o opstim... · web viewobrazovanje i vaspitanje razvija znanja, veštine, stavove i vrednosti koje...
TRANSCRIPT
PRAVILNIK
O OPŠTIM OSNOVAMA ŠKOLSKOG PROGRAMA
("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 5/2004)
Član 1
Ovim pravilnikom utvrđuju se Opšte osnove školskog programa po ciklusima u osnovnom obrazovanju i vaspitanju i vrstama i obrazovnim profilima u srednjem obrazovanju i vaspitanju.
Član 2
Opšte osnove iz člana 1 ovog pravilnika odštampane su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.
Član 3
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".
OPŠTE OSNOVE ŠKOLSKOG PROGRAMA
Opšte osnove školskog programa jesu osnova za: utvrđivanje osnova programa po ciklusima u osnovnom i vrstama srednjeg obrazovanja i vaspitanja; donošenje programa završnih i maturskih ispita; donošenje školskog programa i utvrđivanje kriterijuma vrednovanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se na osnovu školskog programa koji škola donosi u skladu sa zakonom.
Pod školskim programom podrazumevaju se svi sadržaji, procesi i aktivnosti usmereni na ostvarivanje ciljeva i ishoda obrazovanja i vaspitanja, propisani na republičkom i školskom nivou.
Opšte osnove školskog programa mogu da se menjaju saglasno stečenim iskustvima u primeni školskog programa, objektivnim pokazateljima uspešnosti i kvaliteta, stvarnim i projektovanim potrebama društva i obrazovnog sistema.
Opšte osnove školskog programa predstavljaju osnovu za izradu posebnih osnova školskog programa za svaku godinu primene školskog programa.
Školski program škole sastoji se od opšteg i posebnog dela.
Zastupljenost nastave opšteg i posebnog dela školskog programa određena je Zakonom i posebnim osnovama školskog programa za svaki razred.
Obavezni broj časova na godišnjem nivou propisuje se posebnim osnovama školskog programa.
1. OPŠTI PRINCIPI, CILJEVI I ISHODI
1.1
Opšti principi obrazovanja i vaspitanja
Opšti principi obrazovanja i vaspitanja su:
-
poštovanje nepovredivosti ljudskog života i individualne vrednosti, identiteta i integriteta svakog ljudskog bića;
-
jednaka vrednost svakog i jednakopravnost svih;
-
uvažavanje i poštovanje svih učesnika u obrazovnom procesu;
-
poštovanje i negovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda i prava deteta;
-
uvažavanje i poštovanje ličnosti i ličnih svojstava, uzrasnih i razvojnih karakteristika učenika i individualnih razlika među učenicima u pogledu načina učenja i brzine napredovanja;
-
pravednost, pravičnost i solidarnost;
-
decentralizacija, demokratizacija i profesionalizacija;
-
dostupnost i kvalitet;
-
odgovornost učesnika u obrazovnom procesu i nosilaca interesa u obrazovanju;
-
poštovanje, negovanje i odgovornost za održanje i unapređivanje prirodne i socijalne sredine;
-
obrazovanje je doživotni proces.
Principi na kojima se zasniva obrazovni proces:
-
obrazovanje priprema za informaciono, tehnološki napredno, globalno društvo;
-
obrazovanje se ostvaruje kombinovanjem disciplinarnog i integrisanog pristupa;
-
obrazovanje se ostvaruje aktivnim, kooperativnim i participativnim metodama nastave i učenja;
-
kvalitet i efikasnost obrazovanja i uspeh u obrazovanju određuju se stepenom ostvarenosti ishoda;
-
obrazovanje se ostvaruje u razvojno i obrazovno podsticajnom okruženju.
1.2 Opšti ciljevi obrazovanja i vaspitanja
Obrazovanje i vaspitanje razvija znanja, veštine, stavove i vrednosti koje osposobljavaju učenika da uspešno zadovoljava sopstvene potrebe i interese, razvija sopstvenu ličnost i potencijale, uz poštovanje drugih osoba, njihovog identiteta, potreba i interesa i aktivno i odgovorno učestvuje u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu i doprinosi demokratskom, ekonomskom i kulturnom razvoju društva.
Obrazovanje i vaspitanje se ostvaruje sa ciljem da svakom učeniku omogući:
-
razvoj svih aspekata ličnosti, u skladu sa razvojnim potrebama, potencijalima i interesovanjima;
-
da upozna sebe i da samostalno, promišljeno i odgovorno donosi odluke koje se tiču sopstvenog razvoja i budućeg života, i promišljeno i odgovorno učestvuje u donošenju odluka društvenih grupa i zajednice koje pripada;
-
poznavanje i razumevanje prirodnog i društvenog okruženja, njihove međusobne povezanosti i sopstvenog mesta u njima;
-
razvoj osećanja pripadnosti socijalnim grupama i društvu kao celini, kao i osećanje pripadnosti širem evropskom prostoru.
Obrazovanje i vaspitanje se ostvaruje sa ciljem da svakog učenika osposobi za:
-
kontinuirano obrazovanje, u skladu sa vlastitim potrebama, interesima, potencijalima i interesovanjima;
-
uspešno suočavanje sa izazovima savremenog sveta i života i izazovima budućnosti;
-
izbor i sticanje profesije, u skladu sa sposobnostima, interesovanjima i ekonomskim okruženjem, osiguranje zaposlenja i ostvarivanje sopstvenih prihoda;
-
izgradnju i usvajanje vrednosnih stavova;
-
aktivno učešće u očuvanju i negovanju sopstvene tradicije i kulture, kao i tradicije i kulture drugih;
-
zaštitu sopstvenih potreba i interesa, razvoj i očuvanje sopstvene autonomije i integriteta, uz poštovanje autonomije i integriteta drugih osoba;
-
uvažavanje, saradnju i solidarnost sa pripadnicima različitih socijalnih, etničkih i kulturnih grupa i aktivno učešće u razvoju i očuvanju društvene kohezije;
-
fizički aktivan i zdrav način života i kreativno korišćenje slobodnog vremena;
-
buduće partnerske odnose, bračni i porodični život i odgovorno roditeljstvo;
-
aktivno učešće u zaštiti i očuvanju prirode i prirodnih resursa.
Opšti ciljevi muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja
Muzičko i baletsko obrazovanje i vaspitanje ostvaruju se sa ciljem da svakom učeniku omoguće:
-
razvoj reproduktivno-kreativnih i estetskih aspekata ličnosti u skladu sa razvojnim potrebama, umetničkim potencijalima i interesovanjima;
-
da upozna sebe i da samostalno, promišljeno i odgovorno donosi odluke koje se tiču prvenstveno umetničkog razvoja i budućeg života;
-
da se opredeli i osposobi za određenu umetničku profesiju, da osigura umetničko angažovanje (zaposlenje) i ostvaruje sopstvene prihode;
-
poznavanje i razumevanje društvenog i kulturnog okruženja, njihove međusobne povezanosti i sopstvenog mesta u njima;
-
razvoj osećanja pripadnosti društvu i kulturi kao celini i osećanja pripadnosti širem evropskom društvenom i kulturnom prostoru.
Muzičko i baletsko obrazovanje i vaspitanje ostvaruju se sa ciljem da svakog učenika osposobe za:
-
kontinuirano umetničko obrazovanje u skladu sa sopstvenim potrebama, interesima, potencijalima i interesovanjima;
-
izgradnju i očuvanje lične umetničke autonomije i integriteta;
-
uspešno suočavanje sa izazovima budućeg umetničkog života;
-
kreativno korišćenje slobodnog vremena i amatersko bavljenje umetnošću;
-
usvajanje i izgradnju opštekulturnih i civilizacijskih vrednosnih stavova koji proizilaze iz nacionalne, evropske i svetske kulturne baštine;
-
očuvanje i prenošenje vlastitog kulturnog nasleđa;
-
aktivan doprinos razvoju, očuvanju i negovanju vlastite tradicije i kulture;
-
uvažavanje, saradnju i solidarnost sa pripadnicima različitih etničkih i kulturnih grupa;
-
doprinos integraciji u ukupne evropske kulturne i umetničke tokove.
1.3
Opšti ishodi obrazovanja i vaspitanja
Nakon završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja učenik će:
-
biti sposoban da efikasno komunicira na srpskom jeziku, maternjem jeziku i bar jednom stranom jeziku;
-
posedovati matematičku pismenost;
-
biti sposoban da uočava, analizira i rešava probleme;
-
biti sposoban da postavlja realne i ostvarljive ciljeve i planski i odgovorno radi na njihovoj realizaciji;
-
biti sposoban da učestvuje u timskom radu;
-
biti informatički pismen i sposoban da informacione tehnologije koristi na svrsishodan, efikasan i odgovoran način;
-
posedovati sistem osnovnih znanja o prirodnom i društvenom okruženju i svom mestu u njima;
-
poznavati svoje sposobnosti i osobine, poštovati sebe i biti sposoban da upravlja sopstvenim razvojem i životom;
-
posedovati ličnu autonomiju i integritet;
-
posedovati osećanje socijalne pripadnosti i privrženosti sopstvenoj porodici, naciji i kulturi, poznavati tradiciju i učestvovati u njenom očuvanju;
-
poznavati i poštovati identitet, kulturu i tradiciju drugih socijalnih grupa i zajednica i biti sposoban i zainteresovan da komunicira i sarađuje sa njihovim pripadnicima;
-
biti sposoban da jezikom umetnosti izrazi sopstvena osećanja, vrednosti i pogled na svet;
-
biti sposoban da razume različite forme i medije umetničkog izražavanja i komunikacije;
-
biti odgovoran prema sopstvenom zdravlju i njegovom unapređivanju i sposoban za samostalno i organizovano bavljenje fizičkom aktivnošću;
-
biti odgovoran prema očuvanju i unapređivanju kvaliteta životne sredine;
-
uvažavati i poštovati druge osobe;
-
poznavati i uvažavati osnovna ljudska prava i prava deteta i biti sposoban da aktivno učestvuje u njihovom ostvarivanju.
Opšti ishodi muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja
Na kraju završenog muzičkog obrazovanja učenik će:
-
biti sposoban da svira odnosno peva dela određenog stepena zahtevnosti;
-
biti sposoban da solistički ili u ansamblima svira odnosno peva određena dela;
-
biti sposoban da shvati umetnost posebno muziku kao integralni deo života i kulturnog nasleđa;
-
biti sposoban da razume i vrednuje različite aspekte muzičkog delovanja i primenjuje stečena znanja u različitim životnim situacijama;
-
razvijati i koristiti smisao za lepo;
-
biti osposobljen za nastavak muzičkog školovanja.
Na kraju završenog baletskog obrazovanja učenik će:
-
biti sposoban da prepoznaje i koristi različite tehnike i stilove baletskog umetničkog izražavanja kroz tradicionalnu, klasičnu i savremenu igru;
-
u potpunosti vladati tehnikama klasičnog baleta, savremene ili narodne igre;
-
biti sposoban da izražava sopstvene potencijale kroz solo igru ili igru u ansamblu;
-
biti psihofizički pripremljen za scenski nastup.
2. OBRAZOVNE OBLASTI
Obrazovne oblasti su srodni domeni znanja koji osiguravaju integrisan obrazovni i vaspitni program sa ciljem da se:
-
sadržaji, procesi i aktivnosti usklade sa uzrasnim, razvojnim i saznajnim karakteristikama, mogućnostima i potrebama učenika;
-
omogući povezivanje znanja, razvoj formativnih, generativnih i transfernih znanja i postupnost u izgradnji sistema pojmova;
-
nastava ostvaruje tematskim i problemskim pristupom.
Obrazovne oblasti su: Društvene nauke i filozofija, Jezik, književnost i komunikacija, Matematika, prirodne nauke i tehnologija, Umetnosti i Fizičko i zdravstveno vaspitanje.
Obrazovna oblast Društvene nauke i filozofija doprinosi razvijanju znanja, veština, stavova i vrednosti koji su neophodni za razvoj autonomne, humane, harmonične i interkulturno usmerene ličnosti sposobne da se snalazi u složenim uslovima društva i da kao odgovoran građanin doprinosi razvoju svoje zajednice.
Obrazovna oblast Jezik, književnost i komunikacija sa podoblastima: maternji jezik, srpski jezik kao nematernji jezik, strani jezici i klasični jezici, doprinosi razvoju kompetencija u komunikaciji i podstiču opšti razvoj intelektualnih i kreativnih sposobnosti.
Obrazovna oblast Matematika, prirodne nauke i tehnologija podstiče radoznalost, sistematičnost, kreativnost, dovitljivost, samouverenost i istrajnost, istraživačku aktivnost, apstraktno mišljenje i doprinose razvijanju znanja, mnogobrojnih veština i sposobnosti (korišćenja brojeva i merenja, konstrukcije i prostorne interpretacije, uopštavanja, rešavanja složenih i praktičnih problema itd).
Obrazovna oblast Umetnosti stvara prirodan okvir za nesmetano istraživanje, izražavanje i komunikaciju kroz opažanje, imaginaciju i stvaranje, ključne aspekte obrazovanja u oblasti, i doprinos kvalitetu učenja i u drugim obrazovnim oblastima.
Obrazovna oblast Fizičko i zdravstveno vaspitanje doprinosi sticanju znanja, veština, stavova i vrednosti potrebnih za skladan psihofizički razvoj, očuvanje i unapređivanje zdravlja, zdrav način života i odgovorno ponašanje koje vodi zdravlju.
2.1 Ciljevi obrazovnih oblasti
Zajednički ciljevi svih obrazovnih oblasti su da učenik:
-
stiče i unapređuje znanja, veštine, stavove i vrednosti;
-
razvija sposobnosti za logičko, apstraktno, kritičko i kreativno mišljenje, istraživanje i rešavanje problema i kritičko promišljanje stvarnosti;
-
razvija samostalnost, istrajnost, odgovornost, znanja o sebi i pozitivnu sliku o sebi;
-
razume sličnosti i različitosti pojedinaca i grupa, uvažava drugačije od sebe i uspostavlja pozitivne socijalne interakcije;
-
unapređuje znanja o sopstvenoj kulturi i drugim savremenim i klasičnim kulturama, tradiciji i univerzalnim vrednostima humanističke baštine;
-
razvija sposobnost za usavršavanje u ličnom, obrazovnom, profesionalnom, društvenom, javnom i drugim domenima;
-
ovlada informacionim tehnologijama.
Ciljevi obrazovne oblasti Društvene nauke i filozofija:
-
razumevanje pojava i procesa u društvu i prirodi i njihove povezanosti u prostoru i vremenu;
-
primena znanja, veština i stavova stečenih u oblasti društvenih nauka i filozofije u različitim okolnostima.
Ciljevi obrazovne oblasti Jezik, književnost i komunikacija:
-
razvijanje i unapređivanje jezičkih sposobnosti i znanja i osposobljavanje učenika da efikasno komunicira koristeći različite forme diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori;
-
unapređivanje znanja o književnoj tradiciji i univerzalnim vrednostima višejezičnosti;
-
negovanje ličnog izraza i komunikativnosti.
Ciljevi obrazovne oblasti Matematika, prirodne nauke i tehnologija:
-
razvijanje osnova naučne pismenosti;
-
razumevanje pojava na temelju naučnih znanja prirodnih nauka;
-
formiranje matematičke kulture;
-
sticanje znanja o prirodnim resursima i značaju ekološke ravnoteže.
Ciljevi obrazovne oblasti Umetnosti:
-
prepoznavanje i korišćenje različitih formi umetničkog izražavanja (vizuelne umetnosti, muzika, drama i pokret) i razmenjivanje sopstvenih osećanja i ideja u različitim umetničkim medijima;
-
razumevanje jezika i mogućnosti različitih medija umetničkog izražavanja u tradicionalnom i savremenom kontekstu;
-
sticanje i razvijanje osetljivosti za različite umetničke vrednosti (estetske i duhovne dimenzije ljudskog iskustva) i svesti o njima kroz upoznavanje umetničke tradicije i kulture ovog i drugih naroda.
Ciljevi obrazovne oblasti Fizičko i zdravstveno vaspitanje:
-
sticanje znanja, veština, stavova i vrednosti neophodnih za skladan psihofizički razvoj i očuvanje i unapređivanje zdravlja;
-
razvijanje motoričkih sposobnosti, umenja i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama;
-
osposobljavanje za samostalno vežbanje u slobodno vreme;
-
razvijanje kreativnosti kroz pokret.
2.2 Ciljevi i ishodi po obrazovnim oblastimaDruštvene nauke i filozofijaPrvi ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik će:
1.
Razumevanje pojava i situacija vezanih za neposredno društveno i prirodno okruženje
1.1.
poznavati osnovne karakteristike neposrednog prirodnog i društvenog okruženja i njihovu povezanost (reljef, vremenske prilike, prirodna bogatstva, naselja);
1.2.
razumeti šta je to što povezuje pojedince u porodici, domu, dvorištu - zgradi, školi, naselju i zavičaju;
1.3.
razumeti uloge, prava i obaveze unutar grupa kojima pripada;
1.4.
razumeti značaj postojanja pravila u grupi i učestvovati u njihovom donošenju;
1.5.
primenjivati pravila ponašanja u grupi.
2.
Razumevanje i uvažavanje sličnosti i razlika među pojedincima i grupama
2.1.
uvažavati razlike među pojedincima po izgledu, uzrastu, interesovanjima, polu, boji kože (rasi), jeziku, veri;
2.2.
prepoznavati i poštovati tradiciju društvenih grupa u neposrednom okruženju;
2.3.
umeti da opiše zanimanja ljudi u svom okruženju i poslove koje obavljaju;
2.4.
biti upoznat sa dečjim pravima i načinima njihovog ostvarivanja.
3.
Korišćenje različitih socijalnih veština u neposrednom društvenom okruženju
3.1.
razumeti svoja osećanja i potrebe i osećanja i potrebe drugih;
3.2.
primenjivati pravila pristojnog ponašanja u komunikaciji sa vršnjacima i odraslima;
3.3.
sarađivati u grupi i učestvovati u rešavanju zajedničkih zadataka i problema;
3.4.
biti sposoban da u odeljenju izrazi svoje mišljenje;
3.5.
biti sposoban da javno istupa u odeljenju, razredu, školi, itd;
3.6.
pomagati i prihvatati pomoć vršnjaka i odraslih;
3.7.
poštovati i primenjivati saobraćajna pravila, signalizaciju (pravila kretanja ulicom i otvorenim drumom, pravila prelaženja preko ulice: semafor i pešački prelaz) i koristiti prevozna sredstva.
4.
Osposobljavanje i snalaženje u prostoru i vremenu
4.1.
imenovati i odrediti glavne strane sveta prema Suncu;
4.2.
umeti da prikaže slikom i modelom objekte iz prirode i prepozna ih na geografskoj karti (boje za reljef, vode, granice, oznaka za naselje);
4.3.
biti sposoban da se snalazi u toku dana, sedmice, meseca i godine i imenovati deceniju;
4.4.
vremenski organizovati svoje aktivnosti, samostalno i uz pomoć odraslih;
4.5.
razumeti socijalnu potrebu za merenjem vremena (organizovanje rada i slobodnog vremena);
4.6.
znati da opiše različite aktivnosti ljudi u različitim godišnjim dobima.
5.
Osposobljavanje za samostalno učenje i dolaženje do informacija
5.1.
koristiti izvore informisanja kao što su: slike, fotografije, knjige, časopisi, TV, radio, CD, internet i informacije od osoba iz neposrednog okruženja;
5.2.
prepoznati sopstvene teškoće u učenju i tražiti pomoć od učitelja, vršnjaka, roditelja - staratelja;
5.3.
postavljati pitanja i tražiti odgovore;
5.4.
izvoditi jednostavna istraživanja (lična prošlost, prošlost roditelja - staratelja, prošlost i sadašnjost prostora u kome živi i uči, sezonske promene - godišnja doba u mestu u kome živi);
5.5.
izabrati način na koji će učiti i koristiti slobodno vreme.
6.
Razvijanje odgovornog odnosa prema sebi i okruženju
6.1.
ostvariti svoje potrebe na način koji ne ugrožava druge;
6.2.
izvršavati svoje obaveze u školi i porodici;
6.3.
prepoznavati načine na koje čovek utiče na svoje okruženje (izgradnja naselja, puteva, brana, mostova, uticaj na vegetaciju, itd.) i okruženje na njega (uticaj vremenskih prilika, kvaliteta vazduha, vode, hrane);
6.4.
znati da čuva i uređuje prostor u kom živi i uči;
6.5.
razvijati odgovoran odnos prema kulturnom nasleđu.
Društvene nauke i filozofijaDrugi ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik će:
1.
Razumevanje povezanosti prirodnog okruženja sa društvenim i kulturnim pojavama na određenoj teritorijalnoj celini
1.1.
razumeti osnovne prirodne (reljef, klima, vode, zemljište, biljni i životinjski svet) i društvene (stanovništvo, naselja, privredne delatnosti) karakteristike teritorijalne celine uz korišćenje karte;
1.2.
poznavati i razumeti prirodne i društvene karakteristike geografske regije u kojoj živi;
1.3.
razumeti prirodne i društvene karakteristike regija Srbije i Crne Gore, Balkana i Sredozemlja;
1.4.
znati uticaj prirodnog okruženja na način života i rada ljudi;
1.5.
umeti da objasni kako ljudske aktivnosti utiču na promene u prirodnom i društvenom okruženju;
1.6.
imenovati i razlikovati kulture i civilizacije koje su postojale u njegovoj regiji, Srbiji, Balkanu i Sredozemlju;
1.7.
umeti da objasni značaj zaštite, očuvanja i unapređivanja prirodne sredine.
2.
Razumevanje karakteristika društvenih grupa i određivanje svoje pripadnosti različitim društvenim grupama
2.1.
poznavati i razlikovati etničke grupe u svojoj regiji, Srbiji, Balkanu i Sredozemlju;
2.2.
umeti da opiše osnovne karakteristike etničkih grupa kojima pripada (prostor na kome grupa živi, jezik, običaji, tradicija, konfesija, itd.);
2.3.
biti u stanju da odredi svoju nacionalnu pripadnost i imenuje druge nacije u svom okruženju;
2.4.
umeti da opiše osnovne karakteristike drugih društvenih grupa kojima pripada (po srodstvu, aktivnostima, interesovanjima, mestu stanovanja, itd.);
2.5.
uvažavati sebe, druge ljude i kulturno će se ophoditi prema njima.
3.
Razumevanje i primena prostornih i vremenskih odrednica
3.1.
razumeti i primenjivati vremenske odrednice - datum, godina i decenija;
3.2.
umeti da definiše vek i milenijum;
3.3.
koristiti kalendarsko računanje vremena (decenija);
3.4.
imenovati, razlikovati i koristiti istorijske izvore (pisane, materijalne i usmena predanja);
3.5.
koristiti geografske i istorijske karte.
4.
Osposobljavanje za samostalno učenje i istraživanje
4.1.
pronalaziti i koristiti različite izvore informacija - štampane, elektronske, vizuelne, zvučne, itd;
4.2.
samostalno i u grupi rešavati zadatke i istraživati, prikupljajući različite podatke (o promenama u prostoru na kome živi, u društvenim grupama kojima pripada, itd.);
4.3.
razvijati vlastite strategije uspešnog učenja (razlikovanje bitnog od nebitnog, analiziranje podataka, samostalno zaključivanje, itd.);
4.4.
biti u stanju da postavlja pitanja, pronalazi odgovore i identifikuje teškoće na koje nailazi pri rešavanju problema;
4.5.
umeti da proceni uloženi trud i postignuće.
5.
Aktivno učestvovanje u životu grupa lokalne zajednice u skladu sa svojim interesovanjima i sposobnostima
5.1.
prepoznati svoje sposobnosti, prema njima usmeriti svoja interesovanja i ostvarivati ih na način koji ne ugrožava druge;
5.2.
sarađivati sa drugima (rad u grupi, rad u timu, itd.);
5.3.
biti u stanju da saoseća i pomaže vršnjacima i drugim ljudima;
5.4.
moći da rešava vršnjačke sukobe na nenasilan način;
5.5.
biti u stanju da izrazi svoja osećanja i ovlada načinima za prevazilaženje neprijatnih emocionalnih stanja;
5.6.
poštovati različita zanimanja;
5.7.
znati da postoje dečja prava i preuzimaće odgovarajuće obaveze u skladu sa svojim uzrastom;
5.8.
biti u stanju da se stara o životinjama tako što će ih hraniti, čuvati i neće ih povređivati;
5.9.
učestvovati u akcijama očuvanja, unapređivanja i zaštiti životne sredine (negovanje biljaka, učestvovanje u akcijama pošumljavanja, sakupljanja sekundarnih sirovina, čišćenja okoline i racionalno korišćenje vode i električne energije, itd.)
Društvene nauke i filozofijaTreći ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik će:
1.
Razumevanje i snalaženje u sadašnjosti na osnovu poznavanja sličnosti, specifičnosti i povezanosti društvenih pojava i procesa u prostoru i vremenu (Srbija i Crna Gora, Evropa, svet)
1.1.
usvojiti osnovne pojmove društvenih nauka (kultura, društvo, narod, država, stanovništvo, privreda, razvojnost, revolucija, vek, milenijum);
1.2.
znati osnovne činioce društvenih pojava i procesa (prirodna i geografska sredina, nauka, tehnologija, kultura, politika, ličnosti);
1.3.
znati događaje i ličnosti koji su obeležili istorijske periode u opštoj i nacionalnoj istoriji (stari vek, srednji vek, novi vek, savremeno društvo);
1.4.
znati da smesti ličnosti, pojave i procese u istorijske periode;
1.5.
biti u stanju da uoči povezanost pojava i procesa na svetskom i nacionalnom nivou u prošlosti i sadašnjosti;
1.6.
znati da poveže pojave i procese na lokalnom i nacionalnom nivou;
1.7.
biti sposoban da uoči da su pojave i procesi na lokalnom i nacionalnom nivou povezani sa pojavama i procesima na regionalnom i svetskom nivou;
1.8.
znati da uočava vezu društvenih i kulturnih vrednosti u prošlosti i sadašnjosti;
1.9.
prepoznavati fizičke karakteristike uslovljene geografskom sredinom;
1.10.
poštovati posebnosti svojih i drugih društvenih i kulturnih zajednica.
2.
Razumevanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture
2.1.
poznavati načine na koje društvo i kultura utiču na formiranje ličnosti i ponašanja pojedinca;
2.2.
shvatiti ulogu pojedinca u formiranju društva;
2.3.
prihvatiti i uvažavati drugog i druge bez obzira na rasne, nacionalne, verske, rodne (polne) i ostale razlike;
2.4.
odabrati načine svog učestvovanja u životu zajednice.
3.
Razumevanje povezanosti različitih naučnih disciplina
3.1.
biti sposoban da analizira istorijske izvore, istorijske i geografske karte;
3.2.
biti u stanju da razlikuje naučnu istorijsku i geografsku literaturu od naučno-popularne i umetničke literature;
3.3.
uočiti povezanost između društvenih i kulturnih promena i razvoja nauke;
3.4.
povezivati i koristiti znanja iz različitih naučnih oblasti u razumevanju društvenih pojava i procesa.
4.
Snalaženje u institucijama posredstvom kojih ljudi zadovoljavaju lične i zajedničke potrebe
4.1.
poznavati društvene ustanove kojima se zadovoljavaju lične i zajedničke potrebe (škola, bolnica, opština, sud, pošta, banka, pozorište, muzej, biblioteka, bioskop, itd.);
4.2.
poznavati načine na koje društvene i institucije kulture služe zadovoljenju ličnih i zajedničkih potreba;
4.3.
koristiti društveno i kulturno prihvatljive načine zadovoljavanja ličnih i zajedničkih potreba;
4.4.
ostvarivati dečja prava, poznavati osnovna ljudska prava i zalagati se za njihovo poštovanje;
4.5.
poznavati značaj i ulogu međunarodnih organizacija (Crveni krst, Crveni polumesec, OUN, Unesko, Unicef, itd.);
5.
Osposobljavanje za samostalno učenje i istraživanje
5.1.
biti u stanju da razlikuje predrasude od naučnih znanja o društvenim i kulturnim pojavama i procesima;
5.2.
biti u stanju da razlikuje mitsku od naučne interpretacije društvenih i kulturnih pojava i procesa;
5.3.
umeti da iskaže svoje stavove i argumentovano vodi dijalog;
5.4.
pratiti i usmeravati procese sopstvenog učenja;
5.5.
učestvovati u grupnom radu i istraživačkim projektima;
5.6.
umeti da koristi i prikaže podatke tabelarno, grafički i shematski;
5.7.
kritički koristiti informacije (razlikuje bitno od nebitnog, povezuje, organizuje, procenjuje sa stanovišta verodostojnosti).
6.
Odgovorno ophođenje prema sebi i aktivan odnos prema prirodnom i društvenom okruženju
6.1.
biti u stanju da doživi sebe kao ličnost, sa svim svojim osobenostima i u različitim društvenim ulogama;
6.2.
razviti samopoštovanje i odgovorno se odnositi prema sebi;
6.3.
razlikovati korisne od štetnih pojava po sopstvenu ličnost i svoje okruženje;
6.4.
konstruktivno rešavati sukobe sa vršnjacima i odraslima;
6.5.
poznavati važnost racionalnog korišćenja prirodnih i kulturnih resursa i ponašati se u skladu s tim;
6.6.
razviti odgovorno ophođenje prema kulturnom nasleđu;
6.7.
uspostaviti odgovoran odnos prema životinjama i biljkama kao jedinkama i kao vrstama.
7.
Identifikovanje sopstvenih sposobnosti, veština, talenata i interesovanja u svrhe profesionalne orijentacije
7.1.
razumeti važnost profesionalnog opredeljenja;
7.2.
prepoznati sopstvene sposobnosti, veštine, talente i interesovanja;
7.3.
postaviti realne ciljeve u izboru budućeg zanimanja.
Društvene nauke i filozofijaOpšte srednje obrazovanje i vaspitanje
CILJEVI
ISHODI
Učenik će:
1.
Poznavanje i razumevanje teorijskih osnova društvenih nauka i filozofije radi razumevanja društvenih i kulturnih pojava i procesa
1.1.
znati da navede i objasni osnovne pojmove društvenih nauka i filozofije (npr. društvo, država, kultura, ličnost, vrednosti, norme, kontinuitet i razvojnost, struktura, procesi, stanovništvo, itd.);
1.2.
umeti da koristi na odgovarajući način osnovne pojmove društvenih nauka i filozofije u razumevanju i objašnjavanju društvenih i kulturnih pojava i procesa;
1.3.
povezivati i koristiti znanja iz različitih društvenih nauka i humanističkih disciplina u razumevanju društvenih pojava i procesa;
1.4.
razumeti teorijske i metodološke specifičnosti društvenih nauka i filozofije;
1.5.
umeti da razlikuje vrednosne, analitičke i činjeničke iskaze;
1.6.
uvideti potrebu za neprekidnim preispitivanjem naučnih saznanja;
1.7.
umeti da napravi razliku između naučnih i paranaučnih teorija;
1.8.
umeti da objasni odnos nauke i tehnologije.
2.
Poznavanje i razumevanje kontinuiteta, promenljivosti i razvojnosti društvenih i kulturnih pojava
2.1.
razumeti evolutivnu prošlost čoveka;
2.2.
znati da objasni dejstvo različitih društvenih i kulturnih činilaca i njihove međusobne odnose u istorijskim procesima (npr. tehnološki, demografski, psihički, ekonomski, vojni, politički, religijski);
2.3.
razumeti i moći da objasni razvojnost društvenih i kulturnih pojava;
2.4.
razumeti činioce kontinuiteta i promena društvenih i kulturnih pojava i umeti da ih objasni primerima (lokalna zajednica, države, regioni, kontinenti, planete);
2.5.
znati da objasni veze između prirodnih i kulturnih pojava i procesa, između društva i prirode, u prostoru i vremenu.
3.
Poznavanje savremenih političkih, pravnih, ekonomskih, društvenih i ustanova kulture
3.1.
razumeti ustrojstvo i funkciju savremenih:
- političkih ustanova (država, parlament, izborni sistemi, političke stranke);
- pravnih ustanova (ustav, zakonodavstvo i pravosuđe);
- ekonomskih ustanova (novac, profit, tržište kapitala, roba i usluga, radne snage, berza, preduzeće);
- društvenih ustanova (vaspitno- obrazovne, zdravstvene, ustanove civilnog društva);
- ustanova kulture (pozorišta, muzeji, galerije, itd.);
3.2.
biti osposobljen da koristi mogućnost ostvarivanja svojih prava i potreba putem savremenih pravnih, društvenih, političkih i ekonomskih ustanova;
3.3.
izgrađivati i iznositi stavove o lokalnim, regionalnim, nacionalnim i svetskim problemima.
4.
Razvijanje sposobnosti učenja, istraživanja i kritičnog mišljenja
4.1.
koristiti pisane izvore informacija (knjige, časopisi, intervjui, novinski izveštaji, statistički podaci iz popisnih anketa);
4.2.
koristiti grafičke i likovne izvore informacija (tabele, geografske i istorijske karte, grafički prikazi, slike, video i digitalni zapisi);
4.3.
koristiti računar kao sredstvo za pisanje, računanje, pronalaženje, obradu i prikazivanje podataka (vladati najvažnijim aktuelnim programima i umeti da se kreće po informatičkim mrežama);
4.4.
koristiti usluge biblioteka, arhiva, muzeja;
4.5.
umeti da razlikuje bitne od nebitnih informacija i da procenjuje njihovu vrednost;
4.6.
analizirati i obrazlagati svoje stavove;
4.7.
argumentovano voditi dijalog;
4.8.
primenjivati stečena znanja pri formulisanju hipoteza za istraživanje;
4.9.
poznavati i koristiti logičke procedure u proveravanju hipoteza;
4.10.
moći samostalno i kao član tima da učestvuje u istraživačkim projektima;
4.11.
umeti da koristi elementarne istraživačke metode društvenih nauka;
4.12.
umeti da prati, procenjuje i upravlja procesom sopstvenog učenja.
5.
Negovanje nacionalnog i kulturnog identiteta i uključivanje u različite društvene i kulturne grupe
5.1.
razumeti pojam nacionalnog, etničkog i kulturnog identiteta;
5.2.
razumeti i uvažavati raznolikost grupa koje postoje u društvu i kulturi u kojoj živi;
5.3.
komunicirati na društveno i kulturno prihvatljive načine;
5.4.
uvažavati druge i učestvovati u životu različitih društvenih i kulturnih grupa;
5.5.
poštovati rodnu ravnopravnost (ravnopravnost polova);
5.6.
izgraditi odgovoran odnos prema kulturnom nasleđu.
6.
Razvijanje samosvesti, odgovorno ophođenje prema sebi i okruženju
6.1.
poštovati sebe i druge;
6.2.
graditi ličnu autonomiju, integritet, samokritičnost i upravljati sopstvenim životom;
6.3.
štititi svoje telesno i mentalno zdravlje;
6.4.
razumeti društvene i kulturne vrednosti i norme (etičke, pravne, estetske);
6.5.
znati da postoje društvene i kulturne vrednosti i norme drugačije od onih koje vladaju u njegovom okruženju i razvijati odnos tolerancije prema njihovim nosiocima;
6.6.
umeti da konstruktivno razrešava sukobe;
6.7.
izgraditi odgovoran odnos prema radu i uvažavati ljude svih profesija koje su u skladu sa društvenim i kulturnim vrednostima i normama;
6.8.
razumeti značaj porodice i poznavati njene funkcije u društvu;
6.9.
prepoznavati pojave štetne po prirodno i društveno okruženje i angažovati se u borbi protiv njih;
6.10.
znati da se odgovorno ophodi prema biljkama i životinjama kao jedinkama i kao vrstama.
7.
Odlučivanje o profesionalnoj orijentaciji u uslovima društvene i profesionalne pokretljivosti
7.1.
razumeti pojmove tržišta i tržišta rada, društvene i profesionalne pokretljivosti;
7.2.
prepoznavati činioce društvene i profesionalne pokretljivosti;
7.3.
uzimati u obzir sopstvene sposobnosti, interesovanja, iskustva i podatke o društvenoj i profesionalnoj pokretljivosti pri odlučivanju o vlastitoj profesionalnoj orijentaciji.
Društvene nauke i filozofijaSrednje stručno i umetničko obrazovanje i vaspitanje
CILJEVI
ISHODI
Učenik će:
1.
Poznavanje i razumevanje teorijskih osnova društvenih nauka i filozofije radi razumevanja društvenih i kulturnih pojava i procesa
1.1.
znati da navede i objasni osnovne pojmove društvenih nauka i filozofije (npr. društvo, država, kultura, ličnost, vrednosti, norme, kontinuitet i razvojnost, struktura, procesi, stanovništvo, itd.);
1.2.
umeti da koristi na odgovarajući način osnovne pojmove društvenih nauka i filozofije u razumevanju i objašnjavanju društvenih i kulturnih pojava i procesa;
1.3.
umeti da razlikuje vrednosne, analitičke i činjeničke iskaze;
1.4.
umeti da razlikuje naučne i paranaučne teorije, literaturu i informacije;
1.5.
razumeti odnos nauke i tehnologije.
2.
Poznavanje i razumevanje kontinuiteta, promenljivosti i razvojnosti društvenih i kulturnih pojava
2.1.
razumeti evolutivnu prošlost čoveka;
2.2.
razumeti dejstvo različitih društvenih i kulturnih činilaca i njihove međusobne odnose u istorijskim procesima (npr. tehnološki, demografski, psihički, ekonomski, vojni, politički, religijski);
2.3.
razumeti razvojnost društvenih i kulturnih pojava;
2.4.
umeti da uoči činioce kontinuiteta i promena društvenih i kulturnih pojava;
2.5.
razumeti veze između prirodnih i kulturnih pojava i procesa, između društva i prirode, u prostoru i vremenu.
3.
Poznavanje savremenih političkih, pravnih, ekonomskih, društvenih i ustanova kulture
3.1.
poznavati ustrojstvo i funkciju savremenih:
- političkih ustanova (država, parlament, izborni sistemi, političke stranke);
- pravnih ustanova (ustav, zakonodavstvo i pravosuđe);
- ekonomskih ustanova, (novac, profit, tržište kapitala, roba i usluga, radne snage, berza, preduzeće);
- društvenih ustanova (vaspitno- obrazovne, zdravstvene, ustanove civilnog društva);
- ustanova kulture (pozorišta, muzeji, galerije, itd.);
3.2.
biti osposobljen da koristi mogućnost ostvarivanja svojih prava i potreba putem savremenih pravnih, društvenih, političkih i ekonomskih ustanova;
3.3.
izgrađivati i iznositi stavove o lokalnim, regionalnim, nacionalnim i svetskim problemima.
4.
Razvijanje sposobnosti učenja, istraživanja i kritičkog mišljenja
4.2.
koristiti pisane izvore informacija (knjige, časopisi, intervjui, novinski izveštaji, statistički podaci iz popisnih anketa);
4.3.
koristiti grafičke i likovne izvore informacija (tabele, geografske i istorijske karte, grafički prikazi, slike, video i digitalni zapisi);
4.4.
koristiti računar kao sredstvo za pisanje, računanje, pronalaženje, obradu i prikazivanje podataka (vladati najvažnijim aktuelnim programima i umeti da se kreće po informatičkim mrežama);
4.5.
koristiti usluge biblioteka i muzeja;
4.6.
umeti da razlikuje bitne od nebitnih informacija;
4.7.
analizirati i obrazlagati svoje stavove;
4.8.
argumentovano voditi dijalog;
4.9.
moći samostalno i kao član tima da učestvuje u jednostavnim istraživačkim projektima;
4.10.
umeti da prati, procenjuje i upravlja procesom sopstvenog učenja.
5.
Negovanje nacionalnog i kulturnog identiteta i uključivanje u različite društvene i kulturne grupe
5.2.
razumeti pojam nacionalnog, etničkog i kulturnog identiteta;
5.3.
razumeti i uvažavati raznolikost grupa koje postoje u društvu i kulturi u kojoj živi;
5.4.
komunicirati na društveno i kulturno prihvatljive načine;
5.5.
uvažavati druge i učestvovati u životu različitih društvenih i kulturnih grupa;
5.6.
poštovati rodnu ravnopravnost (ravnopravnost polova);
5.7.
izgraditi odgovoran odnos prema kulturnom nasleđu.
6.
Razvijanje samosvesti, odgovorno ophođenje prema sebi i okruženju
6.2. poštovati sebe i druge;6.3. graditi ličnu autonomiju, integritet, samokritičnost i upravljati sopstvenim životom;
6.4.
štititi svoje telesno i mentalno zdravlje;
6.5.
razumeti društvene i kulturne vrednosti i norme (etičke, pravne, estetske);
6.6.
znati da postoje društvene i kulturne vrednosti i norme drugačije od onih koje vladaju u njegovom okruženju i razvijati odnos tolerancije prema njihovim nosiocima;
6.7.
umeti da konstruktivno razrešava sukobe;
6.8.
izgraditi odgovoran odnos prema radu i uvažavati ljude svih profesija koje su u skladu sa društvenim i kulturnim vrednostima i normama;
6.9.
razumeti značaj porodice i poznavati njene funkcije u društvu;
6.10.
prepoznavati pojave štetne po prirodno i društveno okruženje i angažovati se u borbi protiv njih;
6.11.
znati da se odgovorno ophodi prema biljkama i životinjama kao jedinkama i kao vrstama.
7.
Odlučivanje o profesionalnoj orijentaciji u uslovima društvene i profesionalne pokretljivosti
7.2.
razumeti pojmove tržišta i tržišta rada, društvene i profesionalne pokretljivosti;
7.3.
prepoznati činioce društvene i profesionalne pokretljivosti;
7.4.
uzimati u obzir sopstvene sposobnosti, interesovanja, iskustva i podatke o društvenoj i profesionalnoj pokretljivosti pri odlučivanju o vlastitoj profesionalnoj orijentaciji.
Jezik, književnost i komunikacijaPrvi ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik:
1.
Razvijanje jezičkih sposobnosti i osposobljavanje učenika da komunicira u svakodnevnim situacijama iz neposrednog okruženja
1.
Koristi receptivne jezičke veštine (slušanje, čitanje) u komunikativnim situacijama u vezi sa neposrednim okruženjem i ličnim potrebama.
2.
Koristi veštine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u komunikativnim situacijama u vezi sa neposrednim okruženjem i ličnim potrebama.
2.
Podsticanje razvoja mišljenja i izgrađivanje svesti o sebi i o okruženju
3.
Aktivno učestvuje u interakciji sa sagovornicima iz neposrednog okruženja.
4.
Ume da prenese sadržaj kratke poruke/teksta.
3.
Razvijanje svesti o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura
5.
Prepoznaje osnovne elemente jezičkog sistema.
6.
Čita i razume tekstove iz nacionalne i opšte književnosti za decu, razume njihove osnovne poruke i počinje da razvija sopstveni čitalački ukus.
4.
Bogaćenje mašte i razvijanje kreativnosti
7.
Prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.
Jezik, književnost i komunikacijaDrugi ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik:
1.
Razvijanje jezičkih sposobnosti i osposobljavanje učenika da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori.
1.
Uspešno koristi receptivne jezičke veštine (slušanje, čitanje) u različitim svakodnevnim komunikativnim situacijama.
2.
Uspešno koristi veštine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim svakodnevnim komunikativnim situacijama.
3.
Aktivno učestvuje u interakciji koristeći formu obraćanja primerenu sagovorniku i komunikativnoj situaciji.
2.
Podsticanje razvoja mišljenja i ovladavanja sopstvenim misaonim procesima; razvijanje sposobnosti za uočavanje veza i odnosa u širem okruženju i za objektivno sagledavanje stvarnosti.
4.
Ume da prenese osnovna značenja poruke/teksta.
5.
Poseduje osnovna funkcionalna znanja o jezičkoj strukturi, funkcijama i normi.
6.
Čita i razume tekstove iz nacionalne i opšte književne i kulturne baštine, prepoznaje njihove osnovne vrednosti i razvija sopstveni čitalački ukus.
7.
Prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu, tumači ih i zauzima stav o njima.
3.
Sticanje osnovnog uvida u sopstvenu kulturu i tradiciju i druge savremene kulture.
4.
Bogaćenje mašte i razvijanje kreativnosti i ličnog izraza.
Jezik, književnost i komunikacijaTreći ciklus
CILJEVI
ISHODI
Učenik:
1.
Razvijanje jezičkih sposobnosti i osposobljavanje učenika da efikasno komunicira u osnovnim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori.
1.
Vlada receptivnim jezičkim veštinama (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama.
2.
Vlada veštinama jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama.
3.
Učestvuje u različitim oblicima interakcije koristeći stil i formu obraćanja primerenu sagovorniku i komunikativnoj situaciji.
2.
Razvijanje sposobnosti mišljenja i kritičkog stava prema stvarnosti.
4.
Može da preoblikuje jezičku poruku/tekst, ne menjajući joj značenje, u skladu sa različitim komunikativnim potrebama.
5.
Poseduje funkcionalna znanja o jeziku, jezičkoj strukturi, funkcijama, i normi.
3.
Upoznavanje sa sopstvenom kulturom, književnom tradicijom, drugim savremenim kulturama, kao i univerzalnim vrednostima humanističke baštine i višejezičnosti.
6.
Čita i razume tekstove iz nacionalne i opšte književne i kulturne baštine, uočavajući njihove estetske, moralne, emocionalne, jezičke i kulturne vrednosti; razvija sopstveni čitalački ukus i samostalnost u recepciji književnog dela.
4.
Oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme, i negovanje ličnog izraza i komunikativnosti učenika.
7.
Prati i koristi medije, interpretira i preispituje medijske tekstove različitih vrsta.
Jezik, književnost i komunikacija Opšte srednje obrazovanje i vaspitanje
CILJEVI
ISHODI
Učenik:
1.
Unapređenje jezičkih sposobnosti i znanja stečenih u obaveznom obrazovanju i osposobljavanje učenika da efikasno komunicira koristeći različite forme diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori.
1.
Vlada receptivnim jezičkim veštinama (slušanje i čitanje) u širokom spektru komunikativnih situacija.
2.
Vlada veštinama jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u širokom spektru komunikativnih situacija.
3.
Učestvuje u različitim oblicima interakcije prilagođavajući jezički izraz sagovorniku i komunikativnoj situaciji. Samostalno osmišljava različite strategije za rešavanje problema i konflikata u komunikaciji.
4.
Može da, bez izmene značenja, preoblikuje najraznovrsnije jezičke sadržaje/tekstove u skladu sa različitim komunikativnim potrebama.
2.
Razvijanje sposobnosti apstraktnog i kreativnog mišljenja i kritičkog promišljanja stvarnosti.
5.
Poseduje funkcionalna i analitička znanja o jeziku, jezičkoj strukturi, funkcijama i normi.
6.
Selektivno i kritički prati, preispituje i vrednuje medijske tekstove različitih vrsta.
3.
Unapređenje znanja o sopstvenoj kulturi i drugim savremenim i klasičnim kulturama, književnoj tradiciji, kao i o univerzalnim vrednostima humanističke baštine i višejezičnosti.
4.
Razvijanje kreativnih sposobnosti i negovanje ličnog izraza i komunikativnosti učenika.
5.
Razvijanje sposobnosti za dalje usavršavanje u profesionalnom, društvenom, javnom i drugim domenima.
Jezik, književnost i komunikacija Srednje stručno i umetničko obrazovanje i vaspitanje
CILJEVI
ISHODI
Učenik:
1.
Unapređenje jezičkih sposobnosti i znanja stečenih u obaveznom obrazovanju i osposobljavanje učenika da efikasno komunicira koristeći različite forme diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori.
1.
Vlada receptivnim jezičkim veštinama (slušanje i čitanje) u širokom spektru komunikativnih situacija.
2.
Vlada veštinama jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u širokom spektru komunikativnih situacija.
3.
Učestvuje u različitim oblicima interakcije prilagođavajući jezički izraz sagovorniku i komunikativnoj situaciji. Samostalno osmišljava različite strategije za rešavanje problema i konflikata u komunikaciji.
2.
Razvijanje sposobnosti apstraktnog i kreativnog mišljenja i kritičkog promišljanja stvarnosti.
4.
Može da, bez izmene značenja, preoblikuje najraznovrsnije jezičke sadržaje/tekstove u skladu sa različitim komunikativnim potrebama.
5.
Poseduje funkcionalna znanja o jeziku, jezičkoj strukturi, funkcijama i normi.
6.
Selektivno i kritički prati, preispituje i vrednuje medijske tekstove različitih vrsta.
3.
Unapređenje znanja o sopstvenoj kulturi i drugim savremenim i klasičnim kulturama, književnoj tradiciji, kao i o univerzalnim vrednostima humanističke baštine i višejezičnosti.
4.
Razvijanje kreativnih sposobnosti i negovanje ličnog izraza i komunikativnosti učenika.
5.
Razvijanje sposobnosti za dalje usavršavanje u profesionalnom, društvenom, javnom i drugim domenima.
Jezik, književnost i komunikacijaMaternji jezik - prvi ciklus
Cilj nastave maternjeg jezika u prvom ciklusu jeste da učenik koristi osnovne tehnike čitanja i pisanja na pismu (pismima) maternjeg jezika, kao i druge jezičke kompetencije radi uspešnog komuniciranja, čitanja i razumevanja različitih vrsta tekstova, proširivanja sopstvenih znanja i razmene iskustava.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku prvog ciklusa učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prati i razume kratke tekstove različitih vrsta (izlaganja, saopštenja, didaktička uputstva, književne tekstove) na standardnom jeziku, prikupljajući informacije i bogateći znanja i rečnik
-
uočava da se u građenju poruka povezuju govor i drugi oblici izražavanja (pokret, slika, muzika, itd.)
Čitanje
-
tečno čita pismo (pisma) maternjeg jezika
-
primenjuje osnovne veštine i strategije čitanja
-
čita kratke tekstove različitih vrsta, prikupljajući informacije, bogateći znanja i rečnik, razvijajući iskustvo i maštu
-
čita i razume nelinearne elemente teksta (ilustracije, legende, tabele, jednostavne dijagrame)
-
koristi sadržaj knjige da bi pronašao traženi deo
-
uočava delove teksta (naslovi, podnaslovi, ime autora, odeljci, pasusi)
-
koristi slikovni rečnik ili rečnik na kraju knjige da bi otkrio značenje nepoznate reči
Jezička produkcija
Govor
-
pravilno izgovara glasove, reči i izraze, i pravilno intonira rečenicu
-
govori tečno, odgovarajućim tempom
-
koristi plan da bi pripremio kraće saopštenje o poznatoj temi
-
jasno formuliše iskaze, primereno govornoj situaciji
-
izražava misli, ideje, osećanja i stavove o raznim temama iz svog neposrednog okruženja, na osnovu iskustva i mašte
-
napamet govori kratke tekstove (recituje, govori po ulogama)
Pisanje
-
koristi pismo (pisma) maternjeg jezika poštujući pravopis
-
vlada osnovnim veštinama i strategijama pisanja
-
piše kraće tekstove različitih formi i namena izražavajući misli, ideje, osećanja i stavove o raznim temama iz neposrednog okruženja, na osnovu iskustva ili mašte
Interakcija
-
tolerantno i bez ustručavanja učestvuje u razgovoru držeći se teme i koristeći jezička sredstva primerena uzrastu i komunikativnoj situaciji
-
ume da saopšti i obrazloži svoj stav o nekom spornom pitanju (npr. prilikom igre sa vršnjacima)
-
ume da obavi telefonski razgovor
-
postavlja pitanja i daje odgovore, i u usmenom i u pisanom obliku, pridržavajući se konverzacijskih uzusa
-
koristi osnovne forme pisane komunikacije, tj. ume da napiše: pismo, poruku, spisak, obaveštenje, oglas, razglednicu, pozivnicu
Medijacija
-
formira i preoblikuje iskaze i kraće tekstove uz pomoć verbalnih i neverbalnih sredstava radi prenošenja osnovnih značenja
-
izdvaja ključne reči iz kratkog teksta
-
daje naslov tekstu, slici, stripu; daje podnaslove delovima teksta
Interpretacija/interakcija sa tekstom
-
koristi sopstveno znanje i iskustvo, kao i druge tekstove/ materijale da bi razumeo ono što čita
-
razlikuje stvarno od imaginarnog
-
prepoznaje i izdvaja osnovne ideje u tekstu
-
izdvaja i opisuje: zaplet, mesto i vreme događaja, sled događaja, glavne aktere i njihove osobine
-
prepoznaje figurativni jezik u književnom i neknjiževnom tekstu
-
izražava sopstveni utisak/mišljenje/stav o pročitanom potkrepljujući ga tekstom
Znanja o jeziku
-
prepoznaje glasove/slova, reči i rečenice
-
prepoznaje i razlikuje vrste reči (zajedničke i vlastite imenice, glagole, opisne prideve i lične zamenice)
-
razlikuje obaveštajnu, upitnu i zapovednu rečenicu
-
ume da podeli reč na slogove (jednostavniji slučajevi)
-
razlikuje osnovne glagolske oblike za iskazivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
-
identifikuje osnovne oblike promenljivih reči (npr. nominativ imenskih reči, odn. infinitiv glagola) kako bi mogao da upotrebljava rečnik
-
razlikuje reči istog i suprotnog značenja; reči koje označavaju nešto umanjeno/uvećano
-
razlikuje doslovno od prenesenog značenja
-
zna napamet alfabet (alfabete) maternjeg jezika
-
poseduje aktivan i pasivan rečnik koji odgovara njegovom uzrastu
Znanja o književnosti
-
razlikuje književni tekst od ostalih vrsta tekstova
-
razlikuje osnovne vrste književnog izražavanja (stih i prozu, pesmu i priču)
-
poznaje jednostavne književnojezičke forme (bajka, basna, mit, anegdota, šaljiva priča, priča o životinjama, vic ili dosetka, poslovica, zagonetka, razbrajalica)
Medijska pismenost
-
poznaje i koristi različite medije (npr. novine i časopise, filmove, TV-emisije, kompakt-diskove, i sl. namenjene deci) radi informisanja, obrazovanja, zabave
-
na elementarnom nivou tumači značenje medijskih poruka (saopštava šta je uočio, šta je naučio; šta mu se dopada i zašto, i sl.)
-
izražava ideje, iskustva, stavove i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnih medijskih tekstova (strip, novine, plakat, karikatura, itd.)
Jezik, književnost i komunikacijaMaternji jezik - drugi ciklus
Cilj nastave maternjeg jezika u drugom ciklusu jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti učenika.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku drugog ciklusa učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prati i razume tekstove različitih vrsta (izlaganja, saopštenja, obaveštenja, književne tekstove) na standardnom jeziku, prikupljajući informacije i bogateći znanja i rečnik
-
razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta
-
prepoznaje i razume implicitno u govoru
Čitanje
-
čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija, bogaćenje znanja i rečnika, razvijanje iskustva i mašte), koristeći odgovarajuće strategije čitanja
-
povezuje podatke iz teksta; upoređuje ih sa prethodno pročitanim ili sa onim što već zna
-
čita i razume nelinearne elemente teksta (ilustracija, legenda, tabela, dijagram, fusnota)
-
ume da otkrije značenje nepoznatih reči i izraza na osnovu konteksta i/ili pomoću rečnika
Jezička produkcija
Govor
-
jasno izražava misli, ideje, osećanja, stavove i maštu koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji
-
koristi različite forme usmenog diskursa - deskripcija, naracija
-
napamet govori kraće tekstove (recituje, govori po ulogama)
Pisanje
-
ume jasno i koherentno da izrazi misli, ideje, osećanja, stavove i maštu koristeći različite strategije pisanja
-
piše tekstove različitih formi i namena, poštujući pravopis
-
oslanja se na različite izvore informacija, kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja
-
navodi/citira izvore informacija
-
pregleda i rediguje sopstveni tekst
-
koristi nelinearne elemente teksta (npr. ilustracija, tabela, jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca
Interakcija
-
ume da inicira, podrži, vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primerena komunikativnoj situaciji
-
uvažava sagovornika, prepoznaje, razume i poštuje specifičnosti drugog i drugih
-
daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente
-
koristi različite forme pisane komunikacije
Medijacija
-
prepričava, sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta
-
izdvaja ključne reči iz teksta
Interpretacija/interakcija sa tekstom
-
razume i može da objasni kako se razvijaju radnja, kompozicija i motivi
-
razume figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu
-
razume i može da objasni razliku između autora i lika, pesnika i lirskog subjekta
-
prepoznaje različite uglove gledanja, mišljenja i stavove u tekstu
-
zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst, kao i na druga iskustva i znanja
Znanja o jeziku
-
prepoznaje i razlikuje vrste reči
-
prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente
-
poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione)
-
poseduje aktivan i pasivan rečnik koji odgovara njegovom uzrastu
Znanja o književnosti
-
razlikuje tri osnovna književna roda (lirika, epika, drama)
-
razlikuje književni rod od književne vrste
-
razlikuje osnovne epske vrste (roman, pripovetka, basna, bajka, epska pesma), lirske vrste (opisna, misaona, ljubavna, rodoljubiva pesma, itd.), dramske vrste (komedija, drama za decu, radio-drama, itd.)
-
razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku književnost
-
prepoznaje najčešća stilska sredstva
Medijska pismenost
-
selektivno koristi medije za informisanje, obrazovanje i zabavu
-
izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja
-
izražava stavove, ideje, osećanja, maštu i iskustva kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova
Jezik, književnost i komunikacijaMaternji jezik - treći ciklus
Cilj nastave maternjeg jezika u trećem ciklusu jeste da učenik:
- dosegne nivo jezičkih i komunikativnih znanja i sposobnosti koji će mu omogućiti da, koristeći standardni oblik maternjeg jezika, efikasno komunicira u usmenom i pisanom obliku u različitim situacijama i u različite svrhe,
- stekne znanja o jeziku, književnosti i medijima relevantna za njegovo buduće obrazovanje i profesionalni razvoj.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku obaveznog obrazovanja učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prati i razume duže i složenije tekstove različitih vrsta (izlaganja, saopštenja, obaveštenja, književne tekstove) na standardnom jeziku, prikupljajući informacije i bogateći znanja i rečnik
-
prepoznaje i razume implicitno i višeznačno u govoru
-
razume upotrebu različitih govornih stilova i registara
-
ima razvijenu kulturu slušanja u različitim komunikativnim situacijama (npr. predavanje, razgovor, diskusija)
Čitanje
-
čita različite vrste dužih i složenijih tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija, bogaćenje znanja i rečnika, razvijanje iskustva i mašte), prilagođavajući strategiju čitanja cilju čitanja i vrsti teksta
-
povezuje informacije unutar teksta i između više različitih tekstova i samostalno izvodi zaključke na osnovu njih
-
čita i razume nelinearne elemente teksta (ilustracija, legenda, tabela, dijagram, grafikon, shematski prikaz, fusnota, itd.)
-
koristi različite mogućnosti da otkrije značenje nepoznatih reči i izraza (kontekst, analogija; izdvajanje delova reči; pronalaženje informacije u rečniku, enciklopediji, priručniku, bazi podataka i na Internetu)
Jezička produkcija
Govor
-
jasno i precizno izražava misli, ideje, osećanja, stavove i maštu, koristeći odgovarajuće strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji
-
ume da opisuje, priča, objašnjava, argumentuje, ubeđuje, zabavlja govoreći o različitim temama u različitim komunikativnim situacijama
-
napamet govori različite tekstove (recituje, govori po ulogama)
Pisanje:
-
piše jasan i logički strukturiran tekst o različitim temama u različite svrhe, poštujući pravopis
-
koristi različite strategije pripremanja i redigovanja teksta
-
koristi i pravilno navodi različite izvore
-
prilagođava grafičku formu teksta njegovoj logičkoj strukturi i nameni
-
koristi nelinearne elemente teksta (npr. tabela, dijagram, grafikon, fusnota) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca
Interakcija
-
uspešno učestvuje u formalnim i neformalnim razgovorima, diskusijama i debatama prilagođavajući jezički izraz komunikativnoj situaciji
-
uvažava sagovornika, prepoznaje, razume i poštuje individualne i kulturne specifičnosti drugog i drugih
-
prepoznaje probleme u komunikaciji i daje svoj doprinos u njihovom razrešavanju
-
vlada konvencijama obraćanja u pisanoj formi: ume da napiše različite vrste poruka, pisama, zahteva, molbi, itd.
Medijacija
-
prepričava, sažima i rezimira sadržaj interakcije, odnosno teksta u skladu sa potrebama/namenom
-
izdvaja ključne reči iz teksta u skladu sa različitim potrebama/namenama
Interpretacija/interakcija sa tekstom
-
ima svest o značaju čitanja i izgrađenu potrebu da čita književna dela iz nacionalne i svetske baštine
-
uočava strukturu teksta i načine uspostavljanja njegove semantičke celovitosti
-
razume različite uglove gledanja, mišljenja i stavove u tekstu, kao i eksplicitno i implicitno u tekstu
-
zauzima kritički stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst, kao i na druga iskustva i znanja
Znanja o jeziku
-
poseduje osnovna sociolingivistička znanja o maternjem jeziku i njegovom okruženju
-
ima izgrađenu svest o mestu i značaju nacionalnog standardnog jezika
-
poseduje funkcionalna znanja o strukturi maternjeg jezika, jezičkim funkcijama i normi
-
poseduje odgovarajući leksičko-terminološki fond
-
poznaje osnovne jezičke i komunikacijske priručnike i zna da se služi njima
-
ume da (pro)ceni sopstveno znanje i zna na koji način da održava i dalje razvija stečena znanja i veštine
Znanja o književnosti
-
razume pojam i funkciju književnosti
-
poseduje osnovna književnoteorijska znanja i ume da ih primenjuje
-
razume pojam književnog roda i vrste i poznaje njihovu klasifikaciju
-
zna osnovne književne stilove i epohe (npr. klasicizam, romantizam, realizam)
-
poznaje osnovne književno-naučne (nefikcionalne) vrste (npr. biografija, autobiografija, dnevnik, letopis, hronika)
-
ima razvijenu svest o potrebi negovanja sopstvene književne kulture
Medijska pismenost
--
poznaje funkcije, upotrebu, uticaj i značaj medijaselektivno i kritički prati sadržaje iz različitih oblasti medijske produkcije
-
identifikuje različita gledišta o istoj temi u okviru istog medijskog teksta; poredi različite prikaze istog događaja u različitim medijima
-
izražava stavove, ideje, sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje medijskih tekstova
Jezik, književnost i komunikacijaMaternji jezik i književnost - opšte srednje obrazovanje i vaspitanje
Cilj nastave maternjeg jezika i književnosti u opštem srednjem obrazovanju jeste da svaki učenik, u okviru sopstvenih sposobnosti i mogućnosti, maksimalno razvije jezičke i komunikativne kompetencije koje mu omogućavaju uspešnu i efikasnu komunikaciju u različitim društvenim prilikama, kao i da se osposobi za dalje stručno i profesionalno usavršavanje. Tokom opšteg srednjeg obrazovanja učenik takođe treba da stekne funkcionalna i teorijska znanja o jeziku i književnosti, i o njihovoj ulozi u društvu.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku opšteg srednjeg obrazovanja učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prati i razume složene tekstove različitih vrsta (izlaganja, saopštenja, obaveštenja, stručne i književne tekstove) na standardnom jeziku, organizujući, odabirajući i razvrstavajući primljene informacije u različite srhe
-
razlikuje i toleriše govorne varijetete; razume upotrebu različitih stilova i registara
-
ima razvijenu kulturu slušanja u različitim komunikativnim situacijama (npr. dijalog, diskusija, debata, predavanje)
Čitanje
-
čita različite vrste složenih tekstova u različite svrhe, koristeći odgovarajuće tehnike i strategije čitanja; prilagođava tehniku čitanja cilju čitanja i vrsti teksta i samostalno odabira relevantne izvore
-
povezuje informacije unutar teksta i između više različitih tekstova, uspostavljajući logičku hijerarhiju među njima
-
samostalno izvodi zaključke na osnovu teksta i formira stav
-
koristi različite mogućnosti za utvrđivanje značenja nepoznatih reči i izraza (npr. gramatička i semantička analiza; analogija, kontekst; pronalaženje informacije u rečniku, enciklopediji, priručniku, bazi podataka i na Internetu)
Jezička produkcija
Govor
-
uobličava logički koherentne iskaze različite dužine, složenosti, forme i tematike, koristeći odgovarajuće strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji
-
govori u zadatim okolnostima (recitacija, beseda, prezentacija, promocija, učestvovanje u predstavi)
-
poštuje ortoepsku normu standardnog jezika
Pisanje
-
uobličava jasne i logički koherentne tekstove različite dužine, složenosti, forme i tematike, koristeći odgovarajuće tehnike pripremanja i redigovanja teksta i poštujući pravopisnu normu
-
koristi i pravilno navodi različite izvore
-
prilagođava ukupnu organizaciju i grafičku formu teksta njegovoj logičkoj strukturi i nameni
-
koristi nelinearne elemente teksta (ilustracija, shema, tabela, dijagram, grafikon, fusnota) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca
Interakcija
-
uspešno učestvuje u formalnim i neformalnim razgovorima, diskusijama i debatama o različitim temama, prilagođavajući se komunikativnoj situaciji
-
ume da oceni sopstvenu poziciju u datim komunikativnim okolnostima i ponaša se u skladu sa njom
-
uvažava sagovornika, prepoznaje, razume i poštuje individualne i kulturne specifičnosti drugog i drugih i određuje se u odnosu na njih
-
efikasno prilagođava izlaganje različitim vremenskim ograničenjima
-
u argumentaciji integriše informacije i ideje iz različitih izvora navodeći njihovo poreklo
-
prepoznaje probleme i konflikte u komunikaciji i daje svoj doprinos njihovom prevazilaženju
-
vlada konvencijama obraćanja u pisanoj formi: ume da napiše različite vrste poruka, pisama, zahteva, molbi; ume da reaguje na javne pozive, oglase, peticije, ankete i konkurse
Medijacija
-
tumači, prepričava, sažima, rezimira sadržaj interakcije, odn. teksta u skladu sa potrebama/namenom
-
izdvaja ključne reči iz teksta o poznatoj ili nepoznatoj temi u skladu sa različitim potrebama/namenama
Interpretacija/Interakcija sa tekstom
-
uočava relevantne stilske, tematsko-motivske, morfološke i žanrovske osobine teksta
-
prepoznaje inherentna svojstva dela (npr. ozbiljno, tragično, komično; imaginativno, stvarno; parodijsko, ironično)
-
poseduje razvijen čitalački ukus; samostalno tumači delo i sudi o njemu
-
služi se sekundarnom literaturom pri interpretaciji teksta
Znanja o jeziku
-
jezik posmatra kao celovit sistem sa višestrukim funkcijama
-
poseduje osnovna sociolingvistička znanja o maternjem jeziku i njegovom okruženju
-
poznaje i razlikuje jezičke jedinice (reč, sintagma, rečenica, tekst); razume odnose među njima i jezičku hijerarhiju
-
razume pojam rečenične perspektive u odnosu na strukturu i funkciju rečenice i teksta
-
razume i koristi odgovarajući leksičko-terminološki fond
-
svestan je promena u jeziku i poznaje istorijat maternjeg jezika
-
poseduje osnovna znanja o savremenim lingvističkim disciplinama
-
služi se opštim i stručnim jezičkim i komunikacijskim priručnicima
-
ume da (pro)ceni sopstveno znanje i zna na koji način da održava i dalje razvija stečena znanja i veštine
Znanja o književnosti
-
razume pojam i funkciju književnosti
-
razlikuje pojam književnosti od znanja o književnosti i poznaje osnovne načine proučavanja književnog dela (književna kritika, teorija i istorija)
-
poseduje osnovna znanja iz teorije proze i teorije stiha
-
prepoznaje figurativni jezik u književnom i neknjiževnom tekstu i razume njegovo značenje; razume značaj različitih stilskih postupaka
-
razume pojam književnog roda i vrste; poznaje tradicionalnu i modernu klasifikaciju žanra
-
razlikuje književne vrste od književno-naučnih (nefunkcionalnih) vrsta (npr., biografija, autobiografija, dnevnik, memoari, anali letopisi, hronike), žanrova nastalih iz dodira sa drugim umetnostima (libreto, filmski scenario) i društveno-političkim okruženjem (besednička proza)
-
razume pojam stila u književnosti; poznaje opšta svojstva i poetičke norme epoha u dijahronom nizu (od antike do danas)
-
ima uvid u istorijski razvoj književnosti u nacionalnim i svetskim okvirima, kao i u njenu povezanost sa drugim umetnostima i humanističkim disciplinama (slikarstvo, muzika, religija, filozofija, psihologija)
-
ima razvijenu svest o potrebi negovanja sopstvene književne kulture
Medijska pismenost
--
razume funkcije, upotrebu, uticaj i značaj medijaselektivno i kritički prati sadržaje iz različitih oblasti medijske produkcije; samostalno ih tumači i vrednuje
-
poseduje osnovna znanja o medijskoj produkciji i o razvoju medija
-
samostalno i grupno oblikuje medijske tekstove različitih vrsta
Jezik, književnost i komunikacijaMaternji jezik i književnost - srednje stručno i umetničko obrazovanje i vaspitanje
Cilj nastave maternjeg jezika i književnosti u srednjem stručnom i umetničkom obrazovanju jeste da svaki učenik, u okviru sopstvenih sposobnosti i mogućnosti, maksimalno razvije jezičke i komunikativne kompetencije koje mu omogućavaju uspešnu i efikasnu komunikaciju u različitim društvenim prilikama, kao i da se osposobi za dalje stručno i profesionalno usavršavanje.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku srednjeg stručnog i umetničkog obrazovanja učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prati i razume složene tekstove različitih vrsta (izlaganja, saopštenja, obaveštenja, stručne i književne tekstove) na standardnom jeziku, organizujući, odabirajući i razvrstavajući primljene informacije u različite svrhe
-
razlikuje i toleriše govorne varijetete; razume upotrebu različitih stilova i registara
-
ima razvijenu kulturu slušanja u različitim komunikativnim situacijama (npr. dijalog, diskusija, debata, predavanje)
Čitanje
-
čita različite vrste složenih tekstova u različite svrhe, koristeći odgovarajuće tehnike i strategije čitanja; prilagođava tehniku čitanja cilju čitanja i vrsti teksta i samostalno odabira relevantne izvore
-
povezuje informacije unutar teksta i između više različitih tekstova, uspostavljajući logičku hijerarhiju među njima
-
samostalno izvodi zaključke na osnovu teksta i formira stav
-
koristi različite mogućnosti za utvrđivanje značenja nepoznatih reči i izraza (npr. gramatička i semantička analiza; analogija, kontekst; pronalaženje informacije u rečniku, enciklopediji, priručniku, bazi podataka i na Internetu)
Jezička produkcija
Govor
-
uobličava logički koherentne iskaze različite dužine, složenosti, forme i tematike, koristeći odgovarajuće strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji
-
govori u zadatim okolnostima (recitacija, beseda, prezentacija, promocija, učestvovanje u predstavi)
-
poštuje ortoepsku normu standardnog jezika
Pisanje
-
uobličava jasne i logički koherentne tekstove različite dužine, složenosti, forme i tematike, koristeći odgovarajuće tehnike pripremanja i redigovanja teksta i poštujući pravopisnu normu koristi i pravilno navodi različite izvore
-
prilagođava ukupnu organizaciju i grafičku formu teksta njegovoj logičkoj strukturi i nameni
-
koristi nelinearne elemente teksta (ilustracija, shema, tabela, dijagram, grafikon, fusnota) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca
Interakcija
-
uspešno učestvuje u formalnim i neformalnim razgovorima, diskusijama i debatama o različitim temama, prilagođavajući se komunikativnoj situaciji
-
ume da oceni sopstvenu poziciju u datim komunikativnim okolnostima i ponaša se u skladu sa njom
-
uvažava sagovornika, prepoznaje, razume i poštuje individualne i kulturne specifičnosti drugog i drugih i određuje se u odnosu na njih
-
efikasno prilagođava izlaganje različitim vremenskim ograničenjima
-
u argumentaciji integriše informacije i ideje iz različitih izvora navodeći njihovo poreklo
-
prepoznaje probleme i konflikte u komunikaciji i daje svoj doprinos njihovom prevazilaženju
-
vlada konvencijama obraćanja u pisanoj formi: ume da napiše različite vrste poruka, pisama, zahteva, molbi; ume da reaguje na javne pozive, oglase, peticije, ankete i konkurse
Medijacija
-
tumači, prepričava, sažima, rezimira sadržaj interakcije, odn. teksta u skladu sa potrebama/namenom
-
izdvaja ključne reči iz teksta o poznatoj ili nepoznatoj temi u skladu sa različitim potrebama/namenama
Interpretacija/Interakcija sa tekstom
-
uočava relevantne stilske, tematsko-motivske, morfološke i žanrovske osobine teksta
-
prepoznaje inherentna svojstva dela (npr. ozbiljno, tragično, komično; imaginativno, stvarno; parodijsko, ironično)
-
poseduje razvijen čitalački ukus; samostalno tumači delo i sudi o njemu
-
služi se sekundarnom literaturom pri interpretaciji teksta
Znanja o jeziku
-
jezik posmatra kao celovit sistem sa višestrukim funkcijama
-
poseduje osnovna sociolingvistička znanja o maternjem jeziku i njegovom okruženju
-
poznaje i razlikuje jezičke jedinice (reč, sintagma, rečenica, tekst); razume odnose među njima
-
razume i koristi odgovarajući leksičko-terminološki fond
-
poznaje istorijat maternjeg jezika
-
služi se opštim i stručnim jezičkim i komunikacijskim priručnicima
-
ume da (pro)ceni sopstveno znanje i zna na koji način da održava i dalje razvija stečena znanja i veštine
Znanja o književnosti
-
razume pojam i funkciju književnosti
-
poseduje osnovna znanja iz teorije proze i teorije stiha
-
prepoznaje figurativni jezik u književnom i neknjiževnom tekstu i razume njegovo značenje; razume značaj različitih stilskih postupaka
-
poznaje osnovne književne rodove i vrste
-
razlikuje književne vrste od književno-naučnih (nefunkcionalnih) vrsta (npr., biografija, autobiografija, dnevnik, memoari, anali, letopisi, hronike), žanrova nastalih iz dodira sa drugim umetnostima (libreto, filmski scenario) i društveno-političkim okruženjem (besednička proza)
-
razume pojam stila u književnosti; poznaje opšta svojstva i poetičke norme epoha u dijahronom nizu (od antike do danas)
-
ima uvid u istorijski razvoj književnosti u nacionalnim i svetskim okvirima, kao i u njenu povezanost sa drugim umetnostima i humanističkim disciplinama (slikarstvo, muzika, religija, filozofija, psihologija)
-
ima razvijenu svest o potrebi negovanja sopstvene književne kulture
Medijska pismenost
--
razume funkcije, upotrebu, uticaj i značaj medijaselektivno i kritički prati sadržaje iz različitih oblasti medijske produkcije; samostalno ih tumači i vrednuje
-
poseduje osnovna znanja o medijskoj produkciji i o razvoju medija
-
samostalno i grupno oblikuje medijske tekstove različitih vrsta
Jezik, književnost i komunikacijaSrpski jezik kao nematernji jezik
Srpski jezik kao nematernji jezik osnovni je predmet u školama gde se nastava odvija na jeziku nacionalnih manjina.
Cilj nastave srpskog kao nematernjeg jezika jeste razvijanje svesti učenika o pripadanju široj društvenoj zajednici, njegovo osposobljavanje za dalje obrazovanje i za uključivanje u svet rada, kao i omogućavanje njegovog ravnopravnog učešća u društvenim, ekonomskim i drugim tokovima državne zajednice.
Za nastavu srpskog kao nematernjeg jezika utvrđuju se minimalni ishodi po nivoima obrazovanja i to:
- na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja jezička kompetencija na nivou B1 Zajedničkog evropskog okvira Saveta Evrope;
- na kraju srednjeg obrazovanja, kako opšteg tako i stručnog i umetničkog, jezička kompetencija na nivou C1 Zajedničkog evropskog okvira Saveta Evrope.
Ishodi po ciklusima utvrđuju se posebnim osnovama školskog programa.
Jezik, književnost i komunikacijaStrani jezik kao osnovni predmet - prvi ciklus
Cilj nastave stranog jezika kao osnovnog predmeta u prvom ciklusu je da osposobi učenika da na stranom jeziku komunicira na osnovnom nivou u usmenom i pisanom obliku o temama iz njegovog neposrednog okruženja. U isto vreme, nastava stranih jezika treba da:
- podstakne razvijanje svesti o sopstvenom napredovanju radi jačanja motivacije za učenje jezika;
- olakša razumevanje drugih i različitih kultura i tradicija;
- stimuliše maštu, kreativnost i radoznalost;
- podstiče upotrebu stranog jezika u lične svrhe i iz zadovoljstva.
Ishodi:
Jezičke aktivnosti
Po završetku prvog ciklusa učenik:
Jezička recepcija
Slušanje
-
prepoznaje glasove u govornom lancu, akcenat, ritam i intonaciju
-
razume kratke dijaloge, priče i pesme o poznatim temama, koje čuje uživo, ili sa audio-vizuelnih zapisa
-
razume i reaguje na odgovarajući način na kratke usmene poruke u vezi sa ličnim iskustvom i sa aktivnostima na času (poziv na igru, zapovest, uputstvo itd.)
Čitanje
-
prepoznaje slova, napisane reči i rečenice i poštuje pravopisne znake prilikom čitanja
-
razume osnovna značenja kratkih pisanih i ilustrovanih tekstova
Jezička produkcija
Govor
-
razgovetno izgovara glasove, akcentuje reči, poštuje ritam i intonaciju
-
daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju uz nastavnikovu pomoć i samostalno
-
opisuje u nekoliko rečenica poznatu radnju ili situaciju
Pisanje
-
prepisuje, dopunjava i piše reči i kraće rečenice poštujući pravopis
Interakcija
-
sa sagovornicima razmenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom
-
razmenjuje informacije o hronološkom i meteorološkom vremenu
-
učestvuje u komunikaciji (u paru, u grupi, itd.)
-
prepoznaje kad nešto ne razume, postavlja pitanja i traži razjašnjenja
Medijacija
Na ovom uzrastu nisu predviđeni ishodi za ovu kategoriju.
Interpretacija/interakcija sa tekstom
Na ovom uzrastu nisu predviđeni ishodi za ovu kategoriju.
Znanja o jeziku
-
prepoznaje osnovne gramatičke elemente