novovjekovna filozofija i zasnivanje estetike · 2019. 12. 4. · georg vilhelm fridrih hegel...

IzvorničlanakUDK111.852(045)Baumgarten,A.G.doi:10.21464/fi36211Primljeno5.12.2015.

UnaPopovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,DrZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad

[email protected]

Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike

SažetakOvaj rad kritički izlaže Baumgartenovo zasnivanje estetike kao zasebne filozofske discipline, prvenstveno s obzirom na njegove pretpostavke. U tom kontekstu u radu se razmatra smisao zasnivanja estetike kao discipline, kao i ispravnost njegovog tumačenja polazeći od okvira Leibniz–Wolffovog sistema. Autor tvrdi i obrazlaže tezu da zasnivanje estetike ne počiva bitno na ideji dopunjavanja ovog sistema, nego da ono svoje korijene ima u naglašenom razmatranju estetskog iskustva kao takvog. Uvjeti za takvo razmatranje pronalaze se najprije u okvirima novovjekovne filozofije XVII. i XVIII. stoljeća, a tvrdi se da je njihova posljedica osnovni karakter estetike kao gnoseologiainferior. Napokon, primarno značenje estetike kao niže gnoseologije obrazlaže se tumačenjem mogućnosti da se i čulno spoznavanje pokaže kao jasno, a tako i kao istinito spoznavanje.

Ključneriječizasnivanje estetike,Baumgarten, novovjekovna filozofija, estetsko iskustvo,gnoseologia inferior

Filozofskamisaoo lijepom i umjetnosti imaveomadugu tradiciju; počecifilozofskihpromišljanjaoovimtemamaskorodasepoklapajusasamimpočecimafilozofijesobziromnatodaestetičkirelevantnestavovemožemonaćivećkodpitagorejaca.Antičkafilozofijauopće,sfilozofimapoputPlatonaiAristotela,zacrtalajedaljnjirazvojestetike,teubitnomodredilaokvirenjenakretanjaimogućadostignućaestetike.Ipak,višestoljetnirazvojestetičkemisli, svedoXVIII. stoljeća, nije izrodio svijest opotrebi za zasnivanjemzasebnefilozofskedisciplinekojabibilaposvećenaestetičkimproblemima.TekuXVIII.stoljećuAlexanderGottliebBaumgartenobznanjujepotrebuzaformiranjemestetikekaodiscipline tesezasnivanjeestetikevezujezanjegovumagistarsku tezuFilozofske meditacije o nekim aspektima pjesničkog djelaiz1735.godine.Baumgarten,kakosetočestotumači,uočavapropustudotadašnjojsistematizacijifilozofskogznanja,prijesvegaonojkojujenaosnovamaLeibnizovefilozofijeizradioChristianWolff,tedjelujedabitajpropustispravio.Naime,onuviđada samočulno spoznavanjemožebiti predmetposebneznanosti,nezavisnoodkorektivnedjelatnostirazumaizvršenenadnjim,sobziromnatodaonomožeautonomno,bezpovezivanjas razumom,ponuditi istinskoznanjeostvarnosti.Baumgartenkaže:

»Aštoakobiselogikasamomdefinicijomzatvorilauonegraniceukojimasestvarnoikreće,određenakaoznanost kojom se nešto filozofski spoznaje,iliznanost koja usmjerava višu spoznajnu sposobnost u spoznavanju istine?Tadabifilozofimabilapruženaprilikadasvelikimuspjehom istražuju ionevještineukojimaseniže spoznajnesposobnostimoguusavršavati,

https://doi.org/10.21464/fi36211

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike356

izoštravati inakoristsvijetasretnijeprimjenjivati.Kakopsihologijapružačvrsteosnove,nesumnjamodamožepostojatiznanost koja upravlja nižom spoznajnom sposobnošću,iliznanost o senzitivnoj spoznaji.«1

UistomdjeluBaumgartendajeinazivnovojdisciplini.2

ZasnivanjeestetikekaofilozofskedisciplinenastavljenojedaljnjimBaumgartenovimfilozofskimradom,teseonovimproblemombaviiudvasvojacentralnadjela,Metafiziciiz1739.iEsteticiiz1750.godine.Uovimdjelima,kaoiupredavanjimaizestetikekojajedržao,Baumgartensućinskineodstupaod idejeestetikekoju jenaznačiousvojojmagistarskoj tezi,negoovu idejupodrobnije razrađuje.Estetika je takoprvenstveno shvaćenakaognoseologia inferior, odnosno kao znanost koja se bavi nižim spoznajnimsposobnostima.Međutim,dabi estetikuuopćemogaozasnovatikao takvuznanost,Baumgartenje,kakosmovećnaznačili,moraopretpostavitidasečulnim spoznavanjemmože doći do istine nezavisno od upotrebe razuma,odnosnodaječulnostautonomnosposobnazaspoznajuistine.TakvuistinuBaumgartennazivaestetskom istinom(ästhetische Warheit),idefinirajekao»istinu,ukolikoseonaspoznaječulno«.3

Pojamestetskeistinepredstavljaistinskunovinuufilozofiji:tradicijaječulnospoznavanjeuglavnomvidjelakaojedanod(barem)dvaosnovnaizvoraspoznaje,alitakođerikaonajčešćiizvorgrešakaizabluda.Utomsmislujeulogačulnogspoznavanjauprocesuspoznajeistineshvaćenakaoznačajna,alineikaoodlučujuća jer je smatranodačulnospoznavanje zahtijeva razumskudopunukojamožegarantiratiopravdanostiistinitostnjimestečenihuvida.Utomsmislu,tradicionalnojeshvaćanjedadušajedinouzpomoćrazumamožedoćidoistinetedačulnospoznavanje,umjeriukojojučestvujeuovomprocesu,morabitipodređenokorekcijirazuma,asamimtimilogike.TvrdnjomdapostojiestetskaistinaBaumgarten,dakle,bitnoodstupaodtradicijeteotvaraprostorzasasvimdrugačijipogledkakonaspoznajneproceseispoznajnemoći, takoinasamuprirodučovjeka.Ovojenaročitovidljivou analogiji kojuBaumgarten pravi između logike i estetike, smatrajući daje estetika u pogledu čulnog spoznavanja isto ono što je logika u pogledurazumskog.Drugimriječima,kaoštologikaistražujezakonitostiiispravneformemišljenja,teuodređenomsmisluekspliciranjegovuunutrašnjustrukturu,takoiestetikatrebaekspliciratiunutrašnjustrukturuizakonitostičulnogopažanja.Uslijedtoga,BaumgartenestetikuuMetafizicinazivalogikom nižih spoznajnih moći,4auEsteticinazivalogikom u užem smislu.5

Međutim,poredovogodređenja,estetikauBaumgartenovojfilozofijidodatnodobivaiodređenjevještinelijepogmišljenja–ars pulchre cogitandi,odnosnoteorijeljepote,kaoiteorijeslobodnihvještina–theoria liberalium artium,odnosnoteorijeumjetnosti.6NatajnačinBaumgartenovoshvaćanjeestetikeefektivno objedinjuje tendencije različitih tradicionalnih filozofskih razmatranja,naknadnoprepoznatihkaoestetičkih.Baumgarten,tako,prvipokušavaponuditisistematičnuijedinstvenuteorijukojaobuhvaćatrinerazdvojnaaspektaestetike:čulnospoznavanje,lijepoiumjetnost.7Iakoseuspješnostnjegovogpoduhvatamožedovestiupitanje,nesumnjivojedajenjegovaideja–upravoovosistematičnopovezivanjeikoherentnazdruženostspomenutetriteme–odrediladaljnjiživotdiscipline.Skorodanemaproblemskeestetikekojanepokušavaostvaritiovajzadatak,ačinjenicadanitijednaodnjihutomeneuspijevaupotpunostidodatnodajenaznačajizvornomBaumgartenovompokušaju.Sličnusudbinu imao je inazivdisciplinekoji jeBaumgarten izabrao. Iakodanassamorazumljiv,ontouvrijemesvojegnastankanijebio.OtomenamsvjedočikratkaKantovaopaskaizKritike čistog uma,gdjeKantkaže:



»Nijemcisujedinikojisesadariječjuestetikasluže,danjomeoznačeonoštodruginazivajukritikomukusa.RazlogjetomejalovanadakojugajiodličnianalistaBaumgarten,dakritičkoprosuđivanjelijepogasvedenaumskanačelaidanjegovapravilapodignenaznanost.«8

RazlogovakvomstavunijebilasamorazlikaKantovihiBaumgartenovihpozicijanegosućinskanapetostusamomnazivudisciplinekoja,iakoobuhvaćaiteorijuljepoteiteorijuumjetnosti,nazivomfavoriziraodređenjenižegnoseologije.Drugimriječima,činisedanazivestetikaobavezujenaodređenuperspektivusagledavanjairazvijanjaoveznanosti,atakvuperspektivunisusvimisliocividjelikaodominantnu.UtomsmisluHegel,iakopriznajedasenazivestetikauobičajioidagazbogtogaprihvaća,kritičkispominjeupravoovonjegovoznačenje i smatrada jeprimjerenijinazivdiscipline filozofija (lijepih) umjetnosti.9

Spomenutereakcijena imeestetikepotvrđujunašstav: iakoestetikuvidi ikaonižugnoseologiju,ikaoteorijuljepoteikaoteorijuumjetnosti,Baumgartenipaknesumnjivoprvomodovihodređenjadajeprimat.10Primatestetikekaonižegnoseologije,međutim,nije slučajnost:onproizlazi izneobične ikompleksnetradicijefilozofije17.iprvepolovine18.stoljeća,odnosno,slobodnijerečeno,izduhanovovjekovnefilozofije.Ovajradposvećenjeupravotojtradicijiinačinunakojijeonapripremilaiodredilazasnivanjeestetike:stava smoda se zasnivanje ovedisciplinenije nimoglo zbiti u stoljećimanjeneantičke,srednjovjekovneirenesansnetradicijejersupretpostavketakvogzasnivanjainherentnemišljenjukojemijenjatijekfilozofijetijekom17.stoljeća.Pritomejednakomislimoinabritansku(empirističku)inakontinentalnu(racionalističku)tradicijujersvakaodnjihzasebnodajepoticajezazasnivanjeestetike.Dvasumotivakojauovompogledumožemopratiti.Sjednestrane,ukolikosefokusiramonačinjenicudaseovdjeradiozasnivanjufilozofskediscipline,možemosezapitatikakav jeodnos izmeđupromišljanjadomeneestetskogi njenedisciplinarneodređenosti.Drugim riječima,možemo se iznovapozvatinaprimjertradicijekojajeočiglednobremenitanaporimadasemisli

1

Aleksander Gotlib Baumgarten [AlexanderGottlieb Baumgarten], Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela, BIGZ,Beograd1985.,str.85.

2

Usp.Ibid.,str.86.

3

Alexander Gottlieb Baumgarten, Ästhetik I, Felix MeinerVerlag, Hamburg 2007., str.403.

4

Usp. Alexander Gottlieb Baumgarten, Metapysica/Metaphysik, Frommann–HolzboogVerlag,Stuttgart2011.,str.283.

5

Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I, str.405.

6

Usp.Ibid.,str.10.

7

Usp. Mirko Zurovac, Teškoće u zasnivanju estetike,Prosveta,Beograd2012.,str.17.

8

ImmanuelKant,Kritika čistog uma,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1984.,str.34.

9

GeorgVilhelmFridrihHegel[GeorgWilhelmFriedrichHegel],Estetika I,BIGZ,Beograd1975.,str.3.

10

Preciznije,Baumgartennavodičetirispecifičnaodređenjaestetikekaoznanostiočulnomspoznavanju:1)teorija slobodnih umjetnosti,2)vještina lijepog mišljenja,3)niža gnoseologija i 4) vještina analogna razumu. Ipak,smatramodaseodređenjanižegnoseologijei vještine analogne razumu mogu neposrednije povezati međusobno nego s preostaladva određenja, uslijed toga što Baumgartenupravouanalogijisrazumomiizvodipojamestetske istine, koji je presudan za mogućnostzasnivanjanižegnoseologije.Usp.A.G.Baumgarten, Ästhetik I,str.11,405.



olijepom,umjetnostiičulnomspoznavanju,alitakvomišljenjeneimplicirazasnivanjeposebnedisciplinekojabibilaposvećenanekojodovihtemailinjihovojvezi.Samaidejadajezafilozofskuobradutakvihtemaneophodnazasebnadisciplinastogaovdjeizbijauprviplan,a,kakodaljnjirazvojestetike pokazuje, disciplinarna obrada domene estetskog bitno je izmijenila ipristuppromišljanjuovihtema.DrugimotivkojiovdjemožemopratititičesevećnaglašenogBaumgartenovogisticanjaprimataodređenjaestetikekaonižegnoseologije,odnosnokaoosobiteteorijespoznavanja.Ovonaglašavanjetakođernećemouzetikaosamorazumljivo,negogaželimofokusiratikaoperspektivukojajeufundamentalnomsmisluuvjetovalazasnivanjediscipline.Drugimriječima,smatramodaestetikakaodisciplinanijemoglabitizasnovanabezdanjenoprimarnoznačenjenijebilovezanozaproblemespoznavanja i istine.Teknaosnovuovakvognjenogzasnivanja,estetikajedaljemoglabitirazvijanaikaoteorijaljepote ikao teorijaumjetnosti, pri čemuse i ljepota iumjetnostbitno sagledavajuizprethodnonaznačeneperspektive.Činjenicadapotonjeestetikeovakavpristupdovodeupitanje,iponekadmijenjajunaglasakuodnosunatricentralnaproblemaestetike,nemijenjanastvari;smatramodasuovakvestrategijenačelnotekomogućeneBaumgartenovimprojektom.Utomsmislunaše istraživanje će pokušati obrazložiti isticanje estetike kaognoseologia inferiorupravosobziromnakarakterfilozofije17.stoljeća.

Estetikakaofilozofskadisciplina

Tumačenjezasnivanjaestetikekaofilozofskedisciplinezapočinjemoproblematizacijom činjenice da se ovdje radi o filozofskoj disciplini. Kako smovidjeli, filozofskamisaoposvećenaproblemimaestetskedomenenije rijetkostupovijestifilozofije,teseestetikačestoubrajaiujednuodnjenihosnovnihdisciplina.Usprkostome,onaseistovremenojavljaikaojednaodnajmlađihdisciplinafilozofije.RiječimaMilanaUzelca,»estetikakaofilozofskadisciplinaimakratkuprošlost,alidugupovijest«.11

PitanjestatusaestetikekaofilozofskedisciplineuobičajenosespominjekadajeriječoizvorimaimotivimaBaumgartenovogdjelovanja.TakosemotivacijazazasnivanjeestetikenajčešćevezujezaBaumgartenovouviđanjenedostatakaipropustaWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Naime,premaovojinterpretaciji,BaumgartendopunjavaWolffovsistemkojinepredviđa,aliipakdonekleimplicirazasebnudisciplinukojabibilaposvećenačulnomspoznavanju.12RazlozikojiseobičnonavodekaoobjašnjenjezaizostajanjeestetikeuWolffovojfilozofijisvodesenaspecifičannačinnakojiWolfftumačiLeibniza,zakogaje,uracionalističkomduhu,spoznavanjevezanozajasneirazgovijetneidejekojepripadajusamorazumu.Uskladustim,čulnospoznavanje,umjeriukojojuopćeučestvujeuspoznajnomprocesu,morabitireguliranoivođenoodstranerazuma,teutolikoinemapotrebezaposebnomdisciplinomkojabisenjimebavila.13

OvakvotumačenjeLeibniza,bilodajeispravnopripisanoWolffuiline,nijeupotpunosti točno jerLeibniz, istina,promatra razumskospoznavanjekaojedinokoje je sposobnoza jasne i razgovijetne ideje,ali takođerdopušta idapredstavezadobiveneputemčulnogspoznavanjamogubitijasne.Drugimriječima,premaLeibnizujasnemogubitiipredstavečulnostiiidejerazuma,dok razgovijetnemogubiti samoovedruge: podefiniciji, čulnepredstavemogubitijasne,alizbrkane.14Ovainteresantnamogućnost,kojaimasvojeosnovekakouracionalističkoj,takoiuempirističkoj,prijesvegalokovskoj



tradiciji,neposrednoserazvijakodBaumgartena,kojijepreuzimazaosnovusvojegnoseologia inferior.Ključnaposljedicamogućnostidaseičulnepredstaveoznačekaojasneupravojespecifična,razumuanalognaobjektivnosttakvogspoznavanja:ona,međutim,nećebitidatadiskurzivno, razgovjetno–putempojmova–negosintetičkiineposredno,nanačinčula.15

InterpretacijaBaumgartenovogzasnivanjaestetikekojutumačimoima,međutim,jošjednuzanimljivuposljedicu.Naime,onauprviplanističezahtjeveimanentnesamojsistematizacijifilozofije:tvrdidaLeibnizovamisaonijeprezentiranauoblikusistema,tejenjenojsistematizacijipristupioWolff,alijeontoučinioneprecizno,zbogčegajedošlodomogućnostizasnivanjaestetike.Međutim,takoshvaćeno,zasnivanjeestetikepromatraseizbitnovanestetičkeperspektive,sobziromnatuunutrašnjunedovršenostsamogWolffovogsistema,koji, upravodabivažiokao sistem,morabiti iscrpno izveden te,samimtime,dopunjenestetikom.Dodatno,ovakopostavljenainterpretacijasvjedočioizvjesnojkonfuzijiupogleduznačajaiulogeWolffa,aposrednoisamogLeibnizauzasnivanjuestetike.Naime,ukolikojeWolffsambioinspirirantežnjomdaseLeibnizovafilozofijasistematizira,alineidasefundamentalnoizmijeni,teukolikojeupravoidejasistematuimalapresudanznačaj,utolikojeteškoopravdatiizostajanjeestetikeiznjegovakorpusaznanja.Ukolikojesamsistemovdjebiopresudan,teukolikoonmorabitidopunjenestetikomdabiuopćevrijediokaosistem,onda bi iWolff, ukoliko je bio vođen ovim idejama, utolikomorao uočitispominjani»propust«.Činjenicadaontonijeučiniodovodiupitanjeprimatsistemakojisenaglašavautumačenjuzasnivanjaestetike.Dalje,ukolikosesobziromnatopretpostavidajesamaLeibnizovafilozofija,aneidejasistema,bilaodprimarnogznačajazaWolffa,utolikonailazimonasljedećeprobleme.AkozaobiđemotrivijalnuistinudasesistematizacijaLeibnizovefilozofijenemožeupotpunostipoklopitisnjenomizvornomformom,iuzmemolidajeWolffnačelnoispravnosistematiziraoLeibnizovufilozofiju,ondasepostavljapitanjeodakledolaziimpulszadopunom:iznjenogsadržajailiizsameformesistema?ČinisedaprvamogućnostnemožebitislučajjersamaidejasistematizacijeLeibnizovefilozofijepočivanaracionalističkommodeluspoznavanja,odnosnonaspomenutojidejidaistinitoznanjepripadasamorazumu.Međutim, ukoliko sama forma sistema otkriva njegove nedostatke,utolikobitobiloproblematičnojerbitoznačilodaseobliksistematizacijeLeibnizovefilozofijemožeizvestia priori,bezobzirananjenkonkretansadržaj.

11

Milan Uzelac, Estetika, Stylos, Novi Sad2003.,str.21.

12

Usp. Milan Damnjanović, »Prvobitna idejafilozofske estetike«, u: A. G. Baumgarten,Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,BIGZ,Beograd1985.,str.XIII.

13

Usp. Paul Guyer, »The Origins of ModernAesthetics: 1711–35«, u: Peter Kivy (ur.),The Blackwell Guide to Aesthetics,BlackwellPublishing,Malden2004.,str.36–38.doi:https://doi.org/10.1002/9780470756645.ch1.

14

Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Razmatranjaospoznaji, istini i idejama«,u:G.W.

Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed,Zagreb1980.,str.1–2.

15

Postojeestetičarikojisudoveliupitanjeznačenje i smisao ovih Leibnizovih teza, prijesvega sobziromnanjihovutjecajna razvojestetike. Takav slučaj predstavlja utjecajnainterpretacijaBenedettaCrocakojismatradaepitet jasnosti podaren čulnom spoznavanjukodLeibnizaneideukoristosamostaljivanjadomeneestetskogkaoautonomnesposobnostidolaženjadoistine,nego,nasuprottome,jošneposrednijevežečulnost za razum injemupripadnu domenu spoznaje. Usp. BenedetoKroče [BenedettoCroce],Estetika, Kultura,Beograd1934.,str.291–292.



Idejasistematizacijefilozofijeiznanjaucjelinibitnopripadanovovjekovlju.Ovimenetvrdimodaupovijestifilozofijeprijemodernogdobanijebilopokušajadaseznanjeuobličiisistematizira,naprotiv–takvisupokušajipoznati.Ipak,novovjekovljeseodlikujespecifičnimnaglašavanjemidejesistemaznanja, kao i specifičnimnačinomna koji se ona razumijeva. Prije svega,idejaosistemuznanjajavljaseuvezisproblemimaspoznaje,istineimetode,anaročitosobziromnaproblemrazvojainapretkaznanja.Baconovistavoviotomedaznanostinevrijedipopravljati,negodajepotrebnovratitisenjenimtemeljima,tenanjimapostupnograditizdravuzgraduznanja,mogusepronaćiikodDescartesa,aovorezoniraiuSpinozinomnačinuizlaganjaEtike.16Kritičkistavpremadoseguljudskogsaznanjaovdjesepozitivnopreokrećeuiscrpljivanjenjegovihmogućnostiputemispravneivođeneupotrebe,kojaisamapočivanauviduunjegovkarakter.Sjednestrane,takavstavvodiosobnomrazumijevanjuznanstvenogznanjakaokoherentnogsistemanaukaobjedinjenih jednimmetodskimpristupom,izkojegsedaljeizvodiikarakternjihovihodnosa.Budućidaovajmetodskipristupisampočivanakritičkomrazmatranjuspoznajnihmoći,teseuprincipuizvodikaonekavrstauopćavanjanjimasvojstvenognačinaoperiranja,bilodase radioempirističkominduktivnomili racionalističkomdeduktivnommodelu,ondaiunutrašnjeustrojstvosistemaznanjainaukapredstavljadobrozasnovanukonstrukcijukoja,zapravo,počivanaunutrašnjemlogosuljudskogmišljenja.OvojeposebnovidljivokodDescartesa,aliiuDescartesovom filozofijom inspiriranoj ideji logike PortRoyala, ideji logike kaovještinemišljenjakojasamoekspliciranačinnakojionoinačeoperira.Činise da je iBaumgarten usvojio ovakvo shvaćanje u određenju estetike kaologikeuužemsmislu.Unutartakvograzumijevanjaznanosti,zadatakpodjelekorpusaznanjauzasebneznanostiidisciplinedobivasvojpravismisaojercjelokupantakozamišljenprojektnemasvojepunovaženjeakonijeiscrpnoizveden,odnosnoakodomeneistraživanjanisu»jasnoirazgovjetno«razdvojenejedneoddrugih.Akotonijeslučaj,ondasezapadauopasnostdaserješavanjuodređenogproblemapristupinapogrešannačinili,aristotelovskirečeno,dadođedogreškemiješanjarodova,odnosnoobjašnjavanjaproblemajedneznanostiprincipimanekedrugeznanosti.Dodatno,izostajanjesistematizacijeznanjaometalobiiinicijalnonaglašenidaljnjinjegovnapredak,kaoštojeto,premamišljenjunovovjekovnihfilozofa,bioslučajutradiciji.Upravoovakvaperspektivarazumijevanjafilozofijekaosistemaznanjaimplicitno vodi interpretaciji zasnivanja estetike o kojoj govorimo.Naime, oestetici se govori upravo kao o disciplini koja dopunjava sistem čineći gapotpunim,čimesenavodnoostvarujuinicijalneWolffovenamjere.Takvozasnivanjeestetike,dodatno,ispravljagreškumiješanjarodova,odnosnopokazujedasedomenačulnogspoznavanjapogrešnoobjašnjavalaprincipimakojipripadajulogici,odnosnorazumskomspoznavanju.Napokon,ovakopostavljenainterpretacijanalazisvojupotvrduiučinjenicidaje,jednomzasnovana,estetikazaistaiomogućiladaljnjinapredakznanjaodomeniestetskog.Sdrugestrane,spomenutikritičkistavpremamogućnostimaidoseguljudskespoznaje se odBacona ne odnosi samo na čulno spoznavanje negomotividolarazumadovodiupitanje ionorazumsko,zakojese ispostavljada jejednakoinherentnopogrešivokaoičulnospoznavanje.Utomsmislučulnoirazumskospoznavanjeseizperspektiveteorijespoznavanjaiistinepribližavaju,temeđunjimavišenepostojisućinskijaz:ukolikonekimisliociizadržavajuovuideju,utolikojevišeneprisvajajukaosamorazumljivu,negoje



izvodekritičkiinaosnovudetaljnihpromišljanja.Jednaodposljedicatakvepromjene je ipostepenoosamostaljivanje idejeomogućnostidase ičulnospoznavanje označi kao sposobnoza autonomnodosezanje istine.Ta idejanajprije jevidljivaprekomotiva jasnosti čulnog spoznavanja: ovamogućnostzapravopotičeodLockea,kojidjelomičnousvajaDescartesovkriterijjasnostiirazgovjetnosti,tetvrdidasuprosteidejenastaleizčulnogopažanjajasne,odnosnotakvedaseunjihnemožeposumnjatiakoihimamo.17UtompogleduzaestetikujenajznačajnijiLeibnizovpristupjerjasnostčulnogspoznavanjadovodiuvezusljepotomispojmomsavršenstva.18

Baumgarten,naime,preuzimaLeibnizovuidejugotovodoslovno,alijeizvodidonjenihkrajnjihkonzekvenci.19Jednaodnjihjesvakakoirazumijevanje estetikekaonižegnoseologije, odnosnopostavljanjeproblemaestetikeuokvireteorijespoznaje.Ukolikoje,naime,spoznajaistinitaakojejasnairazgovjetna,utolikojeidomenačulnogopažanjabitnodomenaspoznajejer,iako ne nudi razgovjetnost, ona ipakmože posjedovati jasnost.Kako smovidjeli,naosnovutogaBaumgartengovorioestetičkojistini,kojamuomogućavaizgradnjuestetikekaognoselogia inferior.Stogamožemozaključiti:disciplinarnikarakterestetikeuvjetovanjenovovjekovnimidejamaoprirodispoznavanjakojesepreplićusposebnoistaknutimmotivomsistematizacijeznanja.Interpretacijazasnivanjaestetikekojomsebavimo,iakoseprimarnofokusiranaidejusistematizacije,ipakzahvaćaiproblemestetikekaoznanostiočulnomspoznavanjuuprethodnonaznačenomsmislu.Međutim,ovajproblemtujeprvenstvenopostavljenizperspektiveidejesistematizacije.Drugimriječima,spomenutapotrebazaestetikomkaoznanostikojabiupotpunilasistemprecizirana ječinjenicomda se sistemdopunjavaupravoupogledu teorijespoznaje,aneudrugimsvojimaspektima:tektakvaperspektivauvjeravauovu interpretaciju.Međutim, iako je takavpotezsasvimopravdan,on ipakne osigurava pun uvid u smisao zasnivanja estetike kao niže gnoseologijejergareduciranaodgovornaproblemeWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Drugimriječima,interpretacijapremakojojjedoBaumgartenovogzasnivanjaestetikedošlouslijedpotrebedaseupotpuniLeibniz–Wolffovfilozofskisistem,iakobremenitaproblemima,nijesasvimneispravna.NesumnjivojedaovajsistemprovociraBaumgartenovumisao,idataprovokacijarezultiranovomdisciplinom.Sdrugestrane,ukolikosezaBaumgartenovosnovnimotivuzmedopunaWolffovogsistema,utolikoseteškomožeopravdatičinjenicadaonnovudisciplinupostavljatakodaonaumnogimsvojimaspektimapodrivasamuidejusistema,kakvavažiufilozofijitogvremena.Zasnivanje estetike nikako se nemože svesti samo na ovaj novovjekovnimotiv: čini seda jeovdje zapravonadjelupreplitanjeviše takvihmotiva,tedadospomenutihproblemaoveinterpretacijeidolaziuslijedprevelikog

16

Usp.StephenGaukroger,Francis Bacon and the Transformation of the EarlyModern Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge2004.,str.112.,138–139.doi:https://doi. org/10.1017/cbo9780511612688; John Cottingham,The Rationalists,OxfordUniversityPress,Oxford1988.,str.34–35,51.

17

DžonLok[JohnLocke],Ogled o ljudskom razumu I,Kultura,Beograd1962.,str.110–111.

18

Usp. Clifford Brown, »Leibniz andAesthetics«, Philosophy and Phenomenological Research28(1/1967),str.70–80,str.73.doi:https://doi.org/10.2307/2105324.

19

A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,str.15,17.

https://doi.org/10.1017/cbo9780511612688



naglašavanja jednog od njih.Motivi koje imamona umu bit će podrobnijerasvijetljeniuokvirimanašegnarednogpoglavlja:riječje,prijesvega,oprethodnonaglašenojveziizmeđuzasnivanjaestetikekaodisciplineinjenogprimarnogznačenjakaonižegnoseologije,odnosnoonužnostidanovadisciplinabudeupravojednagnoseologija.Zanašesadašnjepotrebedovoljnoje rečeno da bismomogli istaknuti da nas ovakvo, povijesno kompleksnosagledavanjezasnivanjaestetikeoslobađaprethodnospomenutogprigovoraoizvanestetičkimmotivimazasnivanja.Naime,stavasmodajeBaumgarten,također, imao i imanentnoestetičke impulseza formiranjenovediscipline.Drugimriječima,činisedaovozasnivanjeneproizlazisamoizidejesistema,kojiformalnozahtijevasvojudopununegojednako,akoneiviše,izsamogpredmetamišljenjakojibiva»discipliniran«usvrhutedopune–izdomenaestetskogiskustva.Naime,djeloukojemseprviputspominjeestetikaikojepredviđaizgradnjutakvediscipline,Filozofske meditacije,ucijelostijeposvećenojednomestetskom fenomenu–umjetnosti, odnosnopjesništvu.Baumgartennapočetkuspisasvjedočidapoezijuodmladostiizuzetnovoliiunjojuživatedaje,pozvanpredavati»poetikupovezanustakozvanomracionalnomfilozofijom«,20našaoshodnotome

»…ponovnopromislitionoštosam,poobičaju,poznavaonanačinpovjesničara:iziskustva,krozpoluslijepopodražavanjeizaključivanjepoanalogiji«.21

Ciljovogdjelaje,posvjedočanstvuautora,pokazatikakosufilozofijaipoezijatijesnopovezane,tekakosenaosnovujednostavnog pojma pjesničkog djela u dušimoguteorijskiizvestiidokazatitezekojedotadanisudokazane.22

Poredpotrebezateorijskomobradomdomeneestetskogiskustvaumjetnosti,kojajeovdjeočiglednai jasnopovezanaskasnijimrazvijanjemestetike,uBaumgartenovom svjedočanstvumoramoprimijetiti još nešto – naime, činjenicudaonupravoovoestetskoiskustvoumjetnostismatrazaadekvatnopolazišterazmatranjakoježelisprovesti,odnosnodatakvopolazištesmatranovimiplodonosnijimoddotadašnjihpristupaproblemu.Drugimriječima,činisedaBaumgartenželi izsamogiskustvaumjetnosti inaosnovunjegaizvestijednuteorijuumjetničkogdjela.Kakovidimo,ovaidejajeuskladuspotonjimstavovimaologiciinherentnojčulnomspoznavanju;međutim,kasnijistavovidalekosuapstraktnijiodovih.PoetikakojuBaumgartenizvodiuFilozofskim meditacijamatakođerje,kaoteorijskaipojmovnaobradaonognepojmovnodatoguiskustvu,komplementarnapotonjojestetici,noiodnjeznačajnokonkretnija.Upravokao takva,međutim,moženambiti putokazzatumačenjezasnivanjaestetike:činisedajeononastalokaodaljarazradaiproširenjeranogpoduhvata,ali timnemanjevođenosamimestetskimiskustvom.Drugimriječima,ovimeželimopredložititezudajezasnivanjeestetikekodBaumgartena, iako bitno određeno novovjekovnom idejom sistematizacijeznanja,kojaiuvjetujesagledavanjeestetikekaodiscipline,sućinskipotekloiz iskustvaumjetnosti – iz estetskog iskustva, teda je sobziromna takvosvojeporijekloizadobiloosobiteodlike.Ovim,međutim,neželimonaročitoistaknutiBaumgartenoveosobnemotive,negoihželimoiskoristitikaoilustracijuzačinjenicudajeintelektualnaklimaBaumgartenovogdobavećprepoznavalatakvumogućnost–mogućnostdaseoumjetnostigovoriiz(iskustva)umjetnosti,daseolijepomgovoriizsamog(iskustva)lijepog.ČinjenicadaBaumgartenpreuzimatakvepoticajeiodnjihsačinjavateorijuanalognulogicinemožeprikritibitnupromjenuurazumijevanjuisagledavanjuestet



skedomenekojaprethodizasnivanjudiscipline.Ovapromjena,međutim,bilajeposljedicarazvojanovovjekovnemisli17.stoljećainjojćemoseposvetitiusljedećempoglavlju.

Estetikakaonižagnoseologija

Naše istraživanjezasnivanjaestetikenastavljamo tematizacijomdrugenjezineznačajneodlike,naime, činjeniceda je takvadisciplinabilaprimarnoviđenakaojedandioteorijespoznaje,odnosnokaoonajnjendiokojisebavinižimspoznajnimmoćima.Prethodnosmotakođertvrdiliitodaovakvozasnivanjeestetikenesmatramoslučajnim,odnosnodanjeniuvjetipočivajuudotadašnjemrazvojunovovjekovnefilozofijekojejeposrednovodiloformiranjudiscipline.Određenjeestetikekaonižegnoseologijeusadržajnomsmisluimpliciradajeparadigma spoznaje i istine, aprije svega čulnogopažanja, primarnazarazumijevanjedomeneestetskogkoja,kakosmovidjeli,obuhvaćaiproblemeljepoteiumjetnosti.Drugimriječima,ovimseimpliciradajecjelokupnadomenaestetskogzateorijskuobraduotvorenanajprijesobziromnaproblemčulnogopažanja,auskladustim,odnosnosobziromnagrčkoaisthesis,disciplinajeidobilaime.Izdvajanječulnogopažanjakaoperspektivekojamožeosiguratiosnovezateorijskuobraduproblemaljepoteiumjetnostinijesamorazumljivo,usprkosčinjenicidaestetičkopromišljanjeposljednjadvastoljećagotovodapodrazumijevadaestetskifenomeninužnomorajuimatisvojučulnustranu.Ovakavstav,međutim,ipaknijestavkojidijelitradicijafilozofijeiestetikesobziromna toda jenjomedominiralametafizičkaparadigmarazmatranjaestetičkihproblema. Naime, unutar takve paradigme centralni estetički problem bioje problem ljepotekoja je, opet, još odpitagorejaca iPlatona, imalabitnometafizičkistatus: ljepota jebilashvaćenakaoodrednicakojaseusvojempunomsmisluodnosinametafizičkeosnovestvarnosti.Sobziromnatodajeshvaćenametafizički,ljepotaseupunojmjeri,akouopće,moglazahvatititekrazumomiliumom,doksuslučajevičulnepercepcijelijepogobjašnjavaniunutartakopostavljenihokvira.Problemumjetnosti, iakotakođer jedanodnajvažnijihestetičkihproblema,svedo18.stoljećanijebioshvaćenkaoneposrednovezanzaproblemljepote.Naime,tekCharlesBatteuxsredinom18.stoljećauspostavljaiteorijskiobrazlažepojam lijepihumjetnosti,odnosnonaglašavavezu ljepote iumjetnostikaosućinskuvezu.Utomsmislu,ukolikopovratnopromatramoodnosproblemaljepoteiproblemaumjetnostiunutarpovijestiestetike,možemosamopotvrditiprethodnoiznesenutezuotomedajeproblemljepotebiodominantniji.Budućidasuumjetnostirazumijevanekaoproduktljudskogdjelanjaistvaranja,onesusamimtimiuontološkompogleduimaleproblematičanstatus,prijesvegauodnosunaprirodnabića.Bilodaseovajodnostumačioukoristumjetnostiiliukoristprirode,umjetnostjeusvakomslučajubilashvaćenakao ontološki različita i pometafizičkom rangu niža od istinske ljepote, asamimtimiodsekundarnoginteresa.

20

Ibid.,str.4.

21

Ibid.,str.5.

22

Ibid.,str.5.



Kakovidimo,Baumgartenovoisticanječulnogopažanjakaoprimarnogfokusaestetike,itotakvogkojimožeposlužitikaoosnovazaobjašnjenjeljepoteiumjetnosti,označavabitanraskidstradicionalnimnačinimaobradeovihproblema.OvoutolikoviševrijedištoseutradicijiestetikeprijeBaumgartenačulnoopažanjeuopćeinijevidjelokaospecifičnoestetičkiproblem,odnosnoproblemodsućinskogznačajazaobrazlaganjeljepoteiumjetnosti.Naprotiv,čulnoopažanjesvojufilozofskuobraduzadobivalojeuokvirimateorijespoznajetejeupravoizteperspektiveiuvođeno,akoseuopćeidovodilouvezusproblemimaodestetičkogznačaja.StogaBaumgartenovoodređenjeestetikekaonižegnoseologijenečudi:onojereziduumtradicijefilozofije.Ipak,iakosamoodređenjenijeneobično,načinnakojijeonopostavljenojestiupravotunalazimovezuzasnivanjaestetikesnovimduhommodernefilozofije.Naime,ukoliko,pratećiHerbertaSchnädelbacha,periodnovogstoljećaoznačimo kao period u kojemprevladavamentalistička paradigma filozofije, anjemuprethodećiperiodkaoperiodvladavinemetafizičkeparadigme,23možemogrubotvrditidajepromjenaparadigmizapravofundiranauspecifičnominteresu posvećenom obimu, granicama i karakteru ljudskog spoznavanja,kaoproblemimakojimorajubitiriješeniprijenegolisepokušasrješavanjembilokakvihdrugihpitanja.Ovamodernakretanja,kojuupunojmjeriekspliciraKantovafilozofija,možemorazumjetikaogesturefleksije,putemkojeseuvjetimogućnostiikriterijiistinitogspoznavanjaistražujukaoosnovasobziromnatokakosebilokojekonkretnoznanjemožekaoznanjeipotvrditi.Ovakvamisaonakretanjanovovjekovlja,sjednestrane,vodevećspominjanomrušenju lošezgradeznanja iuspostavljanjuzdravih temeljanakojimaseznanjepostupnoipolako,alisigurnoipostojanogradi.Međutim,sdrugestrane,istakretanjauvjetovalasuineobičnoživointeresiranjenovovjekovnihmislilacazaproblemustrojstvasubjektaspoznavanja:zarazmatranjespoznajnihmoći,njihovihgranicainačinadjelovanja,njihovogmeđusobnogusklađivanjaiuopćekontekstauokvirukojegajetakvorazmatranjemogućeizvesti.Takvousmjerenjeje,naravno,podrazumijevaloiproblemeksplanatornogjaza,odnosnojazaizmeđusubjektaiobjektaspoznavanja,aliidrugemogućenačine sagledavanja subjektivnosti, poput ispitivanja njegovog ontološkogustrojstvailinjegovogpolitičkogidruštvenogdjelovanja.Drugimriječima,potrebazautvrđivanjemkarakterasubjektivnihspoznajnihmoćiotvorila jeperspektivurazmatranjadomenesubjektivnostikaotakve,aunutartakvedomeneondajeprimijenjenaistaidejaiscrpnostiisistematskograspoređivanjaipovezivanjadategrađespoznajeokojojsmoprethodnogovorili.Primatpromatranjasubjektivnostiizperspektivespoznaje,međutim,imaojesvojenedostatke.Jedanodnjih–moždainajvažniji–bilaječinjenicadaovaprizmapromatranjanijemoglaadekvatnoobjasnitisveaspektesubjektivnog,mentalnogiskustva,iakojesamatekomogućilauvidutudomenu.Poredproblemavolje,uovomkontekstunaročitoseističeiproblemestetskogiskustva,zakojiseuočavadasebitnorazlikujeodčulnogiskustvakojesudjelujeuspoznajnimprocesimaidoprinosiiznalaženjuistineostvarnosti.Naime,najprijetrebaprimijetitidaunovovjekovnomkontekstuvladakonsenzus u pogledupostojanja estetskog iskustva: za filozofe ovogdobanesumnjivojedapostojementalnastanjakojasuvezanazadoživljaj ljepote,datakvastanjaodlikujusvakogčovjeka(premdanenužnoipovodomistihpredmeta),tedaonapripadajuisključivoljudima–životinjenemajuestetskoiskustvo.Činjenicadamoderna filozofijaprepoznajeestetsko iskustvokaozasebnudomenu(ljudskog)iskustva,dagakaotakvoističeiodređuje,izuzetnojeznačajnajerjeonaposljedicaspomenutepromjeneparadigmeikaotakvabitnouvjetujezasnivanjeestetike.



Naime, ova činjenica markira veliki preokret u promišljanju estetskog: iskustvoljepotesevišenepromatrakaoreakcijanašegspoznajnogaparata,izazvanaodređenimobjektivnimsvojstvimapredmetaopažanja,negokaobitnoposebannačinpromatranjapredmetakakavodlikujesubjektkojiposjedujespoznajnemoći.Drugimriječima,ljepotanijevišeprimarnosvojstvoobjektaizvanjskognašemmišljenju,onavišenijeshvaćenasamokaonjegovometafizičkosvojstvonegojejednakopromatranaikaoosobinanačinanakojifunkcionirajuspoznajnemoćisubjekta.Otudaseizostajanjeestetskogiskustvakodživotinjapokazujeznačajnimjerupogledusamečulnepercepcijenitradicijanimodernafilozofijaneviderazlikeizmeđuživotinjeičovjeka,aipakseonoestetskovezujezačulnoiskustvo.Tvrdnjadamodernafilozofijaotvaramogućnostdaseestetskoiskustvonesvodi samo na osobine predmeta tog iskustva nego i na osobine zahvaćanjatogpredmeta,netrebabitishvaćenoradikalno:tekKantvezujeiskustvoljepoteisključivozaustrojstvosubjektivnosti.Novovjekovnimislioci,poputLeibnizaiShaftesburyjaidaljepratetradicijuitvrdedapostojeobjektivnasvojstvapredmetapromatranjakoja suuvezi s našimdoživljajem ljepote,pridajućitakoljepotimetafizičkiznačaj.24ČakisamBaumgartenjošuvijekgovoriopodudaranjuiskustvaljepoteilijepogfenomenasobjektivnimsvojstvimapredmetaopažanja.25Međutim,novinaokojoj jeovdje riječnijeupotpunomraskidustradicijommetafizikelijepog,negouposebnomnaglašavanjunjegoveepistemologijeipsihologije–uposebnojpažnjiposvećenojsamomdoživljaju lijepog,bioon iline izazvanpredmetomkojioznačavamokaolijep.Najprijeimplicitno,asKantomieksplicitno,ovakavnaglasakoznačavapromjenumetafizičkeumentalističkuparadigmuunutarpovijestiestetike,teuopćetekomogućavazasnivanjeestetikekaodiscipline.Naime, takvapromjenabila jeuvjetovanačinjenicomdaseestetsko iskustvo,iakoposredovanočulnimopažanjem,zapravonemožesnjimedokrajaobjasniti,tesenanjeganemoženireducirati.Teorijakojapretpostavljadajestrukturapredmetauzrokiskustvaljepotepodrazumijevadačulnoiskustvoiuslučajevimaestetskogiuslučajevimaneestetskogiskustvafunkcionirajujednako,adajenjihovarazlikasvodivanarazlikupredmetapovodomkojihnastaju.Međutim,uočenojedaovonijeslučajjerpostojesituacijekadajednaosobapovodomnekogpredmetaima,adruganemaestetskoiskustvo,iakosemogusložitipovodomsvihdrugihnjegovihosobina.Stogapredmetestetskogiskustvapadaudrugiplanjerserazlikeuiskustvuvišeneobjašnjavajunjegovimosobinama.Takavuvidzapravoznačidaestetskoopažanjepredmetadajeonjemuvišeinformacijaodneestetskogčulnogopažanja,kakogoddajetajdodatnisadržajinterpretiran,teonosamimtimpostajeispoznajnointeresantno.Estetskidoživljaj,kaoidrugičulniopažaji,ostavljautisakprirodnosti,kojijevjerojatnobioiuosnovimetafizikeljepote,alise,usprkostome,upravonanivouiskustva,aneosobinepredmeta,uočavadaseovislučajevirazlikujuodslučajevaneestetskogopažanja.Problemse,međutim,nerješavanipo

23

Usp. Herbert Schnädelbach, »Philosophie«,u:EkkerhardMartens,HerbertSchnädelbach(ur.), Philosophie. Ein Grundkurs, Band I,Rowohlts, Reinbek bei Hamburg 1998., str.39.

24

Interesantno je da oba spomenuta misliocaističu odnos cjeline i dijelova, odnosno je

dinstva i mnoštva kao nosioce objektivnostidoživljajaljepote.OdjeketakvognačinarazmišljanjamožemopratitičakikodKanta,uobraditrećegmomentasudaukusa.

25

Usp.A.G.Baumgarten,Äshetik I,str.21.



drobnomanalizomčulnogopažanjaudomeniteorijespoznajejerjejednakopoznatodaseestetskoiskustvonemoževoljnoproizvesti,odnosnodaminemožemoodlučitidanekipredmetdoživljavamokaolijepili ružan,kaoštomožemoodlučitismatramolinekipodatakčulnogopažanjaistinitimiline.Stoga,ukolikojeestetskoiskustvopotvrđenokaoneizbježniaspektsubjektivnostičovjeka, teodređenokaonesvodivonauobičajeninačinoperiranjačulnogopažanja,utolikosepostavljapitanjekakoononastaje ikakoga jemogućeopravdati.Usprkosspomenutimproblemima,novovjekovnafilozofijaipaktežitomedaovopitanje,makariposredno,riješipozivajućisenaspoznajnemoćisubjektajersuoneshvaćenekaojediniizvornašekomunikacijesastvarnošću.Teorije17.i18.stoljeća,posvećenerješavanjuovogpitanja,možemopodijelitinatrigrupe.Najprije,estetskoiskustvomožemopokušatiobjasnitipolazećiodvećprepoznatihspoznajnihsposobnostisubjekta,razumaičulnosti.Kakosmovećpokazali,pokušajdaseestetskoiskustvoobjasniputemčulnogopažanjauopćeneuspijevaponuditikriterijrazlikovanjaestetskogineestetskogiskustva.Ipak,ovajpokušajnijebioneplodanjerjerezultiraouvidomdaseslučajeviestetskogiskustvabitnorazlikujupotomeštosuuvijekpraćeniosjećajemzadovoljstva,okočegavladakonsenzus.26Iakoseovarazlikatakođernemožeobjasniti polazeći od čulnog opažanja u njegovom spoznajnom kontekstu,onajeipakusmjeriladaljnjerazmatranjeestetskogiskustvauplodonosnompravcu.Pokušajobjašnjenjaestetskogiskustvaputemrazumavezanjezautjecajtradicionalnemetafizikeljepote,teimplicirasvojevrsnusuradnjurazumaičula.Naime,iakometafizičkoshvaćanjeljepotepodrazumijevadaseistinskaljepotamožerazumjetisamorazumskimuvidomkojizalaziuosnovestvarnosti,objašnjenjeestetskogiskustvazahtijevaipovezivanjetakvoguvidasčulnimopažanjem.Ovdje,međutim,ovateorijanailazinaproblemjerjezajedničkodjelovanjerazumskogičulnogsaznanjajednakoprimjerenoiobjašnjenjunašegneestetskogiskustva,naime,akoganesvodimonapojedinačneopažajepojedinačnihčula,negonanjihovuintegralnucjelinuispoznajekojetimputemdobivamo.Drugimriječima,ovateorija takođernijemoglaponuditirješenjeproblemarazlikovanjaestetskogodneestetskogiskustva.Drugamogućnostjedaseporedrazumaičulnostiuvedeitrećasposobnost,kojabineposrednobilaodgovornazanastanakestetskogiskustva.Ovamogućnost naročito je obilježila razvoj britanske estetike 18. stoljeća u vidukoncepcijeestetskog(moralnog)čula.Takvoestetskočulobilojenekavrstaposrednika izmeđurazuma ičulnosti, teu tomsmisluonoosiguravasistematičnopovezivanjespoznajnihmoći, iakosamonijeprimarnozamišljenokaospoznajnasposobnost.Onopredstavljasposobnostkojaje,sjednestrane,bliskačulnomopažanjuzbogtogaštoseodlikujeneposrednošćuisintetizirapodatkedobivenenaosnovupojedinačnihčula,dok,sdrugestrane,uključujeielementerazumskogspoznavanja,utolikoštonijeprostopasivno,negojeproduktivnoiprosuđujuće.27

Istupotrebuzapovezivanjemspoznajnihsposobnostinalazimoiuvezistrećimobjašnjenjemestetskog iskustva. Iovajput riječ jeopozivanjunanaročitusposobnost,različituodrazumaičulnosti,alisesadaneradiomoćikojaseteorijskikonstituirapolazećiodestetskogiskustva,negoomoćikojajeuvedenakaoodgovornaproblemesamogspoznavanja–riječjeoimaginaciji.Imaginacija,naime,predstavljasposobnostprimanjamentalnihslika,ali također isposobnostdasesadržajidobiveninaosnovičulnogopažanjanaknadnopovežunanačinenakojenisuprvobitnobilidati;utomsmisluona,



recimo,opravdavaidejujednoroga.28Takoshvaćenaimaginacijazaestetikujeznačajna,prijesvegausvomkreativnomaspektu.Ocrtani pokušaji opravdanja i objašnjenja estetskog iskustva, polazeći odustrojstva subjektivnosti, predstavljaju razvoj estetičkog mišljenja tijekom17.i18.stoljeća.Većnaosnoviovečinjenicemožemopotvrditidajeiprijeitijekomzasnivanjaestetikekaodisciplineurazmatranjuestetičkihproblemaizvršenabitnapromjena:onojeprvenstvenoorijentiranonaestetskoiskustvo,anenaproblemljepote,kakojetobioslučajutradiciji.Problemikojinastajuuslijedpokušajadaseestetskoiskustvoobrazložisobziromnapozadinskuparadigmuproblemaspoznavanjaneumanjujuznačajčinjenicedaje,upravouslijednemogućnostidaseonotimputemadekvatnorazumije,doneklepostalosamorazumljivodaseestetskoiskustvopromatrasamoposebi.Drugimriječima,makolikosenaknadnopokušavalotakvoiskustvopodvestipodradrazuma ili nekih drugih spoznajnihmoći, ipak su takvi pokušaji inicijalnozapočinjalifokusiranjemineposrednimistraživanjemodlikasamogestetskogiskustva,kojesusedaljepokušavaleobjasnitiiobrazložiti.Baumgartenovdoprinosovakopredstavljenomtijekumišljenjaoestetskomiskustvuse,stoga,nalaziupravoutomeštojeonovuimplicitnupolazišnutočkuekspliciraoiuzeojekaotemeljnovenauke.Estetikakaoznanostočulnomiskustvuprijesvegajeznanostoestetskom(čulnom)iskustvu,teupravostogaonaimožeistodobnobitiiteorijaljepoteiteorijaumjetnosti.Sdrugestrane,takvaznanostoestetskomiskustvubitnojeodređenakaognoseologia inferior,tesenaprvipogledčinidaBaumgartenusvojiminovacijamaipakustupapredparadigmomspoznajnogsubjekta.Međutim,onoštojeovdjevažnoprimijetitijetodasekodBaumgartenaneradiotomedasejednagnoseologia inferiormožerazumjetiikaoteorijaestetskogiskustva,ljepoteiumjetnosti,negodasejednateorijaestetskogiskustvarazumijevakaognoseologia inferior.Drugimriječima,radiseotomedaseestetskoiskustvoovdjepostavljakaoonokojetrebaobrazložitinačinnakojiuspoznajnompogledufunkcioniračulnoopažanjeuopće,aneotomedaseputemobrazloženjaspoznajnefunkciječulnogopažanjaposrednoobjasniestetskoiskustvo.Promjena naglaska na koju skrećemo pažnju izuzetno je značajna: ona nesamodavraćanaprvobitniizvorproblemaestetskogiskustvanegotakođerimijenjasmjernačinanjegovogrješavanja,kojesmoprethodnopredstavili.Dodatno,takvastrategijadosljednajeidejinižegnoseologije:ovoodređenjeestetike,kakosmovišeputatvrdili,nijeizvanjskoisporedno,negoprimarnozaBaumgartena.Radise,zapravo,oidejidaistinučulnogopažanjaispoznavanjauopćeimamoteksestetskimiskustvom,odnosnodaestetskoiskustvoomogućavadasespozna»unutrašnjilogos«čulnogspoznavanjakaotakvogitopolazećiodnjegasamog–neodrazuma.Utomsmislu,estetskoiskustvokodBaumgartenazaista imabitnospoznajnuulogu i to takvuda je teknaosnovunjemogućegovoritioesteticikaologici u užem smislu.Ovaspoznaj

26

Zarazlikuodtoga,neestetskočulnoiskustvomože, ali ne mora biti praćeno osjećajemzadovoljstva (ili nezadovoljstva).Sobziromnaovuznačajnurazliku,daljnjerazmatranjeestetskogiskustvabilojeusmjerenoinapokušajedaseslučajevizadovoljstva,vezanizaneestetsko iskustvo i oni vezani za estetskoiskustvo,međusobnorazlikujutetakoimamorazlikovanjeprijatnogzačulailijepog,štojeposebnonaglašenokodKanta.

27

Usp. Iva DraškićVićanović, Estetsko čulo,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,Beograd2002.,str.249,251.

28

GregoryCurrie,»ImaginationandMake–Believe«,u:BerysGaut,DominicMcIverLopes(ur.),The Routledge Companion to Aesthetics, Routledge, London 2001., str. 253–255.doi:https://doi.org/10.4324/9780203390795.



naulogaestetskogiskustva,naravno,neposrednojevezanazaspomenutiuviddaonoposredujevišeinformacijaodneestetskogčulnogiskustva.OdlikajeBaumgartenovemislidaovaj»višaksadržaja«nijevezaonizametafizičkeilietičkevrijednosti,nizaradrazumailibilokojedrugespoznajnesposobnosti,negogajevratioudomenučulnostiiograničionanjega:estetskoiskustvozapravogovorinešto»više«osamomčulnomiskustvu.OvakavzaokretBaumgartenovemislipotičeodLeibniza,aposebnojevezanzaspomenutuidejudaičulnospoznavanjemožebitijasno.Naime,jasnostčulnogspoznavanjane samodamudaje inherentnopozitivnuvrijednostupogleduspoznavanjaistinenegojeonatakođervezanaupravozaslučajeveestetskogiskustva.Leibnizkaoprimjerzbrkane,ali jasnepredstavečulnogspoznavanja navodi upravo estetsko iskustvo, preciznije – slučajeve kadaumjetnicispoznajudajenekoumjetničkodjelouspješnoilineuspješnoizvedeno.29Budućida jepredstavazbrkana,oninemajupojmovnorasuđivanjeorazlozimazbogkojihdjeloprosuđujukaolijepo,negoonitočinenačulninačin.Baumgartenneposrednorazvijaovuidejuojasnostičulnogspoznavanja,alijetakođeripreciziraidiferenciraodjasnostikojapripadarazumu;riječ,dakle,nijesamoorazliciupogledurazgovjetnosti,kojerazumskospoznavanjeposjedujezarazlikuodčulnog.Riječjeorazliciukarakterujasnostičulnogirazumskogspoznavanja,odnosnoospecifičnomnačinunakojičulnospoznavanjemožebitijasno.JasnostčulnogspoznavanjapremaBaumgartenujeekstenzivna,dokje jasnostrazumskogspoznavanja intenzivna.Oekstenzivnojjasnostiontvrdisljedeće:

»Uekstenzivnoveomajasnimpredstavamavišetogasesenzitivnopredstavljanegoumanjejasnima(…),štopotanjestvaribivajuodređene,timvišetogapredstavetihstvarisadrže;štose,pak,višetoganagomilavauneraščlanjenojpredstavi,timejeonaekstenzivnojasnija.«30

Drugimriječima,ekstenzivnajasnostjeutolikojasnija,ukolikopredstavajedinstvenozahvaćavišerazličitihobilježjapredmeta.Ovozahvaćanjeidaljenijerazgovjetno,pojmovnoidiskurzivno,negojeononanačinčulnosti,alijeipaktakvodamožerazlikovatimnogepredmetneodredbeiakoihistovremenozahvaća.Takvaekstenzivnajasnostpripadaprijesvegaestetskomiskustvu,itokakoiskustvulijepoguprirodi,takoiiskustvuumjetnosti.Idejadajejasnostčulnogspoznavanjapovratnoobjašnjivaodnosomjedinstva imnoštva,odnosnocjeline idijelova, takođersvojeporijeklovučeodLeibniza, koji povezuje pojmove ljepote i savršenstva, te tvrdi da je uvjetestetskogopažajasposobnostčuladazahvatiodnosecjeline idijelova,odnosnodiosobziromnacjelinukojojonpripada.31Činjenicadanijesvakoiskustvo estetsko tako jeobjašnjenanesposobnošćuopažanjadau svakomslučajuzahvatioveodnosejerjemetafizičkoustrojstvostvarnostiposebilijepo,aobrazloženjetogaimasvojeosnoveuLeibnizovojmetafizici.Zanašepotrebe,međutim,važnijaječinjenicadaseikodLeibniza,iakonenaglašenoineteorijskiizvedeno,estetskoiskustvopokazujekaopojačano,intenziviranočulnoiskustvo,odnosnokaoonokojeupunojmjeriostvarujeunutrašnjikarakterčulnogiskustva.Kakosmovidjeli, tu idejupreuzima iBaumgarten,ali jeon,za razlikuodLeibniza,razrađuje i izvodiu jednuteorijuestetskogiskustvakaoznanostiočulnomspoznavanju.Ovakavpotez,naravno,podrazumijevaispecifičnorazumijevanjeipojmovnoodređenjeljepote,umjetnostiidrugihužeestetičkihproblema,kojiovdjebivajuneposrednodovedeniuvezusproblemimaspoznavanja.Poznato je,naprimjer,daBaumgartengovorio ljepotikaoo



savršenom čulnom spoznavanju.32Međutim, vezu spoznavanja i estetskogiskustva,iakojeonaidaljeinspirativnazaestetičare,upogledusamogzasnivanjaestetikenetrebashvatitikaonametanjeokviraspoznavanjaodnjegabitnorazličitedomeneljepoteiumjetnosti,negokaoposljedicuneposrednograzmatranjakarakteraestetskogiskustvakaotakvog.UtolikoseestetikakodBaumgartenabitnopojavljujekaognoseologia inferiror,anekao teorijaolijepomilioumjetnosti.

Zaključnarazmatranja

Analizamogućih pristupa tumačenjuBaumgartenovog zasnivanja estetike,kojusmoponudiliuprethodnimredovima,imalajezaciljdovestiupitanjeuobičajenii,takoreći,tradicionalninačinnjegovogsagledavanja,ukoristdrugačijegpristupa,kojiuprviplanstavljaproblemestetskogiskustva.Razmatranjeestetskogiskustvakaotakvog,tvrdilismo,osnovajenakojojBaumgartenmožeizgraditiipotvrditisvasvojaodređenjaestetike.Istovremeno,međutim,isticanjeprimataestetskogiskustvakaopretpostavkezasnivanjaestetikenesmijebitisamorazumljivo:onobitnopočivanapostavkamanovovjekovnogmišljenjainačinanakojiseutimokvirimarazumijevajuspoznajaiistina.Sobziromna takve rezultate,Baumgartenovozasnivanje estetikemožemosadaneposrednovezatizaduhmodernefilozofije:budućidaproizlaziiznačinamišljenjaosobitogovomvremenu,zasnivanjeestetikekaofilozofskagestanjemubitnoipripada.TakojeBaumgartenovaestetikamogućateksobziromnanovovjekovnapitanjaospoznaji,istini,sistematizacijiznanjaisubjektivnosti,ionadajeosobitodgovornasvakoodnjih.Međutim,Baumgartenovozasnivanjeestetikeposvojimimplikacijamaiposljedicama također je i najava sasvimdrugačijih ideja, koje će svoj razvojdoživjetiineposrednonakonovogpoduhvata,aliiusuvremenodoba.Ovimprije svega ciljamonamogućnost drugačijeg razmatranjahumaniteta, kojebi polazilo od novootvorene domene estetskog, a koje se kod Baumgartenamoževezatizamotivusavršavanjačulnosti.Usavršavanječulnostiputemestetskogiskustvaumjetnostiililjepotenesamodajedirektnoprotivnotradicionalnomrazmatranjuovihproblemanegoono ima iznačajnepolitičkeimplikacije,posebnovidljiveudaljemrazvojuestetike.Autonomijadomenečulnosti, zadobivenauzpomoćestetike, također imaznačajneposljedice, itoupogledurazvijanjanovihoblikafilozofskogmišljenja,kojinepočivajunadominaciji razuma.Ukojojmjeri je samBaumgartenbio svjestanovihposljedicavlastitogprojektateškojeprocijeniti,noonesamenezaviseodteprocjene:jednomostvaren,statusestetikekaofilozofskedisciplineodrediojedaljmjirazvojfilozofije.ČinjenicadaBaumgartenovacentralnadjeladodanasnisubilaprevedenaslatinskognitinajedanodsvjetskihjezika,uključujućituinjemački,takođerjeposebnozanimljiva.Sjednestrane,onasvjedočiopreviđanjuznačajapro

29

Usp.G.W.Leibniz,»Razmatranjaospoznaji,istiniiidejama«,str.2.

30

A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,str.17.

31

Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Meditation on the CommonConcept of Justice«, u:

Patrick Riley (ur.), Leibniz. Political Writings, Cambridge University Press,Cambridge 1998., str. 52. doi: https://doi.org/10.1017/cbo9780511810084.003.

32

Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I,str.21.

https://doi.org/10.1017/cbo9780511810084.003



mjenedokojejesazasnivanjemestetikedošlo,doksdrugestraneprovocirapitanje o pozadinskim razlozima takvog zaborava. Ukoliko je Baumgartenovznačajtolikoveliki,aipakzapostavljen,utolikorazmatranjezasnivanjaestetikemožeponuditisasvimdrugačijuperspektivurazumijevanjanjegovihposljedicaiutjecaja,potencijalnosubverzivnihpouobičajenotumačenjefilozofijeiumjetnosti.Napokon,budućidasudjelakonačnoprevedena,možemoočekivatidaćezasnivanjeestetike,njegovepretpostavkeinjendaljnjirazvojubudućnostibitiznačajnijerazmatrani,asamimtimeipodrobnijeosvijetljeni.

UnaPopović

ModernPhilosophyandtheFoundationofAesthetics

AbstractThis paper presents a critical exposition of Baumgarten’s foundation of aesthetics as a specific philosophical discipline, primarily with regard to its premises. In this context, the paper examines the meaning of the foundation of aesthetics as a discipline, as well as the adequacy of its interpretation according to LeibnizWolff system. The author argues and explains the thesis that the foundation of aesthetics is not essentially based upon the idea of completion of this system, but that it draws its meaning from emphasizing the analysis of aesthetic experience as such. The conditions for such analysis are primarily found in modern philosophy of XVII and XVIII centuries, and the author argues that the basic character of aesthetics as gnoseologiainferior is their consequence. Finally, the primary meaning of aesthetics as lower gnoseology is explained through the possibility to see sensible experience as clear, and therefore as true knowledge.

Keywordsfoundationofaesthetics,Baumgarten,modernphilosophy,aestheticexperience,gnoseologia inferior

novovjekovna filozofija i zasnivanje estetike · 2019. 12. 4. · georg vilhelm fridrih hegel...

Documents