npp elektricar

1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ZANIMANJE

ELEKTRIAR

ZANIMANJE ELEKTROTEHNIKE STRUKE 3 godine

STRUNO OBRAZOVANJE

2

ELEKTRIAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije

Posjeduje teorijska i praktina znanja iz osnova elektrotehnike; Poznaje elektrotehnike materijale, elektrine i elektronske komponente i

sklopove; Izvodi elektromonterske radove i vri potrebna mjerenja; Posjeduje osnovna znanja za montau, ispitivanje i kontrolu, putanje u

rad, rukovanje i odravanje elektroenergetskih postrojenja i ureaja; Poznaje osnovna impulsna kola i osnovna integrisana kola; Posjeduje osnovna znanja o instaliranju i programiranju PLC ureaja

(programabilnih logikih kontrolera PLC Programmable Logic Controllers);

Posjeduje osnovna znanja za funkcionalni rad i instaliranje osnovnih elemenata automatike.

Opis poslova

Elektriari razvode elektrine kablove i odravaju elektrine mree u objektima

i na dalekovodima. Elektriari i proizvode, montiraju, kontroliu i odravaju elektronske sklopove, ureaje i opremu, izvode elektromonterske radove i vri potrebna mjerenja te odravaju i popravljaju ureaje i opremu za audiotehniku i videotehniku. Mogu raditi u industriji i raznim organizacijama koje trebaju njihove usluge.

Da bi mogli uspjeno raditi, moraju poznavati naela rada elektronikih mjernih

instrumenata, postupke obrade materijala i komponenata, djelovanje spojeva, sastavnih dijelova i mehanizama koji se primjenjuju u elektronikim ureajima.

Trebaju poznavati elektronske komponente i digitalnu elektroniku. Prilikom

rutinskog servisa oni instaliraju, testiraju i popravljaju opremu, kako bi provjerili da li ispravno funkcionie.Vode detaljne biljeke o svakom dijelu opreme, kako bi bili evidentirani podaci o popravcima i problemima. Kada nastane kvar na elektronikoj opremi, prvo trebaju prouiti nain rada opreme. Zatim provjeravaju uobiajene uzroke kvarova, kao to su gubitak veza ili oteenje na komponentama. Ako ne mogu utvrditi uzrok kvara rutinskom provjerom, koriste se nacrtima i proizvoaevim specifikacijama koje sadre razne upute za lokaciju problema. Pojedini dijelovi opreme mogu se samodijagnosticirati, to olakava posao. Kada otkriju izvor problema, otklanjaju kvarove strujnoga kola, zamjenjuju defektne komponente i vodove, te prilagoavaju i kalibriraju opremu runim alatom, kao to su klijeta i odvijai, kao i mjernim instrumentima.

3

Radni uvjeti

U poslu se ne mogu izbjei neugodni poloaji tijela. Podiu i sputaju aparate s kojima rade, puno se saginju, klee, a i podvlae se ispod opreme. U industriji rade smjenski, a pogoni u kojima rade mogu biti buni, neisti i slabo prozraeni. Konsultiraju ih u sluaju kvara na elektronskoj opremi. Elektriari u servisima elektronike opreme uglavnom rade u prostorijama koje su mirne, osvijetljene i prozraene. Moraju se spremno odazvati pozivu klijenata. Dio vremena provode na terenu i na putovanju. Moraju slijediti mjere zatite na radu, kako bi izbjegli manje opekotine i ozljede nastale od strujnog udara. Poeljne osobine, osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje

Zbog rada s raznobojnim i sitnim dijelovima opreme, za elektriare nuan je uslov dobar vid na blizinu i sposobnost razlikovanja osnovnih boja. Moraju imati spretnost ruku i prstiju te dobru koordinacija pokreta s vidnim podacima. Trebaju biti fiziki i psihiki zdrave osobe. Sposobnost da se brzo i tano utvrdi kvar jedna je od najvanijih sposobnosti u ovom zanimanju. Kako bi savladala zahtjeve zanimanja, osoba mora biti bar prosjeno intelektualno razvijena. Moraju imati i sposobnost rjeavanja tehnikih problema kao i sklonost preciznom radu. Zbog estog komuniciranja s muterijama poeljne su emocionalno stabilne i ljubazne osobe.

Osposobljavanje za zanimanje elektriara odvija se u srednjim strunim kolama i traje tri godine. Budui da zanimanje eletriara nije mogue izuiti preteno praktinim pristupom, za razliku od jednostavnijih zanatskih zanimanja, naglasak je na znanju. Naime, elektronski element ili sklop ne mijenja se zato to se na njemu moe opaziti da je neispravan, ve zato to se to moe utvrditi razmiljanjem. Oni koji rade u ovom zanimanju rade prvo kao pomonici u servisima i preduzeima ili se zapoljavaju u tvornicama. U servisima postoje relativno dobre mogunosti zarade. Srodna zanimanja

Poslovi i nain osposobljavanja elektriara bliski su poslovima i nainu osposobljavanja elektroinstalatera, elektromehaniara.

4

NASTAVNI PLAN OPEG I STRUNOG OBRAZOVANJA ZA STRUNO ZANIMANJE

ELEKTRIAR

R.br Nastavni predmet Sedmini fond sati

Ukupno %

I II III A. OPE OBRAZOVANJE 1. Bosanski/Srpski/Hrvatski jezik i knjievnost 2 2 2 6 2. Strani jezik 2 2 2 6 3. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 6 4. Historija/Istorija/Povijest 2 -- -- 2 5. Demokratija i ljudska prava -- -- 2 2 6. Informatika 2 -- -- 2 7. Matematika 2 2 2 6 8. Fizika 2 -- -- 2 9. Hemija/Kemija 2 -- -- 2

SVEGA A: 16 8 10 34 36,17

B. STRUNO OBRAZOVANJE 1. Osnove elektrotehnike

1 4 2 -- 6

2. Ekonomika i organizacija preduzea1 2 -- -- 2

3. Tehniko crtanje1 2 -- -- 2

4. Elektronika1 2 -- 2 5. Industrijska elektrotehnika

1 -- 2 4 6

6. Elektrine instalacije i osvjetljenja1 -- 2 -- 2 7. Elektrini ureaji1 -- 2 -- 2 8. Elektrina mjerenja

1 -- 2 -- 2

9. Praktina nastava1 6 12 18 36

SVEGA B: 16 22 22 60 63,83

SVEGA (A + B): 32 30 32 94 100

1 Struno teorijski predmeti, nastava se izvodi u grupama uenika

5

NASTAVNI PLAN STRUNOG OBRAZOVANJA ZA ZANIMANJE ELEKTRIAR

R.br Nastavni predmet Sedmini fond

sati Ukupno %

I II III STRUNO OBRAZOVANJE 1. Osnove elektrotehnike1 4 2 -- 6 2. Elektronika

1 2 -- 2

3. Tehniko crtanje1 2 -- -- 2

4. Elektrina mjerenja1 -- 2 -- 2 5. Elektrine instalacije i osvjetljenja1 -- 2 -- 2 6. Elektrini ureaji

1 -- 2 -- 2

7. Industrijska elektrotehnika1 -- 2 4 6

8. Ekonomika i organizacija preduzea1 2 -- -- 2

9. Praktina nastava1 6 12 18 36

SVEGA B: 16 22 22 60 63,83

Iako u nastavnim planovima i programima egzistira predmet Praktina

nastava/laboratorijski rad to ne znai da ostale predmete ije je teite struna teorija ne treba obraivati po konceptu nastave orijentisane ka djelovanju. To znai da je neophodno sadraje ovih modula, ako je sadrajem predvieno, obavezno obraivati u specijaliziranim kabinetima, laboratorijama, radionicama i slino.


6

PRVA GODINA UENJA

NASTAVNI PLAN ZA ZANIMANJE ELEKTRIAR

PRVA GODINA UENJA

Nastavni predmet Sedmini broj

asova Ukupno %

STRUNO OBRAZOVANJE Osnove elektrotehnike1 4 140 Ekonomika i organizacija preduzea1 2 70 Tehniko crtanje1 2 70 Elektronika1 2 70 Praktina nastava1 6 210

UKUPNO : 16 490 50,00

Nazivi polja uenja: Polje uenja 1: Analiza, ispitivanje elektrotehnikih sistema Polje uenja 2: Analiza, ispitivanje i opravka elektronskih sistema Polje uenja 3: Organizacija poslovanja malog preduzea

Nazivi predmeta:

1. Osnove elektrotehnike 2. Ekonimika i organizacija preduzea 3. Tehniko crtanje 4. Elektronika 5. Praktina nastava


7

Raspored modula po poljima uenja

Polje uenja ifra modula

Naziv modula

POLJE UENJA 1: Analiza, ispitivanje elektrotehnikih sistema

02-ST 01 01 02-ST 01 02 02-ST 01 03 02-ST 01 01 02-SP 01 01 02-SP 01 02 02-SP 01 03 02-SP 01 06

Elektrostatika i elektrodinamika Hemijski izvori struje i magnetizam Elektromagnetna indukcija i

elektromagnetne oscilacije i talasi Analiza elektrinih kola jednosmjerne struje Obrada metala i kablova Obrada metala i elektroizolacionih materijala Elektrostatika i elektrodinamika Hemijski izvori struje i magnetizam

POLJE UENJA 2: Analiza, ispitivanje i opravka elektronskih sistema

02-ST 04 01 02-ST 04 02 02-SP 01 04 02-SP 01 05 02-ST 03 01 02-ST 03 02

Elektronske komponente i sklopovi Impulsna elektronika i integrisana kola Elektronske komponente Elektronski sklopovi Tehniko crtanje bez primjene raunara Tehniko crtanje pomou raunara

POLJE UENJA 3: Organizacija poslovanja malog preduzea

02-ST 02 01 02-ST 02 02

Marketnig i knjigovodstvo Analiza i organizacija poslovanja

Raspored modula po predmetima

Predmet ifra modula

Naziv modula

Osnove elektrotehnike

02-ST 01 01 02-ST 01 02 02-ST 01 03 02-ST 01 04

Elektrostatika i elektrodinamika Hemijski izvori struje i magnetizam Elektromagnetna indukcija i elektromagnetne

oscilacije i talasi Analiza elektrinih kola jednosmjerne struje

Ekonomika i organizacija proizvodnje 02-ST 02 01 02-ST 02 02

Marketnig i knjigovodstvo Analiza i organizacija poslovanja

Tehniko crtanje 02-ST 03 01 02-ST 03 02

Tehniko crtanje bez primjene raunara Tehniko crtanje pomou raunara

Elektronika 02-ST 04 01 02-ST 04 02

Elektronske komponente i sklopovi Impulsna elektronika i integrisana kola

Praktina nastava

02-SP 01 01 02-SP 01 02 02-SP 01 03 02-SP 01 04 02-SP 01 05 02-SP 01 06

Obrada metala i kablova Obrada metala i elektroizolacionih materijala Elektrostatika i elektrodinamika Elektronske komponente Elektronski sklopovi Hemijski izvori struje i magnetizam

8

POLJA UENJA ZA PRVU GODINU ZAMIMANJA ELEKTRIAR Polje uenja 1:

Analiza, ispitivanje elektrotehnikih sistema

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju strukturu i elemente jednosmjernih kola, u

stanju su definisati funkcije elemenata istih. Proraunavaju osnovne elektrine veliine i parametre prostih i sloenih jednosmjernih kola, primjenjujui osnovne zakone elektrotehnike.

Osposobljeni su opisati i mjeriti elektrine veliine primjenom odgovarajuih metoda. U stanju su dokumentovati dobijene rezultate mjerenja i iste prikazati.

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju strukturu i elemente sloenih kola naizmjeninih struja, u stanju su definisati funkcije elemenata istih i njihove karakteristike u kolima. Proraunavaju osnovne elektrine veliine i parametre elektrinih kola naizmjenine struje, primjenjujui osnovne zakone elektrotehnike

Uenice i uenici su osposobljeni da analiziraju radni nalog, odabiraju elektrotehnike materijale i elemente instalacija te da samostalno izvedu jednostavnu instalaciju.

Uenice i uenici su osposobljeni da prave plan elektrine instalacije uzimajui u obzir zahtjeve klijenta, uvaavajui propisane standarde i potrebne mjere sigurnosti. Prave proraun i mjerenja na komponentama.

Polje uenja 2:

Analiza, ispitivanje i opravka elektronskih sistema

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju diodne poluprovodnike strukture, osnovne

ispravljake sklopove, ograniavae sa razliitim tipovima dioda i da analiziraju svojstva unipolarnih tranzistora te osnovne spojeve pojaavaa i elemente negativne povratne sprege.

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju svojstva bipolarnih tranzistora te osnovne spojeve pojaavaa i elemente negativne povratne sprege. Osposobljeni su da analiziraju princip rada i osnovne karakteristike prostih elektronskih komponenti u strujnim kolima.

Uenice i uenici su osposobljeni da koriste osnovni elektroniki alat i pribor. Pomou raunarskog programa izvre simulaciju i provjeru ispravnosti jednostavnih elektronskih sklopova. Na osnovu zadate elektronske eme izrade jednostavan elektronski sklop na eksperimentalnoj ploi (matador) i tampanoj ploi. Vre mjerenje i kontrolu rada ureaja. Vode tehniku dokumentaciju i prezentiraju rezultate rada.

Polje uenja 3:

Organizacija poslovanja malog preduzea

Osposobljavanje uenika da izvre analizu zadatka, prikupe informacije, izrade plan rada i izvre strukturnu organizaciju manjeg preduzea.

9

PREDMETI I MODULI ZA PRVU GODINU ZANIMANJA ELEKTRIAR Osnove elektrotehnike

FAMILIJA Elektrotehnika

ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Osnove elektrotehnike

MODUL Elektrostatika i elektrodinamika

REDNI BROJ 1

IFRA MODULA 02-ST-01-01

SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz oblasti elektrostatike i elektrodinamike. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -elektrostatiku, -elektrodinamiku.

JEDINICE 1. Elektrostatika 2. Elektrodinamika REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti historijski razvoj elektrotehnike, -objasniti pojam elektrinih naboja, -objasniti pojam elektrinog polja, -definisati veliine elektrinog polja, -objasniti elektrino polje u provodniku, -objasniti fizikalni i tehniki smjer struje, -objasniti kondenzator -objasniti kapcitet kondenzatora, -objasniti procese punjenja i pranjenja kondenzatora, -nabrojati vrste kondenzatora, -objasniti osobine dielektrika, -izraunati energiju nabijenog kondenzatora, -objasniti probojni napon kondenzatora, -objasniti postupak izrade kondenzatora, -izraunati kapacitet paralelno i serijski spojenih kondenzatora, -izraunati kapacitet mjeovito spojenih kondenzatora, -definisati elektrinu struju, -objasniti razliku izmeu provodnika, poluprovodnika i izolatora, -objasniti razliku izmeu jednosmjerne i izmjenine struje, -objasniti sinusoidalnu izmjeninu struju kao poseban oblik izmjenine struje, -objasniti razliku izmeu jake i slabe struje, -definisati jainu struje, -definisati gustou struje, -objasniti mjerenje jaine struje, -definisati strujni krug, -definisati elektrini napon, -definisati elektrini potencijal, -definisati elektrini otpor, -objasniti Omov zakon, -objasniti pad i gubitak napona, -izraunati otpor serijski i paralelno spojenih otpornika, -objasniti Kirhofov zakon za struje (I Kirhofov zakon), -objasniti Kirhofov zakon za napone (II Kirhofov zakon), -objasniti uzemljenje, -objasniti mjerenje napona.

10

SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu.

IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.

MODUL PRIPREMIO/LA (RADNA GRUPA) IZMJENE MODULA (DATUM, IME OSOBE KOJA JE NAPRAVILA IZMJENE) NAPOMENA

11


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Osnovi elektrotehnike

MODUL Hemijski izvori struje i magnetizam

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz oblasti hemijskih izvora struje i magnetizma. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -hemijske izvore struje, -magnetizam.

JEDINICE 1. Hemijski izvori struje 2. Magnetizam REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti proces elektrolize, -objasniti Faradejeve zakone elektrolize, -objasniti konstrukciju i rad galvanskih lanaka, -objasniti polarizaciju, -objasniti napon razlaganja, -objasniti konstrukciju i rad olovnih akumulatora, -objasniti konstrukciju i rad alkalnih akumulatora, -objasniti konstrukciju i rad termoelemenata, -objasniti konstrukciju i rad fotoelemenata, -objasniti prirodne i umjetne magnete, -objasniti magnetne polove, -objasniti magnetno polje, -definisati homogeno magnetno polje, -objasniti magnetnu indukciju, -objasniti magnetno polje pravog provodnika, -objasniti magnetno polje zavojnice (svitka), -objasniti teoriju elementarnih magnetia, -objasniti magnetni krug, -definisati magnetni tok, -objasniti postupak magnetiziranja eljeza, -nacrtati i objasniti petlju histereze, -objasniti Kap Hopkinsonov zakon, -definisati magnetnu permeabilnost, -objasniti primjenu magnetnih kola, -objasniti magnetiziranje jednosmjernom strujom. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura:

12

-Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


13


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Elektromagnetna indukcija i elektromagnetne oscilacije i talasi

REDNI BROJ 3


SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz oblasti elektromagnetne indukcije i elektromagnetnih oscilacija i talasa. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -elektromagnetnu indukciju -elektromagnetne oscilacije i talase JEDINICE 1. Elektromagnetna indukcija 2. Elektromagnetne oscilacije i talasi REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti elektromagnetnu indukciju, -objasniti Lencov zakon, -objasniti dinamiku elektromagnetnu indukciju, -objasniti statiku elektromagnetnu indukciju, -objasniti primjenu elektromagnetne indukcije, -objasniti mjerenje jaine elektromagnetnog polja Halovom sondom, -objasniti ponaanje pravog provodnika sa strujom u magnetnom polju, -objasniti ponaanje navoja sa strujom u magnetnom polju, -izraunati elektrodinamiku silu, -definisati induktivnost, -izraunati induktivnost zavojnice, -objasniti fizikalnu sutinu samoindukcije, -objasniti uzajamnu induktivnost, -objasniti princip rada transformatora, -objasniti rad prigunice, -objasniti naelo energije u vezi sa elektromagnetnom indukcijom, -objasniti elektromagnetno polje, -objasniti elektromagnetne talase, -objasniti spektar elektromagnetnog zraenja. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama:

14

TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


15


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Analiza elektrinih kola jednosmjerne struje

REDNI BROJ 4


SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz analize kola jednosmjerne struje. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -postupak analize kola jednosmjerne struje. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -izraunati struje u kolu jednosmjerne struje sa najvie tri grane primjenom Kirhofovih zakona, -izraunati napone vorova kola jednosmjerne struje sa najvie dva vora primjenom Kirhofovih zakona, -izraunati struju jedne grane kola jednosmjerne struje primjenom Tevenenove teoreme, -izraunati snagu i energiju potroaa jednosmjerne struje. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. Gradivo ovog modula se realizuje kroz izradu numerikih primjera. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


16

Ekonomika i organizacija preduzea


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Ekonomika i organizacija preduzea

MODUL Marketing i knjigovodstvo

REDNI BROJ 1


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju osnovne elemente marketinga i knjigovodstva. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Neposredno nakon izuavanja ovog modula uenici izuavaju modul Analiza i organizacija poslovanja. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -planiranje biznisa, -profil biznisa i proizvoda, -biznis okruenje, -marketing, -knjigovodstvo. JEDINICE 1.Marketing 2.Knjigovodstvo REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti planiranje biznisa, -objasniti postupak profilisanja biznisa i proizvoda, -objasniti postupak analize biznis okruenja, -objasniti uticaj biznis okruenja na biznis, -objasniti marketinke aktivnosti preduzea, -objasniti voenje knjigovodstva preduzea. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulom Analiza i organizacija poslovanja koji se izuava neposredno nakon ovog modula. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je klasina uionica sa tablom. Poeljan je i raunar sa zidnim projektorom, skenerom i video kamerom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Koontz, Fulmer: KLJUNI FAKTORI PODUZETNITVA (BUSINESS), Osloboenje Sarajevo, -Sari, umonja: EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE ZUNS, Beograd, -grupa autora: SAVREMENO VOENJE BIZNISA, Soro centar Sarajevo. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog

17

uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


18


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Ekonomika i organizacija preduzea

MODUL Analiza i organizacija poslovanja

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici treba da ovladaju analizom i organizacijom poslovanja. Znaajna panja se mora posvetiti poslovnoj psihologiji te savremenim ekolokim standardima i standardima osiguranja kvaliteta. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Ovaj modul se izuava neposredno nakon modula Marketing i knjigovodstvo. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -pravne aspekte poslovanja, -osiguranje biznisa, -zakone poslovanja, -izvore finansiranja, -znaaj profitabilnosti, -analizu poslovanja, -znaaj ljudskih resursa, -tehnike pregovaranja, -poslovnu psihologiju, -ekoloke standarde prema preporukama ISO 14000, -organizaciju rada preduzea, -osiguranje kvaliteta prema preporukama ISO 9000. JEDINICE 1.Pravo 2.Analiza poslovanja 3.Organizacija poslovanja REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti pravne aspekte poslovanja, -objasniti znaaj osiguranja biznisa, -nabrojati i objasniti zakone poslovanja, -objasniti izvore finansiranja, -objasniti znaaj profitabilnosti, -objasniti izvoenje i znaaj analize poslovanja, -objasniti znaaj i ulogu ljudskih resursa, -objasniti tehnike pregovaranja, -objasniti osnovne elemente poslovne psihologije, -objasniti ekoloke standarde propisane dokumentom ISO 14000, -objasniti organizaciju rada preduzea, -objasniti postupak osiguranja kvaliteta prema standardu ISO 9000. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulom Marketing i knjigovodstvo koji se izuava neposredno prije ovog modula. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je klasina uionica sa tablom. Poeljan je i raunar sa zidnim projektorom, skenerom i video kamerom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Koontz, Fulmer: KLJUNI FAKTORI PODUZETNITVA (BUSINESS), Osloboenje Sarajevo,

19

-Sari, umonja: EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE ZUNS, Beograd, -grupa autora: SAVREMENO VOENJE BIZNISA, Soro centar Sarajevo, -Carnegie: PSIHOLOGIJA USPJEHA - VOA U VAMA, Prosvjeta Zagreb, -Standardi ISO EN 14000 i ISO EN 9000. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


20

Tehniko crtanje


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Tehniko crtanje

MODUL Tehniko crtanje bez primjene raunara

REDNI BROJ 1


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju tehniko pismo, pravila tehnikog crtanja i pravila izrade tehnike dokumentacije bez upotrebe raunara. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -tehniko pismo, -pravila tehnikog crtanja, -pravila izrade tehnike dokumentacije. JEDINICE 1. Tehniko pismo 2. Pravila tehnikog crtanja 3. Pravila izrade tehnike dokumentacije REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -pisati tehnikim pismom, -objasniti ulogu tehnikog crtea, -crtati predmete u kosoj projekciji, -crtati predmete u ortogonalnoj projekciji, -kotirati crte prema pravilima kotiranja u graevinskoj tehnici, -kotirati crte prema pravilima kotiranja u mainskoj tehnici, -crtati predmete u presjeku, -oznaiti presjek na crteu, -nacrtati simbole koji se koriste u graevinskom tehnikom crtanju, -nacrtati zakovicu, -nacrtati vijak, -nacrtati zavareni spoj, -nacrtati zupanik, -objasniti projektni zadatak, -objasniti tehniki opis, -objasniti proraun, -objasniti specifikaciju materijala, -objasniti predmjer i predraun, -objasniti legendu, -objasniti listu operacija, -nabrojati vrste crtea, -nacrtati radioniki crte, -nacrtati skicu, -nabrojati vrste projekata, -objasniti idejni projekat, -objasniti glavni projekat, -objasniti izvedbeni projekat, -nabrojati elemente projekta eletrine instalacije, -nabrojati elemente projekta elektrinog ureaja. SMJERNICE Uenici sve crtee crtaju grafitnom olovkom (crtanje tuem nije potrebno). Pri izradi vjebi veu panju treba posvetiti pravilnom

21

razumijevanju pravila izrade nego vjetini izrade. treba imati u vidu da se danas crtei izrauju uz pomo raunara te je u tom smislu ovaj modul samo priprema za modul Tehniko crtanje pomou raunara. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Tehniko crtanje pomou raunara koji se izuava nakon ovog modula. IZVORI Za izvoenje ovog modula je neophodna klasina uionica sa tablom i nastavnim panoima. Uenici trebaju imati pribor za crtanje i fasciklu sa listovima A4 formata za izradu vjebi. Vjebe iz tehnikog pisma se mogu izvoditi u sveskama A5 formata. Neophodna je sljedea struna literatura: -grupa autora: GRAEVINSKI PRIRUNIK, -Olevi: TEHNIKO CRTANJE, Mainski fakultet Zenica, -Justinijanovi: ELEKTRINE INSTALACIJE I OSVETLJENJE ZUNS, Beograd. -standardi ISO i BS 308 OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


22


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Tehniko crtanje

MODUL Tehniko crtanje pomou raunara

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju izradu tehnike dokumentacije primjenom raunara. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Ovaj modul se izuava neposredno nakon modula Tehniko crtanje bez primjene raunara. Nastava ovog modula se mora izvoditi u blok asovima. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -rad pod operativnim sistemom Microsoft Windows, -izradu tehnikih dokumenata primjenom programa Microsoft Word, -izradu tehnikih dokumenata primjenom programa AutoCAD. JEDINICE 1. Microsoft Windows 2. Microsoft Word 3. AutoCAD REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -pokretanje programa, -formiranje nove mape, -premjetanje fajla iz mape u mapu, -brisanje fajla, -instaliranje programa Microsoft Word, -izraditi dokument sa matematikim formulama pomou programa Microsoft Word, -printati dokument uren programom Microsoft Word, -instalirati program AutoCAD, -izvriti pripremu za crtanje (komande UNITS, LIMITS i ZOOM), -izraditi okvir i zaglavlje tehnikog crtea (komande LINE, DTEXT, ERASE i OOPS), -printati crte (komanda PLOT), -formirati slojeve na crteu (komande LAYER i LINETYPE), -crtati simetrale, -crtati presjeke, -crtati glavni pogled, -crtati navoje, -crtati krunice i dijelove krunica, -crtati kopije navojnih otvora, -crtati navojne otvore na presjeku, -crtati druge polovine navojnih otvora, -crtati druge polovine presjeka, -crtati rafure, -kotirati crte, -izraditi i pozvati blok, -rastaviti crte (komanda EXPLODE), -upisati tekst na crte. SMJERNICE Nastava ovog modula se izvodi u blok asovima. Preporuuje se da se materija obradi u ukupno est vjebi: 1. Rad pod Windows operativnim sistemom 2. Instaliranje programa Microsoft Word 3. Rad u programu Microsoft Word 4. Instaliranje programa AutoCAD 5. Izrada okvira i zaglavlja crtea A4 formata programom AutoCAD

23

6. Izrada crtea sloenog elementa programom AutoCAD. Svaku od prvih pet vjebi izvesti u trajanju od po dva asa, a preostalo vrijeme iskoristiti za izradu este vjebe. Kao esta vjeba se moe uzeti npr. crtanje mainskog elementa glavine. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Tehniko crtanje bez primjene raunara koji se izuava neposredno prije ovog modula. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je potrebna uionica opremljena IBM PC kompatibilnim raunarima. Uz svaki raunar treba biti instaliran printer. Potreban je sljedei softver: operativni sistem Windows, Microsoft Word i AutoCAD. Neophodna je sljedea literatura: -Leme, Mujii: PC NIJE BAUK, Dom tampe Zenica, -Prevarek: AutoCAD, OD IDEJE DO PROJEKTA, Znak Zagreb, -Ali: AutoCAD, Opina Teanj. OCJENJIVANJE Za svaku vjebu nastavnik daje ocjenu po izradi vjebe. Konana ocjena za modul se daje kao aritmetika sredina ocjena svih vjebi.


24

Elektronika


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Elektronika

MODUL Elektronske komponente i elektronski sklopovi

REDNI BROJ 1


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju princip rada elektronskih komponenti, ispitivanje ispravnosti elektronskih komponenti i principe rada najee koritenih elektronskih sklopova. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -pasivne elektronske komponente, -aktivne elektronske komponente, -najee koritene elektronske sklopove. JEDINICE 1. Elektronske komponente 2. Elektronski sklopovi REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti otpornik, potenciometar, trimer, termistor, pozistor, fotootpornik i varistor i ispitivanje njihove ispravnosti, -nacrtati oznaku otpornika, potenciometra, trimera, termistora, pozistora, fotootpornika i varistora, -objasniti kondenzator i promjenljivi kondenzator i ispitivanje njihove ispravnosti, -nacrtati oznaku kondenzatora i promjenljivog kondenzatora, -objasniti induktivitet, variometar, transformator, autotranformator i regulacioni transformator i ispitivanje njihove ispravnosti, -nacrtati oznake induktiviteta, variometra, transformatora, autotransformatora, i regulacionog transformatora, -objasniti ispravljaku diodu, Zenerovu diodu, diodu konstantne struje, otkijevu diodu, VARICAP diodu, LED, fotodiodu i diodni optokapler i ispitivanje njihove ispravnosti, -nacrtati oznake ispravljake diode, Zenerove diode, diode konstantne struje, otkijeve diode, VARICAP diode, LED-a, fotodiode i diodnog optokaplera, -objasniti LCD displej, elektronsku kameru u ipu, zvunik i mikrofon, -objasniti konstrukciju i princip rada katodne cijevi, -objasniti konstrukciju i princip rada bipolarnog tranzistora i ispitivanje njegove ispravnosti, -objasniti Ib-Ic i Ib-Uce karakteristike bipolarnog tranzistora i definisati strujno pojaanje, -nacrtati oznake PNP i NPN bipolarnog tranzistora, -objasniti konstrukciju i princip rada unipolarnog tranzistora i ispitivanje njegove ispravnosti, -objasniti konstrukciju i princip rada IGBT tranzistora i ispitivanje njegove ispravnosti, -objasniti Ugs-Id i Ugs-Uds karakteristike unipolarnog tranzistora i definisati strminu, -nacrtati oznake P-kanalnog i N-kanalnog unipolarnog i IGBT tranzistora, -objasniti konstrukciju tiristora i ispitivanje njegove ispravnosti, -objasniti paljenje i gaenje tiristora u kolu jednosmjerne struje sa i bez induktiviteta, -objasniti paljenje i gaenje tiristora u kolu izmjenine struje sa i bez induktiviteta, -nacrtati oznaku tiristora, -objasniti konstrukciju triaka i ispitivanje njegove ispravnosti, -objasniti paljenje i gaenje triaka u kolu izmjenine struje, -nacrtati oznaku triaka, -objasniti tehnologiju proizvodnje poluprovodnikih elektronskih komponenti, -nabrojati i uporediti najee koritene poluprovodnike materijale, -nacrtati i objasniti emu jednosmjernog jednostepenog pojaavaa na bazi bipolarnog tranzistora, -nacrtati i objasniti emu diferencijalnog pojaavaa na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti eme jednostepenog RC pojaavaa u klasi A na bazi bipolarnih i unipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti emu jednostepenog RC pojaavaa u klasi A na bazi dva bipolarna tranzistora u Darlington spoju, -nacrtati i objasniti emu jednostepenog RC pojaavaa u klasi A sa negativnom povratnom spregom na bazi bipolarnog tranzistora, -nacrtati i objasniti emu RC pojaavaa u klasi B na bazi dva bipolarna tranzistora u komplementarnom spoju, -nacrtati i objasniti eme Majsnerovog oscilatora na bazi bipolarnog i na bazi unipolarnog tranzistora,

25

-nacrtati i objasniti eme monofaznog i trofaznog Grecovog ispravljaa, -nacrtati i objasniti emu filtera na bazi kondenzatora i PI filtera na bazi dva kondenzatora i induktiviteta, -nacrtati i objasniti eme stabilizatora na bazi Zener diode i Zener diode sa tranzistorom, -nacrtati i objasniti emu upravljivog tiristorskog ispravljaa (monofazni punoupravljivi spoj). SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Plant: BASIC ELECTRONICS, Hodder & Stoughton, -Linslay: ELECTRONICS FOR ELECTRICIANS AND SERVICE ENGINEERS, Edward Arnold, -Milatovi: UVOD U ELEKTRONIKU, Svjetlost Sarajevo, -Milatovi: ELEKTRONSKI SKLOPOVI, Svjetlost Sarajevo, -grupa autora: TEHNIKI PRIRUNIK, Konar Zagreb. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


26


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Elektronika

MODUL Impulsna elektronika i integrisana kola

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju najee koritene sklopove impulsne elektronike te najee koritena integrisana kola i njihovu primjenu. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Prije obrade ovog modula uenici moraju proraditi modul Elektronske komponente i elektronski sklopovi. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -matematike osnove impulsne elektronike, -najee koriteni sklopovi impulsne elekronike, -najee koritena integrisana kola i njihovu primjenu. JEDINICE 1. Matematike osnove 2. Impulsna elektronika 3. Integrisana kola REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -izvriti konverziju broja iz dekadnog u binarni brojni sistem i obrnuto metodom tablice, -izvriti koverziju broja iz binarnog u heksadecimalni brojni sistem i obrnuto metodom tablice, -objasniti logiko mnoenje i sabiranje (konjunkcija i disjunkcija), -objasniti invertovanje (negaciju), -nacrtati i objasniti diodno I kolo, -nacrtati oznaku I kola, -nacrtati i objasniti diodno ILI kolo, -nacrtati oznaku ILI kola, -nacrtati i objasniti NE kolo na bazi bipolarnog tranzistora, -nacrtati oznaku NE kola, -nacrtati i objasniti NI kolo na bazi bipolarnog tranzistora, -nacrtati oznaku NI kola, -nacrtati i objasniti NILI kolo na bazi bipolarnog tranzistora, -nacrtati oznaku NILI kola, -nacrtati i objasniti bistabilni multivibrator na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti monostabilni multivibrator na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti astabilni multivibrator na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti mitovo kolo na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti generator pilastog napona na bazi bipolarnih tranzistora, -nacrtati i objasniti bloking oscilator, -nacrtati i obajasniti stabilizator napona na bazi kola 78XX i 79XX, -nacrtati i objasniti invertujue i neinvetujue pojaalo na bazi kola 741, -nacrtati i objasniti komparator na bazi kola 741, -nacrtati i objasniti irinsko-impulsni modulator (IM) na bazi kola 741, -nacrtati i objasniti pojaalo snage na bazi kola LM380, -objasniti principe A/D i D/A konverzije, -nacrtati i objasniti emu spajanja integrisanog generatora etvrtki, -objasniti razlike meu familijama logikih kola TTL, C-MOS, ECL i DCFL, -nacrtati i objasniti vremenske dijagrame rada RS i JK flip flopa, -nacrtati i objasniti emu i vremenski dijagram binarnog brojaa, -nabrojati i objasniti vrste registara, -objasniti ulogu sljedeih vrsta memorija: ROM, PROM, EPROM, EEPROM, RAM, SRAM i DRAM, -objasniti rad mikroprocesora na primjeru hipotetikog 16 bitnog mikroprocesora. SMJERNICE

27

Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Plant: BASIC ELECTRONICS, Hodder & Stoughton, -Linslay: ELECTRONICS FOR ELECTRICIANS AND SERVICE ENGINEERS, Edward Arnold, -Pai: IMPULSNA ELEKTRONIKA, Svjetlost Sarajevo, -Panti, Pei: PRIMENA DIGITALNIH INTEGRISANIH KOLA, Tehnika knjiga Beograd, -Ribari: ARHITEKTURA MIKROPROCESORA, Tehnika knjiga Zagreb, -Milobar, idan: SPOJEVI S INTEGRIRANIM SKLOPOVIMA, Tehnika knjiga Zagreb. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


28

Praktina nastava


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Struna praksa

MODUL Obrada metala i kablova

REDNI BROJ 1

IFRA MODULA 02-SP-01-01

SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu poetna iskustva u obradi metala i kablova te iskustva o radu u radionici. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -obradu metala, -obradu kablova. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -poznavati pravila rada u radionici i mjere zatite na radu, -mjeriti pominim mjerilom i mikrometrom, -piliti, sjei, turpijati, buiti, variti, brusiti, lemiti i bojiti metal, -urezivati navoje, -nastavljati, lemiti i izolovati kablove, -postavljati kablovske ahure i kablovske papuice, -izraivati kablovske ome. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo j da se materija ovog modula proradi kroz izradu konkretnog elementa, npr. konzolnog nosaa izraenog od L-profila. INTEGRACIJA Ovaj modul nije usko vezan za druge module. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je klasina radionica za vjebe iz obrade metala. Svaki uenik mora imati komplet alata: krip, pila za eljezo, turpija, runa elektrina builica, burgije, aparat za zavarivanje, runa elektrina brusilica, ureznice, alat za urezivanje, toka, pomino mjerilo, mikrometar, elina etka i etka za bojenje. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivanih u toku modula. Napomena: Modul sadri 5-6 radnih dana.


29


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Obrada metala i elektroizolacionih materijala

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu iskustva u obradi metala i elektroizolacionih materijala. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -obradu metala, -obradu elektrizolacionih materijala. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -rezanje, savijanje, turpijanje i buenje lima, -rezanje i buenje fibera i pleksiglasa, -rezanje stakla, -rezanje i spajanje drveta, -rezanje prepana, -izradu natpisa na samoljepljivoj traci. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo je da se materija ovog modula proradi kroz izradu konkretnih elementa, npr. kutije punjaa akumulatora, EI limova za jezgro transformatora, izrada razvodne table itd. INTEGRACIJA Ovaj modul nije usko vezan za druge module. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je klasina radionica za vjebe iz obrade metala. Svaki uenik mora imati komplet alata: krip, pila za eljezo, turpija, runa elektrina builica, burgije, aparat za zavarivanje, runa elektrina brusilica, ureznice, alat za urezivanje, toka, pomino mjerilo, mikrometar, elina etka, etka za bojenje, sprej boju, makaze za lim, aparat za rezanje stakla, mainu za ispisivanje samoljepljivih traka itd. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivenih u toku modula. Napomena: Modul sadri 5-6 radnih dana. MODUL PRIPREMIO/LA (RADNA GRUPA) IZMJENE MODULA (DATUM, IME OSOBE KOJA JE NAPRAVILA IZMJENE) NAPOMENA

30


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Elektrostatika i elektrodinamika

REDNI BROJ 3


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu iskustva iz elektrotehnike kroz eksperimentalnu provjeru postulata i zakona nauenih kroz teoretsku nastavu. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -elektrostatiku, -elektrodinamiku. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -demonstrirati privlaenje i odbijanje naelektrisanih tijela, -demonstrirati privlanu mo naelektrisanih i neutralnih tijela, -demonstrirati provoenje elektriciteta i elektrinu influenciju, -detektovati statiki elektricitet elektroskopom, -demonstrirati dejstvo Faradejevog kaveza, -generisati naelektrisanje Van de Grafovim generatorom, -demonstrirati razelektrisanje uzemljivanjem, -izmjeriti potencijal tijela, -izmjeriti elektrini kapacitet i napon na kondenzatoru, -formirati elektrini krug, -izmjeriti jainu struje u krugu i napon na potroau, -izmjeriti specifinu otpornost bakra, -demonstrirati poveanje otpora sa poveanjem temperature provodnika, -eksperimentalno dokazati Omov zakon, -izmjeriti otpor serijski i paralelno vezanih otpornika, -eksperimentalno dokazati I Kirhofov zakon, -eksperimentalno dokazati II Kirhofov zakon, -izmjeriti snagu potroaa, -eksperimentalno dokazati Dul-Lencov zakon. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo je da se materija ovog modula proradi kroz odreen broj laboratorijskih vjebi. Nastavnik prije vjebi priprema za uenike nastavne materijale u koje uenici upisuju rezultate mjerenja i u kojima ih obrauju. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Osnova elektrotehnike, 02-ST-01-01. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je laboratorija opremljena za izvoenje vjebi iz elektrostatike i elektrodinamike. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivenih u toku modula. Napomena:

31

Modul sadri 5-6 radnih dana.


32


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Elektronske komponente

REDNI BROJ 4


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu praktina iskustva u radu sa elektronskim komponenetama. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -princip rada elektronskih komponeneti kroz njihovu primjenu, -ispitivanje ispravnosti elektronskih komponenti. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -izmjeriti otpor otpornika, -odrediti otpor otpornika prema oznakama u bojama, -ispitati otpornik da li je pregorio, -demonstrirati dijeljenje napona pomou potenciometra, -izmjeriti kapacitet kondenzatora te paralelne i serijske veze kondenzatora, -spojiti elektrolitski kondenzator, -isprazniti kondenzator, -ispitati kondenzator na proboj, -napraviti kondenzator od izolovanih ica, -izmjeriti poduni kapacitet kabla, -napraviti prigunicu, -izmjeriti induktivitet, -napraviti VF transformator, -izmjeriti napon i struju primara i sekundara, -demonstrirati diodu u kolu jednosmjerne i u kolu izmjenine struje, -ispitati ispravnost diode, -izmjeriti Zenerov napon Zenerove diode, -izmjeriti ovisnost kapaciteta VARIKAP diode o naponu, -izmjeriti napone voenja isprasvljake i LED dioda raznih boja, -demonstrirati fotodiodu u kolu jednosmjerne struje, -demonstrirati rad optokaplera, -snimiti Ib-Ic i Ib-Uce karakteristike bipolarnog tranzistora, -izmjeriti strujno pojaanje bipolarnog tranzistora, -ispitati ispravnost bipolarnog tranzistora, -ispitati ispravnost IGBT tranzistora, -snimiti Ugs-Id i Ugs-Uds karakteristike unipolarnog tranzistora, -ispitati ispravnost FET-a i MOS FET-a, -demonstrirati tiristor u kolima izmjenine i jednosmjerne struje sa i bez induktiviteta, -ispitati ispravnost tiristora, -demonstrirati triak u kolu izmjenine struje, -ispitati ispravnost triaka. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo je da se materija ovog modula proradi kroz odreen broj laboratorijskih vjebi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Elektronske komponente i elektronski sklopovi, 02-ST-04-01.

33

IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je laboratorija za vjebe iz elektronike. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivanih u toku modula. Napomena: Modul sadri 5-6 radnih dana.


34


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Elektronski sklopovi

REDNI BROJ 5


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu praktina iskustva u radu sa elektronskim sklopovima. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -princip rada elektronskih sklopova kroz njihovu primjenu, -ispitivanje ispravnosti elektronskih sklopova. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -sastaviti jednostepeni pojaava prema datoj emi, -ispitati ispravnost jednostepenog pojaavaa, -sastaviti diferencijalni pojaava prema datoj emi, -ispitati ispravnost diferencijalnog pojaavaa, -sastaviti jednostepeni pojaava sa tranzistorima u Darlington spoju, -sastaviti pojaava u klasi B prema datoj emi veza, -ispitati ispravnost pojaavaa u klasi B, -sastaviti Majsnerov oscilator prema datoj emi, -sastaviti i ispitati ispravlja sa filtracijom i stabilizacijom napona prema datoj emi. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo je da se materija ovog modula proradi kroz odreen broj laboratorijskih vjebi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Elektronske komponente i elektronski sklopovi, 02-ST-04-01. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je laboratorija za vjebe iz elektronike. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivanih u toku modula. Napomena: Modul sadri 5-6 radnih dana.


35


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Hemijski izvori struje i magnetizam

REDNI BROJ 6


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici stiu iskustva iz elektrotehnike kroz eksperimentalnu provjeru postulata i zakona nauenih kroz teoretsku nastavu. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -hemijske izvore struje, -magnetizam. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -sastaviti Voltin galvanski element sa rastvorom soli u vodi, -sastaviti Leklaneov element, -sastaviti olovni akumulator sa rastvorom soli u vodi, -izvriti galvanizaciju metalnog predmeta, -izvriti elektrolizu blagog i zasienog rastvora vode i soli, -demonstrirati silnice magnetnog polja pomou permanentnog magneta i eljezne piljevine, -napraviti elektromagnet, -namagnetisati eljezni predmet pomou zavojnice, -demagnetisati namagnetisani predmet proputanjem kroz zavojnicu struje suprotnog smjera, -demagnetisati namagnetisani predmet zagrijavanjem, -napraviti kompas od namagnetisane igle, konca i papira, -demonstrirati promjenu smjera magnetnog polja elektromagneta pri promjeni smjera struje, pomou kompasa. SMJERNICE Materiju koja se obrauje u ovom modulu treba prezentirati uenicima u prikladnoj formi vodei rauna o stvarnim profesionalnim porebama elektriara. Preporuljivo je da se materija ovog modula proradi kroz odreen broj laboratorijskih vjebi. Nastavnik prije vjebi priprema za uenike nastavne materijale u koje uenici upisuju rezultate mjerenja i u kojima ih obrauju. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko vezan za modul Osnova elektrotehnike, 02-ST-01-02. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta neophodna je laboratorija opremljena za izvoenje vjebi iz osnova elektrotehnike. OCJENJIVANJE Na kraju svakog radnog dana nastavnik ocjenjuje rad uenika. Konana ocjena za modul se dobiva kao aritmetika sredina svih ocjena dobivenih u toku modula. Napomena: Modul sadri 5-6 radnih dana.


36

MINIMALNI MATERIJALNI I TEHNIKI USLOVI

Prostor Oprema Nastavni predmet

Uionica za elektrotehniku

elektroniku, praktinu nastavu

15 uenikih mjesta, grafoskop, demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom jedinicom

trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom, 3x450V/3x0-260V 10A po fazi,

jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A,

jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V,

izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0- (-15)V, 1A.

izvor naizmjeninog napona (galvanski odvojen) 6V,12V,24V

demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i automatici

demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, vatmetri i osciloskop, mjerne sonde

laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije

raunalo s LCD projektorom Akumulator 12V, 72Ah sa punjaem

Osnove elektrotehnike Elektronika Praktina nastava Tehniko crtanje

37

DRUGA GODINA UENJA

NASTAVNI PLAN ZA ZANIMANJE ELEKTRIAR DRUGA GODINA UENJA

Nastavni predmet Sedmini broj

asova Ukupno %

STRUNO OBRAZOVANJE Osnove elektrotehnike1 2 70 Industrijska elektrotehnika1 2 70 Elektrine instalacije i osvjetljenja1 2 70 Elektrini ureaji1 2 70 Elektrina mjerenja1 2 70 Praktina nastava1 12 420

UKUPNO : 22 770 73,33

Nazivi polja uenja: Polje uenja 4: Analiza krugova izmjenine struje Polje uenja 5: Analiza i mjerenje elektrinih veliina Polje uenja 6: Odabir i integracija pogonskih sistema Polje uenja 7: Projektovanje i izvoenje jednostavne elektrine instalacije i osvjetljenja Polje uenja 8: Upravljanje i regulacija Nazivi predmeta:

1. Osnove elektrotehnike 2. Industrijska elektrotehnika 3. Elektrine instalacije i osvjetljenja 4. Elektrini ureaji 5. Elektrina mjerenja 6. Praktina nastava


38

Raspored modula po poljima uenja

Polje uenja ifra modula

Naziv modula

POLJE UENJA 4: Analiza krugova izmjenine struje

02-ST 01 05 02-ST 01 06 02-SP 01 07

Analiza elektrinih kola izmjenine struje Trofazna elektrina kola Elektromagnetna indukcija,

elektromagnetne oscilacije i talasi

POLJE UENJA 5: Analiza i mjerenja elektrinih veliina

02-ST 08 01 02-ST 08 02 02-SP 01 12

Mjerni instrumenti Mjernje elektrinih veliina Praktian rad iz elektrinih mjerenja

POLJE UENJA 6: Odabir i integracija pogonskih sistema

02-ST 05 01 02-ST 05 02

02-ST 07 01 02-ST 07 02 02-SP 01 10 02-SP 01 13 02-SP 01 14 02-SP 01 15 02-SP 01 16 02-SP 01 18

Transformatori i generatori Elektromotorni pogoni jednosmjerne struje i

elektroenergetska postrojenja Elektrotermiki ureaji, pumpe i hidrofori Rashladni i ventilacioni ureaji i liftovi Izvedba i ispitivanje transformatora Sinhrone maine Popravak sinhronih maina Kolektorski motori Popravka kolektorskih motora Elektroenergetske mree i postrojenja

POLJE UENJA 7: Projektovanje i izvoenje jednostavne elektrine instalacije i osvjetljenja

02-ST 06 01

02-ST 06 02

02-SP 01 17

Elektroinstalacioni materijal i ureaji i zatita od elektrinog udara

Elektrino osvjetljenje i izvoenje elektromonterskih radova

Izvoenje elektromonterskih radova

POLJE UENJA 8: Upravljanje i regulacija

02-SP 01 08 02-SP 01 09 02-SP 01 11

Impulsna elektronika Integrisana kola Punjai akumulatora i akumulatori

39

Raspored modula po predmetima

Predmet ifra modula Naziv modula

Osnove elektrotehnike 02-ST 01 05 02-ST 01 06

Analiza elektrinih kola izmjenine struje Trofazna elektrina kola

Industrijska elektrotehnika 02-ST 05 01 02-ST 05 02

Transformatori i generatori Elektromotorni pogoni jednosmjerne struje i

elektroenergetska postrojenja

Elektrine instalacije i osvjetljenja

02-ST 06 01

02-ST 06 02

Elektroinstalacioni materijal i ureaji i zatita od elektrinog udara

Elektrino osvjetljenje i izvoenje elektromonterskih radova

Elektrini ureaji 02-ST 07 01 02-ST 07 02

Elektrotermiki ureaji, pumpe i hidrofori Rashladni i ventilacioni ureaji i liftovi

Elektrina mjernja 02-ST 08 01 02-ST 08 02

Mjerni instrumenti Mjernje elektrinih veliina

Praktina nastava

02-SP 01 07

02-SP 01 08 02-SP 01 09 02-SP 01 10 02-SP 01 11 02-SP 01 12 02-SP 01 13 02-SP 01 14 02-SP 01 15 02-SP 01 16 02-SP 01 17 02-SP 01 18

Elektromagnetna indukcija, elektromagnetne oscilacije i talasi

Impulsna elektronika Integrisana kola Izvedba i ispitivanje transformatora Punjai akumulatora i akumulatori Praktian rad iz elektrinih mjerenja Sinhrone maine Popravak sinhronih maina Kolektorski motori Popravka kolektorskih motora Izvoenje elektromonterskih radova Elektroenergetske mree i postrojenja

40

POLJA UENJA ZA DRUGU GODINU ZANIMANJA ELEKTRIAR Polje uenja 4:

Analiza krugova izmjenine struje

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju strujno kolo izmjenine struje, izvre proraun elemenata koristei tabele, formule, poznavanje graninih vrijednosti i rezultate prorauna. Primjenjuju znanja o uinku elektrine energije u zadatim elektrinim procesima i na osnovu toga primjenjuju propisane mjere zatite pridravajui se ekolokih, ekonomskih i standarda kvalitete.

Analiziraju polifazna kola, kao i njihovu primjenu. U stanju su da izvre potrebna mjerenja u krugovima naizmjenine struje koristei mjerne instrumente. Simuliraju rad naizmjeninog strujnog kola pomou EWB. Polje uenja 5:

Analiza i mjerenja elektrinih veliina

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju i primjenjuju analogne i digitalne mjerne instrumente i iste koriste za mjerenja elektrinih veliina.

U stanju su da izvre izbor odgovarajue vrste instrumenta u razliitim situacijama. U stanju su da koriste osciloskop za vizualizaciju signala unutar elektronskih kola. Snimaju karakteristike poluprovodnikih elemenata osciloskopom.

Uenici i uenice su osposobljeni upotrebom mjernih instrumenata odrede vrijednosti napona, struje, otpora, snage, faktora snage, faznog pomaka, frekvencije te ih usporede sa rezultatima dobivenim simulacijom.

Uenici i uenice su osposobljeni da analiziraju i primjenjuju strujne i naponske mjerne transformatore. Polje uenja 6:

Odabir i integracija pogonskih sistema

Uenice i uenici su osposobljeni da analiziraju rad transformatora, izvre proraun parametara i ispitaju isti (prazan hod, kratak spoj, rad pod optereenjem). Na osnovu datog radnog naloga odabiru komponente transformatora i izrauju jednostavan NN transformator. Sposobni su da razlikuju pojedine vrste transformatora, kao i njihovu primjenu. Simuliraju rad transformatora u razliitim krugovima pomou EWB.

Analiziraju rad asinhronih maina sa posebnim akcentom na asinhrone motore. Odabiru nain

njihovog pokretanja i analiziraju mogunost regulacije brzine, te podeavaju brzinu vrtnje. Ispituju ispravnost i lociraju eventualne kvarove. Ocjenjuju mogunost konkretne primjene asinhronog motora.

Uenice i uenici su osposobljeni da analiziraju konstrukciju i princip rada maine

jednosmjerne struje, kolektorskih i sinhronih maina. Odreuju komponente navedenih maina prema uslovima primjene istih. U stanju su montirati komponente elektrinih maina prema zadatoj skici i putaju iste u rad vodei rauna o sigurnosnim propisima i mjerama. Snimaju karakteristike praznog hoda, kratkog spoja, mehanike karakteristike, spoljne karakteristike. Oni ispituju prednosti i mane datih maina uzimajui u obzir podruje upotrebe i ekonomske i ekoloke aspekte.

Polje uenja 7

Projektovanje i izvoenje jednostavne elektrine instalacije i osvjetljenja

Uenici i uenice analiziraju i pripremaju naloge za elektrinu instalaciju. U stanju su napraviti izbor elektrotehnikih materijala. Osposobljeni su napraviti plan jednostavne elektrine instalacije uzimajui u obzir zahtjeve klijenta, uvaavajui propisane standarde i potrebne sigurnosne mjere.

41

Mogu izvriti proraun i ispitivanje komponenti. Vre odabir komponenata u skladu sa funkcionalnim, ekonomskim i ekolokim aspektima.

Samostalno koriste sve dostupne izvore informacija i na engleskom jeziku. Izrauju kalkulaciju trokova, prave ponudu klijentu i prezentiraju. Izvode instalaciju po projektu i propisanom redoslijedu te vode dokumentaciju. Osposobljeni su za kontrolu izvedene instalacije i otklanjanje uoenih nedostataka. U stanju su predati jednostavni sistem instalaciju klijentu, demonstrirati funkcije sistema i dati upute za koritenje. Ispostavljaju raun za zavreni radni nalog.

Osposobljeni da naprave projekat elektrine instalacije (i to kako elektroenergetske, tako i telekomunikacione), naprave projekat signalne i gromobranske instalacije uvaavajui sve propise za izvoenje elektrinih instalacija.

Razlikuju izvore svjetlosti i zahtjeve dobrog osvjetljenja. Vre proraun i izrauju elektrinu rasvjetu zatvorenog i otvorenog prostora. Provjeravaju ispravnost realizovane rasvjete vodei rauna o ravnomjernoj osvijetljenosti i namjeni osvjetljenja. Polje uenja 8

Upravljanje i regulacija

Uenici i uenice su osposobljeni da koriste naine dobijanja istosmjerne od naizmjenine struje, da projektuju sklopove ispravljaa, realizuju ih i ispitaju ispravnost istih. U sluaju neispravnosti mogu detektirati mjesto kvara i otkloniti ga. Odabiru upravljake komponente i ispituju ispravnost istih.

Pri svom radu mjerenja obavljaju pomou mjernih instrumenata i dobivene rezultate usporeuju sa rezultatima dobivenim simulacijama. Uenice i uenici su osposobljeni da analiziraju rad pretvaraa izmjeninog napona, istosmjernog napona, kao i pretvaraa frekvencije. Analiziraju rad mreom voenih invertora i autonomnih invertora. Oni analiziraju rad impulsnih sklopova i odreuju podruje njihove primjene. U stanju su odrediti izlazne karakteristike sklopa, te otkloniti neispravnosti.

Uenice i uenici su osposobljeni da analiziraju rad upravljakih i regulacijskih komponenti, odrede njihovu poziciju unutar regulacijskog kruga i na osnovu njihovih osobina odaberu komponente za realizaciju jednostavnog regulacijskog kruga. Odreuju blok emu kruga i primjenom aplikativnog softvera simuliraju njegov rad. Vre podeavanje parametara i optimizaciju rada. Kao rezultat radnog naloga realiziraju jednostavan regulacijski krug.

Navedene radnje provode potujui mjere zatite na radu.

42

PREDMETI I MODULI ZA DRUGU GODINU ZANIMANJA ELEKTRIAR Osnove elektrotehnike


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Analiza elektrinih kola izmjenine struje

REDNI BROJ 5


SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz analize kola izmjenine struje. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -postupak analize kola izmjenine struje struje. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -objasniti pojam srednje vrijednosti izmjenine struje, -izraunati srednju vrijednost sinusoidalne izmjenine struje, -objasniti pojam efektivne vrijednosti sinusoidalne izmjenine struje, -izraunati efektivnu vrijednost sinusoidalne izmjenine struje, -objasniti faznu jednakost i fazni pomak sinusne izmjeninih veliina, -preraunati fazni pomak iz sekundi u elektrine stepene i radijane, -definisati krunu frekvenciju, -izraunati krunu frekvenciju, -preraunati kompleksnu veliinu u eksponencijalni oblik, -objasniti predstavljanje sinusnih izmjeninih veliina u kompleksnom (fazorskom) obliku, -definisati rezistansu (otpornost), reaktansu, impedansu, konduktansu (provodnost), susceptansu i admitansu, -izraunati impedansu i admitansu serijske veze otpornika, induktiviteta i kondenzatora, -izraunati impedansu i admitansu paralelne veze otpornika, induktiviteta i kondenzatora, -izraunati struje u kolu izmjenine struje sa najvie tri grane primjenom Kirhofovih zakona i fazorskog rauna, -izraunati napone vorova kola izmjenine struje sa najvie dva vora primjenom Kirhofovih zakona, -izraunati struju jedne grane kola izmjenine struje primjenom Tevenenove teoreme, -definisati aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu , -izraunati aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu potroaa, -objasniti postupak kompenzacije reaktivne energije, -izraunati potrebnu snagu kompenzatora prema zadanoj prividnoj snazi potroaa, -definisati serijsko i paralelnu rezonanciju, -izraunati rezonantnu frekvenciju primjenom Tomsonove formule. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. Gradivo ovog modula se realizuje kroz izradu numerikih primjera. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura:

43

-Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


44


ZANIMANJE Elektriar


MODUL Trofazna elektrina kola

REDNI BROJ 6


SVRHA MODULA Svrha ovog modula je da uenici steknu osnovna znanja iz analize trofaznih elektrinih kola. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -postupak analize kola trofazne struje. JEDINICE Modul nije izdijeljen u jedinice. REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: -definisati trofazna elektrina kola, -objasniti trofazne sisteme, -objasniti spojeve trofaznog izvora u trokut i u zvijezdu, -definisati linijski i fazni napon, -izraunati fazni i linijski napon, -izraunati linijske struje pri simetrinom izvoru i nesimetrinom potroau, -izraunati linijske struje pri simetrinom izvoru i simetrinom potroau, -izraunati prividnu snagu nesimetrinog potroaa, -izraunati prividnu snagu simetrinog potroaa, -objasniti obrtno magnetno polje, -izraunati gubitak napona i snage u provdnicima trofazne struje, -objasniti postupak fazovanja dva razliita trofazna sistema. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja teba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. Gradivo ovog modula se realizuje kroz izradu numerikih primjera.

INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom. Neophodna je sljedea struna literatura: -Morley & Hughes: PRINCIPLES OF ELECTRICTY, Longman. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja. Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta, a sadri 10 pitanja.

45

Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


46

Industrijska elektrotehnika


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Industrijska elektrotehnika

MODUL Transformatori i generatori

REDNI BROJ 1


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju princip rada transformatora i generatora , njihovu konstrukciju , montau , eksploataciju i odravanje . SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju : - monofazne i trofazne transformatore, - generatore izmjenine struje. JEDINICE 1. Transformatori 2. Generatori REZULTATI Uenici treba da se osposobe za : -objajsniti princip rada transformatora, -objasniti konstrukciju jezgra transformatora, -objasniti pojam i primjenu visokofrekventnih transformatora, -objasniti postupke hlaenja energetskih transformatora, -nabrojati i objasniti pribor transformatora, -.objasniti ulogu i konstrukciju Buholcovog releja, -nacrtati i objasniti ekvivalentnu emu transformatora, -nacrtati i objasniti pojednostavljene ekvivalentne eme transformatora za niske i za visoke frekvencije, -objasniti postupak izvoenja ogleda praznog hoda, -objasniti postupak izvoenja ogleda kratkog spoja, -objasniti konstrukciju i spojeve trofaznih transformatora, -objasniti oznaavanje grupe spoja trofaznog transformatora, -nabrojati i objasniti uslove za paralelno spajanje trofaznih transformatora, -objasniti konstrukciju i rad autotransformatora, -objasniti konstrukciju i rad tronamotajnih transformatora, -objasniti konstrukciju i rad transformatora preobraajnika broja faza, -objasniti odravanje transformatora, -primjenom Faradejevog zakona indukcije izvesti formule za proraun niskofrekventnih transformatora, -proraunati niskofrekventni transformator, -objasniti konstrukciju i princip rada sinhronog generatora, -nabrojati i objasniti uslove za paralelno spajanje dva generatora, -objasniti konstrukciju i rad sinhronoskopa, -objasniti konstrukciju , rad i primjenu bezkontaktnih sinhronih generatora, -objasniti pojam stabilnosti rada sinhronog generatora, -nabrojati i objasniti karakteristike sinhronih generatora, -objasniti odravanje sinhronih generatora, -objasniti konstrukciju i rad asinhronih generatora, -objasniti prepravku asinhronog motora u asinhroni generator. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja treba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi.

47

INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steene u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom . Neophodna je sljedea struna literatura : - Pendi: ELEKTRINE MAINE SA OGLEDIMA ZUNS Beograd, - grupa autora: TEHNIKI PRIRUNIK Konar Zagreb. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja . Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta , a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


48


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Industrijska elektrotehnika

MODUL Elektromotorni pogoni jednosmjerne struje i elektroenergetska postrojenja

REDNI BROJ 2


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju princip rada motora jednosmjerne struje , njihovu konstrukciju , montau , eksploataciju i odravanje te konstrukciju i ulogu osnovnih elemenata elektroenergetskih postrojenja. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Nema ih CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: - elektromotorne pogone jednosmjerne struje, - elektroenergetska postrojenja. JEDINICE 1. Elektromotorni pogoni jednosmjerne struje 2. Elektroenergetska postrojenja REZULTATI Uenici treba da se osposobe za: - objasniti princip rada generatora jednosmjerne struje, - objasniti princip rada motora jednosmjerne struje, - objasniti serijski , paralelni i kompaundni motor jednosmjerne struje, - objasniti postupke regulacije broja obrtaja motora jednosmjerne struje, - objasniti najee kvarove motora jednosmjerne struje i njihovo otklanjanje, - objasniti podjelu postrojenja prema naponu, - objasniti sabirnice, - objasniti prekida, - objasniti rastavlja, - objasniti zemljospojnik, - objasniti uinski rastavlja, - objasniti postupak ukljuenja i iskljuenja dalekovoda, - objasniti prigunice, - objasniti odvodnike prenapona, - nabrojati vrste elektrana, - objasniti ureaj prekostrujne zatite, - objasniti ureaj za ponovni uklop, - objasniti diferencijalnu zatitu, - objasniti usmjerenu zatitu, - objasniti distantnu zatitu. SMJERNICE Pri realizaciji sadraja treba voditi rauna o stvarnim profesionalnim potrebama elektriara i u tom smislu materiju prezentirati u prikladnoj formi. INTEGRACIJA Ovaj modul je usko povezan sa modulima praktine nastave u kojima se praktino provjebavaju znanja steena u ovom modulu. IZVORI Za izvoenje nastave ovog predmeta je neophodna klasina uionica sa tablom i kredom . Neophodna je sljedea struna literatura : - Pendi: ELEKTRINE MAINE SA OGLEDIMA ZUNS, Beograd, - grupa autora: TEHNIKI PRIRUNIK, Konar Zagreb, - Poar: VISOKONAPONSKA RASKLOPNA POSTROJENJA, kolska knjiga Zagreb.

49

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje se vri sljedeim tehnikama: TEHNIKA VRIJEDNOST MJESTO IZVOENJA NESTRUKTUIRANI INTERVJU 30 % KOLSKA UIONICA ZAVRNI TEST ZNANJA 70 % KOLSKA UIONICA Nastavnik je duan znanje svakog uenika provjeriti usmeno (nestruktuirani intervju) najmanje jednom u toku modula, a preporuuje se da se prema raspoloivom vremenu ini to ee. Konana ocjena iz usmene provjere znanja za svakog uenika se odreuje kao aritmetika sredina njegovih ocjena iz usmenih provjera znanja u toku modula. Nastavnik na poetku modula daje uenicima pitanja koja se mogu pojaviti na zavrnom testu znanja . Pitanja trebaju biti struktuirana po oblastima koje se izuavaju. Zavrni test znanja traje 30 minuta , a sadri 10 pitanja. Uenicima se na poetku modula saoptava postupak ocjenjivanja.


50

Elektrine instalacije i osvjetljenja


ZANIMANJE Elektriar

PREDMET Elektrine instalacije i osvjetljavanje

MODUL Elektroinstalacioni materijal i ureaji i zatita od elektrinog udara

REDNI BROJ 1


SVRHA MODULA U ovom modulu uenici upoznaju materijal i ureaje za izradu elektrinih instalacija, dejstvo elektrine energije na ljudski organizam, metode zatite od elektrinog udara i prvu pomo pri elektrinom udaru. SPECIJALNI ZAHTJEVI / PREDUSLOVI Na ovaj modul se nastavlja modul Elektrino osvjetljenje i izvoenje elektromonterskih radova. CILJEVI Opti ciljevi su da uenici upoznaju: -goli provodnici, kablovi i kablovski pribor, -pad napona i strujno optereenje kablova, -instalacione cijevi i prikljuni ureaji, -osigurai, -prekidai, -FI (RCD,ZUDS) sklopke i odvodnici prenapona, -elementi gromobranske instalacije, -komponente EIB sistema, -dejstvo elektrine energije na ljudski organizam i prva pomo pri elektrinom udaru, -metode zatite od elektrinog udara, -kuni prikljuak, brojila elektrine energije i razvodni ureaji, -izjednaenje potencijala i pomoni izvori elektrine energije, -EIB instalacioni sistem i njegovo programiranje, -telekomunikacione instalacije, -alarmni sistemi. JEDINICE 1. Elektroinstalacioni materijal 2. Zatita od elektrinog udara 3. Elektroinstalacioni ureaji REZULTATI Goli provodnici, kablovi i kablovski pribor Uenici treba da se osposobe za: -nabrojati najznaajnije vrste golih provodnika i kablova u energetici i telekomunikacijama, -nabrojati materijale za izradu golih provodnika i kablova, -objasniti oznaavanje golih provodnika i kablova, -objasniti postupak odabira golih provodnika i kablova prema mjestu primjene i traenom kvalitetu instalacija, -objasniti konstrukcione elemente golih provodnika i kablova, -definisati gole provodnike i kablove, -objasniti konstrukciju i primjenu najee upotrebljavanih tipova kablova, -objasniti postupak izvoenja formule za dozvoljeno vrijeme kratkog spoja, -izraunati dozvoljeno vrijeme trajanja kratkog spoja, -nabrojati elemente kablovskog pribora, -objasniti primjenu elemenata kablovskog pribora. Pad napona i strujno optereenje kablova Uenici treba da se osposobe za -nabrojati kriterije za odabir poprenog presjeka kabla, -objasniti vaei standard za dozvoljeni pad napona, -objasniti izvoenje formula za pad napona na monofaznim i trofaznim vodovima,

51

-izraunati pad napona na vodu, -izraunati popreni presjek voda prema zadanom padu napona, -objasniti izvoenje formula za strujno optereenje monofaznih i trofaznih vodova, -izraunati strujno optereenje monofaznih i trofaznih vodova, -objasniti korekcione faktore strujnog optereenja, -objasniti odabir vodova prema standardima JUS N.B2.752 i DIN VDE 0298 T4. Instalacione cijevi i prikljuni ureaji Uenici treba da se osposobe za: -objasniti ulogu i namjenu instalacionih cijevi, -nabrojati vrste instalacionih cijevi, -objasniti primjenu pojedinih vrsta instalacionih cijevi, -objasniti namjenu prikljunih ureaja, -nabrojati vrste prikljunih ureaja, -objasniti princip rada prikljunih ureaja sa prenaponskom zatitom, -nacrtati oznake prikljunih ureaja, -nabrojati osnovne parametre prikljunih ureaja. Osigurai Uenici treba da se osposobe za: -objasniti ulogu osiguraa, -nabrojati vrste osiguraa, -objasniti konstrukciju i karakteristike automatskih i topivih osiguraa, -nabrojati mjesta postavljanja osiguraa, -nabrojati mjesta gdje se ne smiju postavljati osigurai, -objasniti odabir osiguraa prema mjestu primjene, -nacrtati oznake osiguraa, -nabrojati parametre i tipove osiguraa, -objasniti parametre osiguraa, -objasniti primjere najee koritenih osiguraa. Prekidai Uenici treba da se osposobe za: -nabrojati vrste prekidaa, -objasniti ulogu pojedinih vrsta prekidaa, -nacrtati oznake pojedinih vrsta prekidaa, -nacrtati eme spajanja pojedinih vrsta prekidaa, -nabrojati parametre prekidaa. FI (RCD,ZUDS) sklopke i odvodnici prenapona Uenici treba da se osposobe za: -objasniti princip rada FI sklopke (Zatitnog Ureaja Diferencijalne Struje ZUDS), -nacrtati oznaku FI sklopke, -nabrojati parametre FI sklopke, -objasniti parametre FI sklopke, -objasniti postupak odabira FI sklopke prema mjestu ugradnje, -objasniti ulogu odvodnika prenapona, -nabrojati parametre odvodnika prenapona, -nacrtati oznaku odvodnika prenapona. Elementi

npp elektricar

Documents