I.DIOOPCENITO O OBITELJSKOM PRAVU I OBITELJI

1.Uvod

Obiteljsko Pravo je skup pravnih pravila kojim se ureduju odnosi medu clanovima obitelji.Samo mjesto koje OP (od sad na dalje skraceno obiteljsko pravo),ovisi o zakondavstvima pojedinih zemalja,ono se smatra zasebnom granom ako su norme izdvojene u posebnu granu sto I jest uglavnom slucaj,inace mogu biti dio gradanskog prava. Sadrzaj OP je pravno uredenje intimnih obiteljskih drustvenih odnosa.Sami odnosi uredeni su odredbama o braku,roditeljima I djeci,srodstvu,posvojenju,skrbnistvu te u novije vrijeme izvanbracnim zajednicama. Za svaki obiteljski odnos propisane su osobnopravni (urednje osobnopravnih sadrzaja) I imovinskopravni ucinci (urednje materijalne strane).

2.Glavne znacajke OP

Obiteljske odnose ureduju koji su po znacaju ius cogens (stroga pravila). Ocekuje se trajnost obiteljskih odnosa,zbog cega se trazi I stroga forma za izjavu volje,u vezi s ovako vaznim zivotnim odlukama (npr.priznanje ocinstva),zbog cega se OP naziva I formaliziranim pravom. Prava koja proizlaze iz obiteljskih odnosa nazivaju se subjektivnim obiteljskim pravima,misli na pravo koje obvezuje na duznosti I ostvaruje prema clanovima obitelji I drzavi.Posljedice u slucaju krsenja takvih prava,drugacije su naravi nego u drugim granama,neizravne sankcije. Uredenje takvih odnosa podlozno je neprestanim promjenama (utjecajem provijeti mijenja se uloga I struktura obitelji).Jedna od najzjacajnijih promijena uslijedila je napustanjem patrijahalnog sustava I uspostave ravnopravnosti spolova.

3.Obitelj u proslosti I sadasnjosti

U sazetom povijesnom pregledu Obitelj se smatra velikom drustvenom skupinom u kojoj strajesina nekoliko okupljenim obitelji nekoliko generacija daje oblik I sadrzaj naselja,gospodarske,obrambene, kulturne I vjerske zajednice.S vremenom slijedi raspad velikih obitelji koje zamjenjuje mala obitelj. Obitelj ima I obiljezlje institucije,jer regulira ponasanje ljudi na podrucju spolnosti,odgajanja djece... Novijeg datum je podijela na 3 osnovna oblika obitelji. -nuklearna obitelj (cine roditelji i djeca) dijeli na: -biolosku (bracna i izvanbracna zajednica zene, muskarca s bio Potomstvom) -socijalna (zajednice odraslih bez djece) -nepotpuna (zajenice jednog roditelja s djetetom) -adoptivna (posvijtelji s posvojenom djecom) -obitelj nastala uz medicinsku pomoc (djeca bioloski ne potjecu od socijal.rodit) -reorganizirana obitelj (dijelovi EU,SAD) dijeli na: -uzastopna (brak il izvanbracna zajed.nakon prethodnog braka) -komune -zajednice osoba istog spola -prosirena obitelj (slabije razvijeni svijet) dijeli na: -trogeneracijska -srodnicka -plemenska -poligamna HR (skraceno za Hrvatska i sve oblike te rijeci) zakon o socijalnoj skrbi definira da obitelj cine bracni drugovi,djeca i drugi srodnici koji zajedno zive.U velikoj vecini definicija pojam obitelji obuhvaca roditelje i djecu,sto napominje da je u takvim odnosima najvaznije podizanje potomstva temeljna funkcija.

4.Vrste pravnih izvora OP

Izvori OP mogu biti neposredni:-Ustav RH:

U dijelu koji ureduje temeljne slobode i prava covijeka i gradanina.Propisuje da brak I prani odnosi u braku moraju urediti zakonom sto znaci propisati postupak I pretpostavke za te odnose.Izvanbracni odnosi takoder se ureduju zakonom,sam odredenje prepusteno OP. Ustavne odredbe po pitanju odnosa roditelja I djece odnose na duznosti roditelja za odgojem, uzdrzavanjem I skolovanjem djece,a OP propisuje odgovornost za te pojmove.Ustav jamci roditeljima slobodu samostalnog odlucivanja o odgoju djece,tako prijeci ogranicavanje obiteljske autonomije s bilo cije strane. Napominje se posebna briga za socijalno,tjelesno,dusevno zapustenu djecu.Ali I duznost djece da se brinu za stare I nemocne roditelje.

-Medunarodni Ugovori: U ove izvore spadaju akti medunarodnih organizacija poput UN-a,konvencija Vijeca Europe, medudrzavni ugovori. Medu napoznatijim aktima UN-a:Opca deklaracija o pravima covjeka (1948) Medunarodni pakt o gradanskim I politckim pravima (1966) Konvencije o ukidanju svih oblika dikriminacije nad zenama (1979) Konvencije o pravima djeteta (1989) Sto se tice Vijeca Europe:Konvencije o zastiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1996) I medudrzavnih dvostranih ugovora:Ugovor Svete Stolice I RH

-Zakoni: Temeljni I neposredni izvor OP je Obiteljski zakon RH.Sadrzi materijalnopravne odredbe (ureduju odnosi) I postupovnopravne odredbe (pravila prema kojima postupaju sudovi). Dopunski izvori OP smatraju zakoni koji samo djelom sadrzaja diraju u podrucje obiteljskih odnosa (npr.zakon o osobnom imenu,drzavnim maticama,drzavljanstvu…).

-Provedbeni propisi: Odreduju se pojedinosti o nacinu primjene zakonskih odredbi.OZ (dalje obiteljski zakon) odreduje tijela koja su duzna u roku donijeti takve propise,odnosi na ovlasti centra za socijalnu skrb.

Izvori OP mogu biti posredni: Praksa koja ima ulogu kad tumaci norme I osigurava primjenu zakona. Obicaji,iako teorija ne prihvaca ovaj pojam izvorom ima slucaja u suvremenom zivotu kada se u intimnom obiteljskom krugu zadrzavaju tradicionalna ustaljena misljenja,moze se reci da obicajno pravo nije izgubilo znacenje izvora prava. Pravna znanost,svoj utjecaj ostvaruje tako sto objavljuje rezultate analiza uredenja obiteljskih odnosa te kritickog popitivanja vrijednosti sustava koji istrazuje.

II.DIOBRACNO PRAVO

1.Pojam I glavne znacajke bracnog prava

Bracno pravo je skup propisa kojima se ureduje brak I odnosi u braku.Dio je OP I sadrzi norme koje braku daju obiljezlja I znacenje obiteljskopravnog instituta.Brak pravno ureduju odredbe,dok su odnosi u braku odredeni pravilima o ucincima sklopljenog braka odnosno posljedicama prestanka braka. Strogost propisa karakteristicna je I za bracno pravo,no ima i slucajva koji nisu uredeni strogim pravilima,tj. Dopusteno je bracnim drugovima da ih urede sporazumno (npr. Znatan dio imovinskih sadrzaja).

2.Pregled razvitka euroropskog bracnog prava

O braku clanova obiteljske skupine odlucivao je starjesina.Pocetak braka obiljezavao je prijelaz zene iz vlastite u obiteljsku zajednicu. Dva su temeljna modela prava (rimsko I germansko),no po pitanju braka nastaje zajednicko shvacanje da brak nije poseban pravni odnos vec obican zivotni odnos.No I rimskog prava potice pravilo da brak nastaje suglasnoscu volja buducih supruznika,nasuprot germanskoj formi koji na brak gleda kao kupoprodajni ugovor oca mladenke I malodozenje. Do propisivanja forme sklapanja braka dolazi postupno a vezano je uz preuzimanje jurisdikcije crkve nad tim pitanjem.Zbog cestog tajnog sklapanja braka dolazilo je do poteskoca u utvrdivanju bracnih odnosa sto je dovelo do pravne nesigurnosti na tom podrucju posebice sto se tice problema odredivanja nasljednog prava I sl. 1439 prihvaceno crkveno glediste o braku kao bozanskoj ustanovi.Sljedeci korak na Tridentskom koncilu (1545-1563) bilo je uvodenje I formalnog sklapanja braka po kojem se za uspostavu braka trazi formalno sudjelovanje svecenika,uvodi I objava zaruka. Takva primjena dovela je do problema u pogledu sklapanja braka kod visevjerskih zajednica,a suprostavili su se I protestanti smatrajuci brak gradanskopravnim ugovorom,time utrli put svjetovnom brakorazvodnom pravu. Kodifikacije iz 19.st kao I prije utvrduju muza kao glavu obitelji,zena je pravno nesamostalna. Tokom 20 st. posebice nakon 45. u bracnom pravu dolazi do znatnih promijena,povecao se broj zemalja koje propisuju obvezan gradanski brak,liberaliziran je rezim raskida braka na zahtjev supruznika,te ravnopravnost supruznika.

3.Bracno pravo u HR povijesti

Znacajan utjecaj rimskog prava,koje uz kanonsko postaje podlogom kasnijih kodifikacija.Svjetovnom pravu preostalo je samo bracno imovinsko pravo. Do kraja 2.svj.rata izvor prava bio Opci Gradanski Zakonik (OGZ).Na podrucju Hrvatske I Slavonije vrijedilo je u pogledu bracnog prava crkveno pravo odgovarajucih crkava.Na podrucju Dalmacije I Istre koristio se OGZ.U Medimurju vrijedilo je madarsko bracno pravo. Nakon 2.svj.rata na podrucju FNRJ vrijedio je Osnovni zakon o braku (OZB),nakon 1971.,vrijedi Zakon o braku I porodicnim odnosima (ZBPO) uz nadopune 1978 I 1989 koji je I vrijedio do donosenja novog obiteljskog zakona 1998 u RH.

4.Pojam I obiljezlje braka

Brak je drustveni odnos koji je tijekom vremena postao pravno ureden odnos I poseban obiteljskopravni institut. Temeljne predodzbe o braku,trajna obiljezlja: -proizlazi iz nacela za pristanak na brak (slobodna odluka muskarca I zene) -zahtijeva se povijesno naslijedena monogamija (brak jednog muskarca I jedne zene) -daljni bitan element jest trajnost braka,nacelno do kraja zivota -brak je veza koja razumijeva zivotnu zajednicu cjelokupnih osobnosti supruznika

5.Teorije o pravnoj naravi braka

Glavni prijepor o ovome tvori sukob je li brak po sebi institucija ili ugovor.On nije samo medusobni ugovorom zasnovan odnos,vec I nadosobna drustvena institucija. Institucionalno tumacenje vodi racuna o obaveznim sadrzajima braka,a ugovorno se trazi u ugovornom karakteru braka.

6.Zakonske definicije braka

Zakonska definicija u RH kakvu sadrzi Obiteljski zakon (OZ),jest da je brak zakonom uredena zivotna zajednica zene i muskarca. Brak odreden kao zakonom uredena zivotna zajednica,sto znaci da pravo priznaje svojstvo braka onima koji ispunjavaju zahtjeve iz propisa o sklapanju,ucincima i prestanku braka. Zivotna zajednica zene i muskarca odnosi se da je brak namijenjen samo osobama razlicitih spolova.

7.Sklapanje braka

Sklapanjem braka nastaje novi pravni odnos.Sam brak se moze sklopiti suglasnom izjavom zene i muskarca u gradanskom ili vjerskom obliku. Pretpostavke za sklapanje braka:

-Pretpostavke za postojanje braka (izrazava minimum zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi sam brak nastao) -razlicitost spolova osoba koje sklapaju brak – Znaci da se u pravni rezim braka ne mogu ukljuciti i zivotne zajednice istog spola,da je brak namijenjen muskarcu i zeni tj. Nevjesti i zeniku.Ako bi jedna od osoba u braku naknadnom medicinskom intervencijom promijenila spol,ne primjenjuju se pretpostavke za nastanak braka (koje se prosuduju u trenutku sklapanja braka),vec bi nastupile odredbe o prestanku braka. -izjava o pristanku osoba koje sklapaju brak – Brak ne moze nastati bez odgovarajuce izjave volja zene i muskarca.Propisi ne dopustaju dakle da izjavu volja izvrsi zakonski zastupnik ni oponomocenik. Izjavu daju usmeno na upit maticara pred kojim se brak sklapa u gradanskom obliku.Nuzno je samo za nastanak braka da je pristanak izjavljen,potvrden,a ne mora odgovarati i pravoj volji osoba (prisila). Ako osoba koja daje izjavu ima problema u komuniciranju s okolinom (gluha,nijema,stranac...),izjavu daje u nazocnosti i strucnu pomoc kvalificirane osobe. -sudjelovanje sluzbene osobe pred kojom se sklapa brak – Ako se brak sklapa u gradanskom obliku tada je sluzbena osoba maticar.Kada se brak sklapa u vjerskom obliku,prepusteno je vjerskim propisima pojedinih vjerskih zajednica,ciji je status odreden Ustavom RH.Obiteljski zakon samo u ovom drugom slucaju propisuje pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi takav brak imao ucinke gradanskog.cl 8 OZ kaze da brak u vjerskom obliku sklapa pred ovlastenikom vjerske zajednice s koja s RH ima uredene pravne odnose.Takve odnose ima uredene samo Katolicka Crkva,sto znaci da samo brak sklopljen pred ovlastenikom Katolicke crkve ima ucinke gradanskog.No moraju biti prihvacena jos dva zahtijeva:-potvrda od maticara da su ispunjene zakonom odredene pretpostavke za sklapanje braka,vrijedi tri mjeseca od izdavanja. Ako neka od ovih pretpostavki nije zadovoljena tada ne nastaju pravni ucinci braka.Propisana je mogucnost da se sudskim postupkom rijesi spor o postajanju braka.Pravo na tuzbu ima centar za socijalnu skrb i osobe koje imaju pravni interes (osoba koja ocekuje ovisno od uspjeha spora odredenu korist,to be supruznici,,srodnici,bracni drug iz proslog braka itd...).Pravo na tuzbu pripada i centru za socijalnu skrb koji zastupa interese drustva.Sam parnicni postupak pokrece se tuzbom,pravo na tuzbu ne zastarijeva,presuda ima deklaratornu narav,objavljuje vec utvrdenu cinjenicu.

-Pretpostavke za valjanost braka (reguliraju se slucajevi u kojima se smatra da sklapanje braka nije drustveno pozeljno-bracne smetnje koje trebaju sprijeciti sklapanje braka) Mozemo ih podijeliti na ukonjive (sklapanje braka moguce samo uz dopustenje suda:maloljetnistvo s 16 godina, krvno srodstvo,status potpunog lisenja poslovne sposobnosti i nesposobnosti za rasudivanje) i neuklonjive (sud ne moze dati dopustenje za valjano sklapanje braka ostali slucajevi) -bracna smetnja maloljetnosti- Brak ne moze sklopiti osoba koja nije navrsila 18 godina. Brakovi nepunoljetnih osoba nisu pozeljni,prijevremeni brak nije u interesu pemladih ljudi.Uzima se u obzir spolna zrelost,psihicka sposobnost,socijalna zrelost,opca zrelost i punoljetnost nastupa s 18 g u nas.Dopusteno je osobama s napunjenih 16 godina uz dozvolu suda.Postoje posebne pretpostavke za dopustanje ovakvog braka: -opravdani razlog -osoba mora navrsiti 16 godina

-osoba mentalno I tjelesno zrela za brak -brak u interesu malojetne osobe -prijevremeno sklapanje braka odobrio sud Zahtjev moze podnijeti osoba iskljucivo u svoje ime.Sud prije odluke saslusa malojetnika,skrbnike i pribavi misljenje centra za socijalnu skrb.Sudska dozvola daje se za sklapanje braka s odredenom osobom,za valjanost braka maloljetnika nije potrebna suglasnost roditelja vec samo sudska odluka.Moze se saslusati i drugi supruznik.Nakon cega ce sud donijeti odluku.Tuzbu na negativnu odluku moze podnijeti maloljetnik i supruznik.Tuzbu na pozitivnu odluku mogu unijeti skrbnici i centar za socijalnu skrb.Rok je 15 dana od rijesenja suda. -bracna smetnja potpunog lisenja poslovne sposobnosti ili nesposobnosti za rasudivanje-Za identifikaciju takvih osoba relevantno je pravno stanje ili cinjenicno stanje.Opci razlog za lisenje poslovne sposobnosti je u nesposobnosti osobe da se brine o osobnim potrebama,prava i interesa,ili ugrozavanja prava i interesa drugih (psihicke bolesti,ovisnosti,senilnost...).Takvim osobama se pruza skrbnik koji zastupa njene interese.Nesposobnost za rasudivanje razumijeva naruseni uobicajeni tijek zakljucivanja (afektivna stanja,ljutnja,tuga...).Sud dopusta sklapanje braka ovakvim osobama ako su one u stanju shvatiti znacenje i posljedice braka.Sudsko dopustenje moze traziti jedino sama osoba koja zeli sklopiti tako brak.Sud ce prije donosenja odluke traziti misljenja skrbnika,centra za socijalnu skrb. Pravo na zalbu ima samo osoba ciji je zahtijev sud odbio.Brak sklopljen suprotno ovoj pretpostavci nije valjan,primjenjuju se odredbe o ponistaju braka. -bracna smetnja krvnog srodstva-Krvno srodstvo je veza izmedu osoba koje potjecu jedna od druge ili imaju zajednickog pretka,ali ne potjecu jedna od druge.Zakon ne dozvoljava uzem ili sirem krugu srodnika po krvi da medusobno sklapaju brak (zbog iskustva da se potomci takvih osoba radaju s fizickim/psihickim nedostacima).Krvno srodstvo obuhvaca sve srodnike po ravnoj lozi (linea recta)bez obzira na stupanj,tj. Osobe koje potjecu jedna od druge izravno ili neizravno.Bliskost srodnickog odnosa izmedu dvije osobe racuna se po broju poroda izmedu dvije osobe-stupnjevitost (1.majka-sin,2.baka-unuk..).Po pobocnoj lozi (linea transversa),obuhvaca osobe koje potjecu od zajednickog pretka,a ne jedna od druge (braca-sestre).Zabrana se odnosi samo na bracu i sestre oba roditelja,i bracu i sestre jednog roditelja.Protiv negativne odluke suda,zalbu ulazu osobe koje su pokrenule sudski postupak u roku od 15 dana.Odredbe o ponistaju braka kao i u prethodnom slucaju. -bracna smetnja posvojenja (posvojitelja i posvojceta)- Zakon zabranjuje da se posvojenje pretvori u brak koji ima drugacije sadrzaje i svrhu (posvojiti se moze maloljetno dijete gdje posvojitelj mora biti stariji najmanje 18 g).Vrijedi za obje vrste posvojenja (srodnicko,roditeljsko).Primjenjuju odredbe o ponistaju braka. -bracna smetnja prethodnog braka (koji nije prestao)- Odnosi se na osobe koje su vec u valjanom braku,stiti se tako nacelo monogamije.Sama monogamnost vazna je za ravnopravnost supruznika. Samim prestankom braka,otpada ova bracna smetnja.Ponistaj braka. 8.Postupak sklapanja braka

Poblize odreduju:1.nadleznost za sklapanje braka,2.obveze i ovlasti osoba koje sudjeluju u postupku, 3.mjesto i nacin sklapnja.

Sklapanje braka u gradanskom obliku: Brak u gradanskom obliku sklapa se pred maticarem. Sam postupak pocinje prijavom namjere,koju nevjesta i zenik osobno podnose ovlastenom maticaru u mjestu gdje zele sklopiti brak.Prijavi namjere prilazu izvodi iz matice rodenih za buduce supruznike, kojim se dokazuje cinjenica rodenja a i slobodno bracno stanje. U prvoj fazi postupka,maticar je duzan provjeriti jesu li zadovoljene pretpostavke za sklapanje braka. To cini na temelju izvadaka iz matice rodenih i izjava buducih supruznika,ali i saslusanjem drugih osoba (srodnika).Nevjesta i zenik imaju pravo podnijeti zahtjev kojim traze u upravnom postupku utvrdi udovoljavaju li pretpostavke,u roku od 8 dana,u uredu za opce poslove,koji je duzan odluciti u roku od 15 dana od primitka. U nastavku postupka,ako nema nikakvih prepreka,maticar trazi od buducih supruznika da se izjasne o izboru prezimena.Duznost je maticara upoznati buduce supruznike u osobna prava i duznosti u braku i mogucnostima za uredenje imovinskih odnosa koje propisuje OZ. Prvi uvodni dio postupka zavrsava dogovorom maticara i buducih supruznika o danu sklapanja braka, u pravilu razdoblje od 30-45 dana o dana prijave,u iznimnim opravdanim slucajevima moguce je sklapanje braka prije 30-og dana.To razdoblje nuzno je da maticar utvrdi jesu li zadovoljene pretpostavke za sklapanje braka.

Sljedeci dio postupka takoder provodi maticar,na dan prethodno odreden.Izostane li tog dana zenik, nevjesta ili oboje,smatra se da je povucena namjera sklapanja braka,ne i ako je stiglo opravdanje za izostanak u kojem se slucaju odgada. Odredeno je da se brak sklapa u sluzbenoj prostoriji na svecan nacin u nazocnosti buducih supruznika ,maticara (predstavlja drzavu) i dvaju svjedoka (svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba). Na dan i vrijeme odredeno za sklapanje braka maticar je duzan utvrditi i objaviti da su osobno nazocni nevjesta,zenik i svjedoci te da nema prepreka za sklapanje braka.Nakon cega je duzan informirati buduce supruznike s obiteljskopravnim odredbama o njihovim pravima i duznostima. Maticar je duzan upitati nevjestu i zenika pristaju li medusobno sklopiti brak (odlucujuci trenutak za sklapanje braka).Cin sklapanja zavrsava maticarevom objavom da je izmedu supruznika sklopljen brak. Maticar je duzan odmah upisati u maticu vjencanih,taj upis potpisuu zena i muz,svjedoci i maticar. Supruznicima maticar urucuje javnu ispravu kojom se dokazuje postojanje braka. Maticar je duzan osigurati sklapanje braka na zakonit nacin,odgovara po stegovonoj odgovornosti sluzbene osobe (KZ).

Sklapanje braka u vjerskom obliku: Gradani koji se odluce za ovaj oblik duzni su od maticara pribaviti potvrdu o ispunjavanju zakonskih pretpostavki za sklapanje braka.Osim tih postojanja pretpostavki maticar potvrduje da je buduce supruznike upoznao s osobnim pravima i duznostima,imovinskim odredbama po OZ te sporazumni izbor oko prezimena.Potvrda vrijedi 3 mjeseca. Duznost je sluzbenika vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak da maticaru koji je izado potvrdu dostavi ispravu kojom potvrduje samo sklapanje braka koju potpisuju zena,muz,svjedoci i sluzbenik vjerske zajednice u roku 5 dana.Nakon cega je maticar duzan u roku 3 dana upisati supruznike u maticu vjencanih te izda ispravu odmah poslije upisa supruznicima. Propusti sluzbenika vjerske zajednice uglavnom ne utjecu na valjanost sklopljenog braka,osim ako je vjerski obred bio obavljen bez izjave nevjeste i zenika o pristanku na brak.

9.Osobna prava i duznosti supruznika

Prava i duznosti cine oni ucinci braka koje radi pravnog uredenja osobnih i imovinskih odnosa medu supruznicima ureduje OZ.Dakle sama prava i duznosti dijelimo na osobna i imovinska,kao specificno pravo izdvaja obveza uzdrzavanja jer ima istovremeno i osobna i imovinska obiljezlja.

10.Pojam i podjela osobnih prava i duznosti supruznika

Zakonom su uredena ova prava I duznosti (sporazumno I zakonski): Nastaju danom sklapanja braka,a prestaju danom prestanka braka.U ovu skupinu spadaju I prava I duznosti koje se ne temelji na sporazumijevanju supruznika vec se postupa na propisani nacin.Medutim zakonske odredbe o tim duznostima ne primjenjuju se prisilno,nema sankcije,kada nastupe problemi oko ispunjavanja uglavnom se pokrece postupak za rastavu.Prava I duznosti uredena strogim propisima:Ravnopravnost-provedba nacela pridonosi postovanju osobe I dostojanstva supruznika.Za povredu ravnopravnosti od jednog prema drugom supruzniku,nema sankcije,vec pravna mogucnost rastave.Vjernost I uzajamno pomaganje-pojam vjernosti odnosi se prije svega na sferu seksualnog ponsanja supruznika,ali I sirem znacenju npr.odanosti I privrzenosti.Duznost vjernosti moze se prekrsiti u jednokratnom ili ponovljenom preljubu.Na sto drugi supruznik moze oprostiti,ignorirati ili rastava.Isto tako supruznici su se duzni pomagati,savjetovati,njegovati,tjesiti itd.Do povrede dolazi kada jedan supruznik trazi pomoc,a drugi mu je uskrati iako mu ju je mogao pruziti.Sankcije nema,rastava.Medusobno postivanje supruznika I duznost odrzavanja skladnih obiteljskih odnosa-postivanje znaci da svaki od njih nastoji razumijeti I uvaziti psihicke potrebe,nazore I teznje drugog.Kad jedan supruznik drugog potcjenjuje,omalovazava,vrijeda posebice pred drugim osobama,brak gubi smisao. Dio koji se odnosi na odrzavanje skladnih bracnih I obiteljskih odnosa upozorava da zivotna zajednica dviju razlicitih osoba nije staticna.Vazna spremnost na prilagodavanje na promijene koje zivot donosi.Izbor rada I zanimanja-daje se pravo svakom supruzniku da samostalno odredi izbor rada I zanimanja. Nije predvideno sporazumijevanje supruznika,protivljenje ili zabrana ne moraju omesti supruznika. Ako zbog samog izbora dode do neslaganja,poremecaja,rastava.Prava I duznosti uredena sporazumno:Izbor prezimena-prilikom sklapanja braka supruznici se moraju sporazumjeti:1.da svatko zadrzi svoje prezime—nije im vazna promijena prezimena.Pogoduje osobama koje su do sklapanja braka postala poznata pod svjim prezimenom…

2.da kao zajednicko prezime uzmu prezime jednog od njih—prezime zene ili muza,cesto koristi, uglavnom prezime muza.3.da kao zajednicko prezime umu oba prezimena—treba odluciti koje ce biti na prvom,koje drugom mj.4.da samo jedno od njih doda prezimenu prezime drugog supruznika—na prvom mjestu dotadasnje pr.Odredivanje mjesta stanovanja-zakon ich obvezuje da sporazumno odrede zajednicko mjesto stanovanja,jer bez zajednickog stanovanja tesko je ostvariva bracna zajednica.Odlucivanje o radanju,podizanju djece te obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici-duznost sporazumnog odlucivanja o ovim pitanjima.Izgledi za postojanost braka povecavaju se ako dode do sporazumne odluke o potomstvu.Nakon cega rodenjem djece,supruznici imaju prema potomstvu odredene duznosti,odgovornosti I prava.O podizanju odlucuju sporazumno (skolovanje,cuvanje …). Pod poslovima se misli na odrzavanje domacinstva I podmirivanje potreba clanova.Oko nesporazuma po pitanjima,nema sankcije,rastava.

11.Prestanak braka

-smrcu supruznika I proglasenjem nestalog supruznika umrlim U trenuntku smrti bracnog druga (jednog,ili obaju),prestaje brak.Cinjenica smrti upisuje se u maticu umrlih i dokazuje izvodom iz te matice.Za prestanak braka proglasenjem nestalog bracnog druga umrlim potrebno je pravomocno rjesenje suda:-starija od 60 godina,za koju se nije culo vise od 5 g. -osoba za koju se nije culo/vidjelo 5 g. -osoba koja je stradala u nesreci,a nema info 6 mjeseci -osoba nestala za rata,a nema info 1 g,od kraja rata Ako se proglasena umrla osoba pojavi,toj osobi sudskim utvrdenjem identiteta vracaju se se sva prava,ali ne I brak.U slucaju prestanka braka,svaki od supruznika moze zadrzati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.Moze promijeniti prezime davsi izjavu maticaru u roku 6 mjeseci od prestanka braka.

-ponistaj braka Odredbe se primjenjuju u slucaju kada brak nije valjan,kada je brak sklopljen suprotno pretpostavkama za valjanost braka.Parnicni postupak radi utvrdivanja braka,pokrece se tuzbom. Sam sudski postupak mogu pokrenuti bracni supruznici,ali I centar za socijalnu skrb koji zastupa interse drzavne zajednice,pravo na tuzbu je bez vremenskog ogranicenja. Ako brak sklopi malojetnik,pravo na tuzbu imaju I njegovi skrbnici.Rok za pokretanje takve tuzbe traje do maloljetnikove punoljetnosti.Prestankom roka za tuzbu (punoljetnoscu),nastaje zakonska konvalidacija tj. Naknadno osnazenje dotad malojetnickog braka.Do takvog sklapanja dolazi ako maticar napravi propust ili ako primi krivotvorene podtake o datumu rodenja. Drugi slucaj u kojem dolazi do ponistaja braka od strane suda,jest ako ga sklopi osoba koja nema poslovnu sposobnost ili je nesposobna za rasudivanje,moze I odbiti zahtjev za ponistaj ako su nestale ove uklonjive smetnje.Ponistaj mogu traziti,bracni supruznici I centar za socijalnu skrb,u roku od godine dana od vracanja poslovne sposobnosti. Ponistaj braka zbog krvosrodnickih veza ili odnosa posvojitelj-posvojce.Pravo na tuzbu za ponistaj imaju supruznici I centar za socijalnu skrb. Slucajevi ponistaja mnogo su rijedi nego oni rastave braka.

-rastava braka Prvi put se pojavila pocetkom 19.stoljeca u Europi.Sama stopa rastavljenih brakova zabiljezena je posebice sredinom druge polovice 20 st. prema danas.Sam rezim u tom razdoblju bitno je liberaliziran. Znacajan napredak ucnio uvodenjem gradanske rastave braka u zemlje s pretezno katolickim stan.OGZ u zemljama gdje se primjenjivao propisuje nerazrijesivost katolickog I razrjesivost akatolickog braka. Insititut koji dopusta raskid braka krscana zove se razpust zenidbe.Nakon 2 svj.rata OZB ide u smjeru liberalizacije. Rastava braka je prestanak braka za zivota obaju supruznika odlukom suda na osnovi sporazuma supruznika ili utvrdenog uzroka za rastavu.Pretpostavke za rastavu braka u OZ-u: Propisano je pravo supruznika da jednostrano ili sporazumno zahtijevaju rastavu.Kod jednostranog zahtijeva tuzbom pokrece sudski postupak za rastavu pozivom na okolnosti koje su odredene.Kad se tuzba odnosi na brak s djecom prije postupka za rastavu obvezan je postupak posredovanja.Muz nema pravo traziti rastavu za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 1 godinu zivota. Postoji mogucnost na rastavu koja se temelji na sporazumu supruznika,razloge nisu duzni iznostit,ali su zbog interesa djece duzni sudjelovati u postupku pomirenja u centru za socijalnu skrb.

Sam sud ce rastaviti brak:-ako utvrdi da su bracni odnosi tesko,trajno poremeceni -ako je od prestanka bracne zajednice proslo 1 g. -ako oba supruznika sporazumno traze rastavu Na prva dva pozvat ce se supruznik kod jednostranog zahtijeva za rastavu.Ako se rastavlja brak s djecom,u postupku ce se raspravljati o zbrinjavanju djece nakon rastave.

Rastava braka zbog poremecenosti bracnih odnosa: Dopusta se ovaj razlog u slucaju kada supruznik nije zadovoljan stanjem u braku,bracni odnosti su tesko i trajno poremeceni.Stanje poremecenosti odreduje se objektivno,a ne samo subjektivno nezadovoljstvo bracnog supruznika.A odnosi su tesko poremeceni ako izmedu zene i muza nema nikakve bliskosti,u krizu zapada sadrzaj zajednickog zivota,kada se protekom vremena stanje ne popravlja i supruznici ne traze pomoc.Rastava zbog prestanka bracne zajednice: Dolazi ako supruznici prekinu sve veze koje obiljezavaju zajednicki zivot.Obuhvaca napustanje bracnog druga i odlazak iz zajednickog doma.U parnici se ne ispituju razlozi odvajanja supruznika.Za rastavu je nuzno samo utvrditi cinjenicu da je zivotna zajednica prestala i da odvojenost traje najmanje 1 godinu.Rastava braka temeljem sporazuma supruznika: Supruznicima koji zajedno odluce prekinuti odnose,OZ omogucuje brz i jednostavan postupak koji dovodi do prestanka braka.Nece doci do preispitivanja okolnosti iz bracnog zivota.Do ovog slucaja uglavnom dolazi zbog olakog i nepromisljenog zasnivanja samog braka.Prednosti ove rastave su sto do rastave dolazi bez konflikata,odlikuje spremnost na zajednicku skrb u odgajanju djece te manja angaziranost nadleznih tjela u postupcima u vezi s prestankom braka (troskovi,vrijeme).Sud moze pokrenuti prepitivanje da li su supruznici zaista pokrenuli pitanje rastave sporazumno,a ne da je jedan prisiljen na ovaj tok.

Postupak posredovanja prije rastave: Posredovanje obuhvaca razlicite vrste izvansudskih postupaka namijenjenih nekonfliktnom rijesavanju nesuglasica medu clanovima obitelji (postupak mirenja supruznika,davanja strucne pomoci) Svrha posredovanja smatra se otvaranje mogucnosti za bolje ophodenje medu clanovima obitelji, smanjenje sukoba,pristanak na dogovore te osiguranje osobnih susreta izmedu roditelja.Od posredovanja se odustaje ako je slucaj nasilja u obitelji. Postupak posredovanja prije tuzbe ili sporazumnog raskida obveza je supruznika (jednog,oba) koji imaju maloljetnu vlastitu ili posvojenu djecu (ali i punoljetne djece lisene poslovne sposobnosti i odredene skrbi roditelja nakon punoljetnosti).Postupak pokrece zahtijevom za posredovanje koji se podnosi centru za socijalnu skrb prije pokretanja postupka za raskid.Posredovanje nije potrebno:1.u slucaju nasilja u obitelji,2.jedan supruznik roditelj,a drugi maceha/ocuh i 3.prebivaliste jednog druga nije poznato najmanje 6 mjeseci. Za posredovanje propisana je stvarna nadleznost centra za socijalnu skrb (izvansudsko tjelo u kojem poslove obaljaju strucne osobe).U pogledu mjesne nadleznosti centra za socijalnu skrb kojem se podnosi zahtijev posredovanja postoje pravila: -nadlezan je centar za socijalnu skrb na cijem su podrucju supruznici imali posljednje zajednicko prebivaliste,boraviste ili na cijem podrucju ima prebivaliste/boraviste supruznik s kojim zive maloljetna zajednicka,posvojena djeca. -ako nema za nadleznost prehodnih okolnosti,nadlezan je centar koji obuhvaca podrucje u kojem prebiva/boravi supruznik koji podnosi zahtijev za posredovanje. -ako ne moze odrediti nadleznost u prethodnom slucaju,nadleznost ima ministarstvo za socijalnu skrb i poslove koje odreduje centar u kojem ce se obaviti posredovanje. Zakon obvezuje centar za socijalnu skrb koji je po zahtijevu za posredovanje duzan pozvati supruznike da osobno pristupe postupku posredovanja.Postupku ne mogu sudjelovati oponomucenici supruznika.Centar ovlasten prekinuti postupak ako se pozivu nije odazvao supruznik koji namjerava podnijeti tuzbu rastave,odnosno oba supruznika koji namjeravaju sporazumno raskinuti brak. Duznosti centra za socijalnu skrb znakovite su za ocjenu svrhe samog postupka rastave.Strucnjake u centru upucuju da:-ispituju stranke o uzrocima poremecenosti odnosa -nastoje da se ti uzroci uklone i supruznici pomire i -upoznaju supruznike s pravnim posljedicama rastave,osobito na djecu Pravne posljedice rastave braka dijele u dvije skupine tj. One koje se odnose na supruznike I one koje se odnose na maloljetnu vlastitu,posvojenu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.Posljedice koje se odnose na djecu obuhvacaju pitanja 1.s kim ce zivjeti takvo dijete,2.o

djetetovu uzdrzavanju,3.o susretima I druzenju djeteta s roditeljima s kojim nece zivjeti I 4.ostalim sadrzajima roditeljske skrbi. Ne postigne li se tokom posredovanja dogovor o uzdrzavanja dijece izmedu supruznika ili postignuti dogovor po ocjeni centra ne odgovara interesima djece,nastaje zakonska obveza centra da po sluzbenoj odgovornosti ili na zahtijev jednog od supruznika uredi nekoliko sadrzaja u odnosima roditelji-djeca,tj. Centar odlucuje s kim ce zivjeti djeca,smjestaj djeteta tokom posredovanja I parnice,ne obuhvaca uzdrzavanje djeteta za sto je nadlezan sud. Trajanje posredovanja po zakonu traje od 2 do 6 mjeseci od podnosenja zahtijeva.Na kraju posredovanja sastavlja se zapisnik I svakom se supruzniku urucuje ovjereni primjerak,bez kojeg se ne moze pokrenuti postupak za rastavu.Takac oroceni zapisnik vrijedi za pokretanje postupka u roku 1 godine od okoncanja postupka centra. Posredovanje ima sljedeca obiljezlja:-za provedbu postupka nadlezan centar za socijalnu skrb -postupak je obvezan osim u iznimnim slucajevima -centar,odluka o zbrinjavanju ako nema dogovora supruznika -trajanje traje 2-6 mjeseci od podnosenja zahtijeva

12.Pravno uredenje izvanbracne zajednice zene I muskarca

Zajednicko obiljezlje braka I izvanbracne zajednice jest da se u oba slucaja zadovoljavaju razne potrebe odraslih osoba razlicitog spola (seksualne,pshickie,ekonomsek…).Razlika je pravne naravi. Dok brak nastaje formalno,a tako se I raskida,izvanbracna zajednica nastaje I raskida se neformalno. Pravni status osoba koje zive u izvanbracnim zajednicama uglavnom nije ureden propisima. Propisi o ucincima izvanbracne zajednice zene I muskaraca postoje u RH od 1978. kada je normirano pravo izvanbracnih drugova na medusobno uzdrzavanje te stijecanje I diobu imovine stecene za takve zajednice.1990. postoji ustavna odredba da se zakonom urede pravni odnosi u izvanbracnoj zajednici.Po ZBPO izvanbracna zajednica ne proizvodi ucinke ako je zena ili muskarac u braku. Pravo na uzdrzavanje ima izvanbracni drug ako ispunjava pretpostavke koje odreduje OZ.Obveza uzdrzavanja postoji samo ako vanbracna zajednica traje duze vrijeme,zahtjev za uzdruzavanje ne moze se traziti za trajanja vec nakon prestanka vanbracne zajednice I to u roku 6 mjeseci od raskida.Ostale obveze I pravila normirana su jednako kao za uzdrzavanje bracnog druga.Imovinski odnosi su uredeni nacelnim pravilom kojim je za te odnose predvidena primjena odredaba o imovinskim odnosima bracnih supruznika. Ucinci vanbracne zajednice vrijede samo ako zena/muskarac nije u braku,ako izvanbracna zajednica traje dulje vrijeme.Slucaju spora potrebno je utvrditi da zena I muskarac smatraju zajednicki zivot vanbracnom zajednicom I da oboje zele takovu zajednicu. Izvanbracna zajednica je heteroseksualna I dugotrajnija zajednica zene I muskaraca koja ima ogranicene pravne ucinke imovisnkog sadrzaja samo ako su takvu zajednicu ostavrile osobe koje nisu u braku. Rjesenja OZ o vanbracnim zajednicama slicniji su svedskom,nego li slovenskom modelu.U RH postoji pravo vanbracnih partnera na uredenje imovinskih odnosa u zajednici I uzdrzavanje nakon prestanka zajednickog zivota.Slovensko pravo ureduje da vanbracne zajednice ima po OZ jednake pravne posljedice kao da je brak sklopljen.Slabije razvijene zemlje Latinske Amerike izjednacuju vanbracne zajednice s brakom kako bi poboljsale polozaj zene I djece I prislile muskarce na jednake duznosti kao I u braku. Svedska je prva drzava u kojoj je ureduje I stiti polozaj osoba istog spola koje zive zajedno,primjena pravila vanbracnih zajednica razlicitih spolova I na ovaj slucaj (1987). Prilikom rastave takvih zajednica negdje se propisuje da se koriste formalnoti koje se koriste za rastavu braka,ali se recimo zabranjuje da takvi partneri posvajaju djecu (Danska 1989.) Dok recimo u Njemackoj vanbracne zajednice (homosekusalne/heteroseksualne) nicu uopce niti pravno uredene.

III.DIOUTVRDIVANJE PODRIJETLA DJETETA OD MAJKE I OCA

1.Obiteljski status djeteta

Pod pojomom podrazumijeva pripadnost djeteta odredenoj obitelji,tj.podrijetlo od majke I oca te bracno odnosno vanbracno rodenje.Nakon cega se moze govoriti o posljedicama I ucincima takvog statusa (skrbi za dijete,pravu djeteta,uzdrzavanja,nasljedni odnosi…). Sto se tice utvrdivanja rodenja djeteta u braku,van braka veze se samo uz pretpostavku uz koje se odreduje nacin kako ce se utvrditi podrijetlo djeteta od oca.U pravu se razlikuje takoder podrijetlo djeteta od majke (materinstvo) I oca (ocinstvo). Odnos roditelja I djece moze nastati I pravnim putem (posvojenje).

2.Utvrdivanje materinstva

Odnos koji nastaje izmedu djeteta I zene koja je upisana u maticu rodenih kao njegova majka. Samo materinstvo nije sporno jer su nosenje I porod jasno vidljivi.No postoje situacije kada se s sigurnoscu ne moze utvrditi majka (rodenje van ustanove,napustanje djeteta,ratnim stanjem dolazi do odvajanja djeteta od majke,a upis u maticu nije izvrsen itd.) U OZ majka djeteta je zena koja ga je rodila,neoboriva presumpicija!(preusmptio iuris et de iure).

-1.Utvrdivanje materinstva priznanjem Olaksava se utvrdivanje podrijetla od majke,a i osigurava nacelo pravne sigurnosti. Priznanje materinstva pravni je akt kojim izjavu volje daje zena koja sebe smatra majkom djeteta u postupku propisanom zakonom.Izjava je samoinicijativna i dobrovoljna pa pravo sadrzaj izjave smatra istinom.Dodatni mehanizam kontrole ipak postoji kako bi se izbjeglo zlonamjerno i lazno priznanje materinstva.Sama izjava ispituje se takoder kada je ocito da osoba koja zeli priznati materinstvo ne moze biti majkom (npr.prevelike/premale razlike u godinama djeteta i osobe),ostaje mogucnost zalbe i tuzbe. Samo priznanje materinstva je neopozivo!No valja razlikovati opoziv oporuke u kojoj je priznato materinstvom,ako dode do opoziva oporuke u kojem je priznato materinstvo,i samo materinstvo se opoziva. Uvjeti za priznavanje materinstva sadrzane su u:-Odredbe o zeni koja priznaje materinstvo- Sama izjava o materinstvu je izjava stroge osobne naravi.Priznanje je jednostrani pravni akt koji daje zena koja je potpuno poslovno sposobna.Materinstvo izricito moze priznati i maloljetna osoba starija od 16 godina,no nuzno je da osoba shvati davanje ovakve izjave,a to znaci razumijeti uredenje odnosa roditelj-dijete i sve posljedice tog odnosa.Materinstvo moze dati i osoba lisena poslovne sposobnosti ako sudskim rjesenjem nije ogranicena u davanju izjava koje se ticu osobnih stanja (stanja koja se ticu osobnih intersa subjekata,a stvaraju ucinke za nju,a posredno i druge subjekte).Osobe koje su ogranicene u priznanju materinstva otvara se mogucnost da se materinstvo utvrdi sudskom presudom. Omogucuje se priznanje materinstva putem oporuke koju moze sastaviti svaka osoba sposobna za rasudivanje starija od 16 godina.-Odredbe o djetetu cije se materinstvo priznaje- Materinstvo se ne moze priznati poslije djetetove smrti,osim ako dijete ima potomke.Iz svega proizlaze neki zakljuci:-za priznanje materinstva ne postoji nikakav rok -dob djeteta i njegov status su nevazni za priznanje -u pravilu mora uslijediti za zivota djeteta -osim u slucaju kada je dijete imalo potomstvo,radi uspostave odnosa s unucim -ovisno o bracnom statusu priznavateljice,odredit ce se I ocinstvo-Odredbe o nadleznim tjelima- Materinstvo se priznaje na zapisnik pred:A-Maticarem-bilo kojem gdje se osobno daje izjava I na zapisnik.Zbog pravne sigurnosti propisuje se forma,nakon izjave trazi se od maticara da zapisnik dostavi maticaru na cijem je podrucju izvrsen upis djeteta u knjigu rodenih.B-Centrom za socijalnu skrb-isti postupak kao I prethodno,s tim da centar mora dostaviti zapisnik maticaru gdje je izvrsen upis djeteta.

C-Sudom-Isti potpuno postupak kao I u prethodnim slucajevima,samo sto se priznanje radi na ukazanom rocistu I na zapisnik (izvanparnicni postupak),no do priznanja moze doci I tijekom parnice, ako je tuzbom radi utvrdivanja materinstva pokrenut parnicni postupak.

-2.Priznanje materinstva u oporuci- Pravovaljana je oporuka sastavljena od osobe sposobne za rasudivanje s navrsenih 16 godina.U biti priznanjem materinstva oporukom zena cesto puta imenuje djete i svojim nasljednikom.Oporuka moze biti vlastorucna,pisana pred svjedocima,sudska,sastavljena pred diplomatskim predstavnikom u inzomestvu,na brodu,za mobilizacije ili rata te usmena!-Odredbe o suglasnosti i pristanku na priznanje materinstva- Pod ovim se podrazumijevaju dodatni mehanizmi pravne sigurnosti I provjere istinitosti priznanja. Kad se takvo odobrenje trazi od drzavnog tjela zove se suglasnoscu, a kad ga daje fizicka osoba pristanak.Zakonodavac uvjetuje upis priznatog materinstva davanjem suglasnosti/pristanka.Tu suglasnost/pristanak ovlasteni maticar je duzan pribaviti bez obzira na koji je nacin priznanje napravljeno,I to od centra za socijal. Skrb koji ce provijeriti navode priznanja (mjesto,vrijeme poroda, okolnosti koje su prethodile razdvajanju majke I djeteta,saslusanju svjedoka itd.).Suglasnost centra mora prethoditi djeteovu pristanku I upisu materinstva u maticu rodenih.Suvremena zakonodavstva traze I dijete (ako je navrsilo 14 g. I shvaca znacenje priznanja materinstva) da se izjasni,dade pristanak,ako ne zadovoljava kriterije trazi se suglasnost samo centra.Taj pristanak daje dijete pred centrom na podrucju svojeg prebivalista,taj centar procijenjuje dob djeteta I dusevnu zrelost,pristanak daje iskljucivo osobno.U roku od 15 dana maticar pozove stranke na davanje suglasnosti/pristanka od dana majcina priznanja.A u roku 60 dana centar I dijete su duzni dati pristank/suglasnost.Ako izostane ili je negativno u tom periodu znaci da su odbili jednostrano priznanje majke pa ne dolazi do upisa. Osobi koja nije uspijela u priznanju,moze dokazati svoje materinstvo putem suda,tuzba se moze podici do punoljetnosti djeteta.

-3.Utvrdivanje materinstva sudskom presudom- Dolazi ako majka prethodno nije dobila suglasnost/pristanak na svoje priznanje materinstva.Pravo na tuzbu radi utvrdivanja materinstva OZ priznaje uz zeni koja se smatra majkom,djetetu ali I centru za socijalnu skrb. Dijete podize tuzbu do 25. g.Sam interes se opravdava u prvih 18 g. radi ustanovljavanja roditeljske skrbi,a od 18-25 uglavnom iz interesnih razloga I prava na uzdrzavanje.Za maloljetnosti tuzbu ce podici osoba koja ga zastupa na temelju zakona (skrbnik,posvojitelj no kod srodnickog posvojenja ne,jer se srodnicki posvojitelji uvijek upisuju u maticu rodenih kao roditelji,pa nije dopusteno osporavati materinstvo I ocinstvo!).Dijete postaje samostalni tuzitelj s navrsenih kad stekne poslovnu sposobnost. Tuzbu podize I centar za socijalnu skrb do 18. godine djeteta,rok se podudara s obvezom centra da skrbi za dijete bez roditeljske skrbi do navrsene puoljetnosti.Tuzbu ce podici I nakon 18.ako ima potrebne podatke o majci djeteta.U slucaju da nije ziva zena koja se smatra majkom,tuzba se podize protiv njenih nasljednika,rok za takovu tuzbu traje 1 g. od smrti zene,ili u 6 mjeseci kada je zavrsen ostavinski postupak,kada su poznati nasljednici zene,ujedno tuzeni. Ako se utvrdi da je majka za rodenja bila u braku ili dijete rodila u roku od 300 dana od prestanka braka ,djetetu pripada bracni status.

3.Bracno ocinstvo

Za dijete rodeno u braku ili 300 dana nakon braka smatra se da je njezin muz (bivsi) ujedno I otac. Elementi bracnog statusa djeteta:A-Trajanje braka i vrijeme rodenja djeteta Odreduje se od trenutka nastanka braka pa sve do njegova prestanka,stjece bracni status dijete I ako se rodi u roku 300 dana od prestanka braka (smatra da porodaj uslijedi od 274-280 dana od zaceca). Postavlja se problem pocetka roka prestanka braka: -smrt muza,brak prestaje danom smrti -prestanak braka proglasenjem nestalim muzem umrlim,dan koji je sud utvrdio smatra kao dan prestanka braka (s obzirom na prirodu nestanka,vrijedi samo za slucaj elem.nepogode i prom.nesr) -majcin brak prestao,a u roku od 300 dana rodeno dijete,ocem se smatra otac iz novog braka bez obzira sto nije proslo 300 dana od proslog braka,mogucnost osporavanja ocinstva za oca iz novog brakaB-Bracni status majke

Dijete ce po podrijetlu biti bracno ako je za njegova rodenja majka bila u braku,ili u roku isteka 300 dana od prestanka braka.Rodenje djeteta upisuje se u roku od 15 dana u maticu rodenih,ovisno da li je majka u bracnom odnosu ili ne,maticar ce iz knjige rodenih upisati ime oca,ili bez imena oca ako majka nije u braku,premda bi mozda i bilo poznato tko je otac.C-Ocinstvo majcinog muza Majcin muz smatra se po zakonu ocem rodenog djeteta,u velikom broju slucajeva on I jest bioloski otac djeteta.Pravo ne daje bezrezervnu podrsku ovoj tvrdnji.Ako u sudskom postupku osporavanje ocinstva uspjesno zavrsi,dolazi do uskladivanja pravnog s cinjenjnicnim stanjem.Tako ce doci do brisanja imena oca djeteta u knjizi rodenih.Majcin muz nece imati vise nikakve roditeljske I sl. Obveze I prava (nasljedivanje) prema djetetu.Ako pak muz majke ostane u braku s majkom,djetetu postaje ocuh.

4.Utvrdivanje vanbracnog ocinstva

Ako dijete nije rodeno u braku,ocinstvo se utvrduje po posebnom postupku.Izvanbracni status dijete ce imati koje:-rodi neudata majka -rodi zena ciji brak ne postoji -rodi zena koja je bila u braku,ali po isteku od 300 dana od prestanka braka -rodeno za trajanja braka ili u roku od 300 dana od prestanka,ali je pretpostavljano ocinstvo osporeno u sudskom postupku Za vanbracno dijete vrijede odredbe o roditeljskoj skrbi majke,a tu ce obvezu preuzeti i otac kada se posebnim postupkom utvrdi.

-1.Utvrdivanje ocinstva priznanjem- Cilj utvrdivanja ocinstva jest da se djetetu sto prije I jednostavnije utvrdi ocinstvo I zadovolji pravna sigurnost.U prilog olaksanom utvrdivanju ocinstva govore odredbe po kojima se respektira volja muskarca da priznanjem stvori pravni odnos s djetetom bez posebnih provjera.Pravna sigurnost pak zahtijeva odredeni minimum pretpostavki koje ce jamciti ozbiljnost izjavljene mjere,pa se propisuje odredena forma. Sam akt je jednostrani kojim izjavu volje daje osoba koja sebe smatra ocem djeteta u postupku i nacin utvrden zakonom.Izjava se uzima kao istinita.Opoziv priznanja nije dopusten,ucinci se mogu ponistiti u sudskom postupku osporavanja ocinstva. Ocinstvo se moze priznati pred:maticarem,centrom za socijalnu skrb,sudom,oporuci.Kao sto je u slucaju materinstva,I priznato ocinstvo se moze upisati samo uz priznanje osobe koja se smatra ocem, pristankom djeteta,majke I suglasnoscu centra.-pristanak djeteta- Trazi se samo kada je ono starije od 14 godina I shvaca znacenje ocinstva.U suprtonom nece doci do upisa ocinstva.Izjavu daje osobno,samostalno,bez zastupnika.Sam pristanak djeteta se ne trazi ako ne zadovoljava gore navedene uvijete.Tada je dovoljan pristanak majke,u posebnim slucajevima I suglasnost centra.Sam pristanak dijete daje na zapisnik u nadleznom mjesnom centru (mjesto prebivalista/boravista djeteta).-pristanak majke- Za upis ocinstva uvijek je nuzan pristanak majke,jer ona najbolje zna da li je muskarac koji priznaje ocinstvo otac njezinog vanbracnog djeteta.Tako stiti interes djeteta da ima oba roditelja,a I svoj da svoju roditeljsku skrb podijeli s ocem djeteta.Svoj pristanak moze dati pred maticarem,centrom ili sudom.Mogucnost oporucne izjave pristanka na ocinstvo nije moguca.Izjavu daje u obliku zapisnicke izjave,ako se u zakonskom roku ne izjasni,smatra se da je uskratila svoj pristanak.-suglasnost centra za socijalnu skrb- U slucaju kada majka nije ziva,mlada od 14 godina,nema poslovnu sposobnost,ili jos boraviste nije poznato najmanje 2 mjeseca,a dijete je mlade od 14 godina,ili starije a nije sposobno shvatiti znacenje priznanja nuzna je suglasnost centra. Samo majka daje pristanak ako je djete mlade od 14 godina,starije a ne razumije znacenje priznanja,majka mora biti potpuno ili djelomice poslovno sposobna. Samo dijete daje pristanak kada je starije od 14 godina,razumije shvacanje znacenja priznanja,a na strani majke postoje prepreke da se oglasi (mrtva,poslovno nesposobna,2 mjeseca boravise?..) Samo centar daje pristanak kada se pojave na strani majke I djeteta gore navedene okolnosti.-rokovi za davanje pristanka/suglasnosti na priznanje ocinstva- Maticar je duzan obavijestiti odmah nakon primanja priznanja ocinstva majku,centar da pribave pristanak djeteta (ako je moguce) I da da svoju suglasnost ako je potrebno I sve u roku 15 dana.Oni se ne moraju uopce odazvati po pitanju,dati ili ne dati pristanak,sto znaci da se ocinstvo ne moze upisati.

Rok za davanje pristanka djeteta,majke odreden je na 60 dana,od priznanja ocinstva kada podnositelj priznanja ocinstva moze traziti postupak za utvrdenje ocinstva. Ako se majka ne izjasni o identitetu oca,maticar je duzan odmah obavijestiti centar koji ce pokusati u razgovoru s majkom doci do podataka (podastiruci nuznost da dijete ima oba oca,prijeteci tuzbom protiv majke,koja u biti nije moguca ako centar zaista ne zna tko je otac,sto je gotovo nemoguce utvrditi bez jasnog izjasnjavanja same majke!).Nakon primitka obavijesti maticara duznost je centra da u roku 15 dana pozove majku radi davanja izjave o ocu djeteta,majka se moze oglusiti na poziv,centar nema nikakve mogucnosti prislinog pribavljanja podataka,pa jedino ostaje upozoriti da je duzna radi dobrobiti djeteta imenovati oca.Ako centar dobije ime moguceg oca,tada ga je centar duzan u roku 15 dana pozvati da takoder dade izjavu o ocinstvu,ako ne prizna ili se ne pojavi bio bi tuzen po postupku za utvrdivanje ocinstva.Ako se prizna,na temelju zapisnika maticar vrsi upis o ocu djeteta u maticu. Treca I najpogodinija situacija je kad bi se izvanbracni otac I majka zajedno pojavili I dali pristanak ocinstvu.

-2.Utvrdivanje ocinstva sudskom presudom- Nastupa kada podrijetlo djeteta od oca nije utvrdeno zato sto muskarac nije priznao ocinstvo,zato sto nije bilo pristanka/suglasnosti koje se po zakonu traze,zato sto majka nije naznacila pred nadleznim tjelima tko je otac. Pravo na tuzbu radi utvrdivanja ocinstva pripada:-vanbracnom djetetu -majci -muskarcu koji je priznao ocinstvo -centru za socijalnu skrb Najveci interes za utvrdivanje ocinstva naravno da ima dijete,pa se njemu daje pravo da do navrsene 25. godine pokrene tuzbu,smatra se da ako to nije dotad napravio da nema interesa u potrazi bioloskog oca ili nema valjane informacije.Do 18 godine za pokretanje tuzba mora imati zakonskog zastupnika (majka,skrbnik kojem za takav posao potrebna dozvola centra).Nakon 18.sam moze voditi sam spor.Na strani djeteta mogu se naci sljedec prepreke koje iziskuju da postupak povede zastupnik/skrbnik: -maloljetnost (osim ako je presudom utvrdena ranija poslovna sposobnost) -potpuno lisenje poslovne sposobnosti nakon 18 g. (psihicko oboljenje,ovisnost..) -djelomicno lisenje poslovne sposobnosti (poduzimanje radnji osobnog stanja) Zakon ovlascuje I majku da u svoje ime tuzbom trazi utvrdivanje ocinstva.Nastojeci sudskim putem prisliliti oca da prihvati ocinstvo.Rok za tuzbu priznaje do 18.g. djeteta,rok se ne skracuje ranom punoljetnoscu djeteta,niti produzuje odlukom centra. OZ ovlascuje pravo centra za socijalnu skrb da pokrene sudski postupak radi utvrdivanja ocinstva. Rok traje do 18. g. djeteta.Svoju tuzbu ce podnijeti kada se majka ne koristi svojim pravom,uz uvijet da je centar dosao do informacija tko je otac.Tuzitelj je centar,a majka I otac tuzenici.Dijete je sutuzitelj. OZ stiti I muskarca koji je zelio priznanjem biti utvrden ocem,ali su mu majka,dijete (starije od 14.g.),centar uskratili pristanak/suglasnost.Objektivni rok tuzbe istjece s 18.g.djeteta.Subjektivni traje 1.g.,pocevsi s istekom od 60 dana kada je ocinstvo priznao,a maticar mu je poslao obavijest o nepostojanju pristanka/ suglasnosti. Posebna je odredba koja rjesava slucaj kad muskarac za kojeg se tvrdi da je otac nije ziv .U tom slucaju tuzba se snosi protiv njegovih pravnih nasljednika.Rok traje 1.g. od smrti navodnog oca,ili 6 mjeseci od ostavinskog rjesenja (npr.da u roku 1.g. nije rijesen ostavinski postupak,a proslo je 1.g. od smrti).

-Postupovne odredbe- Slucaj da tuzitelj odustane od tuzbe zbog troskova vjestaka (uglavnom medicinski troskovi,izuzetno skupi) iako siguran u ishod parnice.Uglavnom se odnosi na utvrdivanje vremena zaceca I cinjenice da je u to kriticno vrijeme majka imala spolne odnose s osobom za koju se smatra da je otac koji su rezultirali zacece.Ukratko utvrdivanja bioloske veze navodnog oca I djeteta. Razni prigovori koje ce uslijediti od tuzenog (otac tvrdi da je majka imala vise spolnih odnosa u kriticno vrijeme),upravo zbog toga sudska odluka ovisit ce o materijalnim dokazima I nalazima medicinskih vjestacenja.-Medicinska vjestacenja- Sluze kako bi se odredilo:-vrijeme zaceca- Zahvaljujuci modernoj znanosti,moguce odrediti vrijeme zaceca,za slucajeva kada je do rodenja doslo izvan medicinskih ustanova.-oplodne nesposobnosti- Moguce da muskarac nije sposoban za spolni odnos ili oplodnju,rabi iznimno.

-genetskih znacajki krvi- A:Ispitivanje krvnih grupa i faktora,koje se prenose s roditelja na djecu.Sluzi iskljucivanju ocinstva,tj. Dokazivanju da se bar jedan faktor ne moze naslijediti niti od majke niti od tuzenog oca.Samo postojanje faktora koje ima i otac/majka,ne znaci automatski da on i jest bioloski otac vec da bi mogao to i biti (jer i drugi muskarci mogu imati takve faktore).Koristi se krv,djeteta,majke i tuzenog oca.Tuzeni ne mora pristupiti vadenju krvi,ne moze se prisiliti. B:Metoda ispitivanja HLA sustava,pocinje se primjenjivati nakon otkrica sustava tkivne podudarnosti. Cilj je utvrdivanje genskih produkata kojima se odreduju fenotipska obiljezlja. C:DNA metoda,omogucuje direktan uvid u nasljednu tvar.Moguce ne samo iskljuciti bilo kojeg drugog tko nije bioloski otac vec i dokazati da netko jest otac (vjerojatnost se procijenjuje na 99,73%).-Ucinci presude- Odnose se na uspostavljanje roditeljskog odnosa otac-dijete i svih pravnih odnosa koji slijede.Protiv presude stranke mogu uloziti reviziju,o kojoj odlucuje Vrhovni sud.Presuda je deklaratorna,potvrduje vec postoje stanje. Ona je odluka o obvezi oca da uzdrzava dijete,o uzdrzavanju djetetove majke sud ce odluciti ako za to postoje propisane pretpostavke.Sud odlucuje i o susretima i druzenju djeteta i oca.Sto se tice prezimena djeteta,upucuju na suglasnost roditelja s kojim dijete ne zivi (otac),te pristanak djeteta.

5.Osporavanje materinstva i ocinstva

Podrijetlo djeteta od majke utvrduje se presumpcijom da je zena koja je dijete rodila njegova majka. Podrijetlo od oca se presumira (bracno ocinstvi) ili se utvrduje priznanjem oca ili sudskom presudom. Ne dopusta se osporavanje maetrinstva/ocinstva utvrdeno odlukom suda,niti nakon djetetove smrti.

-1.Osporavanje materinstva- Pravo na tuzbu pripada:-djetetu-daje pravo na osporavanje podataka iz matice rodenih do 25.godine.Razlikujemo sljedece situacije:-Kad je dijete maloljetno-kada majka djeteta kojoj djete zeli osporiti materinstvo I zastupa svoje dijete,tada je centar duzan djetetu imenovati posebnog skrbnika koji ce ga zastupati u sporu, naziva I kolizijskim skrbnikom.Ovim se smatra osporenim I ocinstvo majcina muza.Prosudba centra da li da imenuje skrbnika ovisit ce od odluci koji je interes djeteta I kako ga zastiti (sam centar zna da upisana zena nije majka),upitna bi bila situacija kad bi se radilo o zeni koja valjano skrbi za dijete,a ne zeli osporiti materinstvo,nakon osporenog materinstva moglo doci do posvojenja,no sigurno je da ce do osporavanja doci protiv zene koja ne vodi brigu o djetetu. -Kad dijete punoljetno-a roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti,imenuje takoder kolizijski skrbnik. -Kad dijete liseno poslovne sposobnosti-takva djeca imaju vec postavljenog skrbnika,a centar ce odobriti skrbniku da li da u ime sticenika pokrene postupak. -Kad dijete djelomice liseno poslovne sposobnosti-vec uspostavljen skrbnik zastupat ce ga I u parnici,uz prethodno odobrenje centra.-zeni koja je upisana u maticu rodenih kao majka-rok je 6 mjeseci od trenutka kada je saznala cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo,a najkasnije do navrsene 7. godine djeteta (da prekasno u djetetovu dob emocionalna veza ne bude prejaka).-zeni koja nije upisana kao majka-pravo da osporava upisanoj majci materinstvo.Razlozi moraju pocivati na saznanju osporavateljice da je dijete njeno.Zena koja osporava materinstvo moze ga osporavati samo ako istovremeno trazi da se utvrdi njezino materinstvo.Primjer tuzbe s dvostrukim tuzbenim zahtjevom.Ako se ne dokaze utvrdivanjem materinstva da je ona bioloska majka,tada iako ni dotadasnja majka nije bioloska,tuzbeni zahtjev se odbija.Rok (subjektivni) 6 mjeseci,(objektivni) do 7 godine djeteta.-osporavanje materinstva nakon smrti upisane majke-koja je za zivota otpocela postupak osporavanja svog materinstva.Postupak nastavljaju osobe s pravnim interesom,rok za nastavak postupka je 6 mjeseci po smrti zene ili mjesec dana po odluci o nasljedivanju (nakon 6 mjeseci od smrti). Presuda ima deklaratorno znacenje,dijete ili jest od vec upisane ili nije upisane majke.

-2.Osporavanje ocinstva- Pravo na tuzbu pripada u slucaju osporavanja bracnog ocinstva:-muzu majke-ima pravo osporiti ocinstvo djetetu koje je rodila njegova zena,a smatra da mu nije otac. Interes muza moze se opravdati pravnim (odnose na roditeljsku skrb,koju je stekao rodenjem djeteta u braku s majkom) i moralnim (emocionalni i drustveni cimbenici koji stvaraju vezu otac-dijete) razlozi. Ako muz nema poslovnu sposobnost,tada njegove interese u osporavanju ocinstva zastupa skrbnik i to

zu odobrenje centra,u njegovo ime i na njegov racun.Slicno i s muskarcem djelomicno lisene poslovne sposobnosti.Subjektivni rok traje 6 mjeseci od otkrica info koji idu u korist osporavanja,a objektivni od rodenja do 7 g.djeteta.Uspije li u tuzbi,presuda je pravni temelj brisanja netocnih podataka iz knjige rodenih za dijete.Posljedica je prestanak pravnog odnosa izmedu majcinog muza i djeteta.Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak u roku od 6 mjeseci od smrti muza ako ga je muz majke otpoceo.-majka-kada zeli zastititi svoje osobne interese,pripada pravo na tuzbu samo po objektivnom roku u roku 6 mjeseci od rodenja djeteta,a subjektivni rok ne pripada jer ona najbolje zna potjece li dijete od muza ili ne.Osporavanjem ce postici da dijete izgubi bracni status i poznatog oca.Njenom skrbniku takoder omogucuje uz dopustenje centra (lisena potpuno,djelomicno lisena),a svoju odluku centar temelji na zastiti prava djeteta da sazna svoje podrijetlo.-dijete-u parnici koju pokrece dijete tuzenik biti otac,a i majka samo ako se nije pridruzila djetetovoj tuzbi.Do 25.godine zivota djeteta.U maloljetnosti tuzbu ce podici njegova majka,muz majke nego li skrbnik posebno za taj slucaj postavljen od strane centra.Ako je dijete liseno potpuno ili djelomicno poslovne sposobnosti,tuzbu podize skrbnik,uz odobrenje podnosenja tuzbe od centra.Kad maloljetnom djetetu ocinstvo osporava muz majke ili majka,djete ce biti tuzeno i zastupat ce ga skrbnik za poseban slucaj zbog sukoba interesa rodietlja i djeteta.

-3.Osporavanje vanbracnog ocinstva- Moze se osporavati ocinstvo utvrdenog priznanjem,a ne I utvrdenog sudskom presudom.Umre li dijete nije dopusteno ostalim subjektima traziti osporavanje ocinstva.Pravo na tuzbu pripada: -djetetu-moze koristiti do 25. godine djeteta.Vanbracno dijete najcesce zivi samo s majkom,pa ga ona I zastupa.Bez obzira na roditelja koji zastupa dijete u postupku osporavanja ocinstva uvijek ce ga zastupati skrbnik postavljenog za slucaj.U tuzbi maloljetnog djeteta,ali I punodljetnog djeteta nad kojim roditelji imaju roditeljsku skrb.Majka ne moze biti skrbnik u slucaju osporavnja ocinstva jer je samo ocinstvo nastalo pristankom majke.Sam takav zahtjev uperen je protiv oca ali I protiv majke.Iako je I djete trebalo dati pristanak (za priznavanja ako je imalo 14 godina) ,zakon ga ne iskljucuje kao majku jer se smatra da je pristanak dao uz pritisak majke I njenih neistinitih informacija.O procjeni interesa djeteta centar odlucuje hoce li imenovati skrbnika za poseban slucaj. -muskarcu koji je priznao ocinstvo-subjektivni rok (6 mj. Od saznanja cinjenice koja iskljucuje njegovo ocinstvo) I objektivni (do 7 g. zivota djeteta).Dokazovni postupak usredocuje se na dokazivanje naknadnog saznanja tuzitelja o nepodudarnosti krvnih grupa I faktora s djetetovim, nesposoban za oplodnju, ili saznanje da je majka za zaceca odrzavala intimne odnose s drugim.No nece se moci koristiti tuzbom ako je znao da nije otac.Kad muskarac prizna ocinstvo pod prisilom I kasnije ga zeli osporiti. -muskarac koji se smatra ocem-uvjet za osporavanje ocinstva je da u tuzbi bude predocen zahtjev na utvrdivanje vlastitog ocinstva.Smisao odredbe je da stiti interes bioloskog oca za utvrdivanje ocinstva.Takav muskarac tvrdi da je otac vanbracnog djeteta I zeli da to bude I pravno utvrdeno.Rok za tuzbu traje godinu dana,zapocinje trenutkom upisa priznanja ocinstva u maticu rodenih (objektivni rok).Postoje 2 problema,da zbog kratkoce roka,nece ni saznati da je mogao osporavati ocinstvo,pa utvrdivati svoje vlastito.Drugi,da li je maticar,ako je muskarac pokusao priznati ocinstvo,a za to nije dobio potrebne pristanke I suglasnost,obavijestio muskarca o nepostajanju potrebnih izjava. Presuda ima deklaratorno znacenje.Osporavanjem ocinstva prestaju prava I duznosti izmedu djeteta I tuzenog muskarca,a prava nastaju izmedu djeteta I muskarca koji je utvrden ocem.Sam postupak osporavanja ocinstva je hitan,rociste se zakazuje radi zastite interesa djeteta I njegova prava na saznanje porijekla u roku 15 dana od kad je tuzba zaprimljena.Javnost se iskljucuje iz rasprave.

IV.DIORODITELJSKA SKRB

1.Uvod

Roditeljska skrb je pravni odnos koji nastaje izmedu roditelja i djeteta,u pravilu rodenjem djeteta. Svrstavamo u podrucje osobnih prava samu skrb.Roditeljska skrb postoji kako bi se omogucilo djeci ostvarivanje njihovih prava, a roditeljima dao pravni legitimitet i pravnu osnovu prema trecima da skrbe o svojem djetetu. Obuhvaca zastitu osobnih i imovinskih interesa djeteta te odgovornost roditelja za njegovu dobrobit. Samo dijete odnosi se na osobu do stjecanja punoljetnosti.Osobni interes kod djece vise su naglaseni i vazniji jer omogucuju formiranje karaktera djeteta.Imovinski interesi manje su zastupljeni jer djeca u pravilu ne posjeduju znatniju imovinu,no ako imovina postoji potrebno ju je zastititi. Odgovornost roditelja za djecu,usmjerena je psotizanju dobrobiti djeteta.Roditelj je duzan uloziti znanje i iskustvo u odgoj i podizanje djeteta,prilagodavajuci mogucnosti interesima i potrebama djeteta. Roditeljske duznosti kao korelativ djetetovim pravima.Ta prava dio su roditeljske skrbi i postoje najprije u odnosu na trece osobe.Skrb o djetetu pravo je roditelja.Roditeljska skrb pripada za maloljetnosti roditeljima,u iznimci i nakon punoljetnosti.Roditeljska skrb je neprenosiva i pripada iskljucivo roditeljima,majci i ocu pripada ravnopravno,zajednicki i sporazumno (odlika ravnopravnosti spolova i roditelja,ali i zajednickoj odgovornosti oba roditelja za skrb). Ako je poznata samo majka tada samo njoj pripada skrb i obratno.Djeci kojoj roditelji nisu pozanti stavlja se pod skrbnistvo.Roditeljska skrb prestaje kad djete stekne poslovnu sposobnost,bude posvojeno,smrcu djeteta ili roditelja.

2.Prava djece

Temeljna uloga im je zastita djece u razdoblju njihova odrastanja i sazrijevanja u odraslu,odgovornu osobu.Ona pripadaju djeci,bez ikakvih ogranicenja te pokrivaju sva podrucja zivotnih odnosa djeteta. Konvencije o pravima djeteta obvezuju drzave potpisnice na obvezu postivanja tih prava i poduzimanja mjera u svrhu zastite djeteta.Osnovno polaziste jest potpuna jednakost sve djece,zastita od svih oblika represije i postivanje prohvacenih obveza drzava.Propisuju obitelj kao prirodno okruzje za rast i dobrobit svih njenih clanova,posebice djece.Zato mozemo ustvrditi da pravilan razvoj djeteta ovisi o obitelji,sposobnostima i mogucnostima njenih clanova.Postoje izvorna prava djeteta (pravo na zivot i zdravlje,na zivot s roditeljima,odgoj,obrazvoanje,saznanje vl. Podrijetla...).Po dosegu prava djece mogu se nazivati I pozitivnim pravima (pravo na zivot,cast,ugled...).Postoje prava djeteta koja su negativno odredena,jer im je bit u jamstvu zabrane odredenog cinjenja/necinjenja (pravo na zastitu izricanje kazne dozivotnog zatvora,smrtne kazne...).Prava djece mogli bismo katalogizirati na: -OSOBNA PRAVA-obuhvaca pravo na zivot,saznanje vl.podrijetla,prijavu rodenja,osobno ime, drzavljanstvo,ocuvanje osobnosti,privatnost,zivot s roditeljima,zastitu od nasilja ... -DRUSTVENA PRAVA-odnose se na slobodu djetetova misljenja,slobodu izrazavanja,slobodu davanja,trazenja informacija i ideja svake vrste i u svim oblicima.Pravo na slobodu misli,savijesti i vjeroispovijesti,mirno okupljanje...one su relativnog karaktera,jer mogu biti ogranicena.,razlozi za ogranicenje su dob,zrelost,nacionalna sigurnost,zdravlje,prava i slobode drugih itd... -OBRAZOVNA PRAVA-dvojake naravi,pristup informacijama radi povecanja razine obrazovanosti i duznost drzave na omogucavanje djetetu prava na povecanje obrazovanosti. -ZDRAVSTVENA PRAVA-razlikujemo prava zdravog djeteta i onog ometenog u razvoju. Posebna se paznja daje zastiti djece od uporabe narkotika.Predvidaju se posebna prava za djecu s psihickim i tjelesnim nedostacima,kojim se treba omogucit potpun i dostojanstven zivot. -SOCIJALNA PRAVA-odnose se na povlastice socijalne sigurnosti (djecji doplatak). -EKONOMSKA PRAVA-odnose na zastitu od ekonomskog iskoristavanja I obavljanja poslova koji mogu ometati skolovanje,biti opasni I stetni za zdravlje,tjelesni,pshicki,drustveni razvoj djeteta. -KULTURNA PRAVA-stite etnick,vjerska prava manjina djeteta koje pripada manjini. -PRAVOSUDNA-ZASTITNA PRAVA-razlicit je I specifican polozaj djeteta kada je ono stranka u postupku. Odvajanje djeteta od njegovih roditelja strogo se zabranjuje,samo kao rezultat postupka u svrhu boljeg interesa djeteta (roditelji zlouporabe svoju skrb,zanemaruju dijete…),takvo odvojeno dijete ima pravo na odrzavanje odnosa s I veza s roditeljima.

3.Dobrobit I interes djeteta

Razliciti subjekti mogu doprinjeti zastiti djetetovog najboljeg interesa (institucije,sluzbe za skrb, privatne organizacije…).Najbolji interes djeteta je nacelo prema kojoj zakonodavac mora uskladiti svoje propise.Sam interes djeteta,neodredeni je ali I odredivi pravni pojam,koji zahtijeva u svakom slucaju da se prepozna potreba djeteta I na najbolji nacin zadovolji. Potrebe zahtijevaju upotrebu specificnog kriterija u odredivanju koje su to djetetove potrebe i koje od njih imaju prednost.Osnovne potrebe imaju prednost pred sekundarnim. Volja roditelja temelji se na cinjenici da roditelj u pravilu najbolje poznaje svoje dijete i da ono ima najvise povjerenja u njih. Standardno ponasanje je kriterij prosjecnog i uobicajenog postupanja koje se temelji na idealnim pretpostavkama.Tako se interes djeteta odreduje prema mjerilima odredenog drustva,zajednice,obitelji po tradiciji i kulturi. Dobrobit djeteta bolji je,obuhvatniji izraz od interesa djeteta.Njime se u odrazava optimalni status djeteta u odnosu na njega samoga i prema drugima,a obuhvaca i interes.

4.Prava i duznosti djece u obiteljskom zakonodavstvu

Zbog ovisnosti djeteta o roditeljima,samo ostvarivanje prava i duznosti djeteta ne moze se sagledati bez duznosti roditelja,tj. Djetetovim pravima korespondiraju odgovornosti,duznosti i prava roditelja. -Pravo na skrb za zdravlje i zivot-temeljna i izvorna prava djeteta,kao preduvjet drugim pravima. Pravo na zivot pripada rodenjem djeteta koje je u biti u OZ uobliceno u pravo na skrb za zivot ,pripada i pravo na skrb za zdravlje,koje kao i prethodno pravo dijete ne moze samo stititi bez pomoci odraslih.Zastita zdravlja obuhvaca duznost roditelja da djetetu omoguce koristenje potrebnih zdravstvenih mjera (moraju ga cuvati,njegovati,predskolske dobi ne ostaviti bez nadzora odrasle osobe) -Pravo na zivot uz roditelje-emocionalna stabilnost roditelja razvija se nedvojbeno zivotom djeteta u vlastitoj obitelji,uz oba roditelja.Kad to nije moguce (rastava),djetetu pripada pravo na susrete i druzenje s odvojenim roditeljem.Obitelj treba djetetu pruziti osnovni zivotni sadrzaj i uzor te okvir njegovih temeljnih potreba. -Pravo na roditeljski odgoj-odgoj je proces koji najprije pripada roditeljima i obitelji.Odgoj djeteta u OZ zamisljen na dvije razine:A:ODREDENIH KVALITETA-pravo djeteta da bude odgajano kao neovisno,humano osjecajno bice u odnosu s drugim bicima,moralno,postovanjem prema domovini, odgovorno prema sebi i drugima… B:POSTOVANJE SLOBODE SVIJESTI,VJERE DJETETA- dijete ima pravo na navedene i druge slobode uvjerenja (jezik,kultura,vjera..). -isto tako zivotom u obitelji zakon namece duznosti postivanja i pomaganja vlastitih roditelja te obzirnost prema clanovima obitelji. -Pravo djeteta na zastitu od nasilja-pravo djeteta da ga roditelji i ostali srodnici ne ponizavaju dusevno,tjelesno kaznjavaju i zlostavljaju.Cilj je zastita djetetovog tjelesnog i dusevnog zdravlja,usko je zato povezano s pravom djeteta na zdravlje i pravo zastite casti i ugleda.Dusevno kaznavanje (osjecaj manjka ljubavi),ponizavajuci postupci (vrijedanje),tjelesno kaznavanje (napad na tjelesni intergritet djeteta). -Pravo djeteta na obrazovanje-tako se djetetu priznaje pravo na izbor skole,zanimanja,pravo na zaposljavanje i raznovrsno obrazovanje.U svakom pogledu roditelji mogu imati savjetodavnu ulogu. To je takoder pravo relativnog znacenja jer mozda doticna skola ne postoji na podrucju prebivalista djetetaPravo na izbor zanimanja takoder je ograniceno (ne moze svatko biti astronaut).Pravo na zaposljavanje bolje uredeno,maloljetnik moze zasnivati radni odnos s 15 g. Uz dopustenje zakonskog zastupnika,izuzetno i ranije,odluka o zaposljavanju nakon osnovne skole ovisit ce i o volji roditelja. Pravo na raznovrsno i svestrano obrazovanje obuhvaca pravo djeteta da sukladno svojim sklonostima ne bude sputavano u razvijanju istaknutih osobina,sposobnostima.

5.Odgovornosti,duznosti i prava roditelja

Smisao roditeljske odgovornosti je u oznacavanju roditelja kao osoba kojima je povjerena sveukupna skrb za razvoj i odrastanje djece.Odgovornost nosi obiljezlja moralnog i vrijednosnog pojma. Duznosti roditelja vecinom su orijentirane prema zbrinjavanju djece u razlicitim situacijama. Prava roditelja postoje radi prepoznavanja primarnosti roditelja u usporedbi s trecim osobama kao onih kojima je u pravilu najvise u interesu da budu i pravno titulirani kao subjekti koji imaju ovlastenje skrbiti o svojoj djeci.

Duznost je roditelja da na primjereni nacin upoznaju svoju djecu s pravima koja im pripadaju te da im svim sredstvima olaksaju koristenje tih prava. Posebno je uredena odgovornost roditelja za zivot i zdravlje njihove djece tj. Da skrbe o zivotu i zdravlju djeteta svim mogucim medicinskim,zdravstvenim mjerama.Ako bi povrijedili ovu odgovornost centar bi mogao poduzeti mjeru oduzimanja prava da zive sa svojim djetetom ili oduzimanja roditeljske skrbi.Duznost je da i cuvaju i njeguju dijete,protiv nemarnih roditelja centar moze podici mjere.Dijete moraju nadzirati u druzenju s drugim osobama,omogucuje im se pravo zabrane druzenja djeteta s takvim osobama.Pravo da djetetu mlaem od 16 g. Zabrane nocne izlaske bez njihove ili pratnje druge odrasle osobe u koju ulazu povjerenje (razdoblje od 23-05h).Dijete koje smatra da ga roditelji neopravdano ogranicavaju u druzenju s drugima i tako krse njegovo pravo na odmor,slobodno vrijeme,rekreaciju i igru,moze zatraziti zastitu prava pred nadleznim tjelima (centar), isto se moze izreci roditeljima koji duznost zabrane nocnih izlazaka ne izvrsavaju kad je potrebno,pa se moze odrediti neka od mjera zastite dobrobiti djeteta od centra. Roditelji imaju pravo zivjeti s svojim djetetom.To pravo moze se i ogranicit ako zajednickim zivotom stete dobrobiti djeteta ili potpuno oduzeti/odvojiti dijete od roditelja. Skrb za redovito osnovno skolovanje je duznost roditelja,odgovornost roditelja za intelektualni odgoj djeteta.Bez neposrednog poticanja i kontrole djetetovog redovitog pohadanja nastave tesko je zamisliti samostalno obrazvoanje i osposobljavanje djeteta za zivot.Tome pridonosi da je takovo skolovanje besplatno,roditeljeva duznost je jedino nadzor.Za daljnje skolovanje duznost je da se brine prema vlastitim mogucnostima. Zastupanje dijece od strane roditelja i sklapanje pravnih poslova od strane roditelja na racun i u ime djeteta nadomjestaju volju maloljetnika koji je formalno bez poslovne sposobnosti.Zakonsko zastupanje dolazi u obzir u svim slucajevima kad je potrebno da se zastiti neki interes djeteta pred sudskim,upravnim ili drugim tjelima osim kada zakon djetetu dopusta da samostalno poduzima pravne radnje.Zastupanje prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti djeteta (18g,prijevremeni brak,odlukom suda stekne poslovnu sposobnost).Za zastupanja dijete je ugovorna strana sa svim pravima i duznostima.Izuzeci kada dijete samostalno izjavljuje svoju volju (maloljetnicki brak,priznanje materinstva/ocinstva,suglasnost na priznanje materinstva/ocinstva,pristanak na roditeljsko psovojenje, pristanak maloljetnika da njegovo djete bude posvojeno,podnosenje zahtijeva za prijevremeno stjecanje poslovne sposobnosti.Slucajevi kolizijskog skrbnika,kada roditelji ne mogu zastupati dijete. Uzdrzavanje djeteta duznost je i pravo roditelja.Ova duznost postoji cak i kad im je oduzeta roditeljska skrb. Duznost i pravo roditelja da djetetovom imovinom upravljaju do njegove punoljetnosti,dijete imovinu moze steci radom,nasljedstvom,darovanjem ili putem neke druge pravne osnove (loto,bingo). Pravo ne odnosi se na imovinu koju je stekao maloljetnik koji je zaposlen.Osnovna nacela po kojima roditelji upravljaju imovinom djeteta su:-upravljanje u korist djeteta -imovina se koristi samo za potrebe djeteta -za otudenje ili opterecenje imovine,odobrenje centra

6.Razdvojeni zivot roditelja i djece (smjestaj i povjeravanje djece)

U nekim slucajevima zivot djece s roditeljima nije moguc,pa OZ regulira situaciju podijeljene obiteljske skrbi a temelje se na :-zastiti dobrobiti djeteta -uvazavanja djetetova prava na izrazvanje misljenja -uvazavanja dogovora roditelja ako nije suprotan dobrobiti djeteta -nacelu zajednicke odgovornosti roditelja za podizanje i odgoj djeteta -1.Ovlasti nadleznih tijela za odluku o roditeljskoj skrbi- U nadleznosti je centra za socijalnu skrb da odluci s kojim ce roditeljem dijete zivjeti kad je drugi roditelj sprijecen (odustnost zbog lijecenja,zatvor..),lisen poslovne sposobnosti (psihicki oboljele), postupcima ugrozava dobrobit djeteta te ako roditelji ne zive zajedno (u braku ili ne).Centar za socijalnu skrb nadlezan je za donosenje odluke s kojim ce roditeljem dijete zivjeti: -supruznici zive odvojeno,ne pokrecu bracni spor,ne mogu sporazumjeti s kim ce dijete ili je njihov dogovor suprotan dobrobiti -vanbracni durgovi ne mogu postici dogovor ili je dogovor suprotan dobrobiti -bracni spor pokrenut,tuzbeni zahtijev odbijen,supruznici ne zive zajedno -u posredovanja ako se supruznici nisu dogovorili s kim ce dijete ili dogovor supr. dobrobiti -promijenile okolnosti prethodne odluke o skrbi za dijete (bilo odluke suda,centra)

U posljednjem slucaju posebno se daje nadleznost centru,zahtijev za promjenu odluke mogu podnijeti oba roditelja (roditelj s kojim dijete dotad nije zivjelo,a poboljsao je uvijete rada i zivota),maloljetno dijete (shvaca posljedice i znacenje svojih postupaka),centar kad sazna za promijenu okolnosti. Ako postoji vise djece,mogucnosti:-da sva djeca budu u jednog roditelja -neka kod oca,neka kod majke -djeca budu povjerena drugoj osobi -djeca povjere na cuvanje i odgoj ustanovi,pravnoj osobi Praksa je ukazala na pozeljnost da braca i sestre ne budu razdvojeni nakon rastave.Povjeravanje djece na cuvanje drugoj osobi dolazi u obzir kada je to u interesu dobrobiti djece (pogodno da bude srodnik a mora ispunjavati uvijete za skrbnika). Odluke nadleznih tijela o smjestaju djeteta na cuvanje i odgoj odnosi samo na maloljetnike,punoljetne ostaju s jednim roditeljem.Sud je duzan da odluci roditeljsku skrb kad donosi odluku o nepostojanju, ponistaju ili rastavi braka (s kim ce zivjeti,odrzavanje kontakata s drugim roditeljem).Sud je obvezan pribaviti misljenje centra ,koji moze i sudjelovati prateci postupak pa tako ima polozaj stranke,moze navoditi vlastite prijedloge i cinjenice te ulagati pravne lijekove.Kao dodatno sredstvo zastite interesa djeteta sud je duzan obavijestiti centar o pokretanju postupka s kojim ce roditeljem dijete zivjeti. OZ ne daje prava djetetu da u postupku sam izjasni s kim bi zelio biti,kako ce se susretati itd. iako to pravo garantira konvencija o pravima djeteta.

-2.Odlucivanje o tome s kojimce roditeljem dijete zivjeti i o susretima i druzenja djeteta s odvojenim r.- Bez obzira radi li se o roditeljima u braku ili vanbracnim roditeljima,cim ne zive zajedno,centar ce donijeti odluku o tom s kim ce od njih zivjeti dijete,ne radi se o ukidanju roditeljske skrbi.Odvojeni roditelj stjece pravo da s djetetom provodi vrijeme koji moraju biti prilagodeni dobrobiti djeteta (podrazumijevaju posjeti,izlasci,izleti,vikendi,praznici). Centar moze ograniciti susrete i druzenja (vrem. skracivanja, proredivanja susreta, prisutnosti djelatnika centra),zabraniti susrete (prethodi saznanje o skodljivosti susreta djeteta s roditeljem).Slucaj kako bi se zastitlo dijete od negativnih posljedica susreta s roditeljem,izrice zabrana neovlastenog priblizavanja. Glede roditeljske skrbi nakon prestanka obiteljske zajednice oba roditelja i dalje skrbe o djetetu.Ako je svrsishodno moguce je da se sadrzaji skrbi dodijele roditelju s kojim zivi dijete.Centar ce uvaziti dogovor ako on nije suprotan dobrobiti djeteta,ako nema dogovora odlucuje centar. -3.Smjestaj i povjeravanje djeteta na cuvanje i odgoj- Kada dijete ne moze biti niti s jednim roditeljem tada se dijete smjesta kod druge osobe ili u ustanovu.Smjestaj ne podrazumijeva skrb nad imovinom i uzdrzavanje (dalje obveza roditelja).Odluku o smjestaju donosi centar po sluzbenoj odgovornosti ili zahtijev jednog/oba roditelja. OZ daje mogucnost da odaberu osobu kojo ce povjeriti svoje dijete.Ako to ne ucine centar ce to uciniti umjesto njih (prijevremeni smjestaj,traje max 3 mjeseca,a pretpostavka je da su oba roditelja odsutna,sprijecena,nesposobna da skrbe).Isti slucaj kad roditelji stete dobrobiti djeteta.

-4.Ostale situacije- Roditelj s kojim dijete ne zivi ima pravo traziti od centra potpunu skrb nad djetetom ako je roditelj s kojim je zivjelo umro (uz ovlast centra titulira), ili nije u mogucnosti provoditi roditeljsku skrb. Roditelj je ovlasten zahtijevati predaju djeteta od osobe kod koje se dijete nalazi bez pravne osnove. Posebne su institucije nasilnog odvodenja djeteta od roditelja preko granica drzave u kojoj dijete ima prebivalist,slucaj gradanske otmice djece kad jedan od roditelja odvodi dijete bez pristanka drugog roditelja kako bi nasilno ostvario roditeljsku skrb.Posebni propisi reguliraju takvu konvenciju (Haska konvenciji o gradanskopravnim oblicima odvodenja djece). OZ smatra da i clanovi prosirene zajednice imaju vaznu ulogu u odrastanju djeteta (baka,djed –OZ i priznaje odredena prava poput duznosti kod uzdrzavanja unucadi).

7.Obiteljskopravne mjere za zastitu prava i dobrobiti djeteta

U pojedinim slucajevima potrebno je da drustvo intervenira izricanjem odredenih mjera za zastitu djeteta ili njegove imovine.Takve mjere u odredenom stupnju smanjuju roditeljsku skrb,smisao je zastita djetetove dobrobiti a ne kaznjavanja roditelja.Takve mjere u vecini su slucajeva u nadleznosti centra,sud je nadlezan za najteze slucajeve povrede djetetovih prava. Inicijativa pripada centru,ali nemoguca je efikasna zastita djetetova dobra bez suradnje s drugim tjelima,a i cijelo drustvo se treba angazirati na zastitu i obavijestavanje centra o takvim povredama (lex

imperfectae,tj nema sankcije za recimo neprijavljivanje centru slucaja zlostavljana djeteta u nekoj obitelji). Cilj je mjera preventivno djelovanje,preventiva prije stvarnog stradanja.

-1.Mjere za zastitu osobnih interesa-1.1.-Upozorenja na pogreske i propuste u skrbi i odgoju Prva od mjera,sastoji se u ovlasti centra da roditeljima ukaze na pogreske u skrbi (krivo forsiranje djeteta na pohadanje glazbene skole) ili propuste (nevodenje djeteta kod stomatologa) glede odgoja i podizanja djeteta. Duznost je centra da roditeljima pomogne da uklone pogreske i propuste,davanjem pomoci u centru ili upucivanjem u savjetovaliste ili skolu za roditelje (ovisi o vrsti smetnje),posto je rijec o blazim mjerama uglavnom su jednokratna upucivanja i pomoci.Ako se nebi pridrzali odluke centra moguca unatoc blagosti mjere oduzimanje roditeljske skrbi.

1.2.-Nadzor nad roditeljskom skrbi Centar moze izreci nadzor nad roditeljskom skrbi radi zastite interesa djeteta.Preventivna mjera.Tri su pretpostavke za izricanje mjere:-visevrsne pogreske i propusti roditelja o skrbi -ucestale pogreske i propusti roditelja o skrbi -roditeljima je potrebna posebna pomoc u odgoju djeteta Odupiranje roditelja ima dvojaku negativnu funkciju:1.zalba na rijesenje ne odgada nadzor,2. navedena mjera moze odmah zamijeniti strozom (oduzimanje roditeljske skrb). Izricanjem nadzora mora se odrediti program nadzora i osoba koja ce vrsiti nadzor (da se dijete uputi u dom za djecu ili zdravstvenu ustanovu u poludnevnom ili dnevnom trajanju ovisno o tezini slucaja, a roditelji obvezaju na lijecenje u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi).Da bi osoba mogla vrsiti nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika (da nema dogovora izmedu nadzornika i roditelja,djeteta,da je poslovno sposobna,da njoj nije oduzeta skrb itd…).Uglavnom je to sluzbenik u centru,baka,djed,drugi srodnik ili treca osoba.Nadzor koji obavlja je naplatan (na teret centra) osim ako je rijec o sluzbeniku centra ili baki/djedu.Nadzornik je duzan podnijeti najmanje svaka 2 mjeseca izvjesce centru,a na zahtijev centra i cesce.Nadzor najkrace traje 6 mjeseci.

1.3.Oduzimanje roditelju prava da zivi sa svojim djetetom Pravo da zive s djetetom oduzet ce im se kad:-u vecoj mjeri zanemaruju podizanje i odgoj-rijec je o nedovoljnoj skrbi o prehrani,higijeni,odijevanju, medicinskoj pomoci,redovitom pohadanju skole,nesprijecavanju djeteta u skitnji,kradi,prosijacenju. Radi se o razlicitim slucajevima koji ce dijete odvuci u socio-patoska ponasanja.-postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta-kad roditelj zanemaruje svu djecu osim jednoga.-nije zasticeno dijete od stetnih postupaka drugih osoba,clanova obiteljske zajednice itd..-npr. Kada se roditelj pasivno ponasa u slucaju nasilja nad vlastitim djetetom od strane drugih osoba. Izricanjem ovih mjera protiv roditelja ogranicava se i djetetovo pravo da zivi s roditeljem i pravo na zivot u obitelji.Zato konvencije o zastiti djeteta postavljaju najbolji interes djeteta ispred svih drugih nacela.Cilj je da ponovno dode do povratka roditeljskog prava roditeljima nakon uklanjanja problema. Mjera se izrice u trajanju do godinu dana ,uz obvezu centra da prije isteka ispita sve okolnosti slucaja, tj.dali je doslo do promjene stanja u ponasanju djeteta,roditelja,ako ne izrekne istu mjeru,zamjeni blazom/strozom.Mjera se odnosi samo na ogranicavanje u sadrzaju roditeljske skrbi zajed. Zivota, ostale ostaju i dalje u roditelja (zastupanja,uzdrzavanja…). Donosenjem ove mjere,ona odmah stupa na snagu bez mogucnosti odgode u slucaju zalbe.No moguce je da se odgodi donosenje odluke u ispunjenje mjere,ako se roditelj obveze da ce napustiti obitelj u trajanju od 15 dana i redovito dolaziti u savjetovaliste,skolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu.

1.4.Upucivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi Mjera koja se upucuje prema djetetu,ne roditelju.Odgojna mjera koju sud moze izreci protiv maloljetnih pocinitelja kaznenih djela.Cilj je preodgoj djeteta,a ne sankcioniranju roditelja.Do mjere dolazi ako u djeteta postoje poremecaji u ponasanju,a roditelji ne mogu valjano odgajati dijete.Do ocjene da preodgoj nije moguce postici u obitelji donosi centar na temelju objektivnih pokazatelja (prethodni bezuspjesni pokusaji i mjere…).Pravo izricanja ove mjere imaju traziti oba roditelja/skrbnici i centar.Mjera se izrice u trajanju do 1 g.

1.5.Oduzimanje roditeljske skrbi

Najteza je obiteljskopravna mjera koja se izrice protiv roditelja radi zastite djetetovih osobnih interesa,prava i dobrobiti.Izricanje mjere u nadleznosti su opcinskog suda,izrice u obliku rjesenja.Moze se odnositi na jednog ili oba roditelja. OZ previda dva slucaja u kojima dolazi do ove mjere:A:Zlorabi roditeljske duznosti i prava Kad postupci proturjece pravima i dobrobiti djeteta na nacin da ugrozavaju dusevni/tjelesni razvoj. Zloraba nastupa kad roditelj:-1.Provodi tjelesno ili dusevno nasilje nad djetetom >Tjelesno nasilje (pljuske,batine,grubosti izivljavanja…),dusevno nasilje (uskracivanje ljubavi,omalovazavanje,vrijedanje…) -2.Spolno iskoristavanje djeteta >Radi se o spolnom snosaju s djetetom,bludne radnje,zadovoljenje pohote pred djetetom …Ujedno je rijec i o kaznenom djelu. -3.Izrabljivanje djeteta prisilom pretjerani rad, rad neprimjeren dobi >Prisilom na rad koji je vremenski predug,nadilazi njihove mogucnosti, sposobnosti i tjelesnu snagu. -4.Dopustenje djetetu da uziva alkohol,droge ili druga opojna sredstva >Kada roditelj zna a ne poduzima nista po ovom problemu,jer je njegova duznost da brine o dobrobiti.Takvom djetetu imenuje se skrbnik koji posebno skrbi za njegovo zdravlje -5.Navodenje djeteta na drustveno neprihvatljivo ponasanje >Kada potice djete na prostituciju,kriminalne radnje,kockanje,kradu… -6.Grubo krsenje djetetovih prava na drugi nacin >Prisila djeteta starijeg od 15g.da radi,nasilna promjena imena,vjere…B:Grubo zanemarivanje roditeljske duznosti i prava Nemar u velikom stupnju nastupa: -1.Napustio dijete >Osim sto cini kazneno djelo (napustiti djete s namjerom da ga se rijesi) pokazuje potpunu nebrigu,tako je provocirao nedopusteno odricanje od roditeljske skrbi ili ustupanje drugoj osobi. -2.Ne skrbi dulje od 3 mjeseca o djetetu s kojim ne zivi >Jer roditeljska skrb pripada roditelju bez obzira zivi li ili ne s djetetom. -3.U roku 1g.ne stvori uvjete za zivot s djetetom koje je smjesteno u drugu obitelj/dom za djecu,a da za to nema pos.opravdan razlog >Zbog objektivnih razloga roditelji nisu u stanju zivjeti sa svojom djecom (neimastina,nezaposlenost,bolest…),no postoje oni kojima nije niti stalo da stvore uvijete boljeg zivota za sebe i svoje dijete koje bi im se vratilo,tada se oduzima roditeljska skrb. -4.Zanemario skrb za osnovne potrebe djeteta s kojim zivi ili se ne pridrzava mjera koje je radi zastite djeteta prethodno donijelo nadlezno tijelo. >Roditelj koji ne skrbi za prehranu,odijevanje,zdravlje…djeteta s kojim zivi,ali isto nastoji se i zasitit mjere koje se donose od nadleznih tjela u svrhu zastite djetetovih prava i dobrobiti.Centar mora upozoriti roditelja kada se ne pridrzava mjera i kad mu prijeti gubljenje skrbi. Postupak za oduzimanje skrbi moze pokrenuti drugi roditelj ili centar (u nadi da je drugi roditelj bitno drugaciji u pogledu odgovornosti).Rijesenjem suda oduzima se roditeljska skrb na neodredeno vrijeme. Ako dode do promijena-poboljsanja ponasanja roditelja (izljecio od alkoholizma,zaposlio…),moze mu se vratiti skrb.Ako u meduvremenu dijete bude posvojeno,predmet za vracanje skrbi je bespredmetan. Isto ako je dijete u meduvremeno postalo punoljetno.Oduzimanjem skrbi roditelj ima jedino pravo uzdrzavanja.Ne trazi se pristanak roditelja na posvojenje,a dijete obavezno se stavlja pod skrbnistvo. Sam ne moze posvojiti dijete niti biti imenovan skrbnikom nekom drugom djetetu.Nadlezni maticar duazan je registrirati dobivanje/gubitak roditeljske skrbi. -2.Mjere za zastitu imovinskih interesa djeteta- Takve interese nuzno je zastiti kad ih roditelji namjerno ili nehajno ugrozavaju.Nadlezan centar i sud.2.1.-Polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta Najblaza mjera,izrice centar,kada smatra da je potrebo trazi od roditelja da polozi racun o upravljanju djeteovom imovinom (prihodi,rashodi,kuda ide djecji doplatak…)

2.2.-Stavljanje roditelja u polozaj za djetetovu imovinu Takoder izrice centar,teza mjera,kad ne postoji povjerenje roditelja glede upravljanja imovinom. Potrebno je konstantna kontrola upravljanja,pa se stavljaju u polozaj skrbnika.Znaci da svakih 6 mjeseci podnijeti pisano izvjesce o upravljanju i stanju imovine djeteta.Za opterecenje,otudenje imovine potrebno dopustenje centra.

2.3-Mjere osiguranja na imovini roditelja Centar zahtijeva,a sud odreduje.Slucaj kada se na imovini roditelja upisat ce se hipoteka i zalozno pravo i sl. u slucaju stete na imovini djeteta svoju imovinu prodaju i izbjegnu prisilnu naplatu stete. Djeca su u zemljisne knjige upisani kao vjerovnici s primarnim pravom potrazivanja.Tezi slucaj kad roditelji nisu vlasnici nikakve imovine,nemaju niti stalne novcane prihode tada se roditelj stavlja u polozaj skrbnika (prosla mjera).

V.DIOPOSVOJENJE

1.Definicija posvojenja Poseban oblik zbrinjavanja i zastite djece bez odgovarajuce roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogucuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb. Pravnim putem zasniva roditeljski odnos izmedu tudeg maloljetnog djeteta (posvojce) i punoljetne osobe (posvojitelj) aktom nadleznog organa.

2.Ciljevi posvojenja i pravna zastita

Ono objedinjuje pravo covijeka na osnivanje obitelj i roditeljstvo s jedne strane,a s druge pravo djeteta na sigurnost i odogj u obitelji. Davanjem djeteta na posvojenje ono prestaje zivjeti s roditeljima,ali i sve veze s bioloskim roditeljima.Pravni interes tj. Dobrobit djeteta postaje odlucujuca kategorija u procjeni hoce li do posvojenja doci ili ne.OZ ga dopusta samo u interesu djeteta!

3.Vrste posvojenja

Srodnicko posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne,posvojceta i nejgovih potomaka s druge strane.Nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i duznosti koja iz tog proizlaze. Roditeljsko posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja s jedne,posvojceta i njegovih potomaka s druge strane.Nastaju prava i duznosti roditelja i djece. Neovisno o vrsti posvojenja stvara se roditeljski odnos,posvojitelji stjecu pravo na roditeljsku skrb. Srodnickim posvojenjem obuhvacen je siri krug osoba,neraskidiv odnos.Dok u roditeljskog posvojenja obuhvacaju posvojitelj i posvojce i njegovi potomci,odnos moguce uz ispunjenje odredenih pretpostavki i raskinuti.

4.Pretpostavke za zasnivanje posvojenja

Pretpostavke za zasnivanje posvojenja zajednicke objema vrstama posvojenja:-1.Pretpostavke na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost)- Odnose se na pretpostavke na strani posvojitelja koje ga cine pogodnim za ulogu posvojitelja.Odnosi se na niz pretpostavki koje iskljucuju nepogodne osobe za ovu ulogu.U slucaju da posvojitelj zlouporabi dobivenu roditeljsku skrb,sud mu je moze oduzeti.Do posvojenja dolazi ako se roditelju oduzme roditeljska skrb,smatrajuci da nije pogodan,dobar roditelj odlukom suda.Posvojitelj mora pruziti garancije da posjeduje osobine i kvalitete koje ce ga ciniti dobrim roditeljem. Posvojitelj ne moze biti osoba:-oduzeta skrb (losa osoba za roditelja iz raznih razloga) -lisena poslovne sposobnosti (koja nije sposobna brinuti o svojim pra.) -dosadasnje ponasanje upucuje da nije sposobni roditelj (proc.centra) Posvojitelj ne smije biti krvni srodnik u ravnoj lozi i pobocnoj do drugog stupnja.Odnosi se da brat ne smije posvojiti sestru i vice versa.Neki OZ dopustaju da djecu posvoje baka i djed…Izvanbracni otac moze posvojiti vlastito djete u Engleskoj,Njemackoj …RH ne poznaje ovu mogucnost jer kod nas vanbracna djeca uzivaju sva prava kao i bracna. Skrbnik ne moze posvojiti svog sticenika dok ga te duznosti ne razrijesi centar.Jer je skrbnik duzan davati izvjesca kako nebi doslo do povreda imovine za koju skrbi.Kad bi postao posvojitelj izbjegao bi tu duznost. Postojanje vlastitog potomstva kao i vec posvojene djece nije prepreka posvojenju.Neke zemlje zabranjuju posvojenje ako vec postoji vlastito djete (Austrija),ili uopce posvojenje osim ako je posvojitelj neplodan (Australija). Posvojitelj je hrvatski drzavljanin,iznimno i stranac (uz dozvolu centra).O procjeni da li je posvojenje od koristi za dijete daje centar,a odobrenje ministarstvo rada i socijalne skrbi.Razlozi za medudrzavno posvojenje izaziva niz losih okolnosti za samu kontrolu postupka posvojenja.Domacim drzavljanim uvijek daje prednost cak i ako zive u inozemnstvu,jedan hrvatski drugi strani itd.. Zivotna dob posvojitelja (na roditeljsko i srodnicko posvojenje).Svrha jest da se posvojitelji odluce sto prije na posvojenje u interesu posvojceta,te da posvojiteljski odnos bude sto slicniji roditeljskom. Da nebi recimo 60-godinjaci posvajali tek rodenu djecu!Osoba moze posvojiti ako ima najmanje 21 godinu (donja granica),niti posvojiti ako ima vise od 35 godina (gornja granica),osim ako postoje iznimno opravdani razlozi,tada 60 godina.

-2.Pretpostavke na strani posvojceta (pasivna adoptivna sposobnost)- Kada su zadovoljenje pretpostavke u posvojceta tada govorimo o pasivnoj adoptivnoj sposognosti. Dijete da bi moglo biti posvojeno mora biti rodeno,zivo,nasciturius (nerodeno,zaceto) nije moguce posvojiti.Mora proci i minimalno 6 tjedana od rodenja za posvojenje. Neovisno o vrsti posvojenja posvojce mora biti maloljetna osoba.No u drugim OZ ima slucajeva posvojenja odraslih osoba. Posvojenje mora biti u interesu djeteta.Svoju procjenu daje centar.Intersi i dobrobit djeteta imaju prednost. Dijete maloljetnih roditelja ne moze se posvojiti osim u iznimno.Slucaj maloljetnika u kojih niti nakon godine dana od rodenja nema sanse da ce se dijete podizati u obitelji roditelja ili blizih srodnika. -3.Pristanak roditelja- Da bi se posvojenje moglo zasnovati nuzan je pristanak roditelja (obaju/jednog).Svoj pristanak se daje pred centrom koji vodi postupak posvojenja.Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja: -oduzeta roditeljska skrb (najtezi moguci nacin ogresenja u roditeljske duznosti) -potpuno lisen poslovne sposobnosti (mentalno,fizicko oboljenje,ovisnost) -maloljetan ,nije sposoban shvatiti znacenje posvojenja (procjenu daje centar) -boraviste nije poznato min.6 mjeseci i ne brine za dijete (ako brine(salje,novac),voljan,ne) -koji ne zivi s djetetom ako je taj roditelj zapustio skrb o djetetu dulje od 3 mjeseca Na centru lezi velika odgovornost koji mora adekvatno procijeniti situacije,oduzeti skrb ili inicirati posvojenje. Roditelji mogu dati pristanak da dijete posvoji njima nepoznati ili poznati posvojitelj.Nakon 6 tjedana (da ne donese nesmotrenu odluku,koju ce pozaliti) od rodenja,u centru.Roditelj koji se predomisli ostaje mogucnost da u roku od 30 dana odustane od davanja pristanka. Ako se djete nalazi pod skrbnistvom potrebno dopustenje skrbnika,osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

-4.Posebne pretpostavke za srodnicko posvojenje- Srodnickim posvojenjem stvara se neraskidiv odnos kojim se dijete potpuno intergrira u posvojiteljevu obitelj. Srodnicko posvojenje moze se zansivati do 10. g. Zivota djeteta (u prosijeku RH djece od 2 godine). Posvojitelji u srodnickom braku mogu biti samo bracni drugovi zajednicki koji su u braku najmanje 3 godine (OP smatra da je najbolji odgoj djeteta u sredini s oba roditelja). Posvojiti dijete moze,bez obzira na trajanje braka,jedan bracni drug ako je drugi drug roditelj tog djeteta.Posvojenje djeteta od strane macehe,ocuha (po statistici ½ ukupnih posvojenja). -5.Posebne pretpostavke za roditeljsko posvojenje- Moze zasnivati do navrsene 18.g. zivota djeteta.Ako je navrsilo 12.g. i shvaca znacenje posvojenja trazi se pristanak djeteta pred centrom,daje pristanak bez nazocnosti roditelja,posvojitelja.Ako je pod skrbnistvom,pristanak daje bez njegove prisutnosti. Posvojitelji mogu biti bracni supruznici zajednicki,jedan supruznik uz pristanak drugog ili osoba koja nije u braku.Mora imati pristanak drugog supruznika za posvojenje.Posvojenje moze izvrsiti i osoba koja nije u braku.

5.Zanivanje posvojenja 1.Stvarna i mjesna nadleznost Centar za socijalnu skrb je stvarno nadlezno tijelo za posvojenje.Mjesno je nadlezan centar mjesta prebivalista/boravista buduceg posvojceta.Ako je dijete oduzeto roditeljima,dijete povjereno ustanovi ili drugoj osobi,tada je mjesno nadlezan centar prebivalista roditelja koji uziva ostatke sadrzaja skrbi. 2.Tijek postupka zasnivanja posvojenja Postupak po sluzbenoj odgovornosti provodi nadlezni centar,na prijedlog osobe koja ga zeli posvojiti. U postupku javnost je iskljucena (radi ocuvanja privatnosti pojedinaca).Postupak se dijeli na: ~Pripremne radnje~ Posvojenje je moguce provesti ako je u interesu djeteta,procjenu radi centar,tj. Cijeli tim socijalnih strucnjaka (zdravstvenih,psiholog,pravnik,socijalni radnik…) na temelju podataka.Centar mora pribaviti dokumentaciju koja svjedoci o ispunjenim pretpostavkama posvojitelja koje ga cine podobnim za posvojenje (izvdak matice rodenih,vjencanih,provjera je li posvojitelj pod skrbnistvom..). Potrebno uvjerenje da nije kaznjavan i ne nalazi pod istragom,domovnica za potvrdu drzavljanstva. I

druge provjere koje omogucuju uvid u bracno stanje,karakterne osobine,obrazovanje,uvjete zivota… Nerijetko se pristupa probnom smjestaju djeteta u obitelj buducih posvojitelja radi testa. ~Sredisnja faza postupka~ U ovoj fazi traze se pristanci na posvojenje. Pristanak bioloskih roditelja u prvom redu daju pred centrom svog prebivalista/boravista koji se dostavlja nadleznom centru za posvojenje.Pristanak moze dati i prije pokretanja postupka,ali tek s navrsenih 6 tjedana zivota (bianco pristanak).Ovjereni prijepis pristanka daje se roditelju,moze odustati u roku 30 dana nakon datog pristanka.Roditelj koji je pristao da dijete posvoje nepoznati posvojitelji istekom 30 dnevnog roka,ne sudjeluje kao stranka u daljnjem postupku,u slucaju poznatog posvojitelja i dalje je stranka.Nakon isteka 30.dana centar moze nastaviti postupak makar se roditelj i predomislio.Za posvojenje djeteta pod skrbnistvom potreban pristanak skrbnika.Centar ce poslusati i bliske djetetove srodnike o okolnostima vaznim za posvojenje (brat,sestra…) ali i dalje srodnike (teta,ujak,sticevi). Pristanak djeteta starijeg od 12 g. Koje je sposobno shvatiti znacenje posvojenja bez nazocnosti roditelja,posvojitelja,skrbnika (kako nebi doslo do pritisaka na dijete). Potencijalni posvojitelj i bracni supruznik.Pristanak sadrzan u prijedlogu za posvojenje koje podnosi centru.Bracni sudrug daje pristanak pred centrom. Centar je duzan upoznati sve interesne strane s pravnim posljedicama posvojenja,naravno ako pristanak roditelja nije potreban nece biti niti pozvan.OZ obvezuje posvojitelje da djetetu obznane istinu o posvojenju do 7 godine,ako je starije odmah po posvojenju.Cesto se odlaze ovaj postupak,zbog straha u narusavanje izgradenih odnosa i straha od gubitka djeteta.Nakon sto su svi postupci zadovoljeni slijedi odluka o posvojenju. ~Odluka o posvojenju~ Odluku donosi centar koji je rukovodio,tj. S mjesta prebivalista/boravista djeteta koje se posvaja.Iz odluke mora biti vidljivo:-ime i prezime te JMBG posvojitelja i posvojceta -vrsta posvojenja -novo osobno ime posvojceta -drugi sadrzaji koji se odnose na posvojenja Pod drugim sadrzajima smatra navodenje srodnickog posvojitelja kao djetetova roditelja. Odluku o posvojenju napustenog djeteta nepoznatog podrijetla moze se donijeti po isteku roka od 3 mjeseca od djetetova rodenja ili napustanja djeteta.Na odluku nezadovoljna stranka moze uloziti zalbu u roku od 8 dana od primitka odluke.Centar je duzan pravomocnu odluku dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticu rodenih.Sve spise posvojenja cuva i vodi centar koji je proveo postupak.Podaci su sluzbena tajna cije odavanje se sankcionira KZ-om cl.351.Uvid u spise dopusta se punoljetnom posvojcetu (ponekad i maloljetnom ako je u interesu),posvojitelju,bioloskom roditelju (ne i onom kojem je oduzeta skrb,ni onom koji je dopustio posvojenje njemu nepoznatom posvojitelju).

6.Ucinci posvojenja

~Prava i duznosti srodnickog posvojenja~ Nastaje odnos pravnim putem koji se ne razlikuje od onog odnosa koji postoji izmedu krvnim srodnicima.Posvojitelji posvojenjem stjecu roditeljksu skrb.Nasljednopravni ucinci,OZ poistovjecuje srodnicko posvojenje s bioloskom,roditeljskom i srodnickom vezom.Posvojitelji sporazumno odreduju osobno ime posvojceta,dobiva zajednicko prezime posvojitelja,ako nema zajed.prezimna odreduje zakonom o odobnom imeu.Srodnickim posvojenjem djete stranog drzavljanstva stjece hrvatsko drzavljanstvo posvojitelja (smatra hr.drzavljanom od rodenja).Posvojitelji upisuju u maticu rodenih kao roditelji.Osporavanje materinstva/ocinstva temeljem srodnickog posvojenja nije dopusteno.Srodnicko posvojenje je neraskidivo! ~Prava i duznosti roditeljskog posvojenja~ Nastaju prava i duznosti koja postoje izmedu roditelja i djece.Roditeljska skrb prelazi na posvojitelje u potpunosti.Posvojitelji se mogu upisati u maticu rodenih kao roditelji,uz pristanak djeteta koje je ako je navrsilo 12 g.Posvojitelji mogu odrediti ime posvojcetu,a dobiva prezime roditelja,osim ako je posvojitelj odlucio da posvojce zadrzi svoje prezime ili prezimenu doda prezime posvojitelja.Posvojce stjece HR drzavljanstvo na zahtijev posvojitelja.Roditeljsko posvojenje je prepreka sklapanja braka posvojceta i posvojitelja.Posvojitelj i posvojce stjecu medusobno pravo nasljedivanja krvnih srodnika u ravnoj lozi.Roditeljsko posvojenje je raskidivo!

7.Raskid roditeljskog posvojenja

Izuzetno i striktno norimrano rjesenje.Nastanak ovog slucaja mal je s obzirom na slozen postupak koji prethodi posvojenju.Roditeljsko posvojenje moze se raskinuti odlukom centra i to: ~po sluzbenoj odgovornosti~ Utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog posvojceta.Centar odlucuje jesu li posvojenjem ugrozeni interesi djeteta,slucaj nastupanja okolnosti koja da je postojala u postupku zasnicanja posvojeja nebi dovela do posvojenja (posvojitelj psihicki oboli,zlorabi duznosti…). ~na prijedlog posvojitelja~ Sam posvojitelj moze pkrenuti postupak smatrajuci da to iziskuju opravdani interesi maloljetnog posvojceta.Stvarnu opravdanost ocijenjuje centar (dijete pokazuje znakove teske odgojivosti s cime se ovaj ne zna,ne moze snositi). ~pojedinacni zahtjev posvojitelja ili punoljetnog posvojceta~ Ukoliko postoje opravdani razlozi (teska neslaganja,fizickih obracuna,mrznja jedan spram drugog,pristup posvojceta vjerskoj sekti cija ucenja suprotna posvojiteljevim,pristup posvojceta neprijateljskoj vojsci u ratnim previranjima).Centar je duzan ispitati motive strane koja nije podnositelj zahtjeva.Konacnu odluku donosi centar. ~zajednicki zahtjev posvojitelja i punoljetnog posvojceta~ Sporaumni raskid.Centar je ipak duzan i u ovom slucaju utvrditi postojanje opravdanih razloga.

PRAVNI UCINCI:Posvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomocna. Ako su u maticu rodenih kao roditelji upisani posvojitelji,podaci se nece mijenjati nakon pravomocnosti osim iznimno,odlukom centra.Unatoc raskidu posvojce moze zadrzati prezime posvojitelja ako tako zeli (za maloljetno posvojce odlucje o tome centar,uz pristanak 12.godinjaka).Centar ima pravo odrediti privremeno uzdrzavanje maloljetnom posvojcetu na teret posvojitelja.Centar je duzan dostaviti nadleznom maicaru odluku o raskidu posvojenja u roku 8 dana od dana pravomocnosti a radi upisa u maticu rodenih. Cinjenica raskida evidentira se i u ocevidnik predmeta posvojenja.

VI.DIOSKRBNISTVO

1.Pojam skrbnistva

Ustanova skrbnistva namijenjena je zastiti pojedinih kategorija osoba koje se nisu kadar same brinuti o svojim pravima i interesima.Svaka osoba rodenjem stjece pravnu sposobnost (biti sudionik u pravnom prometu).Poslovna sposobnost odnosi se na sposobnost da daje pravno relevantne izjave volje ,kojima izaziva promjene u pravnom prometu,stjece se kasnije,uglavnom s 18 godina. Brinuti o njihovim pravima i interesima do punoljetnosti duznost je roditelja,a ako ne djete je potrebno staviti pod skrbnistvo.I neke punoljetne osobe (dusevno,fizicke bolesti,ovisnosti) stavljaju se odlukom nadleznog tijela pod skrbnistvo jer nisu u stanju birnuti o svojim pravima i interesima. Skrbnik,osoba koja je rjesenejm centra ili iznimno nadleznog tjela postavljena na duznost da se brine o pravima i interesima sticenika,na koju je naravno pristala. Sticenik,maloljetna/punoljetna osoba koja je pod skrbnistvom,odnosno osoba o cijim se pravima i interesima brine skrbnik.

2.Propisi koju ureduju skrbnistvo u RH

Ustav RH najvisi je izvor prava u RH (dusevno,tjelesno,socijalno zapusteno dijete ima pravo na osobitu njegu,obrzovanje skrb cl .63). Medunarodni ugovori potpisani i ratificirani,objavljeni,iznad zakona po snazi (konvencije o pravima djeteta…). OZ kao osnovni izvor ureduje na zakonskoj razini skrbnistvo i postupke u svezi s skrbnostvom. Dopunski izvori skrbnistva na razini zakona su Zakon o socijalnoj zastiti i Zakon o zastiti osoba s dusevnim smetnjama. Provedbene propise donosi ministar nadlezan za poslove socijalne skrbi temeljem OZ (Pravilnik o nacinu vodenja ocevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnistvom…)

3.Osnovna nacela skrbnistva

To su:-primjerena skrbnicke zastite djeteta bez roditeljske skrbi te mentalno ostecene,psihicki bolesne odrasle osobe. -drustvene skrbi za osobe koje nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima OZ naglasava da skrbnicka zastita koja im se pruza mora biti primjerena.Znaci da se skrbnicka zastita mora prilagoditi potrebama pojedinog sticenika-individualizirana.Skrbnicku zastitu duzan je dati centar i po sluzbenoj odgovornosti. Drustvena priroda instituta skrbnistva ocituje se kroz npr.obiteljskopravni propisi obvezuju sirok krug osoba da upozore nadlezne na potrebe zastite malojetnih/punoljetnih osoba koje nisu u stanju brinuti za svoja prava interese (svatko je duzan),centar mora pokrenuti postupak skrbnistva,a odluku o skrbnistvu nad nekim su duzne dostaviti nadleznim tjelima/osobama.I sud je ovlasten pokrenuti postupak lisenja poslovne sposobnosti.

4.Stvarna i mjesna nadleznost za provodenje skrbnistva

Stvarno nadlezno tijelo je centar za socijalnu skrb,prvostupanjsko tijelo,primjenjuje se Zakon o opcem upravnom postupku. Mjesna nadleznost centra odreduje se prema prebivalistu/boravistu osobe koja je pod skrbnistvom, osobe koju treba staviti pod skrbnistvo,osobe kojoj treba imenovati skrbnika za poseban slucaj.

5.Ovlasti centra pri pruzanju skrbnicke zastite

Pri provodenju skrbnicke zastite centar je ovlasten ponajprije: -provoditi skrbnistvo -pokrenuti i sudjelovati u postupku za lisavanje/vracanje poslovne sposobnosti -donijeti rjesenje o stavljanju lisene poslovne sposobnosti pod skrb ili roditeljsku skrb nak. 18g -rjesenje o stavljanju maloljetne osobe pod skrbnistvo -imenovati skrbnika ili sam obavaljati duznost skrbnika

-nadzirati i pomagati rad skrbnika -ispitati prituzbe na rad skrbnika -davati odobrenje skrbniku za pravne poslove koje prelaze granice redovnog poslovanja -odrediti naknadu skrbniku -voditi ocevidnike o osbama pod skrbnistvom i njihovoj imovini -utvrditi stetu koju je skrbnik nanio sticeniku i zatraziti naknadu -imenovati skrbnika za poseban slucaj predviden zakonom Kad se pod skrbnistvo stavlja punoljetna osoba odlucivanje treba li je ili ne lisiti poslovne sposobnosti u nadleznosti je suda,a centar je ovlasten pokrenuti postupak,sudjelovati u postupku,nakon postupka donijeti rjesenje o stavljanju pod skrbnistvo ili roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti. Kad se pod skrbnistvo stavlja maloljetna osoba sam centar nadlezan je da utvrdi postoje li pretpostavke za stavljanje pod skrbnistvo te odluciti o ostalim sadrzajima zastite. Centar je duzan naci skrbnika,ako ne,sam je duzan obavljati tu duznost preko nekog od svojih zaposlenika.Ako je imenovana druga osoba,tada mu je centar duzan pomagati te nadzirati rad. Mora voditi ocevidnike i spise predmeta o osobama pod skrbnistvom.

6.Vrste skrbnistva

Skrbnistvo mozemo razvrstati po razlicitim kriterijima:1).Tko obavlja poslove skrbnistva Moze biti NEPOSREDNO (kada poslove skrbnika obalja djelatnik centra) i POSREDNO (imenovan skrbnik,fizicka osoba,temeljem rjesenja o njegovu postavljanju skrbnikom).Skrbnikom ne moze biti postavljena osoba koja obavlja pravne poslove skrbnistva jer on prima prituzbe na rad skrbnika.2).Kome se pruza skrbnicka zastita Skrbnistvo maloljetne osobe,skrbnistvo punoljetne osobe lisene poslovne sposobnosti i skrbnistvo za posebne slucajeve.

7.Metode rada centra Bez obzira na vrst skrbnistva centar mora primjenjivati metode strucnog rada.Strucne poslove u centrima za socijalnu skrb obavljaju socijalni radnk,pravnik,psiholog,defektolog te drugi strucnjaci. Skrbnicka zastita je drustvena ,to znaci da se pretpostavlja da postoji suradnja svih tjela koja su na posredan/neposredan nacin ukljucena u skrbnicku zastitu (centar,sud,maticar ali i zdravstvne ustanove) Kad centar odlucuje o pravima/slobodama covijeka mora postovati nacelo zakonitosti,ali i pravnu zastitu pruziti u razumnom roku.Radnici centra moraju postivati osobnost,dostojanstvo i nepovredivost korisnika i njegova zivota,saznanja duzni cuvati kao profesionalnu tajnu. Centar je ovlasten i duzan koristiti usluge savjetovanja kao dragocjene u smislu prevencije i obiteljske terapije.

8.Skrbnik Osoba koja neposredno provodi skrbnistvo.U neprestanu kontaktu s sticenikom te stoga pazi na potrebe sticenika i jesu li se promijenile.Ne mora imati neka posebna znanja,ali mora na primjeren nacin skrbiti o mnogim pravima sticenika.~Vrste skrbnika~ Individualni skrbnik-imenovan jednoj osobi za cjelokupnu brigu o njezinim pravima i interesima. Poseban skrbnik-imenuje za poduzimanje pojedinih pravnih radnji/poslova (npr.postoji sukob interesa izmedu sticenika i zakonskog zastupnika).OZ predvida da ce centar imenovati skbnika za poseban slucaj za zastitu pojedinih prava i interesa osobi kojoj se najmanje 3 mjeseca ne pozna boraviste ili nije dostupna. Kolizijski skrbnik-podvrsta skrbnika za poseban slucaj kojeg centar postavlja djetetu kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti (spor o podrijetlu djeteta,djete pokrece postupak osporavanja ocinstva i materinstva) ali i kada su interesi vise sticenika u suprotnosti (djece,posvojcadi pod rod.skrbi). Privremeni skrbnik-imenuje kad se vodi postupak lisenja poslovne sposobnosti kojem centar odreduje opseg ovlasti (ovlasti prestaju kad imenuje drugi skrbnik,ili odluci o neukidanju p.spobnosti) Privremeni zastupnik-vrsta je skrbnika za posebni slucaj.Razlika izmedu skrbnika za poseban slucaj i privremenog zastupnika jest u tome tko ga postavlja.Zastupnika imenuje sud,a skbrnika centar.~Izbor skrbnika~

Delikatna je zadaca centra.Izabrana osoba mora dati pristanak da bude imenovana.Centar ce pokusati potraziti skrbnika izmedu osoba bliskih sticeniku (srodnik,prijatelj).Ako ne,imenovat ce se skrbnikom osoba zaposlena u centru. Zatrazit ce misljenje o mogucem skrbniku od sticenika ako shvaca,blizih srodnika,ono nije obvezajuce.Minimum zahtijeva koji se moraju ispuniti da bi netko bio imenovan skrbnikom,u negativnom izricaju:-kojoj je oduzeta roditeljska skrb -lisena poslovne sposobnosti -interesi u suprotnosti s sticenikovim -s kojom je sticenik sklopio ugovor o dozivotnom uzdrzavanju -od koje se s obzirom na ponasanje/osobine smatra da nece dobro obaljati skrb Podrzumijeva se da skrbnik mora biti punoljetan.Ugovor o uzdrzavanju je sporazum stranaka o uzdrzavanju i naplati uzdrzavanja koju ce davatelj uzdrzavanja steci kad umre primatelj uzdrzavanja. Nakon sto centar ispita postoje li ove okolnosti,centar ce ispitati ima li osoba osobine i sposobnosti potrebne za obaljanje skrbnistva.Nakon cega ce uz pristanak izdati rjesenje o imenovaju skrbnika.~Duznosti skrbnika~ Osnovne duznosti skrbnika su: -savjesno brinuti o osobi,pravima,obvezama i dobrobiti sticenika te upravljati nj.imovinom -razmotriti misljenje sticenika o nekoj mjeri prije nego li je skrbnik poduzme Pojedine duznosti skrbnika su: -zastupati sticenika -poduzimati mjere za zastitu sticenika -osigurati sredstva za zivotne potrebe sticenika -kao roditelj savjesno brinuti o pravima maloljetnog sticenika -podnositi izvjesce o radu i stanju sticenikove imovine Zastupanje moze biti u:OSOBNIM STVARIMA-obuhvaca izjavljivanje volje (npr.medicniski zahvati,hospitalizaciju). Osobne izjave volje (pristanak na sklapanje braka,priznanje macinstva,ocinstva…) skrbnik ne moze davati,a kad u ime sticenika pokrece sporove o tim pitanjima mora imati suglasnost centra.IMOVINSKIM STVARIMA-obuhvaca sklapanje pravnih poslova,vodenje sporova imovinske naravi... Redovito zastupanje skbnik provodi samostalno,dok mu za izvanrednog zastupanja potrebna suglasnost centra.~Zastita osobnih prava sticenika~ Obuhvaca zastitu njegovih socijalnih i zdravstvenih prava,osobnih prava (tjelesni intergritet),zastitu osobnog stanja itd. Skrbnik nije duzan zivjeti s sticenikom,no nema zapreka da s njim zivi ako je to za sticenikovo dobro.Obveza je da obide sticenika min.2x godisnje,a i cesce na zahtijev skrbnika,sticenika,centra. Opce je pravilo da podneske ticu vaznijih mjera moze podnijeti sao uz odobrenje centra.Osnovni kriterij centra za odobrenje je dobrobit sticenika.Odobrenje centra omogucava dodatnu provjeru hoce li mjera pridonjeti dobrobiti sticenika.Kontrola i pomoc skrbniku.~Probavljanje materijalnih sredstava~ Skrbnik nije duzan uzdrzavati sticenika (osim ako je bracni/vanbracni drug/srodnik),no uz pomoc centra duzan je poduzeti potrebne mjere radi osiguravanja sredstava za zivotne potrebe sticenika. Izdatci za zivotne potrebe namiruju se prije svega iz sredstava koja predstavljaju redoviti/povremeni prihod sticenika,a tek onda iz sticenikove imovine. Sticenikovi prihodi mogu poticati od rada,drugih izvora prihoda (mirovina,renta,najam…).Maloljetni i punoljetni sticenik ovlasteni su traziti uzdrzavanje od osobe koje su ih po OZ duzne uzdrzavati.Kao posljednje sredstvo je otudenje sticenikove imovine.Prihodi mogu biti i darovi,uzdrzavanje temeljem sklopljenog ugovora o uzdrzavanju (dozivotno) i svi drugi prihodi steceni legalnim putem.~Upravljanje imovinom i zastupanje u imovinskim stvarima~ Upravljanje imovinskim pravima sticenika zahtijevan je posao,pa se zahtijeva visok stupanj odgovornosti i savjesnosti skrbnika.Od skrbnika se ocekuje da imovinom upravlja kao svjestan domacin (da imovinu ocuva,po mogucnosti uveca,osim ako umanjenje imovine nije nuzno za dobrobit) Zastupanje u imovinskim stvarima je zastupanje sticenika prilikom sklapanja nekih drugih pravnih poslova (prihvat dara) ili sudski postupci imovinske naravi (prihvat nasljedstva). Poslovanje imovinom moze biti redovito,koje skrbnik obavlja samostalno,poslove koji prelaze redovne okvire poduzima uz odobrenje centra.~Nadzor nad radom skrbnika~ Predvida se stalan neposredan u posredan nadzor skrbnika od centra kako nebi namjerno,nenamjerno nastetio pravima i interesima sticenika. Osnovni instrument nadzora je izvjesce skrbnika.U izvjescu ce skrbnik navesti:

-kako se brinuo o osobi sticeniku -kako je stitio prava i dobrobit -podatke o upravljanju i raspolaganju sticenikovom imovinom(prihodi,rashodi) -druge podatke znacajne za sticenika Sto se tice brige o osobnom stanju sticenika,skrbnik ce navesti u kakvim uvjetima zivi,gdje zivi, zdravstveno stanje,sta je radio i druge info.Centar je bez obzira na skrbnika duzan pratiti sticenika i prilike u kojima zivi te najmanje 2x obici sticenika kao i kad to zatrazi sticenik/skrbnik.Za sve vaznije troskove duzan je ispostaviti racune.Izvjesve podnosi u pisanu obliku ili usmeno na zapisnik.Podnosi se svakih 6 mjeseci ili na zahtjev centra.Samo izvjesce razmatra centar. Prituzba na rad skrbnika,sredstvo kontrole skrbnika.Moze je podnijeti sticenik,bracni drug,srodnik u ravnoj lozi,pravosudna tjela,prosvjetne,zdravstvene ustanove itd. centru. Prituzba na rad centra,podnosi se nadleznom ministarstvu jer je nadredeno centru i ovlasteno nadizrati njihov rad.I centar i ministarstvo duzni su ispitati osnovanost navoda.~Odgovornost skrbnika~ Saznanja da je doslo do nepravilnosti u radu centar dolazi iz izvjesca,prituzaba ovlastenih,obavijesti koje su dostavile druge osobe. U slucaju utvrdenih nepravilnosti moguca je:1).MATERIJALNA ODGOVORNOST-i to kad skrivljeno nanese stetu sticeniku i kad osoba pod skrbnistvom nanese stetu trecoj osobi.Skrbnik odgovara samo za stetu koju je skrivio u obavljanju svojih poslova.Namjera (dolus) je vrst krivnje kod koje se trazi da je stetnik postupao znajuci i hotimice.Nepaznja (culpa) moze biti culpa lata-krajnja nepaznja i culpa levis obicna nepaznja.O stupnju ovisit ce mjere centra.Centar kada utvrdi stetu trazi od skrbnika da u odredenom roku nadoknadi stetu i trazit ce od suda da izrekne mjere osiguranja na skrbnikovoj imovini.Ako ne nadoknadi stetu,podnijet ce se zahtijev sudu za naknadu stete,a skrbnik ce se razrijesiti.U pravilu odgovara i kada sticenik pocini stetu drugome,ako je za to vrijeme sticenik bio/trebao biti pod nadzorom skrbnika.Iz sticenikove imovine naplatit ce se steta ako je bio ubrojiv kad je nanesena steta, tj. Onaj koji je punoljetan i sposoban za rasudivanje (deliktna sposobnost/ubrojivost je svojstvo fizicke osobe da odgovara za protupravne radnje),maloljetnik stariji od 7 i 14 g. Za kojeg se utvrdi da je sposoban za rasudivanje.Naknadu ce platiti sticenik kada nije bio sposoban za rasudivanje ako se naknada ne moze dobiti od skrbnika.Skrbnik se moze osloboditi odgovornosti ako dokaze da je obavljao nadzor ili da bi steta nastala i pri brizljivu obavljanju nadzora.2).KAZNENA ODGOVORNOST-u biti radi dodatnog osiguranja sticenika neka od ponasanja koja mogu izazvati veliku stetu sticeniku od skrbnika istaknuta kao kazneno djelo.Zlouporaba povjerenja je djelo koje inkriminira onog koji zastupajuci interese drugog ne ispuni zakonom utemeljenu duznost ili zlouporabi ovlasti i tako osteti osobu cije interese zastupa (kazna od 3mj.-3.g.zatvora).Zapustanje i zlostavljanje djeteta i izvanbracni zivot s maloljetnom osobom,spolni odnosaj zlouporabom polozaja (predvida kazna do 5 g, zatvora).3).PODUZIMANJE DRUGIH MJERA I RAZRIJESENJE SKRBNIKA-moze poduzeti centar,a ostal mjere su pomoc skrbniku,imenovanje skrbnika za poseban slucaj,razrijesenje skrbnika.Kod zadnjeg odmah ce se imenovati novi skrbnik bez odgode sticeniku.~Prava skrbnika~ Skrbnik ima pravo na mjesecnu naknadu za rad ciju visinu odreduje centar prema radu i zalaganju skrbnika u zastiti sticenika.Nema pravo na naknadu ako je po OP duzan uzdrzavati sticenika (bracni, vanbracni drug,baka,djed,ocuh…) kao ni skrbnik zaposlen u centru ako poslove obavlja za radnog vremena.Skrbnik za poseban slucaj naknadu dobiva jednokratno po obavljenom poslu,prema slozenosti i trajanju poslova.Skrbnik ima pravo na naknadu troskova koji moraju biti opravdani,potrebni za zastitu prava i interesa sticenika.Naknade ce se namirivati iz sticenikovih prihoda i imovine redom kojim se namiruju izdaci za osnovne zivotne potrebe,ako ne onda iz sredstava socijalne skrbi.~Prestanak duznosti skrbnika~ Dolazi:-smrcu skrbnika (imenovati novog nakon smrti odmah,makar privremenog) -razrijesenjem skrbnika (ako je nemaran,steti sticeniku,na zahtijev skrbnika,odmah novi skrb.) -prestankom skrbnistva (prestanak okolnosti koje su dovele do skrbnistva)

9.Skrbnistvo za maloljetne osobe

O djeci u pravilu skbe njihovi roditelji (roditeljska skrb,prava dijeteta,mjere za zastitu djece).No katkad o maloljetnoj djeci roditelji ne mogu,ne zele,ne smiju skrbiti.U tom slucaju imenuje se zakonski zastupnik djeteta koji ce skrbiti o njemu na zakonom propisan nacin.Ovisnost o odraslima traje do punoljetnosti.Pretpostavke na strani roditelja koje dovode do skrbnistva su cinjenicne naravi: -ako su umrli,nestali,nepoznati,odsutni,sprijeceni skrbiti o djetetu

I okolnosti pravne naravi: -nepoznato boraviste,lisenje poslovne sposobnosti,oduzeta roditeljska skrb,maloljetnost rodi. Da bi se maloljetno dijete obaju poznatih roditelja stavilo pod skrbnistvo potrebno je da nastane neka od okolnosti na strani svakog od njih (jedan umro,drugom oduzeta skrb). Smrt roditelja znaci da prestaje njihova roditeljska skrb nad djetetom i da je ono nezbrinuto.Ako je nestao,procjenu donosi centar,ne treba poistovjecivati s nepoznatim boravistem,jer nestanak moze rezultirati proglasenjem roditeljka umrlim.Roditelj je nepoznat kad je dijete nakon rodenja ostavljeno bez tragova o podrijetlu.Odsutnost podrazumijeva fizicku razdvojenost roditelja i djeteta koji ih onemogucava u skrbi za dijete.Sprijecenost roditelja odnosi se na situacije kad je roditelj na izdrzavanju kazne zatvora ili neprestance rade u nocnoj smjeni.Nepoznato boraviste bez obzira radi li se o uobicajenom ili privremenom podrazumijeva da roditelj nije prijavljen na odredenoj adresi (najmanje od mjesec dana).Lisen poslovne sposobnosti on gubi sposobnost i ovlasti da brine o vlastitim potrebama,pravima i interesima,a onda i o pravima i interesima drugih.Oduzimanje roditeljske skrbi,rijec je o krajnje neodgovornom i losem roditelju.Maloljetnici koji postaju roditelji mogu steci poslovnu sposobnost,ako nije uspio u tome,potrebno je njegovo dijete zastititi imenovanjem skrbnika njegovom djetetu.

10.Odredivanje i imenovanje skrbnika

Skrbnikom maloljetnog sticenika imenovat ce se osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbnistva i koja pristane.Pozeljno da osoba bliska djetetu,blizi srodnik bude imenovana skrbnikom. Maloljetno dijete obavezno je staviti na cuvanje i odgoj skrbniku,udomiteljsku obitelj ili smjestiti u dom za djecu.

11.Duznosti i prava skrbnika maloljetnog sticenika

Skrbnik maloljetnog sticenika obavlja vecinu duznosti i prava koja su ujedno i sadrzaj roditeljske skrbi.Duznosti su mu da brine o djetetovim pravima,zdravlju i obrazovanja.Ipak polozaj razlikuje od roditelja jer nema emocionalne povezanosti roditelja s djetetom.Razlicite su mogucnosti da centar dijete povjeri na cuvanje i odgoj.Ako dijete smjesti kod skrbnika njegov kontakt bolji za dijete.Dijete nalazi kod druge osobe,u domu ili drugoj ustanovi skrbnik ce biti duzan obilaziti i brinuti o njegovu zdravlju,odgoju i obrazovanju.Buduci da skrbnik brine o obrazovanju sticenika,njegova je ovlast da ocijeni li potrebnim:-odluci o izboru i promijeni skole i zanimanja -odluci o prekidu skolovanja -odluci o zaposljavanju maloljetnog sticenika Takve odluke treba potvrditi centar.Obvezuje se skrbnik da prije poduzimanja vaznijih mjera za zastitu sticenika posavjetuje sa samim sticenikom ako je sposoban shvatiti znacenje mjera.Zastupanje je vazan element skrbi,posebice ako maloljetni sticenik ima imovinu.Ako ce se otuditi/opteretiti vrijednosti mora pridobiti odobrenje centra. Skrbnik pod stalnim je nadzorom centra koji ga je imenovao (sastoji u obveznom podnosenju izvjesca).U slucaju maloljetnika,izvjesce imati vise podataka o zastiti i polozaju osobnih prava maloljetnika nego li njegove imovine.Ne bude li centar zadovoljan skrbnikovim izvjescem,poduzet ce se mjere kojim ce se nastojati bolje zastititi interesi i dobrobit sticenika (razrijesi skrbnika,trazi naknadu stete,pa i mjere kaznenopravne naravi).Skrbnici imaju pravo na mjesecnu naknadu,o visini odlucuje centar (osim onih koju su po zakonu duzni uzdrzavati sticenika).

12.Prava i duznosti maloljetnog sticenika

Izjednacena onima djece o kojoj skrbe njihovi roditelji.Djecja prava pripadaju i nakon promijene pravnog statusa.Ne navodi se duznost maloljetnika da ispunjava odluke skrbnika,da zivi gdje je skrbnik odlucio,uz suglasnost centra,slusa savijete i sl.U slucaju da krsi duznost posluha prema skrbniku,a na svoju stetu,centar moze promijeniti skrbnika ili promijeniti smjestaj sticenika.Ako maloljetnik ima prihode duzan je pridonositi za svoje uzdrzavanje.Maloljetnik s navrsenih 15 g. Moze dati izjavu o osobi skrbnika,prilikom njegova imenovanja,ili zalbu na odluku imenovanja/razrijesenja skrbnika.

13.Prestanak skrbnistva za maloljetnike

Prestaje kad stekne poslovnu sposobnost,zasnivanjem posvojenja ili prestankom razloga koji su doveli do potrebe za skrbnistvom.Prestankom skrbnistva skrbnika u roku razrijesava duznosti,uz obvezu da podnese izvjesce te preda imovinu sticenika.

14.Skrbnistvo za osobe lisene poslovne sposobnosti

Moguci su slucajevi kada ce osoba biti lisena poslovne sposobnosti,kada osoba nije u stanju brinuti za sebe,prava i interese.Upravo u cilju zastite same osobe a i drugih osoba,te drustva,takva osoba se stavlja pod nadzor lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti.U potpunom slucaju takva osoba se stavlja pod skrbnistvo.Uzroci:-mentalno ostecenje(zaostalog/nepotpunog raz.uma) -psihicka bolest(mozdana disfunkcija) -ovisnost o opojnim sredstvima(duhan,alkohol,droge…) -senilnost(poremacj odnosi na pamcenje,misljenje itd.) -neki drugi uzrok(sljepoca,gluhoca,nijemost)

15.Postupak za lisenje poslovne sposobnosti

Odlucuje sud u vanparnicnom postupku kad osoba nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima,ako ugrozava prava i interese drugih osoba.Javnost je iskljucena.Postupak pokrece centar,bracni drug,srodnik u ravnoj lozi,brat i sestra a i sud po sluzbenoj odgovornosti.Medicinsko vjestacenje okosnica je postupka za lisenje poslovne sposobnosti. U dokaznom postupku poziva se osoba koja je inicirala postupak,ako je to centar,on ima polozaj stranke u postupku.Zakon obvezuje da se za vrijeme postupka osobi postavi privremeni skrbnik kojeg imenuje centar.Nakon postupka centar je duzan u 30 dana imenovati stalnog skrbnika. Sam postupak zavrsit ce se odlukom o odbijanju prijedloga za lisenje poslovne sposobnosti, potpunim lisenjem ili djelomicnim. Potpuno lisenje – provodi kad sud utvrdi da osoba uopce nije u stanju brinuti o potrebama,interesima. Djelomicno lisenje – kada osoba nije u stanju poduzimati pojedine mjere,radnje,poslove,koje se navode u rjesenju suda (npr.raspolaganje imovinom,placom…). U slucaju ovisnosti i postupka lisenja sposobnosti,mogucnost da sud moze zastati s postupkom na rok od 6 mjeseci do 1 g. Ako se osoba podvrgla i spremna lijeciti u zdravstvenoj ustanovi. Rjesenje se dostavlja prdlagatelju,privremenu skrbniku,centru,osobi koja je lisena.Izrice na neodredeno vrijeme,donosi rebus sic stantibus (lat.dok tako stoje stvari),pa promjenom situacije koja je dovela do stanja moze doci do ukidanja ili preinake odluke u djelomicno lisenje sposobnosti ili vice v.

16.Duznost skrbnika osobe lisene poslovne sposobnosti

Duznost je skrbnika brinuti o osobnosti sticenika,zastupati ga i upravljati imovinom.Ako je potupno lisena skrbnik preuzima duznost skrbi u potpunosti.Ovisno o okolnostima sticenika (psihicko bolestan) moze zivjeti sam,srodnicima,u socijalnoj ustanovi ili zdravstvenoj. Osoba potpuno lisene sposobnosti ne moze cinima stvarati pravne ucinke pa u njeno ime pravne poslove sklapa zakonski zastupnik,skrbnik. Osoba djelomice lisene sposobnosti odreduje se rjesenjem suda ono u cemu je osoba ogranicena i sta ne moze poduzimati (davanje osobnih izjava,sklapanju braka…).Takvu osobu takoder zastupa skrbnik, a za poduzimanje poslova nuzno odobrenje centra.Sticenik djelomicno lisen sposobnosti ne moze posvojiti dijete niti biti skrbnikom.

17.Roditeljska skrb nakon punoljetnosti

Cesto i nakon punoljetnosti osobe ostaj nesposobne za vlastiti zivot,pa se umjesto skrbnistva roditeljima povjeruje skrb i nakon punoljetnosti (preduvijet su dakle roditelji koji su kadar brinuti o svome djetetu i nakon punoljetnosti).Procijenjuje se roditeljska sposobnost (dob,zdravlje,emocionalna povezanost s djetetom,odgovornost,da im nije oduzeta roditeljska skrb,imaju poslovnu sposobnost…) da se brinu za svoje dijete.Centar moze odluciti dati ovakvu skrb jednom ili oba roditelja,postupak se pokrece na prijedlog roditelja.Takvi roditelji u blazem su polozaju od skrbnika jer ne moraju podnosti izvjesca o statusu i imovini djeteta,a odobrenje centra potrebno samo za otudenje i opterecenje djetetove imovinei odredene radnje pred sudom u vezi djetetovom imovinom.Dijete moze biti potpuno liseno (brinu o svim sadrzajima rod.skrbi) ili djelomice (brinu o odredenim djelovima).Centar je duzan obavijestiti maticara koji ce nadopuniti u maticu rodenih cinjenicu rod.skrbi nakon punoljetnosti,ali i u zemljisno-knjizni odjel opcinskog suda radi upisa u zemljisne knjige.Roditelji mogu izgubiti skrb.

18.Skrbnistvo za posebne slucajeve

Skrbnik za posebni slucaj postavlja se za tocno odredeni pravni posao.Ne dira se u poslovnu sposobnost sticenika,vec pruza zastita pojedinog prava i interes osobe.Osobi se postavlja ovaka skrbnim kada:-osoba nepoznatog boravista min. 3 mjeseca -osoba nedostupna -drugi slucajevi Kada je vise osoba povezanih srodstvom,posvojenjem/skrbnistvom u sukobu interesa tada se imenuje kolizijski skrbnik,postavlja vlastitom ili posvojenom djetetu ciji interesi jesu ili bi mogli doci u sukob s roditeljima/posvojiteljima (slucajevi sporova o podrijetlu djeteta,kad roditelji dijete suprotne strane). Kada postoji sukob interesa vise sticenika,svaki od njih dobit ce svojeg kolizijskog skrbnika. Centar postavlja kolizijskog skrbnika rjesenjem koje sadrzi njegovo imenovanje,opseg ovlasti i duznost da u roku podnese izvjesce.Skrbnistvo ne prestaje po obavljenu poslu vec rijesenjem o razrijesenju duznosti od strane centra.

VIII.DIOUZDRZAVANJE

1.Pojam i propisi koji ureduju uzdrzavanje

Uzdrzavanje (alimentacija),ustanova koja se temelji na jednom od osnovnih nacela-nacelu uzajamnog pomaganja svih clanova obitelji.Sredstva za uzdrzavanje uglavnom daju dobrovoljno,no ono se moze ostvariti i sudskim postupkom. Clan koji ne moze sam ostvarivati prihode za svoje uzdrzavanje moze traziti uzdzavanje od drugih clanova obitelji (zbog nacela obiteljske solidarnosti).Ta obveza je obveza osobne i imovinske naravi. Izvori koji se koriste za ovu ustanovu su Ustav RH,Konvencija o pravima djeteta,OZ,Zakon o obveznim odnosima,Zakon o parnicnom postupku,Ovrsni zakon o opcem upravnom postupku,KZ i provedbeni propisi. Prema OZ uzdrzavanje je duznost i pravo roditelja,djece,bracnih i izvanbracnih drugova te krvnih i srodnika u ravnoj lozi.Mogucnost uzdrzavanja posvojitelja i posvojceta.

2.Osnovna nacela uzdrzavanja Temelji na sljedecim nacelima:-medusobnog pomaganja clanova obitelji -osobite zastite prava djeteta da ostvari uzdrzavanje -iznos uzdrzavanja po potrebama primatelja,mogucnostima davatelj te -pravednosti Potrebe primatelja ovisit ce o prihodima primatelja,stjecanju prihoda,zdravlju,skolovanju,zivotnom standardu itd.Mogucnosti davatelja procijenjuju se s obzirom na njegova primanja,druge obveze uzdrzavanja itd.

3.Pravna priroda uzdrzavanja Uzdrzavanje je zakonska obveza,duzni izdrzavatelji su djeca,roditelji,maceha,ocuh,pastorcad, bracni i vanbracni supruznici,posvojitelj i posvojce za trajanja posvojenja i nakon raskida roditeljskog posvojenja,baka,djed umjesto roditelja i otac vanbracnog djeteta majku svojeg djeteta. Uzdrzavanje je strogo osobna obveza,ne moze prenositi na drugu osobu,za zivota ili slucaj smrti. Nitko ga se ne moze unaprijed odreci.Moguce je pak da osoba koja ima pravo na uzdrzavanje ne pokrene postupak za uzdrzavanje (zbog ponosa,prkosa,straha…) protiv osobe koja joj obvezu nije pruzila sama.U slucaju djece takvo sto se nebi smjelo dogoditi jer nadlezna tijela imaju pravo i obvezu pokrenuti postupak umjesto roditelja. Uzdrzavanje kao pravo ne zastaruje.Dakle moze se traziti dok posotje pretpostavke za uzdrzavanje. Zastara je ipak moguca za neisplacene rente nakon isteka 3 g.Ne odnosi na bracni par,vanbracni, roditelji djeca za roditeljske skrbi.Uzdrzavanje moze prestati prestankom okolnosti koje su dovele do uzdrzavanja. Uzdrzavanje je privilegirano kod ovrhe u odnosu na ostala potrazivanja. Primanja temeljem uzdrzavanja izuzeta su od ovrhe neke druge trazbine. Isplaceno uzdrzavanje se ne vraca (baka djed,traze povrat novca za uzdrzavanje nakon sto se unuk zaposli). Nemo pro praeterito allitur (Nitko se ne hrani za proslo vrijeme),uzdrzavanje se dosuduje za samo buduce vrijeme.Pocetni dan za uzdrzavanje uzima dan kad je podnesen zahtjev za uzdrzavanje.

4.Uzdrzavanje izmedu pojedinih subjekata

1).Uzdrzavanje izmedu roditelja i djece Obveza uzdrzavanja je reciprocna. Uzdrzavanje djece od roditelja.Roditelji su prije svih odgovorni unutar svojih sposobnosti i mogucnosti zivotne uvjete nuzne za djetetov odgoj i razvoj.Ono je dio roditeljske skrbi,ono je i duznost i pravo obaju roditelja.Cinjenica da je roditelju oduzeta ili ogranicena roditeljska skrb,ne oslobada ga obveze uzdrzavanja djeteta.Jedini sadrzaj koji preostaje nakon oduzimanja skrbi.Ponekad se duznost roditelja da uzdrzavaju dijete produzuje i nakon punoljetnosti,eventualno grubo,lose,neprimjereno ponasanje djeteta ne utjece na ostvarenje uzdrzavanja.

A:Uzdrzavanje maloljetnog djeteta-Roditelji su uvijek duzni uzdrzavati svoje dijete bez obzira na njihov status i mogucnosti,uvijek kad su radno sposobni.Ako djete ima vlastite prihode,ono je duzno pridonositi za svoje uzdrzavanje.Prihode moze ostvarivati od rada,imovine stecene radom,nasljedstvom ,darovanjem ili nekim drugom pravnom temelju,roditelji ih mogu koristiti bez odobrenja centra. No ako bi htjeli opteretiti imovinu djeteta potrebno je odobrenje centra.Uzdrzavanje proteze do punoljetnosti. B:Uzdrzavanje punoljetnog djeteta-Moze se duznost uzdrzavanja produziti nakon punoljetnosti. U tom slucaju propisuju se dodatne pretpostavke za uzdrzavanje : -da dijete reodovito skoluje -punoljetno dijete zavrsilo skolovanje,a ne moze se zaposliti -punoljetno dijete nesposobno za rad zbog psihicke/tjelesne bolesti/ostecenja I za punoljetnu djecu vrijedi da ako imaju prihode pridonose za svoje uzdrzavanje.Od djeteta se ocekuje da uredno ispunjava svoje obveze,kako bi opravdalo materijalna odricanja svojih roditelja.Ako ne ispunjava obveze izgubit ce pravo na uzdrzavanje te mu preostaje da se zaposli i studira uz rad. Uglavnom se uzdrzavanje produzuje na 1g. Nakon skolovanja,dajuci djetetu dovoljno vremena da nade posao i da se zaposli.Djeca zbog bolesti nisu u stanju skrbiti sama za sebe,zbog toga se ta duznost prebacuje na roditelje.Ako roditelji nemaju mogucnosti brinuti za svoju djecu u ovom slucaju,duznost preuzimaju socijalni fondovi. C:Uzdrzavanje roditelja od strane djece Duznost je djece da se brinu o starim i nemocnim roditeljima.Duznost djece je samostalna,ne predstavlja obvezu vracanja tkz. Usluge uzdrzavanja koju su i sami imali.Pretpostavke za ovaj oblik uzdrzavanja su:-roditelj nije sposoban za rad,nema sredstava za zivot ili ne moze ostvariti -roditelj ne moze od bracnog/vanbracnog druga ostvariti uzdrzavanje -dijete punoljetno i ima mogucnosti placati uzdrzavanje Mozemo zakljuciti da je duznost uzdrzavanja i supsidijarna,tek nakon sto se ne moze naplatiti od supruznika.Ako ima vise dijece,ona se naplacuje prema mogucnostim svakog djeteta.Od maloljetnog djeteta ne moze traziti pomoc uzdrzavanja obitelji presudom.Sud moze odbiti zahtjev roditelja za uzdrzavanjem ako utvrdi da roditelj u vrijeme kad je sam trebao uzdrzavati dijete to nije ucinio i neopravdanih razloga (opravdani razlozi:bolest,zatvor,zatocenistvo…). D:Uzdrzavanje djece od strane bake i djeda Baka i djed su najblizi srodnici djeteta nakon roditelja.U slucajevima: -ako roditelj po kojem su oni baka/djed ne uzdrzava dijete -ako baka/djed imaju mogucnosti uzdrzavati -ako dijete maloljetno/punoljetno (bolest,skoluje,skolovalo,ne moze zaposliti) Navedene pretpostavke moraju biti zadovoljene kumulativno.Jedna uvjetuje drugu!Njihovu obvezu duzno je utvrditi sudskom odlukom. E:Uzdrzavanje izmedu tazbinskih srodnika Obveza uzdrzavanja ogranicena je samo izmedu srodnika prvog stupnja ravne loze (ocuha/macehe, pastorcadi).Ne stjece se roditeljska skrb. Uzdrzavanje pastorceta obuhvaca duznost ocuha/macehe da uzdrzava u njegovog supruznika dijete.Obveza traje za maloljetnosti pastroceta i upostavlja se samo ako pastorce ne moze ostvariti uzdrzvanje od roditelja.Ako je brak prestao rastavom,obveza uzdrzavanja prestaje danom prestanka bracnog odnosa.Ako prestao smrcu,tada obveza traje i nakon prestanka odnosa. Uzdrzavanje macehe/ocuha.Punoljetno pastorce ima duznost uzdrzavati macehu/ocuha kada postoje iste pretpostavke kao i u roditelja,uz pretpostavku da je isto cinio ocuh/maceha prema pastoceta. Obveza je takoder supsidijarna (uzdrzavanje ne omoguci od supruznika). F:Uzdrzavanje bracnog druga Sklapanjem braka supruznici preuzimaju obvezu jedan/drugog uzajamno pomagati.Materijalne pretpostavke za uzdrzavanje:-bracni drug nema sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz imovine -nije sposoban za rad ili ne moze zaposliti Pretpostacke postavljene kumulativno.Obveza traje za trajanja braka ali i nakon prestanka.Isticanje zahtjeva za uzdrzavanje vezano prekluzivnim rokom i to: -do zakljucenja gl. Rasprave u parnici za rastavu --- A -iznimno u roku 6 mjeseci od prestanka braka,ako u parnici nije postavljen zahtjev --- B A---znaci da sud mora odbaciti tuzbu koja je podnesena nakon sto je rok istekao,sud ce lakse odmah rijestiti i problem uzdrzavanja u parnici rastave,same cinjenice rastave braka mogu utjecati na zahtijev. B---vrijedi rok od 6 mjeseci ako su od kraja rasprave u bracnom sporu do zakljucenja rasprave o zahtjevu za uzdrzavanje trajale neprekinuto pretpostavke na kojima se moze dosuditi uzdrzavanje. Presuda o uzdrzavanju sadrzi izrek kojim se usvaja,djelomicno usvaja ili odbija zahtijev supruznika. Djelomicno znaci da je sud ocjenio da je trazeni iznos previsok,odredit ce se manji iznos.

Moguce je uzdrzavanje na neodredeno vrijeme,ako ne postoje pretpostavke po kojim bi se moglo zakljuciti da ce osoba osigurati sredstva za uzdrzavanje u dogledno vrijeme.A uzdrzavanje moze biti ograniceno na vrijeme do godinu dana iz dva razloga:-brak kratko trajao -drug u dogledno vrijeme ne moze osigurati sred. Pretpostavke za uzdrzavanje budu ispunjene krajem isteka roka godine dana od dosudivanja uzdrzavanja tada se moze podnijeti nova tuzba i to u roku do isteka dana za koje je odredeno uzdrzavanje. Sud moze odbiti tuzbu ako nisu ispunjene pretpostavke na strani supruznika.Moguce je odbijanje ako sud utvrdi da zahtjev predstavlja ocitu nepravdu prema drugom supruzniku. G:Uzdrzavanje vanbracnog druga i uzdrzavanje vanbracnog djeteta Za razliku od braka uzdrzavanje vanbracnog druga moze odrediti samo ako je vanbracna zajednica prestala,pretpostavke:-vanbracna zajednica trajala duze vrijeme -vanbracna zajednica prestala -vanbracni drugovi nisu u braku s trecom osobom -nemogucnost ostvarenja sredstava za zivot -tuzba u roku 6 mjeseci od prestanka vanbracne zajednice Biti vremenski ograniceno,ako se cini ocita nepravda drugom drugu zahtijev ce biti odbijen (nevjera kao razlog prestanka zajednice…),odbijen ce biti kad nisu uspotavljene pretpostavke ali i kada ga duznik nema mogucnosti uzdrzavati. Otac vanbracnog djeteta duzan je po zakonu uzdrzavati djetetovu majku.Ta obveza vremenski ogranicena na godinu dana od rodenja djeteta.Za uspotavljanje obveze ispuniti pretpostavke: -ocinstvo utvrdeno priznanjem ili sudskom odlukom -majka skrbi o djetetu -majka nema dovoljno sredstava za zivot H:Uzdrzavanje izmedu posvojitelja i posvojceta nakon raskida posvojenja Raskidom posvojenja moze doci do odredivanja uzdrzavanja maloljetnog posvojceta na teret posvojitelja ili uzdrzavanje posvojitelja na teret punoljetnog posvojceta.Iznimno za odredivanje uzdrzavanja nakon raskida posvojenja nadlezan centar koji donosi rjesenje o raskidu posvojenja.Centar odlucuje jer je on bio u najboljoj prilici da utvrdi prave razloge raskida.Centar ce sam procijeniti okolnosti i je li potrebno ili ne uzdrzavanje bilo kojoj od strana.

5.Prestanak prava na uzdrzavanje

Ono prestaje:-smrcu duznika,vjerovnika uzdrzavanja -sud utvrdi da su prestale postojati pretpostavke za uzdrzavanje -istekom roka uzdrzavanja -primatelj uzdrzavanja sklopi novi brak,ili kad sud utvrdi da je usao u vanbracnu z. Vremensko je uzdrzavanje po zakonu ograniceno: -za maloljetno dijete koje ne nastavlja redovito skolovanje do punoljetnosti -za punoljetno dijete zavrsilo skolovanje,ne moze se zaposliti -do godine dana nakon skolovanja -za pastorce,do punoljetnosti -za majku vanbracnog djeteta do 1 g. Od rodenja djeteta Pravo na uzdrzavanje prestat ce ako sud utvrdi da je primatelj uzdrzavanja nedostojan tog prava (osoba koja se odala skitnji,prosjacenju,neprijateljska prema uzdrzavatelju…).

6.Ostvarivanje prava na uzdrzavanje

Ako netko daje uzdrzavanje iz osjecajnih razloga prema osobi koju je zakonski duzan uzdrzavati, odredbe OZ nece se primjenjivati,no ako netko odbija pruziti obvezu uzdrzavanja a zakonski je duzan to uciniti,to pravo vjerovnik ce morati ispuniti sudskim postupkom. Za odredivanje uzdrzavanja u pravilu je nadlezan sud koji odluku donosi u parnicnom postupku.U postupku sudjeluje i centar (u slucaju raskida posvojenja centar donosi odluku o uzdrzavanju).Centar prima i nagodbu o uzdrzavanju djeteta od strane roditelja na zapisnik.~reodoslijed obveznika uzdrzavanja~ Prvi ce od svih pozvan biti bracni/vanbracni drug na uzdrzavanje tj. Roditelji djeteta koje nije u braku ili nije zasnovalo vanbracnu zajednicu,no ako dijete ima bracnog/vanbracnog druga,taj ce ga uzdrzavati prije roditelja.Baka i djed duzni su uzdrzavati unuka,ako naravno roditelj to ne cini.U uzdrzavanja ocuha/macehe duznost uzdrzavanja trazi se prvenstveno od zajednicke djece i pastorcadi jednako.S tim da nije utvrdeno da li se uzdrzavanje trazi prvo od macehe/ocuha ili bake/djeda.Ako po

zakonu vise osoba ima obvezu uzdrzavanja ta se obveza djeli medu njima prema njihovim mogucnostima.~postupci u kojima se odlucuje o uzdrzavanju~ U pravilu odlucuje se u parnickom postupku,no nadleznost ima i centar (prima nagodbu roditelja o uzdrzavanju djece,raskid posvojenja).Ovrsni postupak je postupak u kojem sudovi provode prisilno ostvarenje trazbina na temelju ovrsnih i ispravnih isprava te osiguranje trazbina kad duznik ne zeli sam ispuniti svoju obvezu.~odredivanje uzdrzavanja i ovrha uzdrzavanja~ U parnici za uzdrzavanje primatelj uzdrzavanja postavlja tuzbeni zahtijev u kojem od obveznika potrazuje uzdrzavanje.Sud odlucuje o iznosu uzdrzavanja,uzimajuci u obzir prihode osobe koja trazi uzdrzavanje,imovinsko stanje,sposobnost za rad,mogucnost zaposlenja,zdravlje,potrebe itd. Druga komponenta o kojoj ovisi uzdrzavanje jesu iste mogucnosti osobe koja je duzna uzdrzavati. Samo uzdrzavanje odreduje se u novcanom iznosu,osim ako se moze osigurati na drugi nacin (davanjem smjestaja,prehranom,odjevanjem,ogrijevom… u naturi).Novcani iznos moze se izraziti u postotku od place te odredenom novcanom iznosu.Nakon cega ce se od odredenog iznosa oduzeti odredni iznos ovisno o potrebama samog uzdrzavatelja (npr od 1500kn oduzeti odredeni iznos radi brige i rada koju ulaze u podizanje djeteta). Nakon odredenja iznosa,sud ce utvrditi omjer iznosa prema placi uzdrzavatelja i izraziti ga u postotku od place (20%,25%…). Administrativna zabrana je pristanak obveznika da se mjesecni novcani obroci uzdrzavanja mogu isplacivati iz place,naknade place,mirovine izravno osobi uzdrzavanja bez provodenja ovrhe.Pristanak daje pred sudom,javnim biljeznikom,centrom,poslodavcem. Sustav nebi bio efikasan kad bi obveznik skrivao svoju stvarnu placu (npr.puno veca od prijavljene) ili kad placu nebi primao redovito.Tada sud odreduje izdrzavanje u odredenom novcanom iznosu. Ako obveznici ne placaju uzdrzavanje,otvoren je put ovrsi (prisilna naplata uzdrzavanja).~promijene iznosa uzdrzavanja~ Kad god se promijene okolnosti,vjerovnik ili duznik mogu traziti od suda da povisi/snizi iznos uzdrzavanja ili promijeni nacin uzdrzavanja. Do snizenja dolazi smanjenjem potreba vjerovnika ili mogucnosti duznika da uzdrzava.Do povisenja dolazi zbog povecanja potreba vjerovnika ili povecanja mogucnosti duznika (povisenje uzdrzavanja tece od dana podnosenja tuzbe,ne od pravomocnosti).Promijena nacina uzdrzavanja odnosi se na promijenu da ce se uzdrzavanje nadalje davati u novcanom/naturalnom obliku,promijenu placanja postoka place itd.~sudjelovanje centra u postupku pred sudom~ Samo sudjelovanje smatra se kao dodatna pomoc djetetu da ostvari pravo na uzdrzavanje. Centar moze u ime maloljetnika pokrenuti i voditi parnicu za uzdrzavanje ,u pravilu ga zastupaju zakonski zastupnici (roditelji,posvojitelj,skrbnik),ako o djetetu skrbi ustanova,a roditelj ga ne zastupa tada o djetetovim pravima i interesima brine centar.Centar postupa kao skrbnik za poseban slucaj pa je potrebno prije pokretanja parnice donijeti rjesenje o skrbniku za poseban slucaj. Osim sto je ovlasten pokrenuti postupak,moze se pojaviti u postupku kao stranka kojeg je pokrenuo zakonski zastupnik djeteta.Sud je duzan obavijestavati centar o tijeku postupka. Kad se odazove postupku,dakle sudjeluje u njemu,moze poduzimati procesne radnje (podnositi prijedloge,predlagati dokaze,davati cinjenice,ulagati pravne lijekove). Centar moze biti pomagac sudu,ispitivati imovinska stanja stranaka.Sud nije vezan prijedlozima ni zahtijevima centra,ima polozaj kao i svaka druga stranka.~nagodba o uzdrzavanju pred centrom~ Postoji mogucnost sklapanja nagodbe pred centrom o uzdrzavanju.O takvim odnosima ne mora se voditi spor,centar ce posredovati da se izmedu roditelja postigne dogovor o uzdrzavanju djeteta. Nagodba bi se trebala sklopiti:-kad god je moguce -vodeci racuna o dobrobiti djeteta Samu nagodbu biti ce moguce sklopiti kada se roditelji sporazume.Nagodbu sastavlja centar u formi zapisnika.Sastoji se od:podaci o vjerovniku/duzniku,mjesecni iznos obroka u postoku od place ili odredeni novcani iznos,te kojeg dana u mjesecu trazbina dospijeva.Ovako sklopljena nagodba je ovrsna isprava,znaci da se ne mora voditi dugotrajan ovrsni postupak.~ostale ovlasti centra za zastitu interesa djeteta~ Vodi zapisnike odluka o uzdrzavanju djece i nagodba sklopljenih u centru.Poduzima mjere za zastitu interesa djeteta da ostvari uzdrzavanje.***(nadopuniti iz knjige)***

IX.DIOIMOVINSKI ODNOSI

1.Izvori u OP

Ustav RH,Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima,Zakon o zemljisnim knjigama,Zakon o autorskom pravu,Zakon o parnicnom postupku,Ovrsni zakon…

2.Imovinski odnosi bracnih supruznika

Uredenje imovinskih odnosa temelji se na nacelima: -ravnopravnosti supruznika -obiteljske solidarnosti -zastite autonomije volje stranaka -zastite prava postenih trecih osoba Dvije su mogucnosti uredenja imovinskih odnosa:zakonski i ugovorni.Zakonski sustav ureduje odnose na nacin koji pretpostavlja da odgovara prosjecnom bracnom paru.Bracnim ugovorom moze se mijenjati u vecoj ili manjoj mjeri zakonski sustav.

3.Zakonsko uredenje imovinskih odnosa Temelji se na nacelu obiteljske solidarnosti i ravnopravnosti supruznika.Bracni supruznici mogu imati:~~BRACNU STECEVINU~~ Bracna stecevina je imovina koju su supruznici stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice ili potjece iz te imovine,a na kojoj su surpuznici suvlasnici u jednakim djelovima.Bitna obiljezlja bracne stecevine:-da je stecena radom ili potjece iz imovine stecene radom -da je stecena za vrijeme trajanja bracne zajednice -predstavlja suvlasnistvo Rad je nacin stjecanja nove imovinske vrijednosti,a kao osnova moze biti samostalan ili zajednicki te neposredan ili posredan.Samostalan rad je rad svakog supruznika pojedinacno.Zajednicki rad je rad obaju supruznika na zajednickom imanju,poduzecu,uredu…Neposredan rad je neposredno stvaranje nove vrijednosti,moze iskazati u obliku place.Posredan rad je onaj kojim se ne stvara nova vrijednost, ali pomaze supruzniku da ostvari povecanu vrijednost oslobadanjem brige za svakodnevne tekuce potrebe (brigom za djecu,potrebe kucanstva,kuhanjem…). Trajanje bracne zajednice vremensko je odredenje kad neka imovina mora biti unesena u zajednicu da bi usla u bracnu stecevinu.Bracna zajednica predstavlja zivotni sadrzaj braka.Vrijeme prestanka braka sluzi u dokaznom postupku u kojem bi se utvrdivalo do kad je trajao brak kako bi se utvrdio dan do kojeg su supruznici stjecali bracnu stecevinu. Supruznici su suvlasnici u stecevini u jednakim djelovima,ako nisu drugacije dogovorili.Ono je suvlasnistvo,tj.vlasnistvo vise osoba na istoj stvari u omjeru pola-pola. Jednako suvlasnistvo je presumpcija,nije neoboriva zbog razloga pojedinacnih nepravdi (jedan radio, drugi nije nista pridonosio). Predmet bracne stecevine moze biti: -placa -vlasnistvo nad nekretninama/pokretninama stecenih sredstvima zajednic.rada -vlasnistvo poduzeca,trgovackog drustva,obrta osnovanog bracnom stecevinom -ustedevine u novcu -prihodi od bracne stecevine -predmeti za osobnu uporabu Za dvije skupine prava zakon predvidio da ulaze u bracnu stecevinu: -imovinske koristi od autorskih i autorskom pravu srodnih prava (umjetnicki,izvod.) -dobitak od igara na srecu Treba razlikovati izvrsavanje prava vlasnistva glede idealnog dijela stvari i izvrsenje prava vlasnistva nad cijelom stvari,pa i cijelom bracnom stecevinom kao suvlasnickom zajednicom.Svaki je supruznik ujedno i vlasnik idealne polovice stvari i prava osim ako drugacije nije ugovorno dogovoreno. Glede idealnog dijela,drug samostalno raspolaze,snosi troskove i terete djela a i zahtijeve glede idealnog dijela.Raspolaganjem ne smije dirati u tuda prava.

Glede cjelokupne bracne stecevine,ograniceno je zajednickim pravima supruznika.Za poslove upravljanja biti potreban sporazum supruznika izricit ili ne (to se odnosi na poslove izvanrednog upravljanja,a za redovne i ne treba pristanak,predpostavlja se da je dao pristanak). Supruznici mogu dogovoriti da ce upravljanje prpustiti jednom od njih ili trecoj osobi.Ako se supruznici ne mogu usluglasiti glede upravljanja imovinom,u slucaju redovnog postupka upravljanja odluku ce donijeti sud u vanparnicnom postupku,a u slucaju izvanrednog upravljanja jedini izlaz jest da se trazi razvrgnuce suvlasnistva tj. Bracne stecevine. Trece osobe moraju paziti prilikom ulaska u poslove s supruznicima da supruznik s kojim se dogovara ima pristanak drugog supruznika.Zastita takvim osobama propisana je: -za poslove redovite uprave (smatra da je dao pristanak) -za poslove u svezi s imovinom koja treba biti upisana u zemljisne knjige,javne upisnike Tako ce upisom na posebne stvari u knjige (nekretnine,plovila,vozila…) o suvlasnistvu treca osoba imati upozorenje da je potrebna suglasnost i drugog supruznika,u suprotnom sklopljen posao bio bi nistav. Razvrgnuce bracne stecevine moze:A:SPORAZUMNO-Suvlasnistvo se moze razvrgnuti nad cijelokupnom stecevinom,ali i nad pojedinom stvari ili pravom dogovorom obaju supruznika.B:SUDSKIM POSTUPKOM-Jedan od supruznika zeli razvrgnuce predajuci zahtijev sudu pri cemu slijedi sudsko razvrgnuce.Ovakvo razvrgnuce moguce kada to zele obje osobe,no ne mogu se sporazumijeti kako podijeliti imovinu.Odlucuje sud u vanparnicnom postupku,no ako je medu supruzniciam sporno sto ulazi u bracnu stecevinu,o tome odlucuje u parnicnom postupku.Svaki supruznik ima pravo na razvrgnuce suvlasnistva u svako doba osim: -kad bi to nastetilo drugom supruzniku -kad je pravo na razvrgnuce ograniceno zakonom -sam bracni drug ogranicio ocitavanjem svoje volje pravo na razvrgnuce suvlasnistva U razvrgnuca,prvi zadatak suda je odredivanje bracne stecevine.Kad se utvrdi diobena masa moguce je nacin razvrgnuca postici sporazumom vodeci racuna o stvarima za koje imaju osobni interes.Od imovinske mase odbit ce se trazbine,dugovi koji terete stecevinu. Ako se supruznici ne sporazume o nacinu razvrgnuca,odredit ce sud.Primjenjivat ce se sudska razdioba po ekvivalentu.Sud moze na zahtjev svakog od suvlasnika odluciti da svakom pojedinom pripadne odredena stvar ili skupina uzimajuci u obzir njihove potrebe.Ako bi jedan dobio stvari u manjoj vrijednosti od drugog,ima pravo na isplatu razlike u novcu. Djeljive pokretne stvari podjelit ce fizicki,a nekretnine geometrijski.Ako se utvrdi da imovina gubi vrijednost dijeljenjm,civilno razvrgnuce,na javnoj drazbi prodati imovinu i podjeliti zaradu od prodaje izmedu supruznika.~~VLASTITA IMOVINA~~ Odnosi se na imovinu kojom u odnosu na supruznika,drugi supruznik upravlja i raspolaze kao jedini vlasnik.Vlastita imovina je:-imovina koju je imao za sklapanja braka -imovina koju je stekao za trajanja braka na pravnom temelju drug.od rada -imovina koju je stekao nakon braka -autorsko djelo -stvari i prava nakon razvrgnuca bracne stecevine -prava temeljem bracnog ugovora,odluke suda 4.Ugovorno uredenje imovinskih odnosa u braku (pacta nuptialia) Sve je vise gradana koji imaju znatne prihode,pa su i zainteresirani da bitno drugacije urede imovinske odnose.Sklapanje bracnog ugovora ima svoje prednosti:potice povjerenje izmedu partnera razgovorom o imovinskim odnosima,mogla bi utjecati na mirniju rastavu posto su rjeseni imovnski odnosi na samom pocetku,smanjuju se visoki sudski troskovi,dugotrajni sporovi itd. Bracni ugovor je pravni posao nevjeste i zenika ili supruznika o uredenju imovinskopravnih odnosa na postojecoj ili buducoj imovini.Moze se sklopiti za braka ili prije braka.Sklapaju ga bracni drugovi samostalno,poslovna sposobnost se stjece ex lega,pa i maloljetni bracni drug moze sklopiti.Za bracnog druga lisenog poslovne sposobnosti,moze ga sklopiti skrbnik s prethodnim odobrenjem centra. Predmet bracnog ugovora nije zakonom ureden,ovisi o dogovoru drugova na postojecoj,buducoj, cjelokupnoj bracnoj stecevini,samo odredenoj vrsti stecevine. OZ izricito zabranjuje primjenu stranog prava na bracni ugovor,nastoji se osigurati primjena hrvatskog nacionalnog prava u slucaju hrvatskih drzavljana. Solidarno su odgovorni za stetu koju trecima ucini njihovo dijete,do 7.g. objektivno su krivi (bez obzira jesu li ili nisu),a od 7-14.g. presumira se njihova krivnja (mogu osloboditi odgovornosti).

Solidarna odgovornost predvida se i za stetu koju zajedno uzrokuju,ili ako se ne moze utvrditi tko je uzrokovao stetu,a ona je nastala u svezi cinjenice sto su medusobno povezani (zivotinja u vl.obaju surpuznika pocini stetu trecoj osobi).Vjerovnik se naplacuje iz bracne stecevine.

5.Darovi

Darovanje je ugovor u kojem jedna stranka (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimcu) neku imovinsku korist,a ona to prihvaca. Darovati se mogu stvari (sadanje,buduce-plodovi),prenosiva prava (ploduzivanje) ili imovina. Kad darovatelj obecava darovanje trebao bi se sklopiti bracni ugovor u pisanom obliku.No, ako je darovanje ucinjeno uz istodobnu predaju stvari,nije potreban poseban oblik.Za darovanje nekretnina trazi ipak pisani oblik s ovjerenim potpisima darovatelja i daroprimca.Nekad se moze traziti vracanje tj. Opoziv darovanja,OZ to ne ureduje,a GP kaze da opoziva moze doci: -zbog oskudnosti (darovatelj osiromasi) -zbog nezahvalnosti daroprimca -zbog ostecenja vjerovnika -zbog povrede uzdrzavnja,nuznog djela i naknadno rodene djece Ako je jedan od supruznika lisen poslovne sposobnosti,bracni ugovor mora biti sastavljen u obliku javnobiljeznickog akta (isprava koju je sastavio javni biljeznik,on mora provjeriti je li centar odobrio sklapanje akta). Iznimka od propisanog oblika bracnog ugovora (pisani oblik,ovjereni potpisi supruznika) su poslovi redovite uprave imovinom. Darovanjem se smatra stvar iz vlastite imovine,ne i zajednicke stecevine,osim svojeg dijela.

6.Dugovi prema trecim osobama

Trazbine koje proizlaze iz bracne stecevine (kredita,rezija),odgovaraju oba druga prema udjelima u stecevini.Ako jedan od supruznika podmiri cijelu trazbinu ima pravo traziti od drugog da mu vrati dio trazbine koji po velicini odgovara suvlasnickom udjelu u imovini. Trazbine koje terete pojedinog supruznika,proizlaze iz vlastite imovine,odgovara samo supruznik koji je vlasnik te imovine,vlastitom imovinom i svojom polovicom stecevine. Ako dug ne bude placen,slijedi ovrsni postupak. U slucaju ovrhe trazbine jednog supruznika,na suvlasnickoj cijeloj stvari Nekretnini,drugi supruznik moze traziti da sud ovrhu proglasi nedopustenom.U slucaju ovrhe na pokretnim stvarima,ne dopusta se proglasenjem ovrhe nedopustenom u pogledu njegova djela,koji nije predmet trazbine. 7.Imovinski odnosi vanbracnih drugova

Stari OZ iz 1978 kaze,imovina stecena radom zene i muskarca u vanbracnoj zajednici koja je trajala min. 3 godine smatra zajednickom imovinom.OZ trazi da zajednica traje duze vrijeme i da niti jedan od sudrugova nije u braku s trecom osobom. Vanbracni drugovi mogu imati stecevinu (rezultat zajednickog rada i zivota u zajednici) i vlastitu imovinu (imali prije ulaska u zajednicu). Mogu takoder sklopiti i vanbracni ugovor,ako tako pozele,primjenjuju ista pravila kao i za bracni ugovor (pisani oblik,ovjereni potpisi,sklopiti i prije izvanbracne zajednice,zabrani primjene stranog prava). Stvari mogu zakomplicirati odlukom suda da izvanbracna zajednica nije trajala dovoljno dugo,ili da nije doslo do prekida braka jednog od vanbracnik drugova.Tada se ne primjenjuje OP vec GP za imovinskopravne odnose.

8.Imovinski odnosi roditelja i djece Roditeljska skrb obuhvaca i zastitu imovinskih intersa djeteta.Imovinski interesi djeteta proizlaze iz cinjenice da je dijete vlasnik neke imovine po bilo kojem pravnom temelju (rad,nasljede,dar). Imovina djeteta odvojena je od imovine roditelja jer je dijete zaseban pravni subjekt.Dijete moze biti vlasnikom imovine jer je pravno sposobno,pravni subjekt,no moze raspolagati imovinom tek kad stekne poslovnu sposobnost.Do stjecanja poslovne sposobnosti o djetetu skrbe roditelji,posvojitelji (ukljucuje sklapanje pravnih poslova,upravljanje imovinom djeteta itd.).Tu roditeljsku duznost ovlasten je nadgledati centar,a u slucajevima predvidenim zakonom i ograniciti.

9.Imovina djeteta stecena radom

Imovinom koju je dijete steklo radom,nakon navrsene 15.g.,upravlja sam.Zakon o radu zabranjuje zaposljavanje djece mlade od 15 g. Uz odredene iznimke (snimanje filmova,izvodenje i pripremanje umjetnickih scenickih i sl. djela itd.).S navrsenih 15 godina moze sklopiti ugovor o radu,ako ga pisemno ovlasti zakonski zastupnik,ako ima skrbnika tada mu je potrebno dopustenje centra.Zakonski zastupnik moze u ime maloljetnika,protiv njegove volje,uvijek raskinuti ugovor o radu ili ogranicit ovlasti koje je dao. Imovinu stecenu radom (15.g.) upravlja sam,bez ogranicenja,oni mladi ne mogu upravljati tom imovinom,imovinom upravlja zakonski zastupnik.

10.Upravljanje imovinom maloljetnika od strane roditelja

Kad upravljaju maloljetnikovom imovinom,roditelji imaju pravni polozaj zakonskog zastupnika. Imovinom moraju upravljati kao dobri domacini.OZ razlikuje: -upravljanje prihodima (kamate,najamnine,dividende) -upravljanje samom imovinom djeteta (glavnica,dionica,nekretnine) Prihode roditelji mogu koristiti za njegovo uzdrzavanje,lijecenje,odgoj,skolovanje,obrazovanje ili podmirenje vaznih potreba djeteta.Roditelji su duzni uzdrzavati dijete,no ako oni za to nemaju dovoljno sredstava mogu koristiti prihode. Samu imovinu djeteta roditelji ne mogu samostalno otuditi ili opteretiti bez odobrenja centra.Radi provjere je li pravni posao u interesu djeteta te zasto i kako koristiti sredstva djeteta.Imovina djeteta ulagala je u veci obiteljski stan,centar bi odobrio,ali bi zahtijevao suvlanistvo djeteta u nekretnini u razmjernom udjelu. Oblik dodatne kontrole,obveza da svaki ugovor o raspolaganju imovinom maloljetnika mora biti sastavljen u obliku javnobiljeznickog akta. Za poduzimanje odgovarajucih postupovnih radnji pred sudom ili drzavnim tjelima koja se odnose na djetetovu imovinu potrebno je odobrenje centra.

11.Troskovi poroda izvanbracnog djeteta

Troskove nastale trudnocom i porodom vanbracnog djeteta podmiruju majka i otac,u skladu sa svojim imovinskim mogucnostima. U slucaju spora nadlezan je sud,koji ce na zahtijev jednog od roditelja odrediti udio svakog od njih u podmirivanju.Da bi majka bila u stanju traziti naknadu troskova,potrebno je da prethodno bude utvrdeno ocinstvo.Irelevantno je jeli ocinstvo utvrdeno priznanjem ili sudskom presudom,bitno je da je utvrdeno tko je otac djeteta.