trzisnoq gospodarstva, u prvom redu istaknula je visoku stopu neza­ poslenosti, iako naqlasava da je ona u padu, te bi to jednim dijelom rjesa­ valo poticanjem razvoja poduzetnic­ ke i ulaqacke klime. Na kraju, govo­ reci o prednostima EU, svakako su na prvom mjestu one politicke, a za­ tim gospodarske i druge prednosti, pa se tako El.Jpoistovjecuje sa stabil­ noscu, siqurnoscu i aktivnim sudjelo­ vanjem u donosenju odluka i krei­ ranju politika, a u gospodarskom smislu to znaci neoqranicen pristup trzistu, povecan izvoz, pristup fondo­ vima EU-a, te povecanje izravnih stranih ulaganja. Ostale prednosti, navela je ministarica, podrazumije­ vaju sire moqucnosti u obrazovanju, vecu mobilnost gradana, poboljsanu kvalitetu zivota i "europsku" ucinko­ vitost i standarde. •

HRVATSKI 18. veljace 2005. V8JNIK

O d po Ë et ka go di ne u Af ga ni sta -nu su teπ ki vre men ski uv je ti,kak vi se duæe vrij eme ne

pam te. Snij eg da ni ma pa da ne pre -kid no, a ces te se no Êu le de te sestan je na njima to li ko po go rπ a lo daje go to vo do πlo do pre ki da glav neko mu ni ka cije Ka bul - Jala -la bad - Pa ki stan, koj om sesna ge ISAF-a, kao i ko a li -cij ske sna ge, opskrbljujugo ri vom. Ta si tua ci ja je izi -ski va la ne od go di vu ak cijusna ga ISAF-a. Voj na po li ci -ja, kao i bor bene sku pi ne izsa sta va KMNB-a ovih suda na sto ga do bi le teπ ku za -da Êu - deb lo ki ra ti pu to vena koj ima su da ni ma staj alene pre gled ne ko lone ci vil nihvo zi la. Hrvat ski voj ni po li -caj ci su ta ko pro vo di li pocij ele no Êi na hlad no Êi, pon ekad ina -20°C. Ve li kim na po ri ma svihan gaæi ra nih sna ga ces ta je ko na Ë nodeb lo ki ra na i pro met je po Ë eo po -nov no nor mal no te Êi.

Posl jedn je javl jan je pi lo taKa ko se na πa mi si ja bliæi kraju,

mi sli li smo da vi πe neÊe bi ti tak vihnoÊ nih na pre zan ja no do go di lo seono naj go re. Po Ë et kom vel ja Ëe u ka -snim veË ern jim sa ti ma af ga ni stan -ske ci vil ne vla sti zat raæi le su po moÊod mi sije ISAF. Nes tao je put ni Ë kizra ko plov Boe ing 737-200, af ga ni -stan ske prve postta li banske pri vat -ne zra Ë ne kom pa nije Kam Air, ko jije let io iz He ra ta, gra da na za pa duAf ga ni sta na, pre ma Ka bu lu. Ka kozra ko plov zbog lo π eg vre me na nijemo gao slet je ti na ka bul sku zra Ë nulu ku, pro duæio je u smje ru Pa ki sta -na pre ma al ter na tiv noj zra Ë noj lu ciPeshawar. Posl jedn je javl jan je pi lo ta

zra ko plo va, bi lo je oko 2 nau ti Ë kemil je za pad no od Ka bu la. To jeznaË i lo op Êu uz bu nu. Æur no se mo -ra lo po duz eti sve ka ko bi se ne sta lizra ko plov pro na π ao te da se po mo -gne even tu al no preæiv je lim put ni ci -ma i Ëla no vi ma po sa de. Broj put ni -

ka s po sa dom iz no sio je 104. Okup -lje ni su vo de Êi lju di mi sije ISAF,sa stavl je na su zdruæe na tij ela, ka kobi se ubr za la ko mu ni ka ci ja iz me uaf ga ni stan skih si gur no snih part ne -ra, mi sije ISAF-a, UN-a, ko a li cij -skih sna ga i af ga ni stan skih ci vil -nih vla sti.

Ak ci ja tragan ja i spa π a van jaPo Ë ela je ak ci ja tra gan ja i spa π a -

van ja. U kon takt se stu pi lo i sa svimsus jed nim zeml ja ma, prije sve ga sPa ki sta nom, ra di de taljne prov je re ieven tu al ne na de da je zra ko plovipak slet io ne ne ku od zra Ë nih lu ka.U skla du s vre men skim uv jet imaobavl je na su broj na zra Ë na iz vi a -nja po druË ja za ko ja se, na te mel juna vi ga cij skih pro ra Ë u na, pret po -stavl jalo da bi mo gla bi ti mjes tanes reÊe. Naπi pri pad ni ci vo da Voj nepo li cije u sa sta vu ko pne nih nam jen -skih sna ga po nov no su bi li na opas -

nim ces ta ma. Sa tnik Ro bert Jan driπ--SaË er, naπ stoæer ni Ëa snik u za pov -jed ni π tvu KMNB-a po stavl jen je unaj vi πe zdruæe no ci vil no-voj no tij elotzv. JSCC/JCP (Jo int Se cu ri ty Co or -di na tion Cen tre/Jo int Com mandPost). To bi bi la ne ka vrsta kriz nog

stoæe ra na dræav noj ra zi ni.Za da Êa mu je bi la po mo Êitom tij elu sav jet ima i kaoope ra tiv ni Ëa snik, razmje -nji va ti in for ma cije o tre nu -ta Ë noj si tua ci ji na te re nu,po duz et im ope ra cij ama,po zi ci ji sna ga, itd. Od af ga -ni stan skih gen era la saz naoje da su prije des etak go di -na ima li sli Ë nu si tua ciju, azra ko plov ko ji se ta da sru -πio u pla ni ne oko Ka bu lapro na en je tek nakon Ëe ti -ri mjes eca.

Dan po slije u po pod nev nim sa ti -ma, NA TO-ove sna ge uspje le su lo -ci ra ti sruπ e ni zra ko plov he li ko pte ri -ma Apache, na po zi ci ji oko 35 kmis toË no od Ka bu la, u pla nin skompo druËju zva nom Khak-e Jab rar.No, olu pi ni zra ko plo va i ærtva manije se mo glo pri Êi jer je mjes touda ra bi lo na ve li koj nad mor skoj vi -si ni, vi πe od 3000 me ta ra. Is to ta kovre men ski uv je ti bi li su iz nim noteπ ki a broj na min ska pol ja prij eti lasu u pod noæju strme pla ni ne Cha -pe ri u koju je avion uda rio. Bor benesku pi ne ISAF-a, af ga ni stan ska voj -ska i po li ci ja okruæi le su po druËjesa svih stra na, Ëe kaj uÊi bol je vri-jeme, ka ko bi se pro bi li na vrh su ro -ve pla ni ne. Istra ga, kao i iz vla Ë en jetij ela po gi nu lih, mo gla bi po tra ja titjed ni ma. OËekuje se da Êe i na πasmje na, ko ja do la zi u dru goj po lo -vi ci vel ja Ëe, na sta vi ti s na po ri ma utoj vrlo teπ koj za da Êi.

9

NA TO-ove sna ge uspje le su lo ci ra ti sruπ e ni zra ko plov oko 35 km

is toË no od Ka bu la, u pla nin skom po druËju zva nom Khak-e Jab rar. Bor bene sku pi ne

ISAF-a, af ga ni stan ska voj ska i po li ci ja okruæi le su po druËje sa svih stra na, Ëe kaj uÊi

bol je vrij eme, ka ko bi se pro bi li na vrh su ro ve pla ni ne. Istra ga, kao i iz vla Ë en je tij ela

po gi nu lih, mo gla bi po tra ja ti tjed ni ma...

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

18. veljaËe 2005.

»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VII

Potraga za nestalim avionom

Mjesto udara aviona

T o smo ju tro stigli oko tri, dokje Isla ma bad joπ du bo ko spa -vao, ukl juË uj uÊi i prekri vene

dje lat ni ce po li cije, koje su la ga no li -sta le stra ni ce naπ ih pu tov ni ca i neπ -to vaæno za pi si va le. Bez po gle da,bez rij eËi. Is pred nas i iza nas mno -go lju di sa si tnom dje com, ko ja po -n ekad vris nu, oko njih ran ci, tor be,pla sti Ë ne vre Êi ce. Des no iza sta klalij eno se vrti tra ka na koj oj su raz -val je ni ko fe ri i po de rane put ne tor -be. Dok la ga no “pi πt iπ” uonim vra ti ma i dok tepre pi pa vaju i gdje tre ba igdje ne tre ba, us put, kra-j iË kom oka, moæeπ pra ti tika ko lap top, nakon neiz-bjeænog rend ge na, prig-n jeË en s dva me tal na san -du ka, Ëe ka da ga spa siπ.Ili zau vi jek ba ciπ.

Tim za ve li ke utak mi cePa vi Ë iÊ i Ma to ko viÊ raz -

bu di li su se Ëim smo ihdob ro prodr ma li. Za ne -pun sat opet Êe mo na pa -ki stan ske ces te. Svat kona svoju stra nu. Vla doMa to ko viÊ, na sta vit Êe u Mu za fa ra -ba du pi sa ti i o srci ma i vje ruj em daÊe jed nom ob ja vi ti svoje pri Ëe upot -pun jene doj mo vi ma iz tog dij elaKa π mi ra. Ivi ca Lo vriÊ Êe i u Kot lijuzna ti raz ves eli ti ko le ge dob rim vi -cem i ro π til jem uz ko ji se pije na πaπl ji va i pre bi ru najl je pπe us po mene.Kralj Sri na ga ra Igor ©te pan ko i da-l je Êe s osmjehom vla da ti in dij skimdij elom Ka π mi ra i s nestrplje n jemËe ka ti da Hi ma laje za mij eni svoj omne pre gled nom rav ni com. Ma riju»iË ak je za rad i za la gan je pohva lio

i hrvat ski ve le po sla nik u In di ji. A To -mi slav Pa vi Ë iÊ je svoj om pro fes io nal -no π Êu i steË e nim po π to van jem veÊpo ka zao da je pra vi Ëov jek za ta kood go vor no mjes to kao πto je za m je -nik πe fa mi sije. Ve li ka je to stvar, lju -di mo ji. S po no som kaæem, Ëast mije igra ti u ti mu za ve li ke utak mi ce.

Ta ko je go vo rio Za ra tu stra...U Va zi ra ba du svra Êam u ma lu

tvor ni cu noæe va i ma Ë e va. Ni su

kva li tet ni, ali lij epo iz gle daju. DokËe kam da mi don esu ono πto samna ruË io, pen jem se me u rad ni keko ji me ne o dol ji vo pods je Êaju naga lio te. Sret ni πto ih je net ko pos je-t io, vo le kad im se kaæe da je njiho -va um jet nost cij en je na. Spre mni suza fo to gra fiju koju uzi mam s grË emu gru di ma. Boæe dra gi, po stoji i go -re, ali ovo je vi πe ne go tuæno. Nu deme vo dom iz bo ca po val ja nih popra πn ja vom po du. Pij em. “Tko neæe li me u lju di ma uve nu ti, mo ra senau Ë i ti pi ti iz svih Ëa πa. I tko me u

lju di ma æe li os ta ti Ëist, mo ra se ra -zum je ti i u to da se pe re u prlja vojvo di.” Ta ko je go vo rio Za ra tu stra.

Ki lo met ri ma prije Sial ko ta ma le,uspjeπ ne tvor ni ce koænih pro iz vo da,sport ske opre me, me di cin skih po -ma ga la. Na ula zu u grad ti suÊe mo -to ra i sku te ra, rij et ko ko ji s man jeod pet put ni ka. Ba ja ji i Pak He roinatr pa ni pa ki stan skim obi tel jima,otac vo zaË, iz me u nje ga i gu ver na -le bar dvoje raπ Ëu pane man je dje ce,

iz me u nje ga i maj kenaj mla i Ëlan obi tel ji ko jispa va iskrivl jene gla ve,sli na vog no sa i raz japl je -nih usta da uhva ti zra ka,jer su ga ro di tel ji stis nu lida ne is pad ne s mo to ra.Iza maj ke ko ja pod pa -zuhom dræi æi vu ko koπsve za nih kri la i sje di po -stran ce u na nula ma kojeÊe si gur no iz gu bi ti naslje de Êoj ru pi, joπ je danna mreæi za no vi ne. Nale i ma mu je go le ma tor -ba u koju je potr pa no sveπto su na ku po va li. GrË e -vi to se dræi za majË i ne

sku te i la ga no grebe ja pan ka ma poas fal tu. A otac, oË i to u æur bi, tru dise da pretek ne sve πto se kreÊe i do -kaæe æe ni i dje ci svoje trka Ë ke vjeπ -ti ne. Na se ma fo ru po ka zuj em dabih æe lio na pra vi ti fo to gra fiju. Otacodob ra va, maj ka okreÊe gla vu da jojse na sli ci ne vi di li ce, dje ca megle daju sa za ni man jem. ©al jem impol ju bac. Otac mi sli da je na mij e -n jen nje mu, pa mi uz vra Êa. Kaæemvo za Ëu da krene, ne ma ve ze πto jecrve no. Od da nas pres taj em fo to -gra fi ra ti na se ma fo ri ma...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

1018. veljaËe 2005.

Stvarnost Sialkota

Iz Indije Davor »ULJAK

Na ula zu u grad ti suÊe mo to ra i sku te ra natr pa nih pa ki stan skim obi tel jima, otac vo -

zaË, iz me u nje ga i gu ver na le bar dvoje raπ Ëu pane man je dje ce, iz me u nje ga i maj -

ke naj mla i Ëlan obi tel ji. Iza maj ke ko ja pod pa zuhom dræi æi vu ko koπ sve za nih kri la,

joπ je dan na mreæi za no vi ne... Na se ma fo ru po ka zuj em da bih æe lio na pra vi ti fo to -

gra fiju. Otac odob ra va, maj ka okreÊe gla vu, dje ca me gle daju sa za ni man jem. ©al jem

im pol ju bac. Otac mi sli da je na mij en jen nje mu, pa mi uz vra Êa. Kaæem vo za Ëu da

krene, ne ma ve ze πto je crve no. Od da nas pres taj em fo to gra fi ra ti na se ma fo ri ma...

Grad je zakrËen tisuÊama motora i drugih neobiËnih prometala

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

11

V rij eme na TS-u pro la zi bræene go πto se moæe za mi sli ti. To -me u pri log naj bol je go vo ri

Ëin je ni ca da je u mjes ec da na, ko li -ko sam ovdje, bi la smje na Ëak Ëe -tvo ri ce ko le ga. Vrlo brzo sam odvoj nog pro ma traËa, ko ji se tek uv -jeæba va za pro ved bu za da Êa, po staoonaj ko ji daje pot reb ne bri fin ge no -vim pro ma traË i ma. Prvi bri fin zi bi lisu ve za ni uz rad i odræa van je ge-n era to ra te odræa van je vo zi la. IduÊevrij eme pro vest Êu kao Ëa snik zaodræa van je vo zi la te Ëa snik za si -gur nost i pro tu poæar nu za π ti tu. Bitæi vo ta i ra da na TS-u je dasva ki od nas pro e i uv -jeæba se za sve duæno stikoje su ovdje propi sane.

Vo a ophodn jeNe dav no sam nakon za -

vrπ e nog uv jeæba van ja izvoænje i na vi ga cije, πto jetra jalo ukup no Ëe ti ri tjed na,po Ë eo s ob ukom za vo uop hodn je pro ma tra Ëa. Za da -Êa je bi la obi Êi ru tu br.10 tedo Êi do po druË ja koje se na -zi va Ag su mal. Pri pre ma zavo e n je ophodn je po Ë in jedan prije upoz na van jemru te i osta lih de tal ja ko ji su vaæni zakva li te tu i si gur nu pro ved bu za -daÊe. Na rav no, u tak vim okol no sti -ma, sva ki od Ëe ti ri Ëla na op hodn jemo ra se dob ro upoz na ti sa svo j imob ve za ma, osob no se pri pre mi ti tepri pre mi ti sred stva koj ima Êe se ko -ri sti ti. Ne po sred no prije od la s ka naza da Êu, kao vo a ophodn je, oku piosam Ëla no ve te ih upoz nao sa za da -Êom, ru tom kre tan ja, mje ra ma si -gur no sti... Sve je to po ma lo sli Ë i lopostupcima koje pro vo de po s troj beVoj ne po li cije iz koje sam i do π ao.

Nakon bri fin ga, obavl je na je prov je -ra ve ze na ra dio u re aj ima iz me uvo zi la, pri la go e ni su GPS ure a ji iophodn ja je sluæbe no po Ë ela. Ru ta jeiz no si la neπ to vi πe od 250 km ne pre -gled ne pu stin je, s pu no is pre sij eca -nih tra go va ko ji su nam po ka zi va lina, ipak, ak ti van æi vot i pro met utom dij elu na πe zone od go vor no sti.

Pra vi test za vo za ËeNe ko li ko da na prije ophodn je,

pjeπ Ë ane oluje bi le su Ëes ta poj avapa smo oË e ki va li di ne i pjeπ Ë a ni te -ren. Una toË svim upi sa nim po da ci -

ma u GPS-u pon ekad ne moæe tepre d vid je ti gdje su no ve di ne i je di ninaË in je po ku π a ti ih za o bi Êi. Na rav -no, sa mo ako ima te prov je re ni po da -tak da na tom te re nu ne ma minskihpol ja. Jed na od tak vih to Ë a ka bi la jei WP72, veÊ le gen dar na to Ëka naru ti ko ja je za vo za Ëe pra vi testzbog pij es ka i broj nih di na oko nas.Vo zaË prvog vo zi la bio je is kus nifran cu ski Ëa snik De nis dok je dru govo zi lo vo zio no vi fran cu ski ko le ga.Una toË neis ku stvu, pro ble ma ti Ë nidio te re na prij een je uspjeπ no, na

sve op Êe za do voljstvo. Do la skom nakrajn je odre di π te, krat ko smo pre -dahnu li pro mo tri li podruËje te seokri j epi li sen dvi Ë i ma, ka vom i vo -Êem. A po tom pov ra tak u ba zu.

Mo ram priz na ti ka ko bi ti vo aophodn je zahtij eva do no π en je brzihod lu ka, odre e nu ra zi nu di plo mat -ske vjeπ ti ne i doi sta je nuæno dob ropoz na van je GPS-a. Taj ma li mon ti -ra ni ure aj u sva kom vo zi lu, po ne -kad je i je di ni prij atelj. Pov ra tak naTS Mij ek, prote kao je bez ve Êih pro -ble ma. Kao i uvi jek, na π li smo vre -me na za fo to gra fi ran je kraj oli ka, di -

na, pjeπ Ë a nih pla ni na, de -va i osta lih za niml ji vo sti.

Do la skom u ba zu, zaj ed -ni Ë ki smo saæe li re zul ta teophodn je. Ana li za obiË nosadræi vrij eme od la ska,pov rat ka, ukup nu udal je -nost, za mij eÊ ene voj ne ici vil ne ak tiv no sti, stan jeUN-ove opre me te zak-l juË ak. Is te po dat ke, sva kivo a ophodn je iz no si i nadnev nom bri fin gu, nakonËe ga se ana li zi raju. Sva ki,pa ma kar i na o Ë i gled ne -bi tan po da tak, po maæenam da stvo ri mo pre ciz -

niju sli ku o tre nu ta Ë nom stan ju una πoj zo ni od go vor no sti. Je dan odprim je ra ko ji je na mene osta viodoj am je ne ko li ko ko stu ra de va nama lom pro sto ru. Lo gi Ë an zakl juË akje mo guÊ nost po stoj an ja min skogpol ja. Do voljno da nam spa si æi vot iupu ti nas ku da se ne tre ba kre ta tiiz van zacrtane trase. Bi lo ka ko bi lo,prva ophodn ja je iza mene. Uspjeπ -na, re kao bih, no naj vi πe zahval ju-j uÊi zaj ed ni Ë kom ra du svih Ëla no vaophodn je i pov je ren ju bez koj eg biovdje æi vot bio iz ra zi to teæak.

Prva pustinjska ophodnja

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

18. veljaËe 2005.

Una toË svim upi sa nim po da ci ma u GPS-u pon ekad ne moæe te pre dvid je -

ti gdje su no ve di ne i je di ni naË in je po ku π a ti ih za o bi Êi. Na rav no, sa mo

ako ima te prov je re ni po da tak da na tom te re nu ne ma min skih pol ja.

Jed na od tak vih to Ë a ka bi la je i WP72, veÊ le gen dar na to Ëka na ru ti ko -

ja je za vo za Ëe pra vi test zbog pij es ka i broj nih di na oko nas...

Posljednji dogovor Ëlanova ophodnje prije odlaska na zadaÊu

18. veljaËe 2005.

©es ta obljetni ca Za pov jed ni π tvaza izo braz bu i ob uku HKoV-a“Fran Krsto Fran ko pan” obi -

l jeæe na je 9. vel ja Ëe u HVU-u “Pe tarZrin ski” a sveË a no sti je na zoË io je ivrhov ni za pov jed nik oruæa nih sna gaRH Stje pan Mes iÊ, u Ëi joj je pratn jibio i sav jet nik za ob ra nu i voj na pi -tan ja, stoæer ni gen eral Pe tar Sti pet iÊ.Sre di πn ja pro sla va odræa na je u »as -ni Ë kom do mu, a uz preds jed ni kaMes iÊa, mi ni stra ob rane Be ri sla vaRo nË e vi Êa, na Ë el ni ka Glav nog stoæe -ra gen era la zbo ra Jos ipa Lu ci Êa i za -pov jed ni ka HKoV-a gen eral pu kov ni -ka Ma rij ana Ma re ko vi Êa, sveË a no stisu na zoË i li broj ni gen era li, vi so kipred stav ni ci i duænos ni ci MORH-a ioruæa nih sna ga, te dje lat ni ci Za pov -jed ni π tva.

Zan ema ren poj edi nac U svom ob ra Êan ju, preds jed nik

Mes iÊ re kao je ka ko ni naj bol ji ljud -ski po ten cij ali, ako ni su im ple men ti -ra ni s od go va raj uÊim ma te rij al nimres ur si ma ni su do voljni za kva li te tan

ra zvoj oruæa nih sna ga, te ka ko je,bez ob zi ra na sva ogra ni Ë en ja, upred stoj eÊ em raz dobl ju pot reb no po -ka za ti vi πe sluha za pot rebe i opre -man je oruæa nih sna ga, do daj uÊi ka ko“iz ob ram be nog su sta va tre ba iza Êisve πto nije u iz rav noj i kon kret nojve zi s njim”.

»es ti ta vπi obl jet ni cu, mi ni star Ro n -Ë e viÊ je is tak nuo ka ko je u stva ran jesu sta va izo braz be i ob uke ned voj be -no uloæe no mno go tru da, ali ka ko jeu iduÊ em raz dobl ju, nakon preu stro -ja, ovaj su stav pot reb no pri la go di tino vim zahtje vi ma i iza zo vi ma, spo -min ju Êi ula zak u euro at lant ske in te -gra cije, a πto, na glaπ a va, nuæno pred -stavl ja no vu proc je nu si gur no snogokruæja i stva ran je no vog si gur no -snog kon cep ta.

Go vo re Êi o su stav nom sman jen juoruæa nih sna ga tij ekom posl jedn jihdes et go di na, a uz na gla sak ka ko suoruæane sna ge u ovom tre nu tku do -πle do krajn jih gra ni ca svoje odræi vo -sti, na Ë el nik GS-a gen eral zbo ra Jo -s ip Lu ciÊ, is tak nuo je da je u tim pro -ces ima poj edi nac bio don ek le zane -ma ren jer je pro ces bio usmje ren napo stroj be, grane, i osta le veÊe cje li ne.Na sta vio je ka ko upra vo u ovoj go di -ni na po vrπ i nu iz la ze pro ble mi poje -di na ca, te ka ko je ona svoj evrsnaprekret ni ca, jer, “pro ces sman ji va -n ja oruæa nih sna ga je za vrπ en, i odsa da Êe to bi ti pri ro dan pro ces iz -

dvaj an je na te mel ju go di na sta ro sti,bo le sti ili dra go voljnog od la ska”.

“S jed ne strane, prez en ti ra mo glo -bal ne uspjehe, a s dru ge se sus reÊe -mo s poj edi na Ë nim uspjes ima”, na vo -di Lu ciÊ te ka zuje ka ko vi πe ne smijebi ti ne o dre ene od go vor no sti, te ka -ko cje lo kup na in sti tu ci ja oruæa nihsna ga oË e kuje da Êe se u bu duÊ no stijas no raz gra ni Ë i ti ovla sti u vo en ju iza po vi je dan ju, od go vor no sti u fi nan -ci ran ju, te jas no de fi ni ra ti ljud ski ima te rij al ni po ten cij al oruæa nih sna ga.

Za pov jed nik ZI O-a bri ga dir Mar janBi π kiÊ, ko ji je uz Ëes tit ke upu tio i ri -j eËi zahva le na dos ada πn jem ra dusvim dje lat ni ci ma, uz sve uspjehe,ta ko er se osvrnuo i na ne do stat ke ipred stoj eÊe no ve pot rebe.

“Uz sva ogra ni Ë en ja i nes avrπ e nostsu sta va u koj em ra di mo, na por nim,od go vor nim i kre a tiv nim ra dom usp-je li smo po sti Êi za paæene re zul ta te ipo mak u svim po druËj ima na π eg dje -lo van ja”, ka zao je Bi π kiÊ, te is tak nuoka ko je svje stan svih ne do sta ta ka nakoj ima se su stav no ra di ka ko bi seoni ot klo ni li. Do da vπi ka ko tehno lo -πke prom jene, suv re me no okruæen jete no ve dok tri ne upo rabe oruæa nih

OSRH

12

©esta obljetnica Zapovjedniπtva za izobrazbu i obuku HKoV-a “Fran Krsto Frankopan”

Pokazati viπe sluha za opremanje oruæanih snaga

Josipa PERICA, snimio Davor KIRIN

“Ni naj bol ji ljud ski po ten cij ali, ako ni su im ple men ti ra ni s od go va raj uÊim ma te rij al nim

res ur si ma ni su do voljni za kva li te tan ra zvoj oruæa nih sna ga, i bez ob zi ra na sva ogra -

ni Ë en ja, u pred stoj eÊ em raz dobl ju pot reb no je po ka za ti vi πe sluha za pot rebe i opre -

man je oruæa nih sna ga”, ka zao je preds jed nik Mes iÊ do daj uÊi ka ko iz ob ram be nog

su sta va tre ba iza Êi sve πto nije u iz rav noj i kon kret noj ve zi s njim

“Uz sva ogra ni Ë en ja i nes avrπ e nostsu sta va u koj em ra di mo, na por nim,

od go vor nim i kre a tiv nim ra dom uspje -li smo po sti Êi za paæene re zul ta te,

istaknuo je zapovjednik ZIO-a brigadir Marjan BiπkiÊ

Predsjednik Stjepan MesiÊ uveliËaoje obljetnicu ZIO HKoV-a

18. veljaËe 2005.

sna ga uz ro kuju i brzo za star je van je,na vo di pot rebu zahtje van ja no vihznan ja, vjeπ ti na i per manent nu izo -braz bu.

Ne za do voljstvo ka de tako ji su se πko lo va li uinoz em stvu

Vrhov ni za pov jed nikisko ri stio je pri go du i zapos jet i raz go vor s Ëa sni -ci ma ko ji su za vrπ i li voj -ne aka de mije u inoz em -stvu, a po tom i s pri pad -ni ci ma V. kon tin gen taVoj ne po li cije ko ji usko -ro od la ze u mi rov nu mi -siju u Af ga ni stan. Bri ga -dir Bi π kiÊ upoz nao je napo Ë et ku raz go vo ra vi so -ke gos te s pro ble mi mamla dih ka de ta. Ina Ëe,MORH je dos ad na πko lo van je upu -tio ukup no 46 ka de ta i sti pen di sta napres tiæne voj ne aka de mije u SAD,Ita liju i Nje ma Ë ku. Na vo de Êi tre nu ta -Ë no stan je, Bi π kiÊ je kao glav ni raz -log ne za do voljstva mla dih Ëa sni ka is -tak nuo pro blem pro mak nu Êa u Ëa sni -Ë ke Ëi no ve, a ko ja ka sne i po go di nuda na, spo ru no stri fi ka ciju ili priz na -va n je isto vrij ed no sti di plo ma, kao ipro blem prom je na duæno sti i mjes tara da. Ne do sta ci koje is ti Ëu ka de ti ve -za ni su ta ko er uz nes klad rad nogmjes ta sa steË e nom voj nom i ci vil -nom izo braz bom, kao i tes ti ran jeznan ja stra nog je zi ka, koje sma trajune pot reb nim nakon za vrπ ene aka de -mije u inoz em stvu. Pro blem je i u to -me πto se sa πko lo van ja ne vra Êajuna sluæen je u oruæane sna ge RH.

»ak njih tri des et po sto na pu sti lo jeoruæane sna ge, a me u njima su ioni s naj bol jih voj nih aka de mi ja,prim je ri ce West Po in ta. Kao raz logto me mi ni star Ro nË e viÊ na vo di ne -prim je ren ugo vor, ko ji im to i do pu -πta jer nigdje ne na vo di nuænost pov -rat ka u hrvat ske oruæane sna ge. Uve zi s no stri fi ka ci jom di plo ma, naja -vio je sko ro rjeπ en je tog pro ble ma usu radn ji s Mi ni star stvom zna no sti.Ta ko er, iz ja vio je da je GS prvi putiz ra dio plan i pro gram pro mi can jakao i plan iz dvaj an ja i plan prij ama.Ne ko li ko ka de ta osob no su istu pi li sasvoj im pro ble mi ma, naj avl juj uÊi Ëak iod la zak iz oruæa nih sna ga nakon is -te ka ugo vo ra. Gen eral Lu ciÊ je ka zaoka ko je sa sta nak znak da je do πlo do“krit iË ne mase”, poz dravl jaj uÊi pri -tom slo bo du go vo ra, no svje stan je

raz li ka s koj ima se ka de ti sus re Êu ura du sa svoj im ko le ga ma, go vo re Êika ko se s ti me sus re Êu i osta li πko lo -va ni lju di u dru gim in sti tu cij ama. Po -ruË io im je ka ko su oni ti ko ji Êe iz tebor be iza Êi kao pob jed ni ci. “Po kre nu -ti su broj ni pro ce si koj ima se na stojiis pra vi ti rat no nas lij ee i na go mi la nipro ble mi. Naπ su stav πko lo van ja kre -nuo je od nu le, i u ve li koj je tran sfor -ma ci ji”, re kao je Lu ciÊ, do daj uÊi ka -ko se on mo ra uskla di ti s ci vil nim su -sta vom i ka ko se u iduÊe tri go di neoË e kuje po zi ci o ni ran je i sta bi li za ci ja.Ro nË e viÊ je ta ko er is tak nuo pro -blem sman je nog pro ra Ë u na, tran sfor -ma cije rat ne u mir no dop sku voj sku,a πto je ve lik i teæak pro ces, te ka de -tima nu di rjeπ en ja u sko roj bu duÊ no -sti, rij eË i ma “daj te nam vre me na i

su stav Êe pro funk ci o ni ra ti”. Ka za vπi ka ko za sve to po stoje ob -

jek tiv ni raz lo zi, ali i okol no sti na kojese moæe ut je ca ti, preds jed nik Mes iÊ jere kao ka ko se hit no mo ra po duz etisve u ve zi s tim pro ble mi ma, svje stanka ko tak va si tua ci ja traje pre du go, ana lju bo mo ru svoj ih ko le ga koju ka de -ti is ti Ëu od go va ra ka ko svi tre baju odnjiho vog znan ja pro fi ti ra ti, a ni ka kobi ti lju bo mor ni. “Tre ba kre nu ti u pro -m jene za ko na jer nij edan zakon nijepre do bar da ga ne moæe za mij eni tibol ji”, oπ tro je ka zao Preds jed nik, na -vo de Êi da bi bi la ve li ka tra ge di ja iz gu -bi ti sve te mla de i πko lo vane lju de. Nakraju sus re ta, ka det ima se ob ra tio igen eral Sti pet iÊ, preuz evπi od go vor -nost za sve pro ble me na sebe, kaobiv π eg na Ë el ni ka GS-a, i na osta le po -zi ci o ni rane na vi so kim duæno sti ma

jer, is ti Ëe, “ni su se rij eπ ilate meljna pi tan ja”. Vid nora zoË a ran stan jem, i iz -ne na en broj nim ne do -sta ci ma, ape li rao je naæur no po kre tan je pro ce sakoj ima Êe se tre nu ta Ë nostan je po pra vi ti.

Nakon sus re ta s ka de -tima, preds jed nik Mes iÊ

je raz go va rao i s pri pad ni ci ma V. kon -tin gen ta ko ji Ëe kaju od la zak u mi sijuISAF te im je poæe lio pu no uspjeha upred stoj eÊoj mi si ji u Af ga ni sta nu.

OSRH

13

Kadeti koji su se πkolovali uinozem stvu iskoristili su prigodu davrhovnog zapovjednika upoznaju sasvojim problemima

ZajedniËka fotografija s pripadnici-ma V. kontingenta koji uskoro odlazeu misiju ISAF u Afganistan

Preds jed nik Mes iÊ jerekao kadetima ka ko sehit no mo ra po duz eti sve uve zi s njihovim pro ble mi -ma, te kako svi tre baju odnjiho vog znan ja pro fi ti ra ti

.OSRH1

Zoran JEFTIC, srebrni rukometas i rocnlk sportske satnije

Natrag u odoru sa srebrom Moram zahvaliti Hrvatskoj vojsci koja je imala obzira prema rneru I prema mojem iz­ bivanju zbog obveza u reprezentaciji. lpak, i ovdje su obveze koje se moraju postiva­ ti. Evo, uskoro me ceka dezurstvo ... Tretman je ovdje izvrstan, ne znam na sto bih se mogao zaliti ..

Domagoj VLAHOVIC, snimio Tomislav BRANDT

J edna od hrvatskih srebrnih medalja sa Svjetskog rukomet­ nog prvenstva u Tunisu objese­

na je oko vrata pripadnika Hrvatske vojske! Doduse, privremenog pri­ padnika jer Zoran Jettie (22), kruzni napadac zaqrebackoq Medvescaka, sluzi vojni rok u sportskoj satniji. Iako ovaj rodeni Varazdinac nije

bio u prvom planu unutar hrvatske momcadi koja je puna svjetski eta­ bliranih zvijezda, na nekim utakmi­ cama dobio je minutazu (Australija, Svedska), a sigurno je da bi (i kao rukometas je jos vrlo mlad) mogao biti nastavljac tradicije vrhunskih hrvatskih pivota Kljajica. Jovica, Nacinovica, Sulica, Vorija ...

Jeste Ii predvidali da cete tijekom sluzenja vojnog roka uci u najuzi krug "paklenih" i otputovati u Tunis? Iskreno, ne. Nada je ipak postojala

jer sam prosle godine bio na pripre-

14

mama za Atenu, no u zadnji sam tren otpao. Nadao sam se ponovnom pozi­ vu na pripreme, dao sve od sebe, i usao u taj "ruko­ metni stroj", sto stvarno nije mala stvar.

I, kako je biti dio "stroja"! Stvarno ugodno.

Decki SU super, prihvacaju nas mla­ de i podupiru. Div­ no je druziti se s njima. Svaki tre­ ning je bio novo

ucenje, i iz treninga u trening bilo je sve bolje. Cervar i Smailaqic su vrhunski strucnjaci, a trening s njima i ovim suigracima podize vla­ stitu iqracku kvalitetu.

A igranje s lvanom Balicemj Zapravojetojakolagano. Kad

shvatite njegove kretnje, na kraju ispada da samo trebate pricekati loptu i staviti je u gol, nema druge. On privuca dvojicu-trojicu iqraca, i vama se pozicija mora otvoriti. Sva­ kog trena mozete ocekivati loptu.

Je Ii u finalu ipak prevladao umort Jest, ali mislim da je to bio i los

dan. Mislim da bi trebao postojati dan odmora izmedu polufinala i fi­ nala. Imali smo dosta tehnickih po­ qresaka, a Spanjolci su svaku kaz­ njavali golom. Zaustavili su Lacko­ vica, a i vratar Hombrados imao je svoj dan. Splet okolnosti prevagnuo je u spanjolsku korist.

Kako ste se, na kraju, osjecali kao dio najvece rukometne smotret Bio sam ponosan. Vjerujem da sam

mogao dobiti malo vecu minutazu, ali to je na izborniku i ja postujem njegovu odluku. Ipak, dovoljno sam mlad i moje vrijeme tek dolazi.

Uvijek smo imali vrhunske pivote. Imate Ii uzora medu njima i hocete Ii nastaviti njihovu tradiciju? Medu strancima, svida mi se igra

Nijemca Christiana Schwarzera i Francuza Bertranda Gillesa. Tu je i Rus Torgovanov, makar je vec na zalasku. Medu nasima, Renato Su­ lie je jedan od vrhunskih pivota, nazalost, imao je peh zbog promet­ ne nesrece. Igor Vori je na Olimpi­ jadi pokazao pravu klasu i doista postao pravi iqrac, Vjerujem da cu se nametnuti, dat cu sve od sebe da budem medu tim deckima,

Pivoti su uglavnom najsnafniji ru­ kometasi. Je Ii snaga i presudnaj Snaga je vrlo vazna. Znam po se­

bi. Dosta sam snazan, ali mi sigur­ no treba sedam-osam "kvalitetnih" kila da bih se mogao nositi s vrhun­ skim svjetskim igracima. U Hrvat­ skoj ligi mogu igrati s ovom masom, ali za nesto vise potrebno mi je jos puno rada i treniranja.

Sad ste clan Medvescaka, ali Zagreb je ipak nas najjaei klub. Biste Ii, kad odlucite promijeniti klub, radije otisli u Zagreb ili u inozemstvo? Definitivno u Zagreb. Mislim da je

jos rano za inozemstvo, za to mi tre­ baju sigurno jos dvije godine mu­ kotrpnog rada, teretane, pa i pivot­ ske tehnike i taktike. Jos jedan raz-

HRVATSKI 18. veljace 2005. V8JNIK

log je sto ovdje studiram na Kine­ zioloskom fakultetu, pa bih zelio os­ tati u Zagrebu dok ga ne zavrsim.

Sto bi na tu zelju rekli Vasi kolege iz Medveseakat Nije to zelja za samim prijelazom,

nego potreba gledati unaprijed i po­ stici sto vise. Sigurno je da Medves­ cak ima svoju kvalitetu, ne bjezim od toga. Uostalom, ako se ne otvori neka jako dobra prilika, ja cu i ostati u Medvescaku, Moj klupski kolega Franjo Lelic, koji je takoder ovdje slu­ zio vojsku, nedavno je presao iz Medvescaka u Zagreb. U nasem klu­ bu su to prihvatili jer to je dobro za napredak rnladog iqraca, raditi u bo­ ljim uvjetima i u boljoj momcadi, Vje­ rujem da moji suiqraci ne bi ljutito reagirali, bilo bi im drago zbog mene.

Kako je vratiti se iz Tunisa i odmah ponovno uskociti u odorut Moram zahvaliti Hrvatskoj vojsci

koja je imala obzira prema meni i prema mojem izbivanju zbog obve­ za u reprezentaciji. Ipak, tu su ob­ veze koje se moraju postivati. Evo, uskoro me ceka dezurstvo ... Tretman je ovdje izvrstan, ne znam na sto bih se mogao zaliti. Mogu nastaviti s treninzima i utakmicama. Uskoro su na programu Mediteranske igre u spanjolskoj Almeriji, nas ce zastu­ pati "B" reprezentacija, vjerujem da cu dobiti poziv i vise igrati, da po­ kazem kvalitetu. •

BRVATSKI VeJNIK 18. veljace 2005.

Rocnici na bojnom gadanju Vrijeme : 10. veljace 2005., 8h Mjesto : Slunj - poligon "Eugen Kvaternik" Temperatura : -24° C Uvjeti : snijeg - lm Misija : bojno gadanje Postrojba : 15 potrbr

I ako kratko izvjesca gotovo zasi­ gurno, zbog vremenskih prilika, navodi na razrnisljanje o grija­

nju uz topli napitak, te se vecini cini nezamislivo ikakvo daljnje dje­ lovanje, za nasu pricu to je tek po­ cetak. Snijegom okovan vojni poligon za­

dao je prvi, temperaturni udarac od -24 C pripadnicima 15. potrbr. Vo­ deni mislju kako kruna obuke 126-orice rocnika 4. narastaja sva­ kako mora biti ostvarena jer u sklo­ pu specijalisticka obuke predstavlja primjenu usvojenog znanja, zapov­ jednik i instruktori vojnickom odlu­ cnoscu krecu u probijanje. Nakon trosatne borbe, tehnika je na polo­ zajima : top MT12, raketni sustavi 9K11 (Maljutka), 9Kl 11 (Fagot), Po­ lo, te borbeno oklopno vozilo M-83. No poligonu prijeti vjetar a tempe­

ratura se ne podize. Iskusni casnici doskacu tom problemu, organizira­ juci u neposrednoj blizini taktickih tocaka "vatrena uporista", I kako se vatra rasplamsavala i odlucnost roe­ nika se podizala kako bi izveli prvo bojno gadanje. Zaqlusujuci zvukovi

topova parali su hladan slu­ njski zrak i ne­ opisivom Iako­ com i preciznoscu dolazili do zada­ nih ciljeva na oko 1000 m. U trenucima zasluzenoq odmora,

razgovarali smo sa zapovjednikom Bojne za obuku 15. potr brigade, satnikom Markom Krstanovicem. Kao i svaki dobar ucitelj, satnik Kr­ stanovic najprije je pohvalio ponasa­ nje rocnih vojnika tijekom vjezbe. "Katastrofalni vremenski uvjeti mak­ simalno su otezali provedbu nase vjezbe, no zalaganje rocnika i poka­ zana razina osposobljenosti te vr­ hunski rezultati gadanja, svakako su na zavidnoj razini. Vjerujem da ce takvi rezultati biti i nakon obavlje­ nog nocnoq gadanja, koje rocnicima jos predstoji", kazao je Krstanovic, Rijeci pohvale izrazio je i zapovje­

dnik 15. potrbr, pukovnik Mijo Hok­ man, cija je nazocnost na vjezbi svakako neosporan dokaz pozrtvov­ nosti svakog od pripadnika brigade. "Premda smo se svi zatekli u speci­ ficnim vremenskim prilikama, re­ zultati konkretnih zadaca su vrlo dobri i kvalitetni. Vjerujem kako je to izvanredno iskustvo i stazistima i rocnicima", istaknuo je zapovjed­ nik. Mi, koji smo pratili gadanje s tom smo se ocjenom i vise nego slozili,

Andreja DECAK

15

18. veljaËe 2005.

POT KRAJ sij eËn ja po vi jest suv re -me nog ma ar skog rat nog zra ko -plov stva ukn jiæi la je joπ je dan hva -le vrij edan tre nu tak. Nai me, 25. si-j eË n ja u πved skom Lin ko pin gu usklo pu po stroj en ja tvrtke SAAB Gri -pen In ter na tio nal pred vi so kim voj -nim i dræav nim duænos ni ci ma ma -ar skom mi ni stru ob rane Fe ren cuJuhàs zu pred stavl jen je prvi pro -duk cij ski prim je rak no vog ma ar -skog vi π e nam jen skog bor be nogavio na JAS 39 Gri pen. Uz taj prviavion na SA AB-ovim pro iz vod nim

tra ka ma tij ekom ovego di ne tre ba lo bi seza vrπ i ti skla pan jejoπ pet Gri pe na, ko jibi do oæuj ka iduÊego di ne tre ba li bi tiis po ruË e ni Ma ar -skoj. Ma ar ska jena ruË ila ukup noËet rna est Gri pe na, ado kraja 2007. tre ba li bi joj bi ti is po -ruË e ni svi na ruË e ni avio ni. Tij ekom2008. oË e kuje se njiho va pu na ope -ra tiv na spre mnost, a od 2010. oË e -

kuje se i njiho vo rav no prav -no sud je lo van je u sklo puraz nih NA TO-ovim ak tiv no -sti.

No vi avio ni na ruË e ni sutri des eto go di πn jim ugo vo -rom o le as in gu, a na te mel jutog po sla s ma ar skim gos -po dar stvom sklopl jen je off-set aranæman u vrij ed no stiod tri sto ti ne mi lij una eura

ko ji Êe se re a li zi ra ti kroz Ëet rna est -go di πn je raz dobl je, od no sno u tij ekuje nje go va Ëetvrta go di na.

Tre nu ta Ë no se u ma ar skom rat -nom zra ko plov stvu ra bi Ëet rna estbor be nih avio na MiG-29 Ëije se po -vla Ë en je iz ope ra tiv ne upo rabe oË e -kuje do 2010. go di ne. Tij ekom sij eË -n ja prva sku pi na ma ar skih pi lo tapo Ë ela je s pre ob ukom za pre la zakna no vi tip avio na, dok se po Ëe takpre ob uke zra ko plov no tehni Ë kog sa -sta va oË e kuje tij ekom travnja ovego di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

16

FRANCUSKA je vojska odluËilamodernizirati 100 gusjeniËnih bor-benih vozila pjeπaπtva (BVP) tipaAMX-10P. Taj je BVP u sluæbi fran-cuske vojske viπe od 30 godina, amodernizacija Êe omoguÊiti usp-jeπnije obavljanje zadaÊa, osobito umirovnim misijama, sve do zamjenenovim kotaËnim BVP-om VBCIpogonske konfiguracije 8x8.

Modernizacijski paket usmjeren jena poboljπanje pouzdanosti, zaπtite,te elektroniËke opremljenosti. IzvestÊe se promjene na mjenjaËu, ele-mentima ovjesa te Êe se uklonitipogonski sustav vodenih propulzoraza kretanje u vodi. Zamijenit Êe se imehanizam straænjih vrata tepojaËati oklop na bokovima i krovuvozila. Bit Êe instaliran i obrambenisustav Galix.

Kupola Toucan II s dva Ëlanaposade ostat Êe nepromijenjena, topÊe i dalje biti M693 kalibra 20 mm.

Dodat Êe senovi termal-ni ciljnik inovi sustavprikaznika ibojiπniËkiinformacij -ski sustavSIT V1.

Odjeljak za desant u straænjemdijelu BVP-a bit Êe prilagoenuporabi opreme za francuskevojnike buduÊnosti (programFELIN) koju razvija tvrtka Sagem.

Modernizaciju Êe izvesti tvrtkaGiat Industries, koja takoer provo-di istraæne studije o buduÊem gus-jeniËnom borbenom vozilu.

Razvojne studije usmjerene su narazvoj novih tehnologija koje bi tre-bale osigurati znatan skok umoguÊnostima. Spominju setehnologije kao πto su gumene gus-jenice za koje u Giatu tvrde kako Êe

opet donijeti prevagu gusjenicamakoje su posljednjih godina pok-leknule pred navalom naprednihkotaËnih rjeπenja. Razmatra se iuporaba bezposadne kupole koja bitrebala poveÊati unutarnji prostor.Oklopna zaπtita bi trebala biti mo -dularna kako bi se mogla prilagodi-ti trenutaËnim operativnim potreba-ma. Razmatra se i koncept citadele,odnosno zaπtita samo dijelova vozi-la u kojima su ljudi. U Giatu dræekako koncept citadele donosi 25 do30% manju masu u odnosu naklasiËni koncept.

M. PETROVIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Modernizirani AMX-10P

Prvi ma ar ski Gri pen

17

TIJ EKOM sij eËn ja tvrtka Ra ythe on is po ru-Ë ila je ame ri Ë koj rat noj mor na ri ci prvi pro duk -cij ski prim je rak no vog APG-79 AE SA (Ac ti veElec tro ni cal ly Scan ned Ar ray) ra da ra. To jeprvi od ukup no osam ra da ra ko ji su na mij e-n je ni za ugradn ju na no ve vi π e nam jen ske bor -bene avione F/A-18E/F Su per Hor net Block 2.Pre o sta li ra da ri iz te prve sku pi ne tre ba li bibi ti is po ruË e ni do srpnja 2005., a s dos adsklopl je nim ugo vo ri ma ukup no bi tre ba lo bi tiis po ruË e no 412 APG-79 AE SA ra da ra. Uz no -ve pro duk cij ske Block 2 Su per Hor ne te, ame -ri Ë ka rat na mor na ri ca ka ni sa 135 AE SA ra da -ra opre mi ti i po stoj eÊu flo tu Su per Hor ne tako ja se veÊ na la zi u ope ra tiv noj upo ra bi.

Dos ada πn ja tes ti ran ja po ka za la su ka ko jeAPG-79 u od no su na dos ada πn ji ra darAPG-73 pet pu ta po uz da ni ji, ima tri pu ta ve -Êi zahvat, od no sno da s la ko Êom moæe is to -dob no ra di ti u oba mo da (zrak-zrak i zrak--zeml ja).

I. SKEN DE RO VIΔ

BI TI struËn jak za de ak ti vi ran je iuklan jan je ek splo ziv nih na pra va je -dan je od naj opas nij ih po stoj eÊihpo slo va na ku gli ze maljskoj. Ni kak -va po greπ ka u po slu nije do pu πte najer dru ge πan se ne ma. »ak i kadsve ra di ap so lut no sa vrπ e no, po saonije bit no si gur ni ji. Ali, po moÊ stiæeu obli ku ro bo ta ko ji bi taj iz nim noopas an po sao tre bao uË i ni ti bar ma -lo si gur nij im.

Ame ri Ë ke po stroj be u Ira ku ne pre -sta no se suoË a vaju s ces tov nim za s -je da ma iz ve de nim po mo Êu raz nihek splo ziv nih na pra va. Za to je iz vi -an je i uklan jan je sumnji vih ure -aja iz nim no vaæan, ali i vrlo ri zi-Ë an po sao.

Za to se sve vi πe rabe raz ni ro bo tiopreml je ni ma ni pu la to rom, ka me -rom i dru gim sen zo ri ma te Ëes to iraz nim oruæjem za nam jer no uni π -ta van je ek splo ziv nih na pra va.

Je dan od ro bo ta koje ame ri Ë kavoj ska ra bi u Ira ku je i Ta lon tvrtkeFos ter-Mil ler. Taj se ro bot ra bi uraz nim ulo ga ma, pa i kao bor be niro bot u sklo pu su sta va SWORDS(vi di HV 19). Ulo ga iz vid ni ka i ma -ni pu la to ra sa sumnji vim na pra va majed na je od za da Êa za koje se Ta lonpo ka zao kao vrlo dob ro rjeπ en je.

Ta ko se na naj opas nije po slo veupu Êuju dal jin ski upravl ja ni ro bo tispo sob ni ope ra to ru u si gur no sti za -klo na po ka za ti sumnji vi te ren, ma -ni pu la to rom ga po mak nu ti ili prem -

jes ti ti a u sluË aju ek splo zije stra dasa mo ro bot dok ope ra ter i osta takpo sa de os taju ne oz lij ee ni.

A ek splo zije su ta ko ra zor ne da odro bo ta nakon ek splo zije osta nu sa -mo ne pre poz natl ji vi ko ma di tij elaro bo ta i dij elo vi gus je ni ca. Upo ra batih ro bo ta je na te re nu ta ko in ten -ziv na upra vo zbog aspek ta si gur no -sti ko ji ostva ruje spa π a vaj uÊi æi vo testruËn ja ka za uklan jan je ek splo ziv -nih na pra va te u ko na Ë ni ci i svihosta lih koje bi na pra va po ten cij al nomo gla ugro zi ti.

M. PE TRO VIΔ

Robotizirano uklanjanje eksplozivnih naprava

18. veljaËe 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Raytheon isporuËio prvi

AESA radar“PO»ET KOM 2005. Iz ra el Êe

pot pi sa ti ugo vor o is po ru ci dvi jeno ve pod mor ni ce klase Dolp -hin” iz ja vio je tam oπn ji za pov -jed nik rat ne mor na ri ce vi ce ad -mi ral Da vid Ben-Bashat. Nakonte iz ja ve ja vi lo se i iz ra el sko mi -ni star stvo ob rane poj aπ nja vaj uÊida Êe do na rudæbe do Êi sa moako se znat no po pra ve po li ti Ë kiod no si iz me u Izra ela i Nje ma -Ë ke. Ka ko bi se do ugo vo ra do -πlo πto la kπe, po Ë et kom 2004.sa stavl jen je zaj ed ni Ë ki tim s ci -l jem pro na laæen ja naj po voljnij egnaË i na fi nan ciran ja na ba ve sob zi rom na to da sva ka stoji 700mi lij una do la ra.

Ia ko iz ra el ska rat na mor na ri cados ad ni ka da nije bi la prio ri tetu opre man ju, oË i to je da po stoji

do bar raz log zbog koj eg je Iz ra -el spre man pla ti ti mi lij ar du i400 mi lij una do la ra za dvi jepod mor ni ce. Raz log leæi u Ëin je -ni ci da od des et tor ped nih cij evina pod mor ni ca ma klase Dolp -hin Ëe ti ri su prom je ra 650 mm iiz njih se mo gu lan si ra ti krsta re -Êi proj ek ti li do me ta 1500 ki lo -me ta ra ko ji su moæda opreml je -ni nu kle ar nim boj nim gla va ma(vi di HV. br. 88). Zbog to ga supod mor ni ce klase Dolphinvaæne za iz ra el sku si gur nost. Uztri ope ra tiv ne pod mor ni ce oveklase na ba va joπ dvi je os igu ra labi da iz ra el ska rat na mor na ri cau sva kom tre nu tku ima ba remjed nu pod mor ni cu na mo ru, ilibol je reË e no pod mo rem.

T. JAN JIΔ

Izrael nabavlja nove

podmornice klase Dolphin

US A

rmy

US A

rmy

AME RI»KA voj ska uvo di no vi vi-π e cij ev ni ba caË ra ke ta (VBR) po -stav l jen na vi so ko prohod no ko ta Ë novo zi lo. Oruæje no si na ziv High Mo -bi li ty Ar til le ry Roc ket Sy stem, od no -sno HI MARS. Rij eË je o su sta vu ko -ji je pri la go en mo der nom ra ti π tujer je la kπi, po kretl ji vi ji i la kπe ga jeukom poni ra ti u zdruæe no dje lo van jeek spe di cij skih sna ga.

HI MARS se moæe pre vo zi ti utrans port nom avio nu C-130 Her cu -les πto mu daje ve li ku pred nost uod no su na sta ri ji su stav M-270 ko jije u upo ra bi od 1981. M-270 je gus -je ni Ë ni su stav i obiË no se pre vo zibro dom ili teπ kim trans port nimavio ni ma C-141 i C-5. Oba avio nazahtij evaju ure ene USS pa u pra -vi lu nije mo guÊe iskrca van je u bli -zi ni boj iπ ni ce.

S dru ge strane, HI MARS se moæepre vo zi ti avio nom C-130 ko ji moæeslij eta ti na pri vre mene i neure eneUSS πto omo gu Êa va iskrca van je su -

sta va ne po sred no ubli zi nu boj iπ ni ce,ta mo gdje je naj pot -reb ni ji.

Tij ekom te sto vaiz ve de no je slij e tan -je trans por te raC-130 na neure e -nu USS, 15 mi nu tanakon slij etan jaHI MARS je bio is -to va ren, pri prem -l jen za bor be no dje -lo van je te je sa motre bao pri mi ti za po vi jed za paljbu.

Su stav ima dob ru te ren sku mo bil -nost πto mu omo gu Êa va brzo iz vo -en je bor be nih za da Êa te joπ bræepo vla Ë an je s paljbe nog po loæajanakon obavl jene za daÊe. Ta ko semi ni mi zi ra ri zik pro tiv ni Ë kog pro -tud je lo van ja.

Po sa da HI MARS-a je tro Ëla na,moæe ispal ji va ti proj ek ti le s GPSna vo en jem na cilj Ëi me se po stiæe

ve li ka pre ciz nost, ola kπa va lo gi sti ka(tre ba bit no man je proj ek ti la za æe-l je ni uË i nak) i uman juje ko la te ral naπte ta oko cil ja na pa da.

Dos ad je ame ri Ë ka ko pne na voj ska(US Ar my) na ruË ila 89, a ma rin skikor pus (USMC) 6 HI MARS-a. OË e -kuje se ka ko bi ko pne na voj ska mo -gla u idu Êih 15 go di na ku pi ti 888 ama rin ci 40 HI MARS-a.

M. PE TRO VIΔ

POT KRAJ sij eËn ja nakon sa stan katur skog ka bi ne ta pre mij er Re cep Ta -y y ip Er do gan i mi ni star ob rane Vec -di Go nul ob ja vi li su ka ko Êe Tur skanakon ot ka zi van ja pro π log nat jeË aja,od no sno vi π em jes eË ne stan ke u pre -go vo ri ma ob ja vi ti no vi nat jeË aj zana ba vu no vih bor be nih i trans port -

nih he li ko pte ra. Prethod nim pla no -vi ma tur sko rat no zra ko plov stvo tre -ba lo je pri mi ti 145 bor be nih he li -ko p te ra Bell AH-1Z Su per Cob ra,ko ji su tre ba li bi ti li cenc no pro iz ve -de ni u Tur skoj. No vim pla nom An -ka ra ka ni na ba vi ti 50 bor be nih he li -ko pte ra, a pob jed nik na tom nat je -

Ë aju traæit Êe se iz me u slje de Êihkan di da ta: Agu staWest land A129Man gu sta, Bell AH-1Z Su per Cob ra,Boe ing AH-64D Apache Long bow,Den el Ro o i valk, Euro co pter Ti ger,Kam ov Ka-50 i Mil Mi-28N.

De taljnije tek sto ve o tak ti Ë ko-tehni Ë kim od li ka ma tih suv re me nihbor be nih he li ko pte ra (ko ji su iz -gled ni kan di da ti i za dru ga rat nazra ko plov stva) moæe te pro na Êi ustruË nim tek sto vi ma na stra ni ca mana π eg ma ga zi na, Ëije je ob javl ji va-n je u tij eku, od no sno moæe te ih po -traæi ti i u na πoj web arhi vi.

Uz bor bene Tur ska ka ni na ruË i ti i32 trans port na he li ko pte ra, i to u triraz li Ë i te kon fi gu ra cije. Nai me, 20he li ko pte ra bi lo bi pri la go e no pot -re ba ma KoV-a, dok bi po 6 he li ko -pte ra bi lo pri la go e no za da Êa marat nog zra ko plov stva, od no sno rat -ne mor na ri ce.

I. SKEN DE RO VIΔ

1818. veljaËe 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Novi turski natjeËaj za helikoptere

Sustav HIMARS

US A

rmy

19

NAKON dva des et mjes eci gradn je9. vel ja Ëe ove go di ne po ri nut je no -vi brod ame ri Ë ke mor na ri ce iz pro -j ek ta Lit to ral Su ra fa ce Craft - Ex pe -ri men ta, oz na Ë en i kao X-Craft.Raz vi jen u Of fi ce of Na val Res earch(ONR), taj, po tvrdnja ma proj ek ta -na ta, re vo lu cio nar ni brzi alu mi nij -ski ka ta ma ran proj ek ti ran je s nam -je nom tes ti ran ja raz li Ë it ih tehno lo -gi ja koje Êe ame ri Ë koj mor na ri ciomo gu Êi ti dje lo van je u prio bal nim iplit kim vo da ma. Ia ko vrlo sli Ë an, tajproj ekt nije istov je tan s proj ek tomLit to ral Com bat Ship (vi di HV br. 2)jer je X-Craft po kon fi gu ra ci ji trans -port ni brod na mij en jen pruæan jupot po re des ant nim i sli Ë nim ope ra -cij ama, a LCS je pro gram ra zvo jabor be nog bro da na mij en je nog dje lo -van ju u prio bal nom po druËju.

Ime no vog bro da je Sea Fighter, asluæbe na oz na ka FSF 1 (fast sea fra -me). Oz na ka X-Craft po ka zuje da jeto prvi ka ta ma ran nam jen ski na -

pravl jen za pot rebe ame ri Ë ke rat nemor na ri ce, jer se ona dos ad ko ri sti laka ta ma ra ni ma i tri ma ra ni ma ori gi -nal no na mij en je nim ci vil noj upo ra -bi. Sea Fighter je, po zahtje vi maame ri Ë ke rat ne mor na ri ce, proj ek ti -ra la i iz gra di la tvrtka The Ti tanCor po ra tion. U se bi sje din juje mno -ge tehno lo gije koje dos ad ni suprim jen ji va ne na bro do vi ma, a kojebi mu tre ba le omo gu Êi ti da pod pu -nim opte reÊ en jem po stig ne vrπ nubrzi nu od 50 Ëvo ro va, te da pre plo vi4000 nau ti Ë kih mil ja bez do punego ri vom. Je dan od zahtje va je i dana brod mo gu slet je ti dva he li ko pte -

ra H-60 pri stan ju mo ra Ëe ti ri ili pet(vi si na va lo va od 1,25 do 4 me tra).Pri istom stan ju mo ra Sea Fighter bitre bao os igu ra ti nes me ta ni prihvatbrzih des ant nih Ëa ma ca i sli Ë nih

plo vi la, te njihov si -gu ran smjeπ taj unu tartru pa.

Za po gon tog osam -des et me ta ra du gogka ta ma ra na oda bra naje CO DOG po gon skakon fi gu ra ci ja ko ja sesa stoji od dva diz el -ska mo to ra MTU 595i dvi je plin ske tur bi neGen eral Elec tricLM2500. Di z el ski Êemo to ri sluæi ti za

odræa van je krsta reÊe brzi ne, dok Êese plin skim tur bi na ma ko ri sti ti zapo sti zan je i odræa van je brzi na ve Êihod 40 Ëvo ro va i po sti zan je vrπ nebrzi ne od 50 Ëvo ro va. Proj ek tan titvrde da Êe Sea Fighter 40 Ëvo ro vapo sti Êi i odræa va ti na mo ru stan jaËe ti ri. Zbog vi so kog stupnja au to -ma ti za cije imat Êe posa du od sa mo26 Ëa sni ka (5) i mor na ra (21), odËe ga Êe 10 bi ti iz ame ri Ë ke Obal nestraæe. Proj ek tan ti su se pob ri nu li iza udob ni ji smjeπ taj æen skog dij elapo sa de za koje su os igu rane po seb -ne ka bi ne. Osta li Ëla no vi po sa demo rat Êe se za do vol ji ti smjeπ taj em u

tro kre vet nim so ba ma, po tvrdnja mapro iz vo a Ëa, vrhun skog kom fo rako ji joπ nije vi en na ame ri Ë kim rat -nim bro do vi ma. Proj ek tan ti tvrde daje cij eli brod ta ko di zaj ni ran ka ko bise po sa da πto bræe na vik nu la na no -vu oko li nu, te da pruæi naj ve Êi mo -gu Êi kom for.

Ta ko ma lo broj na po sa da ima i svo -ju cij enu jer na bro du vi πe neÊe mo -Êi bi ti spe cij ali sti sa mo za po gon skisu stav ili na vi ga ciju veÊ Êe cij elapo sa da mo ra ti nau Ë i ti naj os nov ni jaznan ja sva kog dru gog Ëla na (eve ry -one has to know eve ry one el se’s bu -si ness). Stroj ari Êe sto ga mo ra tizna ti ka ko upravl ja ti bro dom i os no -ve na vi ga cije, a na vi ga to ri i ve zi stika ko star taju diz elski mo to ri. Ia kose ne oË e kuju ve Êi pro ble mi bit Êeza niml ji vo vid je ti ka ko Êe zaj ed nora di ti mor na ri rat ne mor na ri ce iObal ne straæe.

Nakon za vrπ nog opre man ja i po-Ë et nih te sto va ko ji Êe se do 30. trav -nja obavl ja ti u lu ci Eve rett, SeaFighter Êe se i sluæbe no pre da ti naupo ra bu ame ri Ë koj rat noj mor na ri ci.No va Êe se po sa da upoz na va ti s no -vim bro dom do srpnja kad bi njimetre ba la za plo vi ti na jug, u njiho vuma ti Ë nu lu ku San Di e go. Nakon to -ga po Ë et Êe sloæen po stu pak tes ti -ran ja Sea Fighte ra.

T. JAN JIΔ

18. veljaËe 2005.

Novi eksperimentalni katamaran ameriËke mornarice

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

US N

avy

US N

avy

VOJSKE SVIJETA

Za bil jeæen je ve li ki na pre dak uotva ran ju su radn je i ko op era -cije doma Êih ob ram be nih tvrtki

s inoz emnim part ne ri ma pre ko in -du strij ske par ti ci pa cije i dru gihobli ka su radn je. »eπ ka voj na in du -stri ja, dru ga po ud je lu u Va rπ av -skom pak tu ubr za nom pri va ti za ci -jom se po Ë et kom 90-ih go di na tran -sfor mi ra la iz dræav nih po duz eÊa utvrtke ma log i sredn jeg po duz et ni π -tva s voj nim i ci vil nim pro gra mi ma.Bu du Êi da su u Re pu bli ci »eπ kojzako nom omo guÊ ena i stra na ula -

gan ja, do πlo je do raz li Ë it ih obli kajo int ven tu re (zajedniËko ulaganje)kom pa ni ja koje joπ vi πe obo ga Êujura zvoj in du strij ske par ti ci pa cije ilioffse ta. Vla da je zadræa la vlas ni Ë keud je le u stra teπ kim tvrtka ma kao πtosu re mont ni ka pa ci te ti i ra zvoj no-istraæi vaË ki in sti tu ti, te zadræa la ve -Êin ski udio u poj edi nim tvrtka ma odna cio nal nog in te re sa kao πto su Ae -ro Vo docho dy u koj oj i Boe ing-»eπ -ka ima 35 % vlas ni Ë kog ud je la i dr.U Re pu bli ci »eπ koj je za bil jeæe novi πe od 130 tvrtki koje dje luju pre ko

udruæen ja za ob ram be nu in -du striju s oko 1700 za po sle -nih. U tak vom gos po dar skomokruæen ju, 2002. go di ne ost -va re na je pro iz vodn ja u vri-j ed no sti oko 175 mi lij unaUSD od Ëe ga je 59 % ostva re -no sa mo u zra ko plov nom sek -to ru. Ve Êi na pro iz vodn je bi laje na mij en je na iz vo zu ko ji je

is te go di ne iz no sio 87 mi lij una USD(zra ko plov na opre ma, oklop na vo zi -la, mo der ni za ci ja ten ko va, ko mu ni -ka cij ska opre ma, NBK opre ma, stre -l ja Ë ko oruæje i strel ji vo i dr.).

Tvrtka Ae ro Vo docho dy je naj -vaæni ji part ner u zra ko plov noj in du -stri ji Re pu bli ke »eπ ke. Ima oko2000 za po sle nih, a poz na ta je popro iz vodn ji pod zvuË nog avio naL-159, ka ko za Ëeπ ko zra ko plov stvo,ta ko i za iz voz. Ula gan jem 33 mi li -j una USD i os igu ran jem po mo Êi upro da ji, Boe ing je 1998. go di ne po -stao vlas ni kom 35 % ud je la tetvrtke, dok je os ta tak u dræav nomvlas ni π tvu. Ula gan ja Boe in ga u Ëeπ -ku in du striju evi den ti ra na su kaopre-offset tran sak cije za do bi van jeugo vo ra o is po ru ci Boe in ga 737Ëeπ koj zra ko plov noj kom pa ni ji.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

18. veljaËe 2005.20

Nakon ulaska Republike »eπke u NATO 1999. godine, primijeÊene su u relativno kratkom vremenu velike prom-

jene u podruËju gospodarstva posebno onog dijela koje se bavi obrambenom proizvodnjom

Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ

Offset u »eπkoj

Joπ 1973. go di ne kod prve naf -tne kri ze, Za pad je vrlo oz -biljno shva tio prij etn ju da Êe se

en er gi ja iz fo sil nih go ri va sve bræeiscrplji va ti i jed nog da na pot pu nones ta ti. Da nas se suo Ë a va mo s tre -Êom kri zom naf te i krajn je je neizv-jes no hoÊe li se ta kri za dal je pro -dubl ji va ti. Me u tim, sa svim je izv-jes no da Êe cij ena en er gije iz fo sil -nih iz vo ra bi ti sve ve Êa, ako ni zbogËe ga dru gog on da zbog na glog po -ve Êan ja po tro πn je u koj oj Êe ra zvojki ne skog gos po dar stva ima ti naj ve Êiut je caj. Ki nes ki pro fes or Gang Wanu svom na stu pu na Bi ben dum Chal -len ge 2004., u izlaganjuposveÊenom razvoj Ëiste po gonskeenergije u kineskoj automobilskojindustriji iz no si po dat ke ko ji su vrloin di ka tiv ni za træi π te naf te u bli skoji daljnjoj bu duÊ no sti. “ U 2002. go -di ni, kaæe on, u Ki ni je bi lo 20 mi lij -una mo tor nih vo zi la. Prog no za je daÊe ih do 2010. go di ne bi ti vi πe od 50mi lij una, te vi πe od 100 mi lij una do2020. go di ne. S prog no zom da Êe

do 2020. go di ne bi ti oko 1,5 milijar-da Kineza, πto znaËi oko 67 vozilana tisuÊu stanovnika, to Êe joπ uvi-jek biti znatno ispod svjetskog pros-

jeka od 126 vozila na ti su Êustanovnika”. Dal je pro fes or Wankaæe ka ko je po rast bro ja vo zi la, za -j ed no s ra zvoj em gos po dar stva,izaz vao dra ma ti Ë an po rast pot re baza naf tom i ne ga tiv nih efe ka ta naekosu stav.

Za to se u raz vi je nom svi je tu u po -sl jedn jih dva des etak go di na ulaæuve li ki nov ci i na po ri u ra zvoju al ter -na tiv nih po go na. UË in je ni su ve li kipo ma ci u ra zvoju no vih tehno lo gi ja

koje omo gu Êa vaju ra zvoj al ter na tiv -nih po go na vo zi la: no vi elek tri Ë nistroj evi (mo to ri s per manent nimmag net ima), no vi spre mni ci en er -gije (no ve vrste ba te ri ja, elek tro -meha ni Ë ki spre mni ci), upravl ja Ë kaelek tro ni ka, pre tvor ni ci ke mij skeen er gije u elek tri Ë nu en er giju (go ri -ve Êe lije), pa sve do no vih tehno lo -gi ja koje omo gu Êa vaju pro iz vodn juvo di ka na sa mom vo zi lu. U ne ko li -ko posl jedn jih go di na na ces ta ma sena la ze mno ga vo zi la s al ter na tiv nimpo go ni ma, ne ka od njih su u ek spe -ri men tal noj fa zi, a ne ka su u nor -mal noj ek splo a ta ci ji, ovis no o pri -mij en je nim tehno lo gij ama. Ne ko li -ko ti po va osob nih vo zi la s hi brid -nim po go nom je ko mer cij ali zi ra no(Hon da In sight, To y o ta Prius i dr.),a broj na vo zi la za voj ne pot rebe suu ek spe ri men tal noj fa zi s am bi cij a -ma da uu u ope ra tiv nu upo ra buveÊ u ovom des etl je Êu.

2118. veljaËe 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Hibridno-elektriËni pogon vozila za vojne potrebeFunkcioniranje oruæanih snaga, kao i svih velikih sustava, pa i gospodarstva u cjelini, uvelike ovisi o raspoloæivosti

vozila svih vrsta. Vozila su, dakle, vitalna komponenta svih velikih sustava, a napose oruæanih snaga

VOJNA TEHNIKA

Æivko ILIJEVSKI

Pogonski dio hibridnog automobilaToyota Prius

Alv

is H

aggl

unds

Pro iz vo aË Grou pe ment In du -stri el des Ar me ments Ter res -tres (GI AT) u ra zvoju po kret ne

kon zo le za Ti gera HAP imao je dvi -je glav ne pre o ku pa cije:sam oob ra na od he li ko pte rai spo ro le te Êih ob je ka ta op -Êe ni to te pot po ra ko pne nimsna ga ma. Su stav ko ji moæebi ti an gaæi ran na cil je vedan ju i no Êu di zaj ni ran jeza top GI AT 30M-781 ko jitre ba no si ti u “bra di” he li -ko pte ra Ti ger inaË i ce HAPza pratn ju/pot po ru.

Top i kon zo la po kre ta naelek tri Ë nim mo to rom po -ve za ni su no vim ra Ë u na -lom za vo en je i upravl ja -n je le tom, a su stav ta ko erukl juË uje i ope ra to rov æi -ro sta bi li zi ra ni RMS. TajStrixov gled nik po stavl jenna kro vu ima tri op cije ra -da: op ti Ë ki, TV i IC. Ra -zvoj no ve kon zo le za HAP,da nas oz na ke THL 30, po -

Ë eo je ka snih 80-ih i te kao je us po -re do s ra zvoj em Ti ge ra. Tes ti ran jevat re nog dje lo van ja na zeml ji iz vo -e no je u travnju 1995. u svrhu

proc jene po na π an ja struk tu re pri vi -bra cij ama i osta lim uË in ci ma, kao iis pi ti van je su sta va na o ruæan ja i ra -Ë u na la. Ukup no je iz ve de no 15 palj -be nih dje lo van ja ko ri ste Êi se Ëetvr-tim p ro to ti pom he li ko pte ra Ti ger zapot po ru i za π ti tu ro to rom u ra du imi ro van ju. Prva pro ba u zra ku, odËi ta ve se rije ko ja je do ve la do po -tvri van ja oruæa nog su sta va, po Ë elaje 1996. Je dan od pro to ti po va Ti ge -ra za pot po ru i za π ti tu, s pot pu nougra e nom kon zo lom to pa, pri ka -zan je na zra ko plov noj iz loæbi u Pa -ri zu 1995. i ia ko je kon zo la raz vi ja -na uglav nom za Ti ger, nje zi na da -na πn ja kon struk ci ja mo gla bi se uk -lo pi ti u joπ ne ke he li ko pte re. Uma-n je na inaË i ca, poz na ta kao THL 20,raz vi je na je sre di nom 90-ih za20-mm top M621. Go di ne 1998. ob -javl je no je da Nje ma Ë ka raz vi jabestr zaj ni 30-mm top, oz na keRMK 30, za svoje Ti ge re.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

18. veljaËe 2005.22

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

Promjena politiËkih odnosa u Europi odrazila se i na Tigera. Viπe nitko nije trebao Ëisto specijalizirani borbeni

helikopter, veÊ viπenamjensku letjelicu koja Êe moÊi obavljati viπe zadaÊa istodobno. Ta se promjena odrazila i na

Tigerovom naoruæanju Ljudevit POHAJDA

Ti ger na o ruæan to pom GI AT 30-781ka li bra 30 mm i ...

... ra ke ta ma zrak-zrak Mi stral

Tigerovi zubiTigerovi zubi

Voz eÊi svom sna gom za re la tiv -no krat ko vrij eme pod mor ni caje sti gla na udal je nost s koje

su se mo gle vid je ti os nov ne kon tu rebro da. U mra ku ko ji je po la ko pa -dao na oce an sko pro stran stvo, krozpe ri skop se mo glo vid je ti da je tove li ki brod. Uz po moÊ brod skog ka -ta lo ga na pod mor ni ci su usta no vi lida se ra di o bri tan skoj po moÊ nojkrsta ri ci La co nia. Po sa da pod mor ni -ce se ob ra do va la jer je pred njimabio ve li ki, unos ni cilj i uz to je plo -vio bez es kor ta rat nih bro do va. Har -ten stein je za pov je dio pri pre mu zator ped ni na pad i U-156 se po la kopo Ë ela pri bliæa va ti svom cil ju u bor -be nom kur su. ToË no u 22:07 (ponje ma Ë kim po da ci ma) pod mor ni caje ispa li la svoj prvi tor pe do. »etr -des etak se kun di ka snije mir oce an -ske no Êi pre ki nut je ek splo zi jom.Po go en po sre di ni tru pa u des nibok ve li ki pre ko oce an ski brod po -

Ë eo se na gin ja tina po go e nustra nu. Dok supla me ni je zi ci idim sukl jali une bo, s pod mor -ni ce je ispal jeni dru gi tor pe do.Pod dru gim,smrto nos nimuda rom ËeliË nagrdo si ja se go -to vo pre po lo vi -la. Ago ni ja po go e nog bro da tra jalaje ipak go to vo sat vre me na. Dok jebrod to nuo, kao nij emi svje dok togdo ga aja na po vrπ i ni oce a na staj alaje U-156 i nje zi na po sa da ko ja jepro ma tra la ka ko se na pa lu bi bro dako ji tone, u ods jaju pla me nih je zi kapo ku π a vaju spa si ti broj ni lju di. Pobrod skom dnev ni ku s pod mor ni cebi lo je toË no 23:22 kad se mor skapo vrπi na za klo pi la nad La co niom.

La co nia - lu ksuz nitran sant lan tik ipo moÊ na krsta ri cabri tan ske mor na ri ce

Li nij ski pa ro brodRMS La co nia od19 860 to na bio je dru -gi po re du brod pod is -tim ime nom iz gra enu bri tan skim bro do gra -di li πt ima. Iz gra en je ipo ri nut u mo re u bro -

do gra di li π tu Swam, Hun ter & Wig -ham Rishard son Ltd. u Wall send-on-Tyne 9. travnja 1921. Na kon za vrπ e -nih ra do va na opre man ju 25. svibn-ja 1922. kreÊe na prvu prob nu voæn-ju pre ko At lan ti ka od Southam pto nado New Yor ka. VeÊ 22. lipnja is tego di ne La co nia plo vi na re do vi tojtran sa tlant skoj pru zi Li ver po ol - Qu -e en stown - Bo ston - New York.

U sij eËn ju 1923. vlas nik La co nie,po mor ska kom pa ni ja Cu nard SSCo. or ga ni zi ra la je prvo kruænokrsta ren je bro dom oko svi je ta. La co -nia je na tom krsta ren ju pro ve la Ëe -ti ri mjes eca i pos je ti la 23 svjet skelu ke. Go di nu da na ka snije, u sij eË -n ju 1924. La co nia je dru gi put nakruænom pu to van ju obi πla svi jet.

Idu Êih des etak go di na odræa va laje raz li Ë i te tran sa tlant ske pru ge.

2318. veljaËe 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

VOJNA POVIJEST

Nad juænim Atlantikom veÊ se poËeo

hvatati sumrak kad je njemaËka podmor-

nica U-156 izvukla svoj periskop iznad

povrπine. Pogledavπi kroz periskop,

kapetan korvete Werner Hartenstein,

zapovjednik podmornice, ugledao je stup

dima na horizontu. Podmornica je odmah

promijenila kurs i okrenula pramac u

smjeru otkrivenog ciljaIgor SPICIJARIΔ

Zloglasna zapovijed LaconiaPod mor ni ca U-156 pretr pa na bro do lom ci ma

Ka pe tan kor ve te Wer ner Har ten stein, za pov jed nik pod -mor ni ce U-156 i nje go vi pod mor ni Ë a ri

Po li ti Ë ke prom -jene u Is toË nojEuro pi koje su u

jes en 1989. go di nekao do mi no po ruπ i leko mu ni sti Ë ke reæi mepo tak nu le su po li ti Ë kere for me i u Ru -munjskoj, u koj oj sena vla sti Ëvrsto na la -zio Ni co lae Ce aus es -cu. Ce aus es cu je pre -tvo rio zeml ju u po li -cij sku dræa vu koj om jeËvrsto do mi ni ra la ru -munjska Ko mu ni sti Ë -ka par ti ja, a zbog cen zu re me di jaru munjski gra a ni ni su zna li mno -go o re vo lu cij ama koje su se do ga -a le u Is toË noj Euro pi. Vaænu ulo guu ini cij aci ji ne mi ra ima la je ra dio e -mi si ja Gla sa Ame ri ke na ru munj -skom je zi ku, kao i ju go sla ven ska te -le vi zi ja pre ko koje su is to Ëni dij elo vizeml je do bi li in for ma cije o de mo -krat skim prom je na ma u sus jed nimzeml ja ma.

U is toË no ru munjskom gra du Te mi -π va ru, u koj em æi vi znat na ma ar -ska man ji na, 16. pro sin ca 1989. iz -bij aju ma sov ne de mon stra cije koj i -ma je po vod bi lo uhiÊ en je me to di -sti Ë kog sveÊ eni ka. De mon stra cijepre ra staju u prosvjed pro tiv ru -munjskog reæi ma, da bi nakon iz mi -can ja prosvje da nad zo ru ru munjskesna ge si gur no sti otvo ri le va tru nade mon stran te pri Ëe mu je vi πe odse dam des et lju di ubij eno, a uli ce

Te mi π va ra pre tvo rene uboj no pol je, πto je po tra -jalo do smi ri van ja si tua cije17. pro sin ca uveË er. Od -mah nakon iz bij an ja ne -mi ra u Te mi π va ru, u glav -nom gra du Bu ku reπ tuodræan je sa sta nak Sre di -πn jeg od bo ra Cen tral nogko mi te ta ru munjske Ko -mu ni sti Ë ke par tije na ko-j em je Ce aus es cu po nu dioostav ku, no ona je ve Êi -nom gla so va od bij ena. Ce -aus es cu po tom od la zi usluæbe ni pos jet Ira nu, a

nad zor nad zbi van jima u pri vid nomir noj zeml ji ostavl ja par tij skomvod stvu i su pru zi Ele ni.

Po Ëe tak re vo lu cijeRu munjska je re vo lu ci ja bi la splet

na rod nog ne za do voljstva Ce aus es -cuo vim reæi mom i pri pre ma nog voj -nog uda ra dij ela voj ske. Nai me,pre ma ka snije ot kri ve nim do ku men -ti ma, dio vi so kih Ëa sni ka ru -munjskih oruæa nih sna ga joπ je od1982. go di ne pri pre mao voj ni udarpro tiv Ce aus es cua. Udar je tre baobi ti iz ve den na No vu go di nu, nodo ga a ji u Te mi π va ru do ve li su doprom jene ti min ga. Os im dij ela voj -nog vrha, spe ku li ra lo se da je voj niudar pro tiv Ce aus es cua pri pre ma lai Mos kva, za πto ne ma Ëvrstih do ka -za. Nakon Ce aus es cuo vog pov rat kaiz Ira na, u Bu ku reπ tu je 21. pro sin -ca is pred zgra de Cen tral nog ko mi -

24 18. veljaËe 2005.

Zaboravljene ratne epizode (XII)

Graanski rat u Rumunjskoj 1989.PolitiËke promjene u IstoËnoj Europi naiπle su na odjek u Rumunjskoj u prosincu 1989.

masovnim demonstracijama u gradovima Temiπvaru i Bukureπtu. UliËni nemiri nadovezali su se na ranije priprem -

ljeni scenarij vojnog udara i pretvorili u ruπenje Ceausescuovog reæima. U kaosu nakon Ceausescuovog bijega izbi-

jaju borbe izmeu tajne policije Securitate s vojskom i naoruæanim graanima koje se nastavljaju i nakon

Ceausescuove egzekucije. Vlast u zemlji preuzima koalicija razliËitih rumunjskih politiËkih skupina nazvana

Fronta za nacionalni spas u kojoj su glavnu rijeË imali reformirani komunisti

Za raz li ku od os tat ka

Is to Ë ne Euro pe, gdje su ko -

mu ni sti Ë ki reæi mi od stu pi li s

vla sti bez pro lij evan ja krvi,

Ru munj ska nije slij edi la taj

put. Tij ekom ru munjske

re vo lu cije ubij eno je oko

pet ti su Êa lju di, naj ve Êim

dij elom u glav nom gra du

Bu ku reπ tu

Hrvoje BARBERIΔ

DOSSIER

UliËne borbe u Bukureπtu

te ta or ga ni zi ran ve li ki mi ting na -rod ne pot po re vod stvu od sto tin jakti su Êa lju di ko ji se, zahval juj uÊi ra -nije pri preml je nim pro vo ka to ri ma,us red Ce aus es cuo vog go vo ra pre -tvo rio u izljev gra an skog ne za do -voljstva. Ce aus es cu je pre ki nuo svojistup i po vu kao se u zgra du, nakonËe ga se idu Êih sa ti na bu ku reπ tan -skim uli ca ma po Ë in ju po navl ja ti te -mi π var ski pri zo ri od prije ne ko li koda na. Uli Ë ni su ko bi de mon stra na tas ru munjskim sna ga ma si gur no stipo tra jali su do ka snih noÊ nih sa ti,ka da se si tua ci ja pri vre me no smi ri -la. Me u tim, u zo ru slje deÊ eg ju trapre ma sre di π tu Bu ku reπ ta kre nu lesu ko lone rad ni ka iz ve li kih tvor ni -ca s rub nih dij elo va gra da, gdjepro bij aju po li cij ske blo ka de i do la zedo sre di π ta gra da. U ju tarn jim sa ti -ma 22. pro sin ca pro glaπ e no je rat nostan je, no po stroj be ru munjskevoj ske, po slane da rast je -raju de mon stran te okup-l jene na sre di πn jem grad -skom trgu, bez oso bi tograz lo ga pri druæuju seusta ni ci ma. Os im u Bu -ku reπ tu i Te mi π va ru, sli-Ë an ra zvoj do ga aja bioje i u ru munj skim gra do -vi ma Ara du i Bra sovu teCluju i Si biu.

Nakon πto je okupl je nama sa pro va li la u zgra duCen tral nog ko mi te ta, Ce -aus es cu je sa su pru gom inaj bliæim su rad ni ci ma he li ko pte rompob je gao iz Bu ku reπ ta u ne poz na -tom smje ru. Nje go vim bij egom isam ou boj stvom gen era la Mi le aemi ni stra ob rane, za pov jed nik voj skepo staje gen eral Stan cu les cu, za ko-j eg se spe ku li ra da je staj ao iza pri -pre ma nog voj nog uda ra pro tiv Ce -aus es cua. Pre ma ne kim vi jes ti maMi lea nije po Ë i nio sam ou boj stvo,ne go je ubij en nakon πto je od biopo sla ti voj sku na de mon stran te.Gen eral Stan cu les cu je una toËsvom na glom unapr je en ju ne ko li -ko da na ra nije za pov je dio otva ran jevat re na de mon stran te u Te mi π va ru,zbog Ëe ga je na kaz ne nu od go vor -nost poz van tek des etl jeÊe ka snije.

Ce aus es cuov bij eg iz Bu ku reπ taizaz vao je oduπ evl jen je go mi le, ko ja

je od prvog da na de mon stra ci ja bi lauk ra π e na na cio nal nim za sta va ma siz re za nim ko mu ni sti Ë kim grbom(slika gore). U in ter reg nu mu nakonCe aus es cuo vog bij ega vlast preu zi -ma vi π eË la no vi jeÊe, am bi ci oz nonaz va no Fron ta na cio nal nog spa sa,u koj oj glav nu rij eË imaju bi vπi ko -mu ni sti na Ëe lu s Io nom Ili es cuom.Vi jeÊe je upravl jalo zeml jom, u do -slov nom smi slu rij eËi, pred ukl juË e -nim te le vi zij skim ka me ra ma ru -munj ske te le vi zije. Su prot no uvrij e -æe nom mi πl jen ju, Ce aus es cuo vamoÊ na taj na po li ci ja Se cu ri ta te na -Ë el no je po dupr la re vo lu ciju, no po -j edi ne sna ge Se cu ri ta te od bi le suprihva ti ti Ce aus es cuov po raz i pru -æi le ogo rË e ni ji ot por re vo lu cio na ri -ma. Pri staπe sta rog reæi ma na pa le

su kljuË ne to Ëke u gra du te u no Êina 23. pro sin ca traju bor be u cij e -lom Bu ku reπ tu, koje su na stavl jeneslje de Êih da na. U op Êem me teæuko ji je vla dao do la zi do su ko ba iz -me u raz li Ë it ih sku pi na re vo lu cio -na ra, a na bu ku reπ tan skom ae ro dro -mu me u sob no se su kobl ja vaju dvi -je voj ne po stroj be koje su do bi lenej as ne za po vi je di.

Krva vi ras pletNa sam BoæiÊ, 25. pro sin ca na

ces tov noj blo ka di ru munjske voj skeu ru ral noj Ru munjskoj uhvaÊ en jeNi co lae Ce aus es cu sa su pru gomEle nom. Nakon krat kog su en japred za to or ga ni zi ra nim voj nim su -dom u voj noj ba zi Tir go vi ste bra Ë nipar Ce aus es cu os uen je na smrt teje istog da na iz ve de na smrtna kaz -na strij el jan jem. Una toË te le vi zij -skom emi ti ran ju snim ki Ce aus es -

cuo ve smrti, bor be s pri staπ a -ma sta rog reæi ma na stavl jenesu do 27. pro sin ca, a poj edi ni“dæe po vi” pruæa li su ot porno voj re vo lu cio nar noj vla stijoπ dva tjed na. Za raz li ku odos tat ka Is to Ë ne Euro pe, gdjesu ko mu ni sti Ë ki reæi mi od stu -pi li s vla sti bez pro lij evan jakrvi, Ru munj ska nije slij edi lataj put. Tij ekom ru munjskere vo lu cije ubij eno je oko petti su Êa lju di, naj ve Êim dij elomu glav nom gra du Bu ku reπ tu.U prol jeÊe 1990. go di ne raz -

li ke unu tar Fron te na cio nal nog spa -sa iz bij aju na po vrπ i nu te re zul ti rajupod je lom po kre ta na za go vor ni kebrzih re for mi i uklan jan ja bi vπ ih ko -mu ni sti Ë kih ka dro va s vla sti te nabi vπe ko mu ni ste. Kon zer va tiv na jestru ja na kraju zadræa la do mi na cijunad Fron tom i na posl jet ku ga tran -sfor mi ra la u po li ti Ë ku stran ku s ko-j im od no se pob je du na par la men -tar nim iz bo ri ma u svibnju 1990.Pot pu na po li ti Ë ka do mi na ci ja re for -mi ra nih ko mu ni sta Ru munjskom upost ce aus ec suo vom raz dobl ju os i -gu ra na je pob je dom Io na Ili es cuana preds jed ni Ë kim iz bo ri ma u lip -nju 1990. go di ne.

2518. veljaËe 2005.

DOSSIER

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Ru munjska je re vo lu ci ja bi la

splet na rod nog ne za do volj -

stva Ce aus es cuo vim reæi -

mom i pri pre ma nog voj nog

uda ra dij ela voj ske. Nai me,

pre ma ka snije ot kri ve nim do -

ku men ti ma, dio vi so kih Ëa sni -

ka ru munjskih oruæa nih sna -

ga joπ je od 1982. go di ne

pri pre mao voj ni udar pro tiv

Ce aus es cua

Ma sov ne uli Ë ne de mon stra cije po tak nu le su re vo lu ciju

26

Korizmeno vrijeme je vrijeme milosti. Vrhunac Boæjeg mi -losra svakako je sakrament ispovijedi. Tko moæe povjerovatida sva zlodjela, laæi, blud, psovke, klevete, mrænja i krae nes-taju kao snijeg na suncu u sakramentu ispovijedi? Tko moæepovjerovati da grizoduπja te nemiri i strahovi koji su posljedi-ca grijeha (neËiste savjesti) nestaju i briπu se naπim poniznimËinom ispred reπetki ispovjedaonice? Kakva je to radosnavijest, kakva je to neshvatljiva milost? Kakav je to Bog koji nasne kaænjava i ne plaπi, nego nas Ëeka raπirenih ruku? Mnogise æale da je i poslije ispovijedi sve isto. Je li to baπ tako?Ispovijed, da bi bila valjana, zahtijeva: Ëovjek treba prihvatiti ipovjerovati da Bog uvijek bezuvjetno praπta te da je za op-roπtenje potrebno iskreno i od srca kajanje. Ono bitno je da po -kajanjem mijenjamo i proπlost! Tako je malo potrebno. Bog jeuvijek spreman oprostiti, ali jesmo li mi spremni sami sebioprostiti?

Mirko ΔOSIΔ

18. veljaËe 1358. Zadarski mirMoÊna MletaËka Republika dræala je uXIV. stoljeÊu u svom posjedu veÊinu hr -vatske obale, a pokazivala je i namjeruzalaska dublje u morsko zalee. Zbogtoga je doπla u sukob s hrvatsko-ugar-skim kraljem Ludovikom I., koji se udru-æio s vjeËitom mletaËkom “neprijatelji-

com” Genovom, te u ratu 1356. - 58. uspio protiv Venecije pobunitiSplit, Trogir, BraË, Nin i ©ibenik. Uspjeπnim ratovanjem Ludovik jezauzeo cijelu obalu i srediπte mletaËke vlasti, grad Zadar. Spo ra -zumom potpisanim 18. veljaËe 1358. u Zadru MleËani su ustupili Lu -doviku sve svoje posjede na istoËnoj obali Jadrana od Kvarnera doDraËa, a i nezavisna DubrovaËka Republika je Viπegradskim ugo -vorom priznala vrhovnu vlast hrvatsko-ugarskom kralju. Bilo je toposljednji put u srednjem vijeku da su hrvatske zemlje bile ujedi -njene pod vlaπÊu jednog vladara.

22. veljaËe 1804. Predstavljena prva lokomotivaTijekom XVIII. stoljeÊa izumljen je parnistroj, uz Ëiju se pojavu Ëesto povezuje itermin prve industrijske revolucije. Parnistroj je uporabljivan u industrijskoj pro -izvodnji, ali su se i mnogi znanstvenicipo Ëeli zanimati njegovom uporabom utran sportu. PoËetkom XIX. stoljeÊa bri-

tanski znanstvenik Richard Trevithick uspjeπno je na koËiju ugradioparni stroj, koji je pod visokim pritiskom pokretao vozilo. Nekolikogodina kasnije, pod sponzorstvom æeljezare Penydarren, konstru-irao je prvo vozilo na parni pogon koje se kretalo po traËnicama.Predstavljanje tog vozila odræano je 22. veljaËe 1804., na putu odæeljezare do Cardiffskog kanala u Wallesu. Ta prva parna lokomoti-va povukla je deset tona æeljeza i sedamdeset putnika u pet vago-na. Tijekom putovanja lokomotiva je vozila prosjeËnom brzinom odgotovo osam kilometara na sat.

SLOVO DUHOVNOSTI

18. veljaËe 2005.

Ispovijed

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

Veljko Barbieri: “Tko je sa mnom palio kukuruz”

(Dnevnik iz Pakraca), Zagreb, 1996.

Josip LaÊa: “Nema mira meu maslinama”, Glas za

Dubravice, glas za Hrvatsku, Gradska knjiænica Jurja

©iægoriÊa, ©ibenik, 1994.

“U Pakracu kao i u cijeloj Hrvat -skoj veÊ se osjeÊa vrijeme legen-da. Sumrak demobilizacije polakose osvjetljuje zajedniËkim uspome-nama. U Ëekanju da Jure otvori“©kor piju”, kod Bepija se svakidan okupljaju dragovoljci i doju Ëe -raπ nji borci. Glavna je tema Domovinski rat... No, sje -Êanja je nemoguÊe demobilizirati. Svatko, u ras prs lommozaiku osobnih doæivljaja, pronalazi naËina da pojedi-naËne fragmente poveæe u opÊu cjelinu, æivotni i bitnismisao epopeje koja ih veæe sa svim ostalim oslo bo e-nim prostorima Domovine”. Tako u “Domo vin skom epi-logu”, piπe sam Barbieri. Autor istiËe koliko je Pak racvaæan simbol u kojem je moguÊe oËitati pune di men zijeborbe, koja se pet godina vodila diljem Hr vat ske i kakotreba shvatiti da ta borba ne moæe biti tek ta ko prepu-πtena zaboravu.“Tkivo je ratniËkih sjeÊanja uvijek æivo i ne popuπta lakonestajanju u svakodnevici. Dovoljno je da se pojavi nekistra nac koji se s tobom borio na nekom drugom mjes-tu, pa se veæe ogrlica imena i poloæaja, i stranac posta-je prijatelj”, zapisao je autor. Do Domovinskog rata, ukoji se kao dragovoljac uklju Ëio u ljeto 1991. Barbieri jebio profesionalni knjiæevnik. Dobitnik je niza knjiæevnihnagrada, a romani i pripovijetke prevedeni su mu na ne -ko liko svjetskih jezika. Kao hrvatski vojnik proπao jemno ga ratiπta juæne Hrvatske, Hercegovine, zapadneSlavonije i Banovine. Zbog do pri nosa u Domovinskomra tu odlikovan je s nekoliko vojnih odliËja i medalja, a1995. je proglaπen poËasnim graaninom Pakraca.

Knjiga Josipa LaÊe, pod naslovompreuzetim od talijanskog filmskogneorealizma, “Nema mira meuma s linama”, posve je razliËita odsvih onih knjiga koje su dotad izaπ -le na temu Domovinskog rata. Os -likavanjem pojedinaËnih sudbinaLaÊa pruæa sliku kolektivnoga hr -vat skog usuda. Uvrstio je u knjigu i vlastite noveli stiËkeulomke, ponajviπe feljtone, ali i tekstove koje su napi -sali pojedini svjedoci i poznati novinari. Time je LaÊastvo rio Ëitateljima vrlo zanimljivu knjigu, koja je isto -dob no i svjedoËanstvo o dogaajima za vrijeme Do mo -vin skog rata u njegovom rodnom zaviËaju, u Dubra vi -cama pored Skradina. “I sami smo poslije bili vojnici.Netko daleko, a netko vrlo blizu. Imamo i razliËita is ku -stva, poneπto gorka, ali pamti se vojniËka zafrkancijaza cijeli æivot. To nam je bio jedini spas i bijeg od grubevojniËke svakodne vi ce”, zapisao je sam LaÊa u prvompo glavlju knji ge pod nazivom “Za bezbriæno djetinj -stvo”, a koja doista ocrtava nit koja je utkana u cijeluknji gu. LaÊa se kao hrvatski branitelj borio i na drugimhr vatskim bojiπtima, ali je neraskidivo ostao vezan zasvoj rodni zaviËaj.

Nikolina PETAN

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

18. veljaËe 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Sluæbena stranica ame riË -ke CIA-e (Central Inte -lligence Agency - Sre -

diπ nja obavjeπtajna agencija)izvrsno je koncipiran i infor-macijama napunjen site kojisvakako treba posjetiti. To jetipiËni ameriËki Internet ura -

dak, ili da budemo precizniji, vizualno i sadræajno identiËanvelikoj veÊini drugih .gov siteova.Srediπnji dio stranice zauzimaju vijesti koje se updateajunekoliko puta tjedno (vjerojatno s obzirom na potrebu), aono πto je najzanimljivije i odgovara na brojna pitanja pos-jetitelja nalazi se s lijeve i desne strane prozora. RijeË je opodstranicama o povijesti i djelovanju CIA-e, vodeÊim lju -dima Agencije, a vrlo su zanimljivi i linkovi pod naslovomCIA’s Homepage for Kids. Vrlo zanimljiv, i svakako pouËan,je link koji vodi u muzej CIA-e (CIA Museum) u kojemu supostavljeni izloπci iz povijesti Agencije. Osim πto postojeiscrpna objaπnjenja o izloπcima (vremenu i naËinu uporabei tome sliËno) i πto se sve fotografije mogu poveÊati (razi-na srednje kvalitete), na podstranicama se nalazi i niz za -nimljivih povijesnih informacija (primjerice, iz II. svjetskogra ta) koje su manje poznate ‘obiËnom’ Ëovjeku.Dakle, izvrstan site s ciljanim sadræajem (pogotovo jer jerijeË o instituciji Ëiji se rad temelji i na tajnosti), ali dovoljnodobrim da zainteresira posjetitelje.

Ivan BELINEC

1. Nedavno ukradena slika Krik djelo je:A Edvarda MunchaB Oscara KokoschkeC Vasilija Kandinskog

2. Hrvatski slikar iz plemiÊkeobitelji bio je:A Andrija MauroviÊB Ferdinand KulmerC Oton IvekoviÊ

3. Zbog pada s konja, cijelog je æivota bio invalid:A Edgar DegasB Henry Toulouse-LautrecC Paul Gauguin

4. Na slici je autoportret slikara:A Eduarda ManetaB Rembrandta van RijnaC Vincenta van Gogha

5. Svod Sikstinske kapele oslikao je:A Leonardo da VinciB Michelangelo BuonarottiC Rafael Santi

www.cia.gov

Ran gi ran ja i svoj evrsno obi-l jeæa van je voj nih Ëi no vapoz na to je bi lo joπ u vojs ci

sta rog Rim skog Car stva: nakonre for mi koje je pro veo kon zul GajMa rije, a koje su bi le po sve do -vrπ ene sre di nom I. stol je Êapr.n.ere, na Ëe lu rim ske le gije bioje le gat (legatus), po naj ËeπÊe se -na tor s man da tom od tri go di ne.U su sta vu za po vi je dan ja, ne po -sred no is pod le ga ta bi la su πes to -ri ca voj nih tri bu na (tribuni mili-tum ), u pra vi lu pe to ri ca sta rij ih iis kus nij ih Ëa sni ka i je dan pa tri cij ko ji se tek spre maoza se nat sku sluæbu.

Bor ci jed ne le gije bi li su svrsta ni u sku pi ne koje suse bo ri le kao je din stvene i sa mo stoj ne po stroj be. Utom no vom su sta vu, le gi ja je bi la po dij el je na na 10kohor ti (cohor tes), a sva ka je kohor ta ima la πest cen tu -ri ja, od no sno sto ti nu lju di (centum = sto ti na). Na Ëe lusva ke cen tu rije bio je cen tu rion (centurio) dok su dru -gi cen tu rio ni is te po stroj be (ako ih je bi lo) obavl jali ad -mi ni stra triv ne za daÊe, ili kak vu dru gu sluæbu. Cen tu -rije su se na dal je dij eli le na des et contubernija, a sva -ku je Ëi ni lo osam voj ni ka. Voj ni ci su se na zi va li milites(voj ni ci) ili le gio na ri.

Da na πn je voj ske, u skla du sa æen ev skim kon ven cij a -ma, uz vrlo rij et ke iz nim ke u pra vi lu raz li kuju ran go veËa sni ka, do Ë a sni ka i obi Ë nih voj ni ka. U en gle skom je -zi ku obi Ë an se voj nik na zi va private. Na ziv svoje ko ri-j ene vuËe joπ iz sredn jeg vi je ka kad su poj edi ni feu -dal ci koj ima je ob ve za bi la priku pi ti odre en broj voj -ni ka, u sklo pu svoj eg feu dal nog pos je da no vaË i li pri -va te sol di ers. Kao voj ni rang, pri va tes po stoje odXVI II. stol je Êa kad je taj rang u svoj oj vojs ci ute mel jiosam Na po le on Bo na par te.

U ame ri Ë koj vojs ci naj niæi su voj ni ran go vi E-1 (pri -va tes ili rec ru its) i E-2. Dok prvi ne no si ni kak vu oz -na ku, ovaj po ton ji do nje au to mat ski do la zi nakon πestmjes eci sluæbe i ona mu po ve Êa va pla Êu, pre mda uodre e nom broju sluË aj eva do tog stupnja moæe sti Êi iza sa mo Ëe ti ri mjese ca sluæbe. U poj edi nim raz dobl ji -ma i u poj edi nim ro do vi ma voj ske javl jaju se i oz na kestru ke ili spe cij al no sti koje is to dob no vred nuju i voj nois ku stvo oso be ko ja tu oz na ku no si i ne rij et ko ga iz jed -na Ëa va s naj niæim do Ë a sni Ë kim Ëi nom kao πto je cor -po ral (po pu lar no zvan ka plar u hrvat skom je ziË nompo druËju) u an glo a me ri Ë kom voj nom su sta vu, od no -sno Schut ze u ger man skom.

Ju ri ca MI LE TIΔ

VojniËki Ëinovi

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3b;

4c;5

b

Gaj Marije - otacËinova

www.hrvatski-vojnik.hr

U sljedeÊem broju najavljujemo...

• Identifikacija bioloπkih ratnih agensa

• ©vedska obrambena industrija

• Korvete klase Victory