propisi.hr novi zakon o financijskom poslovanju i ... · 154 10 / 2012 propisi.hr novi zakon o...

15310 / 2012 153153

Pro

pis

i.hr

Božo Prelević, dipl. iur.

Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbiNa 5. sjednici Hrvatskog sabora usvojen je dugo najavljivani Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je stupio na snagu 1. listopada 2012. godine. Temeljem zakonskih odredbi poduzetnici-dužnici ispunjenjem zakonskih pretpostavki, pokreću postupak predstečajne nagodbe, a vjerovnici nastoje realizirati svoje tražbine nagodbom prije pokretanja stečajnog postupka. Autor u stručnom članku daje prikaz najznačajnijih zakonskih odredbi s oglednim primjerom prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.

1. UvodZakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi1 (u na-

stavku teksta: Zakon) usvojen je na 5. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. rujna 2012. i stupio je na snagu 1. listopada 2012. go-dine. Od praktične primjene ovog Zakona očekuje se pružanje ade-kvatnog instrumentarija u borbi za suzbijanje nelikvidnosti na našem tržištu i u našem gospodarstvu. Zakon sa predstečajnim postupkom koje provodi upravno tijelo predstavlja dodatak formalnom stečaj-nom postupku čija se reforma očekuje i koji provodi sud.

kako je sam predlagatelj naveo u obrazloženju konačnog prijedlo-ga Zakona, cilj njegova donošenja je da se vjerovnicima osiguraju najpovoljniji uvjeti za namirenje njihovih tražbina te osiguraju uvjeti za restrukturiranje dužnika i pružanje nove prilika za nastavak poslo-vanja, a ako to nije moguće, da se stvore preduvjeti za isključivanje takvog subjekta iz gospodarskog prometa u najkraćem mogućem roku. Zakon uređuje financijsko poslovanje poduzetnika, rokove is-punjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunje-njem u cilju suzbijanja zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i postupak predste-čajne nagodbe. Zakon sadrži i pravila ponašanja za uprave i nad-zorne odbore trgovačkih društava koja su nesposobna za plaćanje, ili prezadužena, kao i sigurnost radnicima da će primjenom Zakona njihova potraživanja biti tretirana kao prioritetna.

što se tiče supsidijarne primjene propisa, ističemo odredbu čl. 90. Zakona, kojom je određeno da se na obvezne odnose iz Zakona

1 Nar. nov., br. 108/12 od 1. listopada 2012.

UDK 347.7

primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima2 (u nastavku tek-sta: ZOO), ako samim Zakonom nije drukčije određeno. U nastavku dajemo prikaz temeljnih pravila financijskog poslovanja koje uvodi Zakon, prikaz novih rokova ispunjenja novčanih obveza te tijeka po-stupka predstečajne nagodbe.

2. Temeljna pravila financijskog poslovanja

2.1. Temeljna pravila financijskog poslovanja

Odredbe Glave II. Zakona o temeljnim pravilima financijskog poslo-vanja odnose se na trgovačka društva (u daljnjem tekstu: društvo), a na odgovarajući način i na druge poduzetnike. Odredbe o temelj-nim odredbama financijskog poslovanja, međutim, ne odnose se na financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva i društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni pro-met čija je pretežita djelatnost pružanje platnih usluga i institucije za elektronički novac čija je pretežita djelatnost izdavanje elektroničkog novca. Temeljnim pravilima financijskog poslovanja definiraju se ob-veze uprave, nadzornog i upravnog odbora.

2 Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih ob-veza.

10 / 2012154

Pro

pis

i.hr

Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

2.2. Temeljne obveze uprave i nadzornog odbora

Zakonom su u čl. 5. definirane temeljne obveze uprave društva. Uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva. U smislu Zakona, pod likvidnošću se, sukladno čl. 3. st. 1. podstavku 6. Zako-na podrazumijeva sposobnost pravodobnog ispunjavanja dospjelih novčanih obveza. Sukladno čl. 3. st. 1. podstavku 7. Zakona pod solventnošću se u smislu Zakona podrazumijeva trajnija sposobnost ispunjavanja svih svojih novčanih obveza.

Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je društvo sposobno ispuniti sve svoje dospjele obveze. Uprava je, nadalje, dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju odr-žavanja, odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizi-ke kojima je izloženo, ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti. Temeljna obveza nadzornog odbora je nadziranje stanja likvidnosti i solventnosti društva. Navedene odredbe Zakona o upravi i nadzornom odboru na odgovarajući se način primjenjuju i na upravni odbor u dioničkim društvima s monističkim sustavima upravljanja.

2.3. Rizici u financijskom poslovanjuNajkraće rečeno, iz članka 7. Zakona proizlazi kako je uprava zaduže-

na za upravljanje rizicima. Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje, ili procjenu te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizi-cima kojima je društvo izloženo, ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja. Uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovne mjere upravljanja rizicima, te da postupa sukladno pravilima poslovno-finan-cijske struke, s obzirom na opseg i vrstu poslova koje društvo obavlja.

2.3.1. Upravljanje rizikom likvidnosti

U Zakonu je u čl. 8. posebno istaknuta obveza Uprava društava na provođenje mjera upravljanja rizikom likvidnosti. rizik likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogućnosti ispunjenja dospjelih obveza. Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvoj i provedbu politike redovnog upravljanja rizikom likvidnosti su:

� planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovni tijek poslovanja;

� redovito praćenje i upravljanje likvidnošću; � određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili uklanjanje

uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.

2.3.2. Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala

Odredbama ovoga članka propisuje se praćenje i osiguranje ade-kvatnosti kapitala. U smislu odredbi Zakona, adekvatnost kapitala jest odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju poduzetnik obavlja te rizika kojima je izložen u poslovanju. Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne dje-latnosti i redovno pratiti da je društvo ostvarilo adekvatnost kapitala.

Sukladno čl. 9. st. 3. Zakona, smatra se da je nastala ne-adekvatnost kapitala u društvu, ako je gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dosegao polovinu visine temeljnog kapitala društva.

Mjere uprave u slučaju kada je kapital društva postao neadekva-tan propisane su u čl. 10. Zakona. Navedene mjere uprava je dužna provesti u roku od 90 dana.

3. Rokovi ispunjenja novčanih obveza

Nakon godine dana primjene Zakona o rokovima ispunjenja nov-čanih obveza3, dolazi do nove zakonske izmjene rokova ispunjenja novčanih obveza. Mišljenja smo, kao i kod donošenja Zakona o roko-vima ispunjenja novčanih obveza, kako je bilo bolje da je predmetna materija uređena ZOO-a. Na žalost, kao i u slučaju nedavno izmijene odredbi Zakona o radu4 donošenjem drugog zakona, zakonodavac se odlučio na izmjenu postojećih odredbi zakona drugim zakonom, čime se sigurno ne doprinosi pravnoj sigurnosti. Zakon, ukratko, uvodi nova pravila računanja rokova ispunjenja novčanih obveza.

3.1. Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima među poduzetnicima

Najprije je potrebno podsjetiti se definicije poduzetnika iz čl. 3. st. 1. podstavka 1. Zakona. U smislu navedene zakonske odredbe, poduzetnik jest pravna i fizička osoba koja samostalno obavlja gos-podarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.

Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok is-punjenja novčane obveze do 60 dana5. Iznimno, poduzet-nici mogu ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima uči-nak ovršne isprave (kao npr. zadužnica), s time da dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

U slučaju da ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Sukladno čl. 11. st. 4. Zakona, rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:

� dana kad je dužnik primio račun, ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili;

� dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili, drugog odgo-varajućeg zahtjeva za isplatu, ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego li je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili;

� dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovo-rom, ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun, ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.

Pri tome, sukladno čl. 11. st. 5. Zakona, rok za navedeni pregled predmeta obveze ne može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze. Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnosti-ma, kao što je to primjerice posebna narav predmeta obveze, ugo-vorne strane mogu ugovoriti i duži rok pregleda predmeta obveze od navedenog.

3 Nar. nov., br. 125/11 od 7. studenog 2011.4 Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12-Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripar-

titnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.5 čl. 11. Zakona.

15510 / 2012 155

Pro

pis

i.hr


3.2. Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava

Sukladno čl. 3. st. 1. podstavku 2. Zakona, „osobe javnog prava“ jesu javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sek-torski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika. rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i oso-ba javnog prava su kraći od onih između poduzetnika.

Sukladno čl. 12. Zakona, ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana.

U slučaju da ugovorom između poduzetnika i osoba javnog prava nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Pri tome rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od dana određenog člankom 11. stavkom 4. ovoga Zakona6.

U ugovorima sklopljenim između poduzetnika i osoba javnog pra-va, na rok za pregled predmeta obveze primjenjuje se odredba čl. 11. st. 5. i 6. Zakona. Ovaj rok za pregled robe mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji. Na ugovore između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, također se primjenjuju odredbe čl. 11. Zakona.

3.3. Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze

Novinu u našem pravu u vezi određivanja rokova plaćanja pred-stavlja odredba čl. 13. Zakona, kojom je određena fiksna naknada u slučaju zakašnjenja dužnika s ispunjenjem. U ugovorima sklopljenim između poduzetnika, kao i u ugovorima sklopljenim između poduzet-nika i osoba javnog prava, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerov-niku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300,00 kuna. Ova odredba Zakona usklađena je sa odredbama Direktive 2011/7/eU europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv kašnjenja u komer-cijalnim transakcijama7.

Vjerovnik ima pravo na ovu posebnu naknadu bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja. Navedene odredbe Zakona ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju, niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete zbog dužnikovog za-kašnjenja.

3.4. Ništetnost pojedinih odredbi ugovora Zakonom je određena ništetnost odredbi ugovora sklopljenih iz-

među poduzetnika te poduzetnika i osoba javnog prava u određenim slučajevima iz čl. 14. Zakona. Svaka odredba ugovora sklopljenog između poduzetnika kojom se isključuje, ograničava, ili uvjetuje pra-vo vjerovnika na zatezne kamate, ili pravo vjerovnika na posebnu

6 Vidjeti pod 3.1.7 Sl. list eU, br. L 48 od 23. veljače 2011.

naknadu za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnje-njem s ispunjenjem novčane obveze je ništetna. Također, ništetna je odredba ugovora sklopljenog između poduzetnika kojom se određuje datum primitka računa, ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.

Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima, kao i ugovo-ra između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe čl. 11. st. 2. Zakona, kojom je ugo-voren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana. Ništetna je i odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana. Zakonom je u čl. 14. st. 5. određeno kako je ništetna odredba ugovora među poduzetnici-ma, kao i ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:

� rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana; � rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana;

ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odred-bom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. Ovdje se radi o zaštitnoj odredbi koja bi trebala osigurati sprječavanje iskorištavanja jače pozicije kupca (dužnika) na tržištu. U praksi će se raditi o velikim poduzetnicima koji teže diktiranju uvjeta na tržištu i mogu u konkretnom slučaju zlorabiti svoju jaču poziciju u ugovornom odnosu prema prodavatelju (vjerovniku).

Sukladno čl. 14. st. 6. Zakona, ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:

� rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana; � rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana;

ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odred-bom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.

Prilikom ocjene jesu li navedene odredbe ugovora sklopljenih iz-među poduzetnika te poduzetnika i osoba javnog prava iz čl. 14. st. 5. i 6. Zakona, kojima se utvrđuje ništetnost ugovora u slučajevima kada je poduzetnik, odnosno osoba javnog prava dužnik ništetna, uzet će se, između ostalog, u obzir činjenice u vezi s opravdanim razlozima odstupanja od rokova propisanih Zakonom. Utvrđenje ni-štetnosti ugovornih odredaba iz čl. 14. Zakona, sadržanih u standar-diziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima te zabrana uporabe drugih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima, kojima se protivno načelu savjesnosti i poštenja prouzrokuje očigledno neravnopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlašteni tužitelj može podnijeti tužbu radi zaštite kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pra-vila parničnog postupka, odnosno Zakona o parničnom postupku8. Pri tome je ovlašteni tužitelj komorsko i/ili interesno udruženje podu-zetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu koja se u sklopu svoje registrirane, ili propisane djelatnosti bavi zaštitom ko-lektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom čl. 14. st. 8. Zakona. Vlada rH će na prijedlog ministra gospodarstva uredbom odrediti osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu ko-lektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.

8 Nar. nov., br. 148/11-pročišćeni tekst.

10 / 2012156

Pro

pis

i.hr


4. Obveze poduzetnika u slučaju nelikvidnosti

Novim Zakonom su propisane obveze poduzetnika u slučaju neli-kvidnosti. U prvom redu potrebno je definirati pojam nelikvidnosti.

4.1. Nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost

Sukladno čl. 15. Zakona, nelikvidnost, u smislu ovoga Zakona, na-staje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dopjevaju u tom razdoblju. Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:

� više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne, ili više novčanih ob-veze, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu;

� više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene pla-će te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Ova odredba, u dijelu koji se odnosi na zakašnjenje isplate plaće radniku, svakako je zaštitna u odnosu na radnike kao vjerovnike. S time u vezi treba promatrati i nastupajuće izmjene i dopune Ovršnog zakona9.

S druge strane, sukladno čl. 16. Zakona, insolventnost poduzetni-ka nastaje kad poduzetnik:

� postane nesposoban za plaćanje; � postane prezadužen.

Pri tome je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je poduzetnik podmirio, ili da može podmiriti u cijelosti, ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje. Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Sukladno čl. 16. st. 4. Zakona, smatra se da je poduzetnik preza-dužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obve-ze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, fizič-ka osoba.

4.2. Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti

Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva pla-ćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje10. Pri tome se, sukladno čl. 17. st. 2. Zakona smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:

� prioritetne tražbine; � plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne na-

godbe; � operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i

dr.);9 Na dnevnom redu 5. sjednice Hrvatskog sabora koja je u tijeku je i konačni pri-

jedlog Ovršnog zakona, koji, pojednostavljeno rečeno, omogućava radnicima lakšu naplatu obračuna plaće kao ovršne isprave izravno putem Financijske agencije.

10 čl. 17. st. 1. Zakona.

� nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje; � porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge po-

reze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima;

� troškove postupaka pred javnopravnim tijelima.Podsjećamo kako su sukladno čl. 3. st. 1. podstavku 13. Zakona,

prioritetne tražbine definirane kao tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi na-knade štete pretrpljene zbog ozljede na radu, ili profesionalne bolesti. Iz navedenog je vidljiv cilj zakonodavca da se posebno zaštite tražbi-ne radnika i javnih vlasti, odnosno komunalnih poduzeća.

Poduzetnik, nadalje, u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje, ili dovođenje vjerov-nika u neravnopravan položaj. Ovim radnjama osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti, ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, osobito na po-vezana društva. Poduzetnik je dužan od nastanka nelikvidnosti podu-zeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti. Osim redovnih poslova navedenih u čl. 17. st. 2. Zakona, poduzetnik može poduzimati i druge poslove koji su predvi-đeni kao mjera financijskog restrukturiranja iz čl. 17. st. 5. Zakona.

Od trenutka otvaranja postupka predstečajne nagodbe do pravo-moćnosti rješenja kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagod-be poduzetnik može obavljati i druga plaćanja i poduzimati druge radnje na temelju prethodno pribavljene suglasnosti povjerenika predstečajne nagodbe. Od pravomoćnosti rješenja kojim se odobra-va sklapanje predstečajne nagodbe poduzetnik može poduzimati i poslove koji su sadržani u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi. Suklad-no čl. 88. Zakona za poduzetnika je predviđena novčana kazna za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna, u slučaju da postupa protivno odredbama čl. 17. Zakona. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba poduzetnika.

4.3. Obveza pokretanja predstečajne nagodbe

U slučaju da poduzetim mjerama financijskog restrukturira-nja izvan postupka predstečajne nagodbe dužnik ne može uspostaviti stanje likvidnosti, dužan je, u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe11. Međutim, ako je dužnik nesposoban za plaća-nje, ili prezadužen, dužan je pokrenuti postupak predstečaj-ne nagodbe bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastan-ka insolventnosti.

Za poduzetnika koji ne pokrene postupak predstečajne nagodbe kada je to predviđeno Zakonom, kao i za odgovornu osobu poduzet-nika predviđene su iste novčane kazne kao i pod 4.2.


15710 / 2012 157

Pro

pis

i.hr


5. Postupak predstečajne nagodbePostupak predstečajne nagodbe, u smislu Zakona, jest postupak

koji se provodi radi uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika. Odredbe od kojih zakonodavac svakako očekuje najveći pozitivni efekt u praksi odnose se na sam postupak predstečajne nagodbe. Ukratko rečeno, postupak predstečajne nagodbe pokreće dužnik pri-jedlogom pred Financijskom agencijom u trenutku kada su ispunjeni preduvjeti propisani u čl. 18. Zakona, odnosno kada dužnik ne može uspostaviti likvidnost društva mjerama financijskog restrukturiarnja, ili kada protekne 21 dan od njegove insolventnosti.

Nakon što nagodbeno vijeće ispita prijedlog za pokretanje postup-ka, u slučaju da ne postoje zakonske prepreke, donosi rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. O otvaranju postupka predstečajne nagodbe vjerovnici se obavještavaju oglasom, nakon čega prijavljuju svoje tražbine. Dužnik može u postupku predstečaj-ne nagodbe, kao dio mjera financijskog restrukturiranja, ponuditi i prijedlog predstečajne nagodbe, koja se, u slučaju usuglašavanja vjerovnika i dužnika, sklapa pred nadležnim trgovačkim sudom. U slučaju da ne dođe do sklapanja predstečajne nagodbe, nad dužni-kom se otvara stečajni postupak.

U nastavku dajemo detaljniji prikaz odredbi Zakona koje se odno-se na uređenje uvjeti za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, postupak predstečajne nagodbe i pravne posljedice njegova otvara-nja i provedbe. Postupak predstečajne nagodbe provodi se u prvom redu s ciljem da se:

� dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući fi-nancijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan;

� vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužni-ka pokrenut stečajni postupak.

Sukladno čl. 21. Zakona, predstečajna nagodba smatra se sklo-pljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije traž-bine čine potrebnu većinu iz čl. 63. st. 2. Zakona.

5.1. Načela predstečajnog postupkaU postupku predstečajne nagodbe primjenjuje se načelo jednakog

postupanja prema vjerovnicima, što znači da je dužnik dužan jedna-ko postupati prema svim vjerovnicima istog položaja i ne poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale dovođenje vjerovnika u nejednaki položaj. Tijekom predstečajne nagodbe vjerovnik i dužnik ne smiju poduzimati radnje kojima se može prouzročiti šteta, odnosno dužni su postupati pridržavajući se načela dobre vjere. U predstečajnom postupku, sukladno čl. 24. Zakona, primjenjuje se i načelo pristupa podacima, što znači da je dužnik radi pravilne procjene njegovog financijskog stanja i mogućnosti financijskog restrukturiranja, dužan osigurati nagodbenom vijeću, povjereniku predstečajne nagodbe i vjerovnicima, pravodoban i nesmetan pristup podacima i dokumen-taciji od značaja za financijsko restrukturiranje, a koji se odnose na njegovu imovinu, kapital, obveze, poslovanje i poslovne planove.

Podsjećamo, financijsko restrukturiranje u smislu Zakona jest po-stupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti. Na kraju, spomenimo da je sukladno čl. 88. Zakona za poduzetnika predviđena novčana kazna za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna, u slučaju da postupi protivno odredbi čl. 24. Za-kona. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba poduzetnika.

5.2. Dužnik u postupku predstečajne nagodbe

Sukladno čl. 25. Zakona, postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom po-jedincem. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

Postupak predstečajne nagodbe, međutim, ne može se provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kre-ditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac. Postupak predstečajne nagodbe također se ne može provesti nad rH, fondovima koji se financiraju iz proračuna rH, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom je u čl. 25. st. 4. određeno kako se nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci postupak pred-stečajne nagodbe ne može se otvoriti bez prethodne suglasnosti Mi-nistarstva obrane. U slučaju da Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti nagodbenog vijeća, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze dužnika u postupku predstečajne nagodbe solidarno odgovara rH.

5.3. Stvarna nadležnost u provedbi postupka predstečajne nagodbe

Postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nagodbe provodi se u regionalnim centrima Financijske agencije, čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema sjedištu dužnika.

U regionalnim centrima postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nagodbe provode nagodbena vijeća. U onim postupcima predstečajne nagodbe u kojima ukupan iznos dužniko-vih obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, isključivo su nadležna nagodbena vijeća regionalnog centra u Zagrebu. Predstečajna na-godba se sklapa pred trgovačkim sudom, nadležnim prema sjedištu dužnika pa tako ima pravnu snagu sudske nagodbe.

5.4. Pravila postupka pred Financijskom agencijom

Temeljno načelo koje se primjenjuje u postupku predstečajne na-godbe pred Financijskom agencijom jest načelo hitnosti. Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja,

10 / 2012158

Pro

pis

i.hr


osim ako samim Zakonom nije određeno drukčije. Postupak predste-čajne nagodbe pokreće se samo na prijedlog dužnika.

5.4.1. Pokretanje stečajnog postupka od strane Financijske agencije

Prijedlozi, izjave i prigovori u postupku predstečajne nagodbe ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U slučaju da je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, Financijska agencija dužna je, u roku od osam dana, podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. U tom slučaju, kada Financijska agencija podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka oslobođena je plaćanja pristojbi i troškova veza-nih za pokretanje stečajnog postupka.

5.4.2. Javna priopćenja

Sukladno čl. 28. Zakona, sva pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) donesena u postupku predstečajne nagodbe koje je potrebno javno objaviti, objavljuju se na internet stranici Financijske agencije. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku, odnosno naziv dužnika, OIB i njegovo sjedište i poslovnu adresu. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave pismena.

Javno priopćenje smatra se dokazom da je dostava pismena ured-no obavljena svim sudionicama. Podaci koji se objavljuju u tijeku postupka predstečajne nagodbe na internet stranici Financijske agencije određeni su u čl. 28. st. 3. Zakona.

5.4.3. Odluke u postupku i pravni lijekovi

Odluke u postupku predstečajne nagodbe donose se u obliku rje-šenja, odnosno zaključka, s time da se zaključkom se odlučuje o po-stupovnim pitanjima. Sukladno čl. 30. st. 1. Zakona, protiv rješenja može se izjaviti žalba, ako Zakonom nije drukčije određeno. rok za žalbu je osam dana. U slučaju da je Zakonom propisano da se rje-šenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, a za ostala rješenja osmi dan od dana objave na internet stranicama Financijske agencije.

Žalba se podnosi prvostupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje i ne odgađa izvršenje rješenja. O žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak. Prvostu-panjsko tijelo dužno je žalbu dostaviti drugostupanjskom tijelu u roku od tri dana od njezinog primitka, a drugostupanjsko tijelo dužno je odlučiti o žalbi u roku od osam dana od primitka žalbe.

Nije dopušteno podnošenje žalbe protiv zaključka. U postupku predstečajne nagodbe ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje, niti podnositi prijedlog za obnovu postupka. Inače, sukladno čl. 31. Zakona, u postupku predstečajne nagodbe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku12, ako sa-mim Zakonom nije određeno drukčije.

5.5. Tijela u postupku predstečajne nagodbe

Tijela u postupku predstečajne nagodbe su nagodbeno vijeće i povjerenik predstečajne nagodbe.

5.5.1. Nagodbeno vijeće

Postupak predstečajne nagodbe vodi predsjednik vijeća u vijeću od tri člana: (u nastavku teksta: nagodbeno vijeće)13. Način ime-

12 Nar. nov., br. 47/09.13 čl. 33. st. 1. Zakona.

novanja predsjednika i članova nagodbenog vijeća propisan je u čl. 31. Zakona. Predsjednik vijeća, izvan ispitnog postupka brine sam, ili davanjem povjereniku predstečajne nagodbe odgovarajuće upute o ispitivanju stanja sredstava i poslovanja dužnika, o pregledavanju popisa vjerovnika, popisa dužnika, prijavljenih tražbina i postupanju dužnika u smislu odredbe čl. 17. Zakona o postupanju poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti14. Pored toga, predsjednik vijeća obavlja i dru-ge poslove u vezi s pripremom ispitnog postupka, odnosno odluka nagodbenog vijeća.

5.5.2. Povjerenik predstečajne nagodbe

U slučaju kad nagodbeno vijeće utvrdi da je udovoljeno uvjetima za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, zaključkom će odrediti povjerenika predstečajne nagodbe. Uvjeti za određivanje povjereni-ka predstečajne nagodbe isti su kao i uvjeti za imenovanje stečajnog upravitelja. Povjerenika predstečajne nagodbe imenuje nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja. Dužnosti povjerenika predstečaj-ne nagodbe određene su u čl. 35. Zakona.

Nadzor nad radom povjerenika predstečajne nagodbe obavlja nagod-beno vijeće. Dužnik i vjerovnici mogu protiv postupanja povjerenika predstečajne nagodbe podnijeti prigovor nagodbenom vijeću. Protiv odluke nagodbenog vijeća donesene u obavljanju nadzora nad radom povjerenika predstečajne nagodbe te protiv rješenja o razrješenju žalba nije dopuštena. Sukladno čl. 37. st. 1. Zakona, nagodbeno vijeće može povjerenika predstečajne nagodbe koji svoju dužnost obavlja neprimje-reno razriješiti samo, ili na zahtjev vjerovnika. Osim toga, povjerenik predstečajne nagodbe može biti razriješen i kada to sam zatraži.

Povjerenik predstečajne nagodbe ima pravo na nagradu za rad te pravo na naknadu stvarnih troškova. O nagradama i naknadama stvarnih troškova odlučuje nagodbeno vijeće prema tarifi koju će pravilnikom propisati ministar financija.

5.6. Tijek postupka predstečajne nagodbeOtvaranje postupka predstečajne nagodbe, sukladno Zakonu,

predlaže dužnik u stanju nelikvidnosti, ili insolventnosti. Iznimno, otvaranje postupka predstečajne nagodbe može predložiti dužnik koji nema imovine, ili je njegova imovina male, ili neznatne vrijedno-sti i nema zaposlenih, a u stanju je nelikvidnosti, ili insolventnosti15.

Važno je naglasiti kako se ne može pokrenuti predstečajni postu-pak, a da je u isto vrijeme u tijeku stečajni postupak protiv dužnika. To znači kako se do okončanja postupka predstečajne nagodbe ne može pokrenuti stečajni postupak. Također, prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak16.

5.6.1. Obveza davanja obavijesti

Osobe koje vode poslove dužnika, znači uprava, kao i članovi nad-zornog odbora dužnika te radnici dužnika, i u slučaju ako im je pre-stala dužnost, odnosno zaposlenje, dužni su nakon podnošenja pri-jedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, nagodbenom vijeću, na njegov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti. kršenje ove odredbe čl. 40. Zakona povlači za sobom prekršajnu odgovornost poduzetnika i odgovorne osobe poduzet-nika. Tako će se, sukladno čl. 88. Zakona, novčanom kaznom od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik koji postupi protivno navedenoj odredbi Zakona, a za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna od-govorna osoba poduzetnika.

14 Vidjeti pod 4.2.15 čl. 39. st. 2. Zakona.16 čl. 39. st. 4. Zakona.

15910 / 2012 159

Pro

pis

i.hr


5.6.2. Sadržaj prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe

kako je navedeno, postupak predstečajne nagodbe prijedlogom pokreće dužnik u slučaju da su ispunjeni uvjeti iz čl. 18. Zakona17. Su-kladno čl. 41. Zakona, prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe mora sadržavati:

� tvrtku, ili naziv, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i pre-zime, sjedište i poslovnu adresu, adresu prebivališta te OIB dužnika i zahtjev da se nad dužnikom provede postupak pred-stečajne nagodbe;

� izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika; � plan financijskog restrukturiranja; � plan operativnog restrukturiranja; � izvješće ovlaštenog revizora koje sadrži: procjenu vrijednosti

društva i pozitivno mišljenje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja;

� popis imovine i prava dužnika koji su upisani u odgovarajuće upisnike;

� izjavu da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na tražbine radnika.

Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe mora sa-državati i opis pregovora s vjerovnicama, ukoliko ih je bilo, a koji su prethodili zahtjevu za pokretanje postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene vjerovnicima koji sudjeluju u postupku da bi mogli donijeti odluku o planu financijskog restrukturiranja.

Iz navedenog proizlazi kako prijedlog za otvaranje postupka pred-stečajne nagodbe mora sadržavati relativno brojna izvješća i plano-ve. Izrada ove dokumentacije, pri čemu mislimo na dokumentaciju koju će nužno raditi subjekti koji nisu zaposlenici dužnika, kao što je ovlašteni revizor, zahtijevati će i određene troškove. U nastavku da-jemo ogledni primjer prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe

Primjer – Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe

17 Vidjeti pod 4.3.

VEOVEO d.o.o. za proizvodnju staklaŠenoina 56cZagrebOIB 7896547896547 Financijska agencijaRegionalni centar Zagreb

Zagreb, 22. listopad 2012.

Predmet: prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom VEOVEO d.o.o. Zagreb

I. Podnositelj prijedloga, trgovačko društvo VeOVeO d.o.o. iz Zagreba, šenoina 56c, OIB 7896547896547, upisano je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem MBS ____________, zastupano po direktoru Sanji Sanjić.Dokaz:

� preslika rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu br. Tt________ od ___ 2008. godine.

II. Podnositelj prijedloga, dužnik VeOVeO d.o.o. Zagreb ima Oče-vidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana u iznosu od ukupno 12.140.000,00 (slovima: dvanaestmilijuna-stočetrdesettisuća) kuna, u razdoblju duljem od 60 dana, odnosno od __________ 2010. godine, a koje je nepodmirene obveze, na te-melju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika Ve-OVeO d.o.o. Zagreb, trebalo naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Dokaz:

� izvod iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija od 19. listopada 2012. godine

� izvješće o financijskom stanju i poslovanju VeOVeO d.o.o. Zagreb od 19. listopada 2012. godine.

III. Podnositelj prijedloga, trgovačko društvo VeOVeO d.o.o. Za-greb, sastavilo je dana 9. listopada 2012. Plan mjera financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti koji se dostavlja u prilogu. Mjere financijskog restrukturiranja, suklad-no Planu mjera financijskog restrukturiranja, obuhvaćaju smanje-nje i odgodu dospjelosti dužnikovih obveza, povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem potraživanja vjerovnika u udio u temeljnom kapitalu, otplatu u potraživanja vjerovnika u ratama, povezivanje poduzetničkim ugovorima sa strateškim partnerom radi održivosti nastavka poslovanja, dokapitalizaciju od strane strateškog partne-ra i druge mjere sukladno Planu mjera financijskog restrukturiranja koje omogućavaju dužniku da postane solventan.Dokaz:

� Plan mjera financijskog restrukturiranja od 9. listopada 2012. godine.

IV. U Planu operativnog restrukturiranja od 9. listopada 2012. godine koji se dostavlja u prilogu, podnositelj prijedloga detaljno je razradio provedbu Plana mjera financijskog restrukturiranja.Dokaz:

� Plan operativnog restrukturiranja od 9. listopada 2012. go-dine.

V. Podnositelj prijedloga dostavlja u prilogu ovog prijedloga i Izvješće ovlaštenog revizora od 19. listopada 2012. godine, koje sadrži procjenu vrijednosti društva i pozitivno mišljenje o planu fi-nancijskog i operativnog restrukturiranja.Dokaz:

� Izvješće ovlaštenog revizora, Zorana Zorić od 19. listopada 2012. godine.

VI. Podnositelj prijedloga, trgovačko društvo VeOVeO d.o.o. Zagreb, u prilogu ovog prijedloga dostavlja popis imovine koji se dostavlja uz ovaj prijedlog sa izvodima iz odgovarajućih upisnika.Dokaz:

� Popis imovine dužnika VeOVeO d.o.o. Zagreb od 19. listopa-da 2012. godine, sa izvodima odgovarajućih upisnika.

VII. Podnositelj prijedloga u prilogu dostavlja izjavu kojom potvr-đuje da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na tražbine radnika.

VIII. kako su, sukladno navedenom, ispunjeni razlozi za pod-nošenje prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe

10 / 2012160

Pro

pis

i.hr


Sukladno čl. 48. Zakona, nagodbeno vijeće dužno je odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od osam dana. Ovaj rok počinje teći:

� ako je nagodbeno vijeće pozvalo podnositelja da dopuni pri-jedlog, protekom roka za dopunu;

� u ostalim slučajevima, od dana zaprimanja prijedloga za otva-ranje postupka predstečajne nagodbe.

Nagodbeno vijeće odbacit će prijedlog za predstečajnu nagodbu u slučajevima iz čl. 49. Zakona. U slučajevima iz čl. 49. st. 1. toč. 1., 2., 4. i 5., Financijska agencija će po službenoj dužnosti podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, ako postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka. Dužnik može u postupku predstečaj-ne nagodbe, kao dio mjera financijskog restrukturiranja, ponuditi i prijedlog predstečajne nagodbe18. Dužnik u prijedlogu predstečajne nagodbe može može ponuditi vjerovnicima način i rok ispunjenja tražbina, a ako predlaže njihovo smanjenje, i postotak koji predlaže, sukladno čl. 45. st. 3. Zakona.

5.6.2.1. Izvješće od strane ovlaštenog revizoraSastavni dio prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagod-

be je i izvješće od strane ovlaštenog revizora Ovo izvješće, sukladno čl. 47. Zakona mora sadržavati:

� izvješće revizora o financijskim izvještajima priloženim uz za-htjev za provođenje postupka predstečajne nagodbe;

� izvješće revizora o realnosti i objektivnosti priloženog popisa obveza;

� izvješće revizora o procijenjenoj vrijednosti društva o planu financijskog i operativnog restrukturiranja.

revizija se obavlja sukladno propisima koji uređuju reviziju19 i revi-zijskim standardima primjenjivim na opisane angažmane. U izvješću revizora o planu financijskog i operativnog restrukturiranja moraju biti izraženi stavovi o:

� nelikvidnosti i insolventnosti društva na dan sastavljanja fi-nancijskih izvještaja;

� postojanju razumnog uvjerenja o tome da li će provedba fi-nancijskog i operativnog restrukturiranja omogućiti likvidnost i solventnost društva;

18 čl. 45. Zakona.19 Zakon o reviziji, Nar. nov., br. 146/05 i 139/08.

� da li će i u kojoj mjeri provedba predstečajne nagodbe omogu-ćiti vjerovnicima i kojoj kategoriji vjerovnika bolje uvjete nami-renja njihovih tražbina od uvjeta koje bi imali od onih da je nad dužnikom pokrenut stečaj.

Izvješće revizora sadrži mišljenje koje može biti pozitivno, nega-tivno, ili izraženo uz određena ograničenja koja utječu na mišljenje revizora, odnosno na njegovo razumno uvjerenje. Pozitivno mišljenje ovlašteni revizor donosi kad:

� utvrdi da je dužnik nelikvidan, ili insolventan, i; � sa stupnjem vjerojatnosti koji prelazi 50 posto, ocijeni:

� da će provedba plana financijskog restrukturiranja omogu-ćiti likvidnost i solventnost dužnika.

Negativno mišljenje ovlašteni revizor donosi kad: � utvrdi da je dužnik likvidan i solventan, ili; � sa stupnjem vjerojatnosti koji prelazi 50 posto, ocijeni:

� da provedba plana financijskog restrukturiranja neće omo-gućiti likvidnost i solventnost dužnika.

revizor ima pravo na nagradu za rad te na naknadu stvarnih troš-kova. Sukladno čl. 47. st. 8. Zakona, revizor odgovara za izdana izvje-šća sukladno propisima koji uređuju reviziju.

5.6.3. Otvaranje postupka predstečajne nagodbe

Sukladno čl. 50. Zakona, nagodbeno vijeće donijet će rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe ako ne postoje postupov-ne prepreke iz čl. 49. Zakona te ako su ispunjeni i drugi uvjeti propi-sani Zakonom. U čl. 51. Zakona propisan je obvezni sadržaj rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. O otvaranju postupka predstečajne nagodbe vjerovnici se obavještavaju oglasom, čiji je sadržaj određen u čl. 52. st. 2. Zakona. Oglas se objavljuje na inter-net stranici Financijske agencije istoga dana kad je doneseno rješe-nje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe.

rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, sukladno čl. 53. st. 1. Zakona, dostavlja se dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i ispostavi porezne uprave prema sjedištu, odnosno prebivalištu dužnika, kao i tijeli-ma koje vode odgovarajuće upisnike koje je dužnik naveo u svojoj prijavi, koja zabilježbu o otvaranju postupka predstečajne nagodbe upisuju u upisnike po službenoj dužnosti. Nagodbeno vijeće može naložiti povjereniku predstečajne nagodbe da rješenja o otvaranju predstečajne nagodbe dostavi vjerovnicima i dužnicima dužnika čija je adresa poznata.

5.6.4. Prijava tražbina vjerovnika

Prijava tražbina vjerovnika, sukladno čl. 54. Zakona, mora sadr-žavati:

� tvrtku odnosno naziv, OIB, sjedište, ili poslovnu adresu, od-nosno ime i prezime, poslovnu adresu, ili adresu prebivališta vjerovnika;

� pravnu osnovu tražbine i njezinu visinu; � dokaz o postojanju tražbine i njezine visine; � naznaku o postojanju ovršne isprave.

Sukladno čl. 55. Zakona, izlučni vjerovnik je osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog, ili obveznog prava može dokazati da neki predmet ne pripada u imovinu dužnika te nije vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe. Njezino će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja se primjenjuju za ostvarivanje tih prava izvan postupka predstečajne nagodbe. S druge strane, razluč-ni vjerovnici su, kako je to određeno u čl. 56. Zakona, vjerovnici koji imaju založno pravo, ili pravo na namirenje na kojoj stvari, ili pravu

sukladno čl. 18. Zakona o financijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12), direktor dužnika, trgovačkog društva VeOVeO d.o.o. Zagreb podnosi predmetni prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom VeO-VeO d.o.o. Zagreb.

Direktor Sanja Sanjić m.p. ____________

Prilog:1) Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika.2) Plan financijskog restrukturiranja.3) Plan operativnog restrukturiranja.4) Izvješće ovlaštenog revizora sa procjenom vrijednosti

društva i pozitivnim mišljenjem o planu financijskog i ope-rativnog restrukturiranja.

5) Popis imovine i prava dužnika koji su upisani u odgovara-juće upisnike.

6) Izjava da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na tražbine radnika.

16110 / 2012 161

Pro

pis

i.hr


koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenu-ti sudski, ili javnobilježnički ovršni postupak radi prodaje stvari, ili unovčenja prava. Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog, ili javno-bilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari, ili prije-nosom prava u postupku predstečajne nagodbe ima pravni položaj razlučnog vjerovnika.

Vjerovnici koji na nekom predmetu iz imovine dužnika imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (ostali založni vjerov-nici) imaju, sukladno čl. 57. Zakona, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta. Zakonsko založno pravo najmodavca, ili zakupodavca u postupku predstečajne nagodbe ne može se ostvarivati za najamninu, ili za-kupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma, ili zakupa od strane povjerenika predstečajne nagodbe. Ova ograni-čenja ne odnose se na založna prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.

S ostalim založnim vjerovnicima iz čl. 57. Zakona, izjednačeni su20: � vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine pre-

dao neku pokretnu stvar, ili prenio neko pravo; � vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su

nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njiho-va tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist;

� vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona; � rH, jedinice lokalne i područne samouprave te druge javne

pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja ca-rine, ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja (razlučni vjerovnici) su vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe ako im je dužnik i osob-no odgovoran, ili ako se odreknu odvojenog namirenja. Tražbine vje-rovnika se utvrđuju na prvom ročištu, prema prijavama vjerovnika i ispravama dostavljenim od strane dužnika. Posebna pravila ispitnog postupka sadržana su u čl. 60.-65. Zakona.

5.7. Sklapanje predstečajne nagodbe

U roku od tri dana od dana prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja, dužnik je dužan podnijeti trgovačkom sudu, nadležnom prema sjedištu dužnika, prijedlog za skla-panje predstečajne nagodbe.

Poduzetnik koji ne postupi po navedenoj odredbi, sukladno čl. 88. Zakona kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna. Za isti prekršaj kaznit će se nov-čanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba poduzetnika.

Uz prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe dužnik je dužan nadležnom trgovačkom sudu dostaviti dokumentaciju predviđenu u čl. 66. st. 2. Zakona. U slučaju da prvostupanjski sud temeljem do-stavljenih isprava utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe, dužan je odrediti ročište radi njenog sklapa-nja, koje se mora se održati u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. O ročištu radi sklapanja predstečajne nagodbe oglasom se obavješćuju dužnik i svi vjerovnici koji u prihvatili plan financij-skog restrukturiranja. Ovaj oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj

20 čl. 58. Zakona.

ploči suda i objavom na internet stranici Financijske agencije, najka-snije osam dana prije održavanja ročišta.

Sud će dopustiti sklapanje predstečajne nagodbe ako su na roči-štu za sklapanje predstečajne nagodbe svoj pristanak dali dužnik i vjerovnici koji su prihvatili plan financijskog restrukturiranja, a čije tražbine čine potrebnu većinu iz čl. 63. Zakona. Sadržaj predstečajne nagodbe mora biti u cijelosti istovjetan sa sadržajem prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja. Sud rješenjem odobrava sklo-pljenu predstečajnu nagodbu koja osobito sadrži: sadržaj sklopljene predstečajne nagodbe te popis vjerovnika čije tražbine nisu ospore-ne s naznakom utvrđenih i smanjenih iznosa njihovih tražbina. Ovo rješenje sud dostavlja Financijskoj agenciji koja će po primitku bez odgode na svojim internet stranicama objaviti činjenicu sklapanja predstečajne nagodbe.

Predstečajna nagodba ima snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene i razlučne vjerovnike ako su se odrekli svo-ga prava na odvojeno namirenje. U postupku pred sudom na odgo-varajući način se primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.

5.8. Skraćeni postupak predstečajne nagodbe

U slučajevima predviđenim u čl. 67. Zakona provodi se skraćeni postupak predstečajne nagodbe. Ovaj se postupak provodi nad:

� dužnikom čiji ukupan iznos obveza naveden u izvješću o fi-nancijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna i;

� koji zapošljava manje od 10 radnika. U slučaju provedbe skraćenog postupka predstečajne nagodbe,

prijedlogu za predstečajnu nagodbu potrebno je priložiti: � izvještaj o financijskom stanju i poslovanju dužnika; � podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika na datum sa-

stavljanja financijskog izvještaja; � popis vjerovnika koji imaju pravo odvojenog namirenja; � izjavu da ako predstečajna nagodba bude sklopljena, neće

utjecati na tražbine radnika; � izjavu dužnika ovjerenu od javnog bilježnika da financijski iz-

vještaj potpuno i istinito prikazuje njegovo financijsko stanje i poslovanje;

� ovjerene sporazume o prihvaćanju plana financijskog restruk-turiranja s vjerovnicama čije tražbine prelaze većinu iz čl. 63. st. 2. Zakona.

Skraćeni postupak predstečajne nagodbe mora se dovršiti najka-snije u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja. Na skraćeni postupak predstečajne nagodbe ne primjenjuju se odredbe Zakona o povjereniku predstečajne nagodbe i o izmijenjenom planu financij-skog restrukturiranja. U nedostatku posebnih odredbi o skraćenom postupku predstečajne nagodbe, primjenjuju se ostale odredbe Za-kona.

5.9. Pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe

Otvaranje postupka predstečajne nagodbe veže za sobom značaj-ne pravne posljedice. Najprije je potrebno utvrditi vrijeme nastanka ovih pravnih posljedica. Sukladno čl. 68. Zakona, pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju od trenutka kad je oglas o otvaranju postupka objavljen na internet stranici Financij-ske agencije. U slučaju da rješenje o otvaranju postupka povodom žalbe bude ukinuto, a u ponovljenom postupku postupak predste-čajne nagodbe bude ponovno otvoren, smatrat će se da su pravne

10 / 2012162

Pro

pis

i.hr


posljedice otvaranja nastupile od trenutka objave prvog rješenja o otvaranju postupka koje je istaknuto na web-stranici Financijske agencije. U razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka, dužnik smije plaćati samo uz prethodnu su-glasnost povjerenika predstečajne nagodbe.

5.9.1. Prekid ovršnih postupaka

Bitna pravna posljedica otvaranja postupka predstečajne nagod-be odnosi se na prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja. Sukladno čl. 70. Zakona, postupci ovrhe i osiguranja, koji su zapo-četi prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe se prekidaju. Za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe ne može se protiv dužnika dopustiti ovrha radi osiguranja, niti ovrha radi namirenja tražbina u pogledu kojih postoji ovršna isprava donesena do toga dana. Navedene odredbe ne odnose se na izlučne i razlučne vjerov-nike koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe.

5.9.2. Prestanak izvršavanja osnova za plaćanje

Osnova za plaćanje jest osnova za plaćanje prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima21 (u nastavku tek-sta: ZPONS), kao i osnova za plaćanje prema odredbama posebnog zakona ukoliko se izvršava u Financijskoj agenciji sukladno odredba-ma ZPONS-a. Od dana objave rješenja o otvaranju postupka pred-stečajne nagodbe Financijska agencija prestaje izvršavati osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika. U slučaju da Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe istu neće izvršavati nego će je vratiti podnositelju uz obra-zloženje.

Poslije donošenja rješenja o obustavi postupka predstečajne na-godbe, osim u slučaju obustave iz čl. 65. toč. 1. Zakona, Financijska agencija će nastaviti izvršavati osnove za plaćanje iz čl. 70. st. 4. Zakona. Iste osnove za plaćanje će Financijska agencija u slučaju sklapanja predstečajne nagodbe, ili obustave iz čl. 65. st. 1. Zakona trajno arhivirati.

5.9.3. Tražbine vjerovnika

Sukladno čl. 71. Zakona, pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja postupka, ako Zakonom nije drukčije propisano. Postupak predstečajne nagodbe ne utječe na pravo odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih vjerovnika, niti na privilegirane tražbine. Nedospjele tražbine vjerovnika dospijevaju otvaranjem postupka predstečajne nagodbe radi ponovnog ugova-ranja rokova i načina njihova plaćanja, sukladno planu financijskog restrukturiranja.

Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe se, sve dok uvjet ne nastupi, uzi-maju u obzir kao bezuvjetne tražbine. Nenovčane tražbine, ili one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu rH po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi na dan otvaranja postupka.

U slučaju da vjerovnik otuđi nakon otvaranja postupka predstečaj-ne nagodbe svoju tražbinu, koju nije prijavio u tom postupku, stje-catelj tražbine može u postupku predstečajne nagodbe imati samo

21 Nar. nov., br. 91/10.

ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako Zakonom nije drukčije određeno. Ako vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u postupku predstečajne nagodbe, njezin stjecatelj ulazi u pravni po-ložaj svoga prednika, ako Zakonom nije drukčije određeno. Ovaj pri-jenos tražbine u postupku predstečajne nagodbe može se dokazivati samo javnom, ili javno ovjerovljenom ispravom, ili ako vjerovnik taj prijenos potvrdi svojom izjavom danom pred nagodbenim vijećem koje provodi postupak.

Sukladno čl. 76. Zakona, novčane i nenovčane tražbine vjerovnika prema dužniku koje su predmet povremenih tražbina na činjenje, ili davanje se, otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, pretvaraju u jednokratne novčane tražbine. U čl. 77. Zakona je određeno kako će se otvaranjem postupka predstečajne nagodbe izvršiti prijeboj utvrđenih tražbina s dospjelim protutražbinama dužnika, sukladno ZOO-u.

Prijavom tražbina u postupku predstečajne nagodbe prekida se zastara od dana podnošenja prijave do proteka roka za isplatu koji je određen u predstečajnoj nagodbi, a ako se predstečajna nagodba ne sklopi – do izvršnosti odluke o obustavi postupka. Odredbe čl. 17. Zakona o postupanju poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti primjenju-ju se i na postupanje dužnika u tijeku postupka predstečajne nagod-be sve dok dužnik ne ispuni svoje obveze iz predstečajne nagodbe. Odredbe čl. 79. Zakona primjenjuju se od dana objave predstečajne nagodbe na internet stranici Financijske agencije sve dok dužnik ne isplati tražbine svih vjerovnika.

Zakonom je u čl. 80. određeno da se pod utvrđenom tražbinom ra-zumijevaju glavni dug i kamate koje su dospjele do dana donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, a ako je tražbi-na sadržana u ovršnoj ispravi pod utvrđenom tražbinom razumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi. U slučaju da je predste-čajnom nagodbom određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema predstečajnoj nagodbi obra-čunava se na cijeli iznos utvrđene tražbine.

Od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe pa do dospi-jeća tražbina utvrđenih nagodbom ne teku kamate. Sukladno čl. 80. st. 4. Zakona, ovršne isprave koje nisu bile prijavljene u postupku predstečajne nagodbe, a nastale su prije otvaranja postupka, za vrijeme trajanja predstečajne nagodbe gube u odnosu na dužnika pravnu snagu do proteka roka za izvršenje predstečajne nagodbe. Ovršne isprave izlučnih i razlučnih vjerovnika ne gube pravnu snagu glede namirenja na predmetu na kojem postoji razlučno, odnosno izlučno pravo. Za vrijeme trajanja predstečajne nagodbe za navede-ne tražbine iz čl. 80. st. 4. Zakona zastara ne teče.

5.10. Pravni učinci predstečajne nagodbe Temeljem predstečajne nagodbe dužnik se oslobađa obveze da

vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u pred-stečajnoj nagodbi, a rokovi plaćanja odgađaju se u skladu s predste-čajnom nagodbom22. U tom se opsegu dužnik oslobađa obveze pre-ma osobama kojima pripada pravo na regres (jamci). U slučaju da dužnik nakon sklapanja predstečajne nagodbe vjerovnicima isplati iznos koji premašuje postotak prihvaćen u predstečajnoj nagodbi, nema pravo na povrat tog iznosa.

Ovršne isprave koje se odnose na tražbine iz predstečajne nagod-be u dijelu u kojem su namirene gube u odnosu na dužnika pravnu snagu. Sukladno čl. 83. Zakona, predstečajna nagodba može se pobijati tužbom pod istim pretpostavkama koje su propisane za po-bijanje sudske nagodbe. Podsjećamo kako će se, sukladno čl. 88. Zakona kazniti novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 10.000,00


16310 / 2012 163

Pro

pis

i.hr


do 1,000.000,00 kuna poduzetnik ne podnese izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja u roku od 45 dana nakon isteka razdo-blja na koje se ono odnosi, ili ako se ne pridržava rokova plaćanja tražbina utvrđenih predstečajnom nagodbom. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba poduzetnika.

5.10.1. Izvršenje predstečajne nagodbe

kako je to određeno u čl. 82. Zakona, ako se predstečajna nagod-ba potpuno ne izvrši, vjerovnici koji su namireni u predstečajnoj na-godbi nisu dužni vratiti ono što su primili. Tražbine ovih vjerovnika smatrat će se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni u predstečajnoj nagodbi. Vjerovnici koji su djelomično namireni u smi-slu predstečajne nagodbe prijavljuju u stečajnom postupku ukupnu tražbinu umanjenu za iznos koji se smatra da su po predstečajnoj nagodbi namireni. Vjerovnici koji ni djelomično nisu namireni u smi-slu predstečajne nagodbe prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u punom iznosu na koji bi imali pravo da nije sklopljena predstečajna nagodba.

5.10.2. Računovodstveni učinak predstečajne nagodbe

Sukladno čl. 85. Zakona, u računu dobiti i gubitka dužnika kao prihod se ne iskazuje smanjenje, ili prestanak obveza dužnika na temelju:

� prestanka tražbine vjerovnika, unosom tražbine u temeljni kapital društva u postupku povećanja temeljnog kapitala na temelju odobrene predstečajne nagodbe;

� smanjenja tražbine vjerovnika, na temelju odobrene predste-čajne nagodbe.

Dužnik je dužan naplaćenim iznosom svojih gore navedenih ob-veza, pokriti preneseni gubitak, a potencijalnu razliku do ukupnog iznosa tih obveza iskoristiti za oblikovanje kapitalne pričuve. Dužnik koji je stvorio kapitalne pričuve ne smije provesti redovito smanjenje temeljnog kapitala prije isteka roka od 10 godina od odobrene pred-stečajne nagodbe i prije isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz odobrene predstečajne nagodbe.

5.10.3. Troškovi predstečajne nagodbe

Troškove predstečajne nagodbe čine23: administrativni troškovi pokretanja i vođenja postupka, nagrade i naknade troškova za rad povjerenika predstečajne nagodbe te troškovi za koje je Zakonom, ili drugim zakonom propisano da će se namirivati kao troškovi po-stupka predstečajne nagodbe. Prilikom podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu dužnik je dužan predujmiti troškove postup-ka. Troškove postupka vođenja predstečajne nagodbe posebnim pravilnikom propisat će ministar financija.

Svaki sudionik u predstečajnoj nagodbi snosi svoje troškove ne-ovisno o ishodu postupka. Sudionik je dužan i drugim sudionicima nadoknaditi troškove koje im je prouzročio svojom krivnjom, ili slu-čajem koji mu se dogodio. O troškovima postupka nagodbeno vijeće odlučuje rješenjem. Iz imovine dužnika najprije se namiruju troškovi predstečajne nagodbe.

5.11. Zatečeno stanjeU prijelaznim i završnim odredbama Zakona određene su iznim-

ke od primjene pravila Zakona u odnosu na predstečajni postupak. Tako, iznimno od odredbi Zakona, u slučaju da je protiv dužnika prije stupanja na snagu Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može

23 čl. 86. Zakona.

prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe. Nadalje, dužnici koji u trenutku stupanja Za-kona na snagu ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predste-čajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja Zakona na snagu, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. U navedenim slučajevima nagodbeno vijeće dužno je donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu.

6. ZaključakPrvi komentar tek objavljenog Zakona možemo započeti tvrdnjom

kako Zakon sadrži izuzetno kompleksnu materiju. Iz tog razloga će sudjelovanje manjih poduzetnika koji nemaju u radnom odnosu po-treban profil stručnjaka, zahtijevati dodatne troškove radi pripreme prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Osim toga, određeni materijalni izdatak za dužnika, svakako će zahtijevati i priprema propisanih izvješća koja se podnose uz prijedlog za pokre-tanje predstečajnog postupka.

Ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu da se ovaj postupak vodi pred upravnim tijelima čiji administrativni kapacitet ipak nema takvu širinu kao što ga imaju sudovi. Na kraju, mišljenja smo da je potreb-no upozoriti na spornu praksu objavljivanja ovog Zakona. Naime, na internet stranicama „Narodnih novina“, tekst Zakona objavljen je tek 2. listopada, doduše sa datumom 1. listopada? Osim toga, tiskano izdanje „Narodnih novina“, koje je zapravo jedino relevantno, do ne-kih korisnika sigurno još nije došlo ni 2. listopada 2012., znači nakon stupanja Zakona na snagu. U svakom slučaju, nadamo se da će ova-kva loša praksa, koja sigurno ne doprinosi pravnoj sigurnosti, biti u buduće napuštena i da će u buduće građanima biti na raspolaganju vacatio legis od 8 dana od objavljivanja propisa radi upoznavanja s njegovim sadržajem.

Literatura:1) Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br.

108/12);2) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11);3) Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 146/05 i 139/08);4) Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10);5) Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00,

118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i 152/11);6) Direktiva 2011/7/eU (Sl. list eU, br. L 48/11) - http://eur-lex.europa.eu;7) http://eur-lex.europa.eu;8) www.propisi.hr

10 / 2012164

Pro

pis

i.hr


Ne zaboravite: � Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. � Iznimno, poduzetnici mogu ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane

obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave (kao npr. zadužnica), s time da dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

� Ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.

� Iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana. � U slučaju da poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe dužnik

ne može uspostaviti stanje likvidnosti, dužan je, u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

� Ako je dužnik nesposoban za plaćanje, ili prezadužen, dužan je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti.

Bilješke

propisi.hr novi zakon o financijskom poslovanju i ... · 154 10 / 2012 propisi.hr novi zakon o...

Documents