N. W. WALKER

Natrag k zemlji... radi samoodranjaKomentari o slobodi, nainu ivota i prehrani

N. W. WALKER

Natrag k zemlji... radi samoodranjaKomentari o slobodi, nainu ivota i prehrani

Za dvoje te molim, ne uskrati mi dok ne umrem: Udalji od mene licemjernu i lanu rije; ne daj mi siromatva ni bogatstva: hrani me kruhom dostatnim " (Izr. 30, 7-8)

Oh, radost plavog neba i istog zraka, veselog pjevanja ptica, doma u prirodi u kojem vlada sloboda od tjeskobe i nestaice! Biti blie Bogu u vrtu nego igdje drugdje na zemlji!

IlustracijeKua Joyce i Jamesa. Oh, daj mi dom! Kua i kuhinja Bik pasmine dexter Krava pasmine dexter Patuljaste koze Biserka Biserke Jo biserki Perad Pele Gliste. Bijeg od depresije Vidi bebe! 16 63 92 97 98 103, 107 111 118 120 125,126, 127 140 145 151

Sadraj1. Odredi cilj svom ivom 2. Zar se radi o igri na sreu? 3. Tvoja prigoda 4. Seoski ivot te zove 5. Grad i djeak 6. Ne mataj ve prioni k poslu 7. Zna li stoje glad? 8. Vrijedi promisliti 9. Kad je prerano za poetak? 9 13 17 24 28 37 41 44 48 52 56 ek 64 72 79 86 93 103 111 121 7

10. to mogu drugi, moe i ti 11. Vie voli ivjeti u gradu? 12. Grad 13. Hajdemo! 14. Puenje moe biti pogubno po tvoj brak 15. Suenje hrane 16. Dexter - patuljasto irsko govedo 17. Patuljaste koze 18. Biserka 19. Perad: koko vrijedi i ovj

6

20. Pela, konica i med 21. Gliste-za tvoje tlo i tvoje zdravlje 22. Uivaj u ivotu kakav si sanj ao

127 136 146 152 155

23. Zakljuak 24. Epilog

1. Odredi cilj svom ivotuProitaj svaku rije ove knjige i svojim mislima lutati daj ispod plavog neba i blagih kia tamo u dragi seoski kraj.

Zato si ovdje na zemlji? Sto Majka Zemlja uva za tebe? Sto moe ponizno tlo uiniti za tebe? Neki mudri propovjednik napisa: Samo nekoliko centimetara zemljine povrine dijeli nas od smrti." Vrijeme je da se vrati k ZEMLJI. Ui iz iskustva drugih i okoristi se njihovim pogrekama. Drugi su 8 9

postigli neovisnost i sigurnost na svojih nekoliko jutara zemlje. to mogu drugi uiniti, moe i ti. Ova knjiga nije nipoto uopena. Napisana je za tebe i tebi je namijenjena. Tko zna, kad ovu knjigu do kraja proita, moda e otkriti tajnu kako postii mir usred svjetske halabuke. Ima li tvoj ivot smisla? Jesi li zadovoljan sa svojim ivotom? Jesi li SRETAN i ZADOVOLJAN s vjenom trkom i stresom svojih dnevnih dunosti? ezne li ikada za EMANCIPACIJOM? Divan li je izraz EMANCIPACIJA! Znai OSLO BOENJE! Znai skidanje okova s roba. SLOBODA znai ivot kakav ELI ivjeti. Biti slobodan znai okusiti svu puninu ivota, ivjeti ivot koji ima CILJ! Budi stalno svjestan injenice da sloboda nosi sa sobom veliku odgovornost. Zna li za ushit to ga bude ipkaste sunane zrake dok se jutrom probijaju kroz kronje drvea, smiraji sunca to miluju zapadni nebosklon palei ga vatrom boja koje presijecaju dah? Ushit sjena to se izduuju tkajui snene mate na dnu dubine due, mirijada svjetala sazvijea u ledeno-plavoj dubini neba cie zimske noi? Zna li ushit to ga stvara topli vjetar to pirka zrakom zasienim mirisima mladog sijena, ili lahor to10

od borova gaja ili mirisnog vonjaka u cvatu, s omamljujuim dahom divlje kozje krvi i slatkim vonj em jaglaca, eta ispod nezaklonjenog neboplavog svoda u smiraju dana? To je ono stoje Svemogui Bog stvorio s posebnim ciljem. Sve je to stvorio za TEBE! Graevine od betona i opeke, asfaltne ceste i cementne plonike napravio je ovjek. emu slue? Svrha im je da dre na okupu ljudsko mnotvo koje nema nikakva cilja osim svoje svakodnevne jurnjave. Premnogi su varkom i zabludom uvueni u vrtlog velegradskog ivota, a da nisu shvatili ni cijenili ono to im je Stvoritelj odredio time to su se rodili u seoskom okruju koje su napustili. Sve vie ljudi i ena bjei od pritisaka i razoaranja velegradskog ivota, nalaze jedro zdravlje za svoje tijelo i mir za svoju duu, otkrivaju nanovo smisao svoga ivota i vlastito samopouzdanje, a povrh svega obnavljaju vjeru u Svemogueg Boga i njegove darove koji su na njih ekali. Velegradska samoa mnogima stvara osjeaj usamljenosti, izoliranosti, zaputenosti i povrh svega odbaenosti. U samoi ivota u polju ovjek moe udisati zrak slobode i nesputanosti, moe obujmiti prostrtu prirodu, punu svakog blaga to ga ljudsko srce moe poeljeti. U tako smirenu okruju ovjek moe osjetiti Boga, moe razgovarati s Bogom i nai poinak, smiraj i olakanje. Ljudski ivoti su vei od svih11

glomaznih gradskih graevina. U velegradu se ne moe uivati u divljem cvijeu, raznovrsnim pticama, draesnim stanovnicima polja i uma, potoka i brzaka. Polja i ume nude bezbroj jestivih biljaka, cvjetova, korijenja i bobica, dostatnih za prehranu ovjeka i njegove obitelji. Razumije se da postoji i pitanje privatnog vlasnitva, jer ti ne bi htio prestupiti tuu meu, kao to ne bi htio da drugi ulaze u tvoj posjed. Uzevi sve u obzir, to jo ovjeku treba? Samo jedna stvar: da ode na selo i potrai kuu, ne predaleko od mjesta gdje e s vremena na vrijeme moi nabavljati potrebne stvari, pa da onda ivi ivotom koji ima smisla.

2.Zar se radi o igri na sreu?Bi li ti sjedio na obali i ekao, pun uzdaha, ne bi li presuila rijeka, pa da prijee bez straha? Takve osobe ne ive ve ivotare od ozbiljne odluke bjee, ne bi ni pomakli prstom dalje od svoga mjesta gdje lee.

12

Koliko ima voljnih da ustanu i skoe u pustolovni un? Evo jednoga koji se otisnuo na put zbog ivota to je smisla pun.

sam na susjednim vratima natpis Prodaja nekretnina". Kao da mi neto reklo da uem i reknem meetaru da elim nai mjesto u polju. Ba imam neto za vas, - rekao je on- ostavite svoj auto, ii emo mojim vozilom." Pet milja sjeverno od gradia zaustavio se na korovom obraslu prilazu k maloj zgradi, na kojoj je nekoliko prozora bilo porazbijano, dva su kapka visila ustranu, drei se svaki na samo po jednoj arki. Na zidovima nije bilo ni traga boji. Nama, gradskoj djeci, mjesto je izgledalo krajnje obeshrabrujue i odbojno, ali meetar nas je ipak proveo kuom. Korak po korak nam je pokazao kako bismo zgradu uz malu cijenu sami mogli lijepo popraviti. Zatim nas je poveo kroz pravu umu korova do isto tako oronulih kokoinjca i staje i upuivao nas u umjetnost popravljanja starih zgrada. Koliko zemlje ide s kuom? Na moje pitanje rekao mije 40 akri, a sve uz veoma pristojnu cijenu. (Aker, ili akra, 0.40 ha, u daljnjem tekstu jutro - op. prev.) Vlasnici su traili 10.000 dolara, ali je meetar natuknuo, da su voljni za pogaanje sa mnom. Joyce i ja smo se porjekali. Konano, rekao sam joj, najamnina ne donosi kamata. Vlastiti dom je jedino mjesto gdje smo slobodni i nezavisni. Pitao sam meetara, bismo li mogli kupiti kuu i 10 jutara zemlje, s mogunou kupovine ostalih 30 jutara nakon 5 godina. 15

James je bio mlad ovjek u velikom gradu. Upravo je napunio 34 godine. Posluajte to on ima rei o naputanju grada u kojem se rodio, odrastao i oenio. U koloteini svakodnevice pitao se o tome kako ivjeti ivotom koji ima svrhu. 10 godina sam radio na istom radnom mjestu. Zato? Za novac i promaknue! Odluio sam da neu rtvovati svoje zdravlje za nijedno od toga. Prije nekoliko godina napustio sam posao. Kod kue sam zatekao svoju enu Joyce umornu i razoaranu ivotom. Nae dvoje djece, devetogodinji Jimmy i sedmogodinja Linda, u meusobnoj svai. A k tomu i ja sada bez posla! Duo, - rekao sam eni - hajdemo sutra izai bilo kamo u prirodu. Pripremi sve za dva-tri dana, ako odluimo toliko ostati." Smjetaje stanom zavladao mir i iekivanje, a djeca su bila ushiena. Sutradan smo krenuli bez ikakva plana i programa. Nakon kojih 150 milja doli smo do nekog gradia i zaustavili se da ruamo. Izlazei iz restorana ugledao14

Meetar je mislio da to moe srediti, a tako je i uinio. Od nae uteevine izdvojili smo mali polog i sklopili pogodbu. Kad sam mu spomenuo obeshrabrujue stanje korovom obrasle okunice, iznenadio nas je izjavom: To je najbolji dokaz da je tlo veoma plodno. Neete imati potekoa za uzgoj sve vae hrane na ovom tlu." Priloeni crte e vam pomoi da vidite kako je sve izgledalo slijedee godine. Sto su mogli drugi, moe i ti.

3. Tvoja prigodaKako je krasan planet Zemlja sa svim to smrtniku treba. Ne nedostaju prigode, One, poput kie, dade s neba. Kako je bogat ovaj dan i narataj prigodama svake ruke, to ekaju na tvoju odluku da se vrati k zemlji bez muke.

16

Zemlji to je nai oci znojem i suzama otkupie za Svemogueg Boga da u slobodi i bez straha ive od plodova truda svoga. Ovo je tvoja ansa, prijatelju to me ita, posluaj zova zemlje glas. Sve u ovom ivotu ima svoj kraj, promijeni se nabolje, sad je as.

A kad se naa velika zemlja razvila dotle da je nacionalni bruto proizvod omoguio opskrbu pro izvodima i uslugama po cijeni dostupnoj i siromanima, svijet se poeo mijenjati. Roditelji, roeni i odrasli za vrijeme ekonomske krize, nisu htjeli da njihova djeca trpe iste potekoe koje su oni pretrpjeli. Tako je narataj za naratajem nastojao pruiti svojoj djeci to vie zemaljskih dobara, sve dok se dananji narataj nije konano pobunio protiv materijalizma. Proui ovaj mladi narataj i otkrit e da se radi o vrlo zanimljivom izdanku mladog svijeta. Veinom su dobro kolovani, ali su potpuno izgubljeni u odnosu na materijalne ambicije. Oni trae i trae, nastojei nai neto to bi u sebi sadravalo kakvu pravu vrijednost, a kada nau odgovore na svoja pitanja, spremni su poeti ivjeti osmiljenim ivotom. Ovaj mladi svijet promatra svoje roditelje i ostale bive narataje, te neopozivo odluuje da ne eli nastaviti takav slijed pokoljenja, jer, openito govorei, njihovi roditelji i, moda, djedovi nisu nikada okusili pravu sreu. emu bi onda oni nastavili njihovim stopama? Ovaj mladi narataj eli STVARNI, VRIJEDNI IVOT, ako mogu ikako do njega doi. Pobuna ove mladosti je otvorena i bezobzirna, to se vidi po njihovu odstupanju od svega to se smatra pravovjernim" - bilo da se radi o njihovu odijevanju, eljanju, govoru ili nainu ivota.19

Ovaj zanimljivi svijet u kojem ivimo jo uvijek je pun prigoda za utirae novih putova, iako se ini daje sva zemlja zaposjednuta i ima svoga vlasnika. Nije bilo vremena u kojem je bilo zanimljivije ivjeti kao to je vrijeme naeg narataja. Svakodnevno zahvaljujem Svevinjem Bogu to je stvorio ovako divan planet ZEMLJU i sve to je na njoj, i to mi je omoguio da ivim dovoljno dugo da vidim nevjerojatni napredak to se dogodio za vrijeme mojega ivota. Danas, ako ivimo na farmi, ne moramo prolaziti kroz sve one potekoe koje su proli nai preci to su naselili ovu veliku zemlju. Oni su bili toliko zauzeti podizanjem domova i borbom za svakodnevni opstanak, daje sama borba za goli ivot bila herojski in, u kojoj su preivljavali samo jaki i hrabri.18

Svemogui Bog je pozemljarima dao ispravne smjernice. To je opisano u njegovu priruniku - Svetom Pismu. Izrekao je nedvosmislenim rijeima blagoslove to e sii na one koji odlue slijediti njegove upute. Jasno je nabrojio prokletstva i bijedu koju mogu oekivati oni koji svojevoljno odaberu ii vlastitim putem, ne obraajui pozornost na njegove opomene. Priznat u da smo kojih dvadeset godina i ja i moja ena mislili da poznajemo Sveto Pismo, budui da smo oboje imali izvrstan vjerski odgoj. Ipak, kad nam je napomenuto da pozornije prouimo 10 zapovijedi, ostali smo iznenaeni. Kad nam je arko preporueno tree poglavlje proroka Malahije, bili smo stvarno zateeni i potreseni. Ovo poglavlje govori o davanju Bogu desetine od sveukupnog naeg prihoda. Poznaje se kao Zakon o desetini. Hajde proitaj to poglavlje, pa e bolje razumjeti to se nama dogodilo. Odreeno je prije tisue godina i ta je odredba ostala na snazi do dananjeg dana, daje temelj Bojeg naroda DOM, iji su ukras draesna, zdrava djeca. On je zacrtao plan po kojem mu treba ljubiti i tovati svoju enu, a ona da ljubi njega i bude skrbna supruga i majka puna ljubavi. Muu je dunost da opskrbljuje dom svime potrebnim. ena se treba brinuti o domu i uiniti ga ugodnim boravitem u kojem e oboje sa svojom djecom ivjeti u srei. Zajednika im je dunost pouavati i odgajati djecu po naputku Njegova prirunika, Svetog Pisma, tako da rastu u zdravlju, snazi20

i razboru, te u svoje vrijeme nau suprunike iz slinih obitelji i nastave proces odranja ljudskog roda. Tako e se planet Zemlja moi napuiti snanim, zdravim i bogobojaznim osobama i izrasti u SNANE NARODE. Povrh svih velikih naroda na Zemlji stoje nae Sjedinjene Amerike Drave, budui da su ih utemeljili nai preci koji su traili zemlju gdje bi se mogli klanjati Bogu po svojoj volji, a da ne moraju slijediti nikakvu vrstu religije u koju ne bi vjerovali i koju bi im diktiralo neko drugo ljudsko bie. Mi smo otvorili vrata ljudima iz svih zemalja koji su bili potlaeni i udjeli za slobodom. Sloboda je toliko utkana u nae bie, da se svatko osjea spremnim za nju sve rtvovati. Na mlai narataj danas nastoji oitovati tu slobodu u svakom vidu svoga ivota. Ali nitko ne moe biti slobodan ako ivi suprotno Zakonima iz knjige to ju je Bog dao svome narodu. Ono to ini ivot tako zanimljivim je injenica da svatko u ovoj velikoj zemlji ima mogunosti raditi to god mu se svidi. Na prvi pogled moe izgledati da nikomu nije teko napraviti pravi izbor, ali nije ba tako lako. kolovanje je dostupno svima koji ga ele, ali ima mnogo stvari izmeu kojih treba odabrati, tako se mnogi lako zbune. To je kao kad stoji kraj stola prepuna najbiranijih jela od kojih curi voda iz usta, pa se ne moe odluiti to bi, budui da eludac ima ogranienu zapreminu, pa ne bi stalo ni toliko da se od svakog tako privlano izloena21

jela uzme po malo. Kljuno je pitanje, to uzeti da uzmognem potpuno uivati u jelu i osjeati se zadovoljnim i sretnim nakon jela? Mogunost izbora stvara zabunu i neodlunost, to ba nije najsretnije stanje. Tako je i u ivotu. Javlja se isto pitanje: - to bih trebao uiniti i to bi bilo najbolje za moju obitelj i za mene? Kako je naa velika zemlja proizvodila sve vie, usluge su postale bolje i dobra obilnija, nismo vie trpjeli nestaice, svatko je mogao uivati u plodovima nae proizvodnje i vlastitog rada, pa su mnogi poeli seliti u velike gradove, gdje su godinama sanjali o tome da e ondje nai bolji ivot i vee kulturne pogodnosti za svoju djecu. Beskrajni niz udesnih otkria i izuma suvremene znanosti unio je u nae domove luksuza i takozvanih pomagala vie nego smo sanjali da je mogue, i to po svima pristupanim cijenama. Sjeam se da sam prije mnogo godina itao u novinama o ovjeku stoje proveo cijeli svoj radni vijek u Uredu za patente Sjedinjenih Drava u Washingtonu. lanak je objavljen u povodu njegova samoubojstva. Razlog koji je naveo u oprotajnom pismo bilo je to to je izumljeno sve to se moglo izumjeti, pa za njega nije ostalo nita drugo osim samoubojstva. Netko bi pomislio da e sve ta nova dostignua dananjice donijeti sreu i zadovoljstvo u nae domove. Je li zaista tako? Upravo suprotno! Ti isti izumi koji bi22

nas trebali osloboditi tegoba svakodnevnog ivota i omoguiti nam da inimo stvari za koje nikad prije nismo imali vremena, proizvode suprotan uinak. Katkad nam se ini da smo postali robovi modernog naina ivota", od kojega se ne moe pobjei. to uiniti s tim u svezi, veliko je pitanje to se danas postavlja pred svakog od nas.

23

Posvudanja glad ne prijei biljkama da bujaju tamo gdje ima dovoljno vlage. Tisue divljih trava i biljaka je JESTIVO, prikladno za ljudsku hranu, esto hranjivije od uzgojenih biljaka. Jestive trave i divlje biljke mogu se u prirodi nai na gotovo svakom koraku. Ne rastu na gradskim betonskim zdanjima, ni na cementnim nogo stupima, niti na asfaltnim kolnicima. Korijenje tih divljih biljkaka obino dosee do deset, ili ak petnaest metara duboko u tlo, gdje skuplja vlagu i kemijske elemente kojih nema na povrini. Sto moe zemlja ponuditi? Koje su prednosti ivljenja na 5 ili 10 jutara zemlje, u okruenju polja, panjaka, gajeva i blatnih poljskih putova? Osim to se tie hrane, misli na ZDRAVLJE i na to koliko je naeto zagaenim zrakom velegrada i prigradskih podruja. Usporedi najbolje to grad ima s istim zrakom i opim ugoajem to ga stvaraju polja i umarci, brda, breuljci i ustri potoci sa svojom neiscrpnom raznolikou i mnoinom jestivog samo niklog bilja. Mnoge omraene i prezirane biljke su hranjive. Ratari ne cijene njihove hranjive sastojke. Biljke koje oni smatraju tetnim korovom moda iz podzemnih tokova prehranjuju i navodnjavaju njihove usjeve. Mnotvo ljudi po svijetu posve prirodno koristi korov i samoniklo bilje kao hranu i od njih zapravo ivi tijekom cijele godine, od proljea i ljeta do jeseni, berui i uvajui besplatnu opskrbu za zimu. 25

4. Seoski ivot te zoveNek naa neprestana iskrena molitva ite vie svjetla, vie snage za podnijeti na dio tereta i vaja, to polovicu ljudskog roda u gradu slama od gluhog oaja. Oh, patniko i tuno ljudstvo . Oh, vi potiteni to do grla utonuste u bijedu! Strpljivi, usprkos trpljenju. A kad vam iz srca jakim mlazom ikne iz dubine vrelo, svi ete nabujati udnjom za mirom to ga nudi selo. 241

POZOR! - Dok bere jestivo bilje i korijenje, pripazi da ne prestupi na tui posjed. Ovo obilje jestivih divljih biljaka je dodatak uzgoju tvojeg vlastitog povra, voa i jagoda, to jest onomu to je tvoja obitelj navikla jesti. Obraivati vlastiti vrt je najljepi i najuinkovitiji mogui oblik zdrave tjelo vjebe. Pretpostavljam da se pita, hoe li jedui voe i povre dobivati dovoljno bjelanevina. to misli, koliko ti je potrebno bjelanevina dnevno? Ako dnevno jede vie od 120 do 180 g koncentrirane bjelanevine, pretjerao si. Ustvari, dvoje jaja zadovoljava dnevne potrebe odrasla ovjeka za visokokvalitetnom bje lanevinom, s tim da jaja nisu tvornika". Da bi jaja bila dobra i hranjiva, kokoi nesilice moraju uivati potpunu slobodu lutanja i eprkanja po dvoritu ili imanju. Kad su kokoi strpane u krletke, jaja im gube oko 25% hranjive vrijednosti, uglavnom zato to ih pijetao nije oplodio. A i stoga to se zbijanje u krletke protivi prirodnoj slobodi kretanja, kljucanja i eprkanja po tlu, tako kako to trai priroda. Kokoji izmet je vrlo koristan sastojak gnojiva. Perad takoer moe biti pomoni izvor tvoga predrauna. Tuce kokosa moe snijeti 200 do 250 tuceta jaja godinje. Jedan pijetao je dovoljan za oplodnju desetak kokosa, a uz pomo automatskog inkubatora moe uzgojiti zavidan broj pilia svake godine. 26

Ako ima djece, trebao bi drati nekoliko bantam kokoi. Njihova nazonost u vrtu ili polju uvijek razveseljava srce. Tako su lijepe za gledati! Tema o peradi bit e ire obraena u slijedeem poglavlju. Ako bude drao biserke, nee ti trebati nikakav pas uvar. Kad su one na imanju, njihovo krijetanje postane zagluujue, im se neto strano priblii, bilo to ljudsko bie ili koja grabeljiva ivotinja ili ptica. Osim toga, jaja od biserki mnogi smatraju delikatesom. Poglavlje u nastavku bit e ti bez sumnje zanimljivo. Svakako ga proui! Nemoj zaboraviti na med. Dvije - tri konice moda ne izgledaju velika stvar, ili e se initi preskupima za poetak. Ali kakvo je to ulaganje! Posebno mu vrijednost daje samo zadovoljstvo da iz godine u godinu proizvodi svoj vlastiti med, ist, neprokuhavan ni razrijeen. Nadalje, treba imati pele zbog opraivanja povra i voa. O tomu e takoer biti govora u iduim poglavljima. Pretpostavlja se da zna, kako nikad ne smije rabiti eer. Kad bi koja potena i dobro upuena vlada postala svjesna tete to je eer ini ljudskom organizmu, eer bi bio proglaen otrovom i zabranila bi se njegova proizvodnja i prodaja. Rabi med za sve to eli zasladiti. A to se tie dnevne opskrbe potrebnim bje lanevinama, kotunjae, sjemenke i sjemenske klice su vrlo dobra i bjelanevinama bogata hrana koju se ne smije zanemariti. 27

potrebu i jasnu elju za seoskim ivotom. Otii na selo samo da bi se pobjeglo od svega, bez dubokog poticaja da podmetne lea pod osovinu i ostvari uspjeh vlastitim naporom u obradi zemlje i u svim drugim poslovima potrebnima za odravanje gospodarstva, samo e stvoriti u tebi vei osjeaj promaenosti i nezadovoljstva. Obitelj s djecom je, bez ikakve sumnje, prikraena ivei u velegradu. Veoma rijetko se dogaa da se otac drui sa svojim sinovima, jer mora otii od kue u rane sate i ne vraa se skoro sve dok djeca nisu ve legla. Nemaju prigode za uspostavu veza. Nije onda udno to djeaku, nakon to napusti dom, nije lako brinuti se o sebi, budui da nije imao s ocem dnevnoga kontakta koji bi mu stvorio osjeaj sigurnosti. U svezi s ovim proitaj slijedee razlaganje o djeakim danima, tono tako kako ga je Oscar E. Torkelson iznio pod naslovom:

5.Grad i djeakTko bi znao djeakove misli? One se poput magneta lijepe na sve oko sebe. Pusti da otac i sin na selu uivaju radei skupa na imanju koje su odabrali. Djeak e rasti kao ognjem proet. Budunost je ocrtana u oevoj blizini. Njegove misli i ideali postaju sve vii, to je najbolja kola za svakog djeaka. Da bi se odluka o preseljenju iz velegrada na selo temeljila na vrstim razlozima, treba prije svega osjeati28

JA SAM IMAO OCA"Ako sreom ima djece, pogotovo djeaka u obitelji, nema potrebe da ita dodajem. Torkelsonova trijezna pria bi trebala potaknuti svakog oca na razmiljanje o tomu kako bi on i njegova obitelj mogli biti sretni, slobodni i uspjeni naputanjem ogranienja vele gradskog ivota i odlaskom u Boju otvorenu prirodu. 29

Torkelsonov rani odgoj uz oca na seoskom imanju stvorio je podlogu na kojoj on sada postupa kao dobro uravnoteen odrasli mukarac i pomae drugima kao savjetnik za brane, obiteljske i djeje probleme. ivi u Gibsoniji u Pennsylvaniji (Route 1, Penn. 15054). Duboko sam mu zahvalan to mije dopustio da njegovo razlaganje uvrstim u ovu knjigu. Trinaestero nas je sjedilo u krugu u grupi za osobni uzrast. Sjedili smo tamo dva sata tjedno, nastojei uspostaviti kontakt s naim nutarnjim Ja. Moda smo se mogli zvati grupom prosvijetljenih. Povremeno bi se jedan od sudionika usudio razotkriti svoju nutrinu, traei pomo u pronalaenju sama sebe. Ja sam bio tamo po zadatku iz jednog kolskog predmeta. Primijetio sam daje sudionicima bilo teko govoriti o svojoj dugotrajnoj srdbi prema vlastitom ocu. Vladala je napeta utnja kad bi netko priznao neprijateljske osjeaje prema svojoj supruzi. Svi smo se upleli u nastojanje da pomognemo ovjeku izii nacistu s obzirom na svoje homoseksulane skonosti. Jedan ovjek nas je sve rasplakao govorei nam o svojoj borbi s fizikim problemima. Tijekom jedne sjednice cijela dva sata nitko od nas se nije ni pokuao nasmijeiti, sluajui tjeskobnu ispovijest ovjeka koje je prisiljavao sama sebe da ostane u propovjednikoj slubi - ivio je 20 godina u lai. 30

Jedno po jedno stvarno Ja otkrivalo se sa svojim stvarnim problemima. Poeo sam osjeati da se neki od sudionika pitaju, zastoja ne otkrivam svoje tajne. Vidio sam poglede koji kao da su govorili: Htjeli bismo vidjeti to ima iza tvoje fasade." Pritisak je bivao sve jai. Jo samo malo pa e puknuti!" Svaki lan ovakve grupe ima osobnost, a i grupa kao takva ima osobnost. Odatle je vjerojatno i doao izraz grupna dinamika." Mi trebamo znati tko si ti." Ja sam i dalje samo sluao i osjeao kako neprijateljstvo raste. Alija nisam imao problema. Oh, razumije se, imao sam problema, ali ne tako velikih da se sam ne bih mogao nositi s njima. Smatrao sam da bi me grupa smatrala laovom, ako ne bih mogao razgolititi svoje probleme. Ja sam suosjeao s ostalima u njihovim potekoama, ali nisam imao nita u usporedbi s njima. Svi problemi kojih bi se mogao sjetiti izgledali su tako nestvarni, tako triavi, tako djetinjasti da bih, ako bih ih iznio pred grupom, bio u gorem poloaju nego da ih uope nisam spomenuo. A onda sam jedog dana zapitao Toma, kako je rijeen izvjesni profesionalni problem to ga je on poodavno obznanio. On je otro uzvratio: eli li mi pomoi, ili eli znati kako je problem rijeen?" Pa ja zaista - odgovorio sam - nisam smatrao da ti je pomo potrebna. Da pravo kaem, ja sam jednostavno htio znati kako je sve zavrilo." Dvadeset i etiri oka zaokruie uokolo pa se zaustavie na meni.31

lanovi grupe su nastojali prodrijeti kroz moje nasmijeeno lice i otkriti stvarno odbojnu osobu koja se, po njihovu miljenju, iza njega krila. Alija sam nisam tu osobu mogao nai, pa sam im tako i rekao. Orville zapita: to ti zapravo oekuje od nas? Ljubav?" Da, - odgovorio sam - ali ne neto mnogostruko poput grupnog zagrljaja. Samo vae razumijevanje i ljubav." Sylvia ree: Moda ti nisi svjestan svojih osjeaja. Zar te tvoj tata nije nikad zagrlio?" Vidjelo se, da se eljela uhvatiti u kotac s mojom beutnou. Tada je poela moja pria. Ne mogu se sjetiti da me je moj otac ikad zagrlio, ali ja sam osjeao njegovu ljubav, i to jako. Djed i baka su ga imali prvoga nakon to su doselili iz Norveke. Bio je odgojen u shvaanju daje mu glava kue. Nitko nije Oca dovodio u pitanje. Moja dva starija brata su drali odstojanje od njega. Rjeavali su svoje osobne probleme i svoja uvstva drali za sebe. Sedam godina nakon mojega roenja, moj otac se promijenio. Nije elio odvojenost, koju je sam oko sebe stvarao.. Nakanio je iskreno biti moj pravi drug i u tome je uspio. Kad mi je bilo pet ili est godina, pomagao sam tati (zvali smo ga tatom sve dok nismo odrasli). Slagali smo nekakva drva pokraj staje, na naem imanju od 60 jutara U istonom Kansasu, i pritom mi se trijeska zabola u ruku pa me je boljelo. Nisam smio dopustiti da me vidi 32

kako plaem. im se ukazala prilika, okrenuo sam se prema kui, s nakanom da mi mama izvadi trijesku. Tata je vidio da me boli, a vjerojatno je vidio i moj sram i smetenost. Oekivao sam da e me ukoriti to sam bio tako nespretan. Umjesto toga ljubazno me je zamolio da mu pokaem ruku. Potom mi je rekao da misli kako bi mogao izvaditi drvce svojim depnim noiem. Drao je njeno moju ruicu u svojoj uljevitoj aci. Paljivo je radio, pitajui pritom da li me boli previe. Izvadio je iver. Kladim se da boli, bio je jako duboko," dodao je suosjeajno. Od tada se ne sjeam niega osim dubokog povjerenja u tatu. Stalno sam mu bio za petama. Sestre su se brinule za red u kui, a mama oko kue. Moja starija braa su bili ve toliko odrasli da su pomagali strievima. Ja sam bio tatin pomonik. Moj ivot se vrtio oko tate i tatine farme. Izgledalo je da je tata u vezi s cijelom prirodom. Mogao je proreci oluju po zvidanju telefonskih ica. Uspravio je jedan stari uplji stup, kako bi se modrovoljka u njemu mogla gnijezditi. Znao je kad e se rojiti pele i u takvim prigodama ve bi imao pripremljenu konicu. Izgleda da je znao kad koko sakriva svoje nesilite. Mogao je rei, koliko treba da krave obore ogradu i provale u kukuruzite. Priao je o tome kako guske lete na jug. Tumaio opasnosti od nabujala potoka. Otkrio je svoj strah od poasne najezde skakavaca. Opisao je 17 godina 33

preobrazbe cvrka. Ja bih puzao po granama berui jabuke s vrha, dok je to tata brzo inio sa zemlje. On je izoravao krumpire, a ja sam ih kupio. Od moje osme ili devete godine u zimskim veerima muzli smo u staji ugrijanoj kravljom toplinom i osvijetljenoj petrolejkom. To je uvijek bio glavni dogaaj dana. Razgovarali smo sve od poetnog zvonkog udaranja mlijenog mlaza u dno prazne muzlice do mekane glazbe napola pune posude. Govorili smo o koli, o telenju krava, o iskrenosti, o vjeri, o zdravlju. Katkad bismo usmjerili mlijeni mlaz u otvorena makina usta i smijali se ishodu. Katkad bi um munje umuknuo, ostali bismo u razgovoru pod mutnim svjetlom, jedino to zvuk kravljeg preivanja nije prestajao. Ne znam zastoje tata htio da s njim idem u umu i da mu pomaem sjei drva za zimu, jer bi on to bez sumnje sam uinio puno bre. Ja sam jedva mogao drati svoj kraj dvometarske pile, ali sam izdrao. Imao sam svoju sjekiru i bio pouen da ne udaram njome po zemlji kako bih je sauvao otrom. Dunost mije bila mazati uljem pilu protiv re. Za ljetnih sua dunost mi je bila goniti goveda opustjelim putovima. Kupio sam jaja po kokoinjcu i napajao mazge. Bilo je zabavno. Tati je trebala moja pomo. Pokazao mije kako ii preacem. Pohvalio bi me kad bih posao obavio dobro i brzo. Tata je volio zabavu, ali ne buku. Pozivali smo strieve i bratie na lubenice. Lubenice su bile hlaene u34

podrumu. Bilo je izleta s peenjacima i likerom od breskve. Tata je uvijek uvao rezervnu bocu, objeenu o visokoj grani, te ju je s vremena na vrijeme provjeravao s dugih ljestava. Tata je nazuvao cipele s klizaljkama kad bi se bara smrzla. Nama je pomagao da privrstimo remenom klizaljke na obuu. Nije imao novaca da nam kupi nove, ali je na rasprodajama kupovao rabljene. Tata nam je pomagao popravljati i premazivati saonice. Tata nam je pomagao oko bicikla s drvenim okvirom. Sto mi je bilo drago sluati tatu kako se smije! Kako sam se bojao njegova prijekornog pogleda! Kako sam bivao stariji, preuzimao sam sve vie poslova i briga oko farme. Tata je radio kod susjeda, lijepio zidni papir, bojao, popravljao. Sve vie je ovisio o meni, a ja sam mu volio ugaati. Nikad me nije poljubio ni zagrlio. Ja sam poznavao njegovo kiljenje i poglede, njegovo namigivanje, smijeh, gunanje i utnju. Uope nije bilo pitanje kakvi su nai odnosi. Nikad nismo sakrivali svojih osjeaja, a imali smo toliko toga o emu smo osjeali isto. A onda sam, u 17. godini, odluio otii u kolu s internatom. Kako sam samo eznuo za domom! Mislio sam o tati kako sam muze krave. Mislio som o tati kako ide sam u umu. Mislio sam o tati kako sam runi kukuruz. eznuo sam za malom farmom, za sigurnou i sreom oputenog, osmiljenog ivota. Odgojen sam u ljubavi i povjerenju. Ne vjerujem da u meni ima mrnje ili zlopamenja. Ja volim ovakav nain ivota. 35

Dvanaest pari oiju to su bile uprte u mene, bile su sada prijateljske oi. Nitko me nije prekidao niti protuslovio. Nisam osjeao da me nisu razumjeli. Nisam bio pritvorica, ak ni za tih 12 lanova. to je najbolje, osjeao sam se pravim. Osjeao sam tatinu dobrotu i to je dobrota i veliina znaila za mene dok sam rastao. Ja nisam trebao biti u grupi. Ja nisam imao problema. Ja sam imao tatu.

6. Ne mataj ve prioni k posluAko si iscrpljen i satrven zbog tuge koju bi htio zaboraviti, proitaj tivo to e pomoi tvome srcu da ne klone i dui da ne zaspe: Idi gdje su ume i breuljci, gdje suze ne zamagljuju pogled na prirodu. Longfellow

36

Svjei beskraj pononog zraka mom duhu slatki poinak prua, da bi ga ujutro osvjeio arobni miris opojnih rua. Kakvo proturjeje! Postali smo preoptereeni, is crpljeni i nervozni zbog posla i okruja u velegradu, a ipak navika toliko djeluje na nau podsvijest da izgleda kako bi nas samo neka nadnaravna sila mogla istjerati iz naeg brloga. Kako esto inimo ono za to smo se zaklinjali da to neemo nikad uiniti, a nakon toga uvidimo da smo uinili najbolju stvar. Je li se to tebi ikad dogodilo? Jesi li otkrio da se jedna vrata nikad ne zatvore, a da se druga bolja ne otvore? Ti moe rei da voli velegrad, da nikad ne bi otiao na selo, da su ti potrebni susjedi i djelatnosti to te okruuju u velikom gradu. eli biti u stalnom dodiru s ljudima. Moda tamo i pripada. Ili nisi moda nikad ivio na selu. Moda si bio roen na selu, ali si iz njega otiao kao dijete a da bi znao za neto bolje. Zna li ti to zagaeni zrak velegrada i predgraa ini ljudskim pluima? Ako si ikad prouavao plua gradskih stanovnika, razumjet e, zato toliki sta novnici gradova ne uspijevaju dosei sretne i zdrave kasne godine, niti otkriti kako je, nakon mnogih godina iskustva, ivot zanimljiv i produktivan i u starosti, koja bi trebala biti najbolje doba naega ivota.38

ovjek koji gleda unaprijed smatra se sretnim, a neodlunim misliocima se gubi trag. Uspjeh i po stignue mogu biti plod promiljenog planiranja u bilo kojem dobu ivota. Velegradski ivot zbilja ima mnoge prednosti, to je izvan svake sumnje i pitanja. Ipak, ono to je vano je SADA, ili je to moda neizvjesna budunost? Zdravlje, snaga, energija, ivahnost, sloboda i nesputanost ne postiu se odmah, kao na zapovijed. Nema usporedbe izmeu ovih oznaka zdravlja to su od poetka svijeta bile odreene ovjeku da ih uiva ivei u prirodi, i opisanog okruenja ivota u velikom gradu. Svemogui Bog je stvorio Zemaljski raj kao uzor, kao primjer za nebrojene nadolazee narataje, ali je ovjek istjeran iz raja zato to nije posluao Boje upute. (Post 3,17) Ne moemo ivjeti bez hrane. U normalnim uvjetima ovjek ne moe uzgajati svu svoju hranu u nekom velikom gradu. Stoga je ovisan o drugima, o trgovinama i trnicama, o prijevozu i, konano, o ratarima i vrtlarima koji uzgajaju hranu - NA SELU. Pojedinane obitelji s kuom i s nekoliko jutara zemlje mogu slijediti zakon opskrbe i preivljavanja, jer uzgajaju veinu svoje hrane. Nije tako sa svijetom u gradu. Stanovnici gradova su potpuno ovisni o ponudi i potranji, to jest o nepredvidivom stanju ekonomije. Tu je, nadalje, i ozbiljan problem eksplozije puanstva, to dovodi do toga da su prostrane povrine, 39

koje slue za proizvodnju hrane, postale poeljne za stambenu i industrijsku izgradnju. Tvojih 5 ili 10 jutara zemlje na dobroj lokaciji mogu te zatititi od pritjenjenja i osigurati tvoju buduu ekonomiju. Mogu opskrbiti tebe i tvoju obitelj sredstvima samoodranja i moda i preivljavanja. Ako je tvoje malo imanje blizu naselju ili manjem gradu, imat e velike mogunosti prodati viak hrane, koja e svakako biti kvalitetnija od one to je nude mjesne trgovine. Ako uzgaja prehrambene proizvode kvalitetnije od lokalnih, potranja e biti vea od onoga to e moi ponuditi. To je uvijek neizbjeno. Nadalje, takvo stanje e biti korisno za obitelji koje ne uzgajaju vlastitu hranu i koje e biti zainteresirane za tvoje proizvode. Njima e to biti usluga, a tebi dodatni prihod. Kakva sluajnost! Upravo kad sam zavrio tipkanje ovog poglavlja potar mi je donio potu, a prvo to sam vidio bilo je pismo od mojega prijatelja Henry Marshalla, koga e upoznati u slijedeim poglavljima ove knjige. Zanimat e te ovih nekoliko redaka: Zna, veina nas je zarobljena i zaslijepljena gradskim svakodnevnim ivotom, ukljuujui TV i novine, tako da samo u posebnim prigodama - kao kad sam nedavno letio iz Los Angelesa u Floridu i natrag, a onda vozio od Kalifornije do Wisconsina - shvatimo koliko ima prekrasne, nedirnute i nenaruene zemlje. Bogu hvala!" 40

7.Zna li to je glad?Ima li koga da ne bi volio smirenu narav oblaka to nadvisuju brdo i dol, umnog potoka u gustom gaju to skakue preko obi u taka? Plava nebesa, srebrne oblake i i skladan cvrkut. Lugove kroz ije rastvorene kronje proviruje sunce. Cvijee, lie, ivice oko polja, paletu boja na perju divljih ptica i protok oblaka to mijeaju sunce i kiu u travanjskom vjetru, da bi u svibnju obukli plavu odjeu mirisnu od rua i svjeeg sijena. 41

Stariji svijet se dobro sjea nacionalne financijske krize. Mlai ive u prividnom stanju samozavaravanja, iz kojega zakljuuju da, ako sada sve ide dobro, onda je sve uvijek ilo i uvijek e ii dobro. Navikli su podii slualicu i govoriti s nekim na viekilometarskoj udaljenosti, pa misle da je uvijek bilo tako. Budui da mogu pucketanjem prstiju ukljuiti svjetlo i grijanje, uvjereni su daje svatko tako inio od Noinih vremena. Zanimljivo, zar ne? Jesmo li i mi bili takvi u njihovim godinama? to smo i koliko smo u meuvremenu nauili? Mi koji imamo viegodinje iskustvo na kojem moemo temeljiti svoje miljenje, savreno dobro znamo da katastrofe nadolaze u ciklusima i da su ekonomske krize nacionalne katastrofe. Suoeni sa stvarnou gledamo u budunost, pa iako ne moemo proreci sudbinu, moemo preduhitriti probleme razborom, oprezom i predvianjem. Starost moe iskoristiti prednost prolih iskustava, to se obino naziva iskustvenim oprezom. Oh, da nam je dano sluiti se prolim iskustvom tako da ga usmjerimo prema budunosti, da se na pogled u budunost okoristi pogledom u prolost! Starije osobe se mogu sjetiti oajnih uvjeta ivota za vrijeme kriza. Oni mudriji ili su se ve pobrinuli za buduu ekonomsku sigurnost, ili upravo sada rade na tome. 42

Hoe li mlai narataj u ovomu slijediti stope starijih narataja? Mnogi tako i ine. A mnogi su tako ve i uinili. Koliki iz ogromnog mnotva mogu postati svjesni buduih potreba? Koliko njih se moe istrgnuti, iupati i pobjei od zavodljive sablasti spekulativne filozofije koja je toliko zaludila neupuene? Na to e odgovoriti samo vrijeme. U meuvremenu mnoga srca e prokrvariti i krvariti, zato to je potomstvo odlutalo od stvarnosti u carstvo opsjena. Koliko god to stajalo, mlade e morati proi kolu koju e skupo platiti. Uvijek je tako bilo i pretpostavljam da e uvijek biti tako. A dotle onkraj velegradskih mea lei iroko polje za nova iskustva i za tjelesni, duevni i duhovni rast. Biljke i danas rastu isto kao i prije tisue godina, sve od stvaranja bilinstva na ovoj Zemlji. U poetku, isto kao i dan-danas, to bilje je stvoreno za ovjeka, za njegovu uporabu i korist, za njegovu prehranu i ivljenje, za njegov opstanak i za dobrobit njegova potomstva. Otud udesna, prekomjerna, neograniena koliina jestivog bilja i korijenja, to rastu divlje svukud po ovoj dobroj Zemlji.

43

Ah, sad mi se dua sjea Za nov poetak prigoda davnih ivota to iskri u radosti njiva i uma i polja travnih. Sada samo u snu gledam taj kraj sjena, tu zemlju rodnu, s obiljem plodova za mene, i vie no to treba rodnu.

8. Vrijedi promislitiMoj duh, poput prozirna zraka to oblai vrhunce otre, iako nije zemaljski, sadri u sebi sjeanja na ljubavne misli prole. Nou, u tiini grada, brojio sam sata otkucajne rime, sve dok me nije strah od smrtne bolesti preplavio poput plime.

Dokumenat: dnevne novine KANSAS CITY TIMES", od 29. kolovoza, 1974. godine: Nestaica hrane 1974. godine upuuje nas na Sveto Pismo. itamo u Knjizi Postanka, da Bog ree: - Neka iz zemlje nikne trava i biljke sa svojim sjemenom... I vidje Bog daje dobro... to e ti biti za hranu." (Post 1,11; 12, 29) 1974. godine, zbog posvemanje gladi po svijetu, ovjek je bio prisiljen smatrati hranom neto to je zanemarivao stoljeima.Posebno su Amerikanci, koji su inae najbolje hranjeni narod na zemlji, bili potaknuti uzeti u obzir ono to je Bog napisao ljudskom rodu: biljke... bit e za hranu. "To istie u Kansas City Times", u lanku od 29. kolovoza 1974. Evo izvatka: ZNANSTVENICI TRAE HRANU MEU TRA VOM I LIEM (Citirano iz ,,Washington Star 45

Newsa"). Mrkvino lie, grakova loza, stabljike graha i jezersko raslinje ne smatraju se redovito gurmanskim uicima, ali u svjetlu rasta cijena hrane, slabe etve i kronine gladi u nerazvijenim zemljama, sve vei broj znanstvenika gleda na dosada zanemarivane osobine nejestivih" dijelova biljaka. Od dvadeset aminokiselina potrebnih za gradnju bjelanevina, ovjek obvezatno dobiva 8 iz lia zelenih biljaka," - kae biokemiar Mark A. Stahlmann. Ove takozvane bitne" aminokiseline stvaraju se fotosintezom u zelenom liu, zatim se samo djelomino koncentriraju u sjemenju, gomolju i ivotinjskim proizvodima to ih ovjek konzumira. Pretvaranje bjelanevina iz lia u bjelanevine sjemenja stvara veliki gubitak. Od bjelanevina to se daju domaim ivotinjama, samo 8 do 20% dospijevaju u ljudsku hranu. Samo u Sjedinjenim Dravama godinje se gubi s povrem 393.000 tona bjelanevina." Trenutno na sveuilitu u Wisconsinu ekipa znanstvenika i inenjera radi na bjelanivini iz lia, na stoje Stahlmann mislio jo dok je 1961. bio u Engleskoj. Tada je saznao da su za vrijeme Drugog svjetskog rata Britanci izumjeli stroj nalik mlinu ekiaru, koji moe izdvajati bjelanevine iz vlakana lia, cijedei iz njih probavljivi sok." Ovaj poduzetni ameriki znanstvenik vratio se u Ameriku i dao se na prikupnjanje vrika od povra, krumpirove i grakove cime i vodenih biljaka iz jezera, te ih je pretvarao u kaastu masu i uklanjao vlakna. Sa46

svojim kolegama je otkrio, da ove tvari sadre bjelanevine iste, ili skoro iste kakvoe kao i kravlje mlijeko ili kokoja jaja. Sve bitne aminokiseline mlijeka pronaene su u obilnim koliinama. U ovim zalihama hrane to ju je Bog pribavio svakom narataju od Adama, lako moemo shvatiti da nam je Bog milosno providio opskrbu na najneoekivanijim mjestima. Budui da u naim kolama nije vie doputeno pouavati Sveto Pismo, sve e nam tee biti slijediti Salamonovu opomenu: Sjeaj se svoga Stvoritelja u danima svoje mladosti..." (Prop 12,1). Jedenje trave i lia neka podsjea na narataj da je zanemario Sveto Pismo. Mjesec Zahvalnice bi nas trebao podsjetiti, da ne bismo trebali zaboraviti zahvaliti Bogu za bilje i sjemenje to nam gaje namijenio kao osnovnu hranu i kruh ivota.(Biljeka: Osim uvodne pjesme, ovaj cijeli lanak je prepisan iz asopisa Biblija u vijestima " dra. Davida Webbera, svezak L, br. 9.)

47

Trgni se, prijatelju! Pusti neka se drugi brinu o svojoj srei - ili manjku sree u ivotu. Velianstvena budunost - sloboda - strpljivo eka u prirodi tebe i tvoju druicu.

9. Kad je prerano za poetak?Ne, nita ne pada sluajno s neba, jer svime upravlja Providnost. U svakom razdoblju ivota i ja, i ti nalazimo utjean odgovor ako ga traimo. Nikad se ne zatvore vrata a da se ne otvore druga, bolja. To je predvieno za mudre, koji su spremni i voljni stresti okove i iskoristiti prigodu kad im se ukae.

Kad sam ja bio mlad, otac mi je dao jedno jutro zemlje. Radi i utedi sve to moe, - rekao mi je. Mora nauiti sam zaraivati." Posadio sam rajice, jednu novu, otporniju vrstu to ju je uzgojio dr. Norton iz marylandske poljoprivredne eksperimentalne stanice. Mojim susjedima se sviala ta nova vrsta. Hoe li nam prodati sjeme" - pitali su. Prodao sam i poeo posao sa sjemenom. Uzgoj rajica financirao je moj studij na marylandskom poljoprivrednom fakultetu. Kad su se kupci poeli javljati iz udaljenijih saveznih drava, poeo sam tiskati kataloge. Da, sav ovaj posao je izrastao iz jedne vreice sjemena za rajice. Navedi tekst je objavljen u katalogu g. Otisa S. Twillera, to sam nedavno primio. Nepobitna je istina da iz malenog ira izrastaju velianstveni hrastovi. Kad bi se ir bojao da nee uspjeti, ne bi bilo hrastova. Uvjeren sam, da polovica ljudskih neuspjeha proizlazi iz straha od poetnog koraka, od straha da se uini pokuaj.49

48

Svatko voli slobodu. Svatko se eli rijeiti posla ako se taj posao ne slae s njegovim karakterom i ambicijama. Svatko se eli osloboditi okoline u kojoj se osjea stijenjen s nepodnoljivim susjedima. Gdje je takva sloboda? Nalazimo je u potpunoj promjeni posla i okruja - u Bojoj prirodi, gdje svatko uzgaja svoju vlastitu hranu, gdje je nezavisnost plod vlastitih napora i domiljatosti onih koji to ele. Prije stotinu godina ivot u gradu je bio potpuno razliit od dananjega. itajui lanak u asopisu Znanstveni Amerikanac" od srpnja, 1899., dok je automobil jo bio u povojima i Henry Ford jo nije bio proizveo svoj prvi model, koji e se pojaviti tek 12 ili 14 godina kasnije, ula su se neka nostalgina proroanstva. Optimistiki se predvialo, da e kola bez konja" ili motorna kola" biti veoma korisna u budunosti, pogovo gradskim stanovnicima. Mislilo se tada, da e u budunosti, suprotno zaprenim kolima i njihovim eljezom okovanih kotaa, lagani, gumom presvueni tokovi omoguiti brz i beuman prijevoz ulicama koje e biti iste, bez smrada i praine, a s tim u svezi se posebno naglaavalo olakanje od nervoze, buke i rastrganosti modernog velegradskog ivota (u 1899.!)! Ova slika je potpuna suprotnost stanju u velikim gradovima u naem kasnom 20. stoljeu. Sjeam se kao da je bilo juer, kad sam bio djeak, moda jo nisam imao 10 godina. Moj brat i ja smo iza jednog sjenika nedaleko od nae kue zavidno gledali i 50

do u sitnice pregledali krasan, crveno obojen fijaker. Jednog dana sam priao vlasniku sjenika - kao da ga sada vidim kako grize kraj svoje debele cigare u prostoriji iznad sjenika - i pitao ga poto bi mi prodao onaj fijaker. ,,0h, - rekao je, - donesi mi jedan soan govei odrezak i fijaker je tvoj." Smjesta sam odletio kui, uzeo veliki kuhinjski no i otiao u smonicu te odrezao dobar dio od velikog komada mesa stoje bilo na dnu hladnjaka. (Vie police hladnjaka bih mogao dokuiti samo sa stolice!) Zamotao sam odrezak i odnio mu ga. Rekao je: ,,U redu, moe ga uzeti!" Brat i ja smo se uvukli meu dvostruko rudo i zajedno poeli vui fijaker prema naem dvoritu. Na putu kui morali smo proi ispred pekarnice, pa kad smo je upravo prolazili, pekar je izletio viui: Djeaci, kamo ete s mojim fijakerom?" Objasnili smo mu u tanine kako smo ga kupili od vlasnika sjenika. On se stao smijati govorei nam, da bi bilo bolje da ostavimo fijaker tamo gdje je i da se pourimo kui, to smo i uinili prije nego to nas je ugledao otac. Jesu li to zaista bili stari zlatni dani"? I sam se pitam.

51

10. Sto mogu drugi, moe i tiUsred obezglavljenog mnotva uo sam va zov. Osjetio sam potrebu da vas vidim, njivo i polje, okupane u rosi srebrnih oblaka, da ujem razdraganu evu kako me pozdravlja svojom cvrkutavom pjesmom, da vidim djetlie kako veselo kljucaju stabla, vorke kako sviraju svojim udaraljkama. emu samo sanjati o svemu ovom? Ne gubi vremena, mladiu, djevojko, ve stvaraj svoju vlastitu odluku!

Upravo kad sam zavrio tipkanje prethodnog poglavlja i preao u blagovaonicu gdje me je ekala ukusna veera od moje vlastite organski uzgojene mijeane salate, dola mije vijest o jednoj obitelji stoje ivjela u New Jersey Cityju, gradu od kojih 50.000 stanovnika. Prije nekoliko godina su kupili imanje i na njemu ivjeli sretno i uspjeno. Nije mi doputeno objaviti njihova imena, pa u ih za ovu prigodu zvati obitelj Johna Smitha." John je nadglednik u jednoj tvornici u reenom gradu. Obitelj je godinama sanjala i udjela za kuom na selu. John je obiavao rei, da grad nije najpogodnije mjesto za odgoj estero djece, naroito to su se njegovi djeaci eljeli baviti agrikulturom. Trgovac nekretninama ih je odveo da vide jedno imanje od 30 jutara, ne ba jako daleko od grada. Bilo je dovoljno blizu Johnovu poslu. I tako su ga kupili. Posjed je ukljuivao kuu koja je odgovarala obitelji. Bila je takoer i staja i nekoliko kokoinjaca. Upravo je to bilo mjesto o kojem su sanjali. Tu su mogli uzgajati voe i povre i drati perad da imaju jaja za vlastite potrebe i za prodaju. Obitelji nije trebalo dugo da se udomai i navikne na rasporeene poslove. Ubrzo je John odluio zamijeniti kokoi velikim kokoima rase new jersey, raunajui da e tee nesilice krupnijih i kvalitenijihjaja biti unosnije. Jednog dana John je ponio dvije kutije jaja na posao i dao ih dvojici svojih radnika. Sutradan su obojica 53

oduevljeno zatraili da se tjedno svakome od njih dostavljaju po dvije kutije jaja, izjavivi da se u trgovinama ne mogu nai tako dobra jaja. To je zaista potaklo obitelj na posao. Od skromnih poetnih dvaju tuceta jaja ostali tvorniki radnici i namjetenici stvorili su toliku potranju da je njihov biznis svjeim domaim jajima" prerastao u svakotjednu isporuku desetina kutija izravno tvornikim zaposlenicima. Kako se irio glas o veliini i kvalitetu njihovih proizvoda, za isporuke su trebala dva dana tjedno. Cijene su im u skladu s trnim propisima o jajima kategorije AA. Budui da prodajemo po trgovakim nabavnim cijenama, - veli John - doli smo do ovog uspjeha. Na kvalitet je izazov konkurenciji." John nema namjere iriti posao vie nego to obitelj moe uiniti. Ii na veliko, - kae John - samo stvara probleme. Mi znamo da bismo mogli pokriti dio nae neuinkovitosti viim cijenama, ali nam je vanije sauvati ozraje za odgoj nae keri i naih pet djeaka. Ne bismo se vratili u grad nizato na svijetu!" Dva starija sina studiraju agrikulturu na mjesnoj vioj koli, druga dva sina i kerka idu u srednju kolu, a najmlai u puku. Svi se ustaju rano i pomau onako kako je za koga oznaeno. Takoer imaju odreene poslove za popodne kad se vrate iz kole.54

Odravaju sve u savrenom redu, a priznaju da im je najtei problem ienje i spremanje za nove nasade i pilie. Ipak imaju i vrijeme za zabavu i veselje. Lani je Jim osvojio prvo mjesto sa svojim bikom na opinskoj izlobi, a Bob prvo mjesto sa svojim pijetlovima kopunima na opinskom natjecanju. Elaine je jako zauzeta svojim ivanjem, kojim je prolog ljeta osvojila nagradno putovanje na kolski slet. Oito je da su gospoa i gospodin Smith nali sretno rjeenje za stari problem kako ostati na zemlji."

55

Kakve su to rune mrlje s dubokim dupljama i tornjevima to se poput mravinjaka diu? A ti sitni kukci to jedan za drugim u obzorju tako gustom da svijet gui jure u kolonama besmislenom brzinom, reci mi, Zemljanine, to oni zapravo hoe? Govori brzo, Zemljanine, ja ne mogu ostati dulje, Smrad iz tih tjesnaca stie i dovde. " Ta grozna mjesta su gradovi, prijatelju, oporativni svijet tamo ivi. Takva je moda. Ljudi tamo su sada na rubu pakla, ali blagoslov Boji je nad onima koji ga sluaju. Drago mije da smo se sreli, slavni ovjee s Marsa, Moda emo i mi jednom stii do zvijezda. Mi se ve igramo sa skupim raketama, Da bismo na Mars poslali ljude u kapsulama.

11. Vie voli ivjeti u gradu?Zamisli da se spustio svemirski brod, iz kojega Marsovac izlazi. Gleda uokolo, zauen, osupnut, ne nalazi rijei za svoje razoaranje. Ovo nije - kae - ono to smo oekivali. Planet Zemlja, ini se, ba ne potiva Boga. Gdje je arobni Zemaljski vrt, u kojem nije nedostajalo hrane, gdje bi svaka obitelj na ovoj Zemlji uivala med i mlijeko pod maslinom i smokvom?56

ini mi se, da sam uinio sve to sam mogao nagovarajui svakoga tko ivi u velikom gradu, da se spakuje to prije i pobjegne na selo. Hajde da to malo ublaim i izloim nekoliko nepobitnih injenica!57

U svakoj zajednici uvijek je bilo potrebno mjesto u kojem su poljoprivredni proizvodi i ostala trgovaka roba bili dostupni svima koji su imali manje - vie lagan pristup. Na Dalekom istoku takva su mjesta prerasla u bazare. Kad su naselja postala napuena, poele su se pojavljivati trgovine, koje su s vremenom rasle u veliini i vanosti. U naem vijeku i vremenu, kad je industrija postala sredite civilizacijske aktivnosti i opstojnosti, trgovine su prerasle u veletrgovine i u sklopove prodajnih mjesta zvanih trgovaki centri. Bez tih trgovakih centara na koje su stanovnici gradova navikli, svi oni iji ivot ovisi o gradskoj sredini bili bi suoeni s nesvladivim problemom nabave svojih ivotnih potreptina. S druge strane, sama injenica da u velegradu stanuju tolike tisue, nagoni trgovce da svoja prodajna mjesta postave tako da budu pristupna puanstvu. Ako vie voli ivjeti u gradu, to je tvoje pravo. Ja se posve slaem s tobom da e tisue ljudi i dalje ivjeti u gradskom okoliu. Usprkos tomu u svakoj velegradskoj zajednici postoje tisue ljudi i ena koji redovito imaju obitelj o kojoj moraju voditi brigu. Njihov sami opstanak visi o veoma tankoj niti nesigurnosti, ako ne i nezadovoljstva i razoaranja. udno je i nevjerojatno to to bi mnogi od njih mogli uzeti nekoliko jutara zemlje na selu i poeti posve novi ivot, utemeljen na zemlji 58

kao podlozi njihova uspjeha, s plodovima rada koji su daleko iznad mravih iekivanja blagostanja u velegradskoj utrci nad kojom nemaju kontrole. Ne zaboravimo djecu! Ako je grana ukrivo, i drvo e rasti ukrivo. Poetne godine djejeg ivota odreuju kakav e ovjek ili ena biti u odrasloj dobi. Dijete u velikom gradu je skueno i ogranieno na opisana iskustva iz pouke i pokazanih primjera. Udbenici, slike, televizija i radio sumnjive vrijednosti, te moda etnje parkom ili povremeni izleti u prirodu. Je li to dovoljno da bi se nauilo stoje ivot? Zacijelo nije. To su povrni dodiri bez stvarnog iskustva na kojem bi se moglo odrasti. A to rei o ocu obitelji? Ima li dijete pojma o tome kako njegov otac provodi svoje vrijeme, ime se bavi i kakve su njegove odgovornosti? Ne, nema ni pojma. to dobiva dijete ivei na seoskom, iako malenom imanju? Dobiva SVE to e ga u veoma kratko vrijeme probuditi i uiniti svjesnim o svim djelatnostima u koje je obitelj ukljuena, s time da ima pravo i prigodu da se ukljui u te djelatnosti i naui od Prirode temeljne ivotne lekcije koje velegradsko dijete ne moe razumjeti. Na selu dijete veim dijelom vremena zna gdje mu je otac, to radi ili to treba raditi, a skoro uvijek je u stanju sudjelovati u oevu poslu i biti mi na pomo. Dijete u velikom gradu rijetko poznaje svoga oca. Otac obino doe kui umoran od svojih dnevnih 59

poslova koji su djetetu prava tajna, pa komunikacija meu njima skoro i ne postoji. S druge strane, otac i dijete na selu imaju mnogo toga zajednikog, mogu raspravljati o potekoama, mogu se sporazumjeti. Dijete moe stvarati planove za vlastitu budunost i govoriti s roditeljima o svemu bez straha. Ovo su stvari koje bi obitelj trebala vrlo paljivo razmotriti kad doe do pitanja, da li ivjeti u gradu ili na malom seoskom imanju. Financijsko pitanje preseljenja iz grada na selo moe biti velik kamen spoticanja. Moda ti nije poznata injenica da postoji susjedska solidarnost, Kreditna zadruga pod crkvenim pokroviteljstvom, koja je rairena meu kranima po cijeloj Americi. Ima preko 1350 vjerskih zajednica, od mjesnih upa navie, koje vode kreditne udruge na karitativnoj bazi, pomaui novano i sebe i druge. Najvea kreditna udruga pod crkvenim po kroviteljstvom u cijeloj zemlji je Kreditna udruga Carmel u Pueblu u Koloradu, koja ima oko 16.000 lanova i preko 18 milijuna dolara kapitala. Amerika baptistika kreditna udruga u Covini u Kaliforniji ima vie od 8.000 lanova i preko 12 milijuna dolara glavnice. Direktor Sredinje baptistike kreditne udruge u Teksasu tumai da ove udruge omoguuju lanovima da udruuju sredstva i pomau se meusobno. Veina od 23.000 kreditnih udruga u 60

Americi nije pod skrbi vjerskih ustanova. Svrha kreditnih udruga vjerskih zajednica je meusobna pomo i suradnja. Novine Arizona Republic" od 23. kolovoza 1975. donose iscrpan pregled rauna ovih udruga. Spominje sluaj Baptistike crkve Antiohija" u Pontiaku u Michigenu, koja je osnovala svoju kreditnu udrugu nakon to su banke odbile mnoge od njezinih lanova koji su trebali hitnu pomo. Pastor te crkve kae: Sve financijske ustanove su ih odbile, a crkvena kreditna udruga je u etiri godine imala samo jedan nenaplatni sluaj." Dajem ti ovu obavijest tako da sam moe istraiti mogunosti u kraju gdje planira zapoeti ratarski ivot. Kakve god bile financijske okolnosti ovih milijuna osoba, ne smije se izgubiti iz vida injenica, da ako nastave ivjeti u gradu, trebat e plaati stanarinu, morat e nai naina kako ii na posao i vraati se s posla, morat e troiti novac na hranu, odjeu i druge potrebe bitne za ivot u gradu. Kad bi ivjeli na selu, sa svojih nekoliko jutara zemlje, s vrtom, s ponekom kokoi i poneim drugim, ne bi imali veinu trokova koji su neizbjeni u gradskom ivotu. Ima vie naina i sredstava za nabaviti nekoliko jutara zemlje na selu, samo ako se trai s voljom i spretnou i budnim proziranjem situacije. U Sjedinjenim Dravama ima na milijune hektara koji nisu61

trenutno predvieni za gradnju. Ako se trai poteno, savjesno i s voljom za uspjeh, mnoga e se vrata otvoriti na samo kucanje. Trgovci nekretninama su uvijek spremni i jedva ekaju da ugovore kupoprodaju, kojom e oni i prodavatelj biti novano zadovoljni, a kupac sretan sa svojom kupovinom. Sada, kad smo se razumjeli, pustimo one to ne ele na selo neka i dalje ive u gradu. Ti koji si smpreman promijeniti svoj ivot i svoju sreu, proui paljivo ovu knjigu, stranicu po stranicu. Proui takoer kataloge organizacija kao to su Strout nekretnine", Ujedinjena farmerska agencija" Strombergs" i druge. Ne kloni duhom, ako je mjesto za koje misli da ti odgovara preskupo ili teko za nai. Moe biti siguran ujedno: tvoje mjesto je ve za tebe odreeno i negdje eka na tebe. Samo budi strpljiv! Glavno je zapoeti, nakon toga e ii. Moje je miljenje, a sudiim po vlastitom iskustvu, traei ne moe nita izgubiti, a s druge strane, moe dobiti vie nego to si ikad zamiljao.

62

63

Malo nakon to ovakav ovjek ue u svoj stan, odjeci neslaganja i suprotstavljanja to kuhaju u eninim prsima poinju prodirati kroz vrata i prozore, ak i kroz zidove stana. ,,Billy, rekla sam ti da pospremi svoje igrake. Da si to uinio smjesta! Hilda, rekla sam ti da se opere i obue prije nego tata doe kui. Sad e morati ekati dok on ne izae iz kupatila." A onda vrisak male Judy: Mama, Billy je uzeo moju lutku i ne da mi da se igram s njegovim bubnjevima." Bijedna mama! Da li prima izraze razumijevanja i simpatije koje zasluuje nakon obeshrabrujueg cjelodnevnog nastojanja da dri stan ist i u redu, opere djeju odjeu i prigotovi rani doruak mrzovoljnom muu i troje nemirne djece? Onda po obiaju ruak za etvero, te konano borba da skuha veeru, za koju se nada da e zadovoljiti hranitelja obitelji? Naalost, tata nije raspoloen biti sudac u sporovima troje ivahne djece. Veera je jako dobra, pa je ena potajno mislila da e mu biti dobre volje i moda ak sklon razgovoru, ali joj se elja izjalovila u trenutku kad gaje zapitala kakav mu je plan za naveer. To je trenutak kojega se bojao. Duboko unutra u svom srcu on stvarno voli svoju obitelj i cijeni svoju enu. elio bi uiniti njihov stan sretnim i stvarnim domom, ali mu njegov preosjetljivi ego ne doputa da te osjeaje pokae. Osjea se nesposobnim, osjea se promaenim i uvjerenje da to svi znaju i da ga osuuju, 65

12. Grad i ovjekV

Sto preostaje u gradu nakon dnevnog posla u uredu, u trgovini, u radionici? Ide li ovjek doma" u svoj stan oekujui da e mu dati dobrodolicu sretna enu i dvoje-troje razigrane djece, radosni to se otac vratio kui? Kako esto se ovo dogaa u velegradu? Ja sam ivio u New Yorku i drugim velikim gradovima i vidio i promatrao umorni, zabrinuti, a katkad i prestraeni izgled mnogog Pater Familiasa, oca male, a nekad i ne tako male obitelji, dok se, satrvene due i tijela, vraa sa svoga dnevnog truda oko uzdravanja obitelji. Cijeli ivot mije bilo teko gledati toliki oaj. 64

zato joj jednostavno kae samo to da e veeras izai s dekima." Veera je konano svrila. to se dogaa prije nego on izae Henry Marshall je sjajno opisao, daleko bolje nego to bih ja to mogao uiniti. Marshall izvrsno poznaje duu i misli ovjeka kakv je ovaj otac obitelji, kao to to pokazuje lanak to gaje objavio u asopisu Znakovi vremena", kolovoza, 1975., a ja ga s njegovim ljubaznim doputenjem ukljuujem u ovo poglavlje. lanak glasi:

posao koji mrzim, osobe koje ne volim. Mogao bih zaboraviti da sam nitko i nita, ignoriran, necijenjen, neuspjean. Mogao bih zaboraviti da sam duhovno osamljen, otuen, noen bujicom bez jedra ili vesla, bez sidra, bez vjere. Mogao bih zaboraviti da sam vodio gorku, otrovnu, svakodnevnu bitku sa enom kojoj sam bio obeao ljubav, da smo nas petero bili izmuena, umirua, rastrojena obitelj. BILO JE ZABAVNO OPITI SE! Alkohol me je preobraavao. Postajao sam duhovit, lukav, snalaljiv, razgovorljiv, zabavan - a ne dosadan, teak, nezamjetljiv i zatvoren u se kao inae. Svijet se smijao. Ja sam dobivao pohvale, aplauze i poseban poloaj. Bio sam NETKO i to mi je godilo. Opijati se bilo je zabavno. Ali nije bilo zabavno biti pijan. To je znailo biti nespretan, smijean, slinav, nesuvisao, glup, bolestan, s muninom, povraanjem i ovisnou o drugima. Lien duhovitosti, arma, dostojanstva, samokontrole - lien ljudskosti. Pa da me ona vidi takva, moje predrago dijete, a da ni ne zna zato. to ona zna o mojim neuspjesima, strahovima i tjeskobama? to ona zna o preosjetljivosti u brutalnom svijetu, o neprikladnosti, o neuki opijenosti, o emotivnim ranama, o smrtnom nutarnjem krvarenju? to ona zna o stvarima to nagone ljude na pie - ljude kao ja? O tomu zato su voljni postati poivotinjene, ukaljane, neotesane budale, klipani, propalice? 67

TATA, MOLIM TE, NEMOJ SE OPITI!"Tata, molim te, nemoj se noas opiti! Sitni glasi moli prestraeno i oajno. Jaje gledam - moje srce, moje najdrae blago! Tako malena. Tako nevina. Boji se mene, svoga oca koji je voli i oboava, boji se od onoga to bih ja mogao postati ako se opijem. Ja sam uzrokovao strah u tim slatkim oima, u tom istom biu. Ja sam se zaista htio noas opiti. Kanio sam. Iao sam na neko slavlje gdje e svi piti, gdje e biti smijeha i ope oputenosti. I ja bih mogao zaboraviti da je moj ivot prazan, besplodan, tmuran. Mogao bih zaboraviti 66

Tata, molim te, nemoj se opiti noas." to ona zna to se dogaa pijancima? to se moe meni dogoditi? Bivaju li pijanci uhieni, idu li u zatvor, izlaze li njihove slike u novinama? Shvaa li ih itko? Doivljavaju li prometne nesree, ginu li ili ubijaju druge? Ostaju li bez posla? Idu li u kakve zavode? Umiru li? Rastavljaju se? Naputaju svoje obitelji? Ostaju li bez iega? Napadaju li ostali svijet? ak i ene? I djecu? Otkud bi to ona znala! Kako bi ona mogla shvatiti, zato bi jedan plemeniti, ljubazni otac htio postati stranac, idiot, luak? Tata, MOLIM TE, nemoj se noas opiti!" Kakvu sam mom navukao na ovo aneosko stvorenje? Hoe li noas leati budna, grlei svoju lutku, sleena od straha, strepei od toga da bih ja mogao doi kui posrui, gunajui, bolestan, smrdljiv? Hoe li imati teke sne, glavice pune neprijatelja, udovita, zastraujuih sjena i oblika, groznih krikova i zvukova, stranih mranih prikaza? Bi li sam Sotona sa svim svojim avlima i zlodusima mogao gore muiti moje dijete? Tata, molim te, nemoj se noas opiti!" Hoe li ovaj nespretni vapaj uiniti za mene vie od moga vlastitog gnuanja i grinje savjesti? Hoe li uvrstiti moju volju i odluku? Ili e moja potreba za bijegom prevladati, ak i pod ovu stranu cijenu, ovu nevjerojatnu okrutnost? Bi li zbilja ovjek uinio BILOTA samo da barem nakratko strese sa sebe svoje jade, svoje alosti, bol u srcu i elucu, svoj umor od 68

ivota, svoju anonimnost? Zar nijedna nesrea nije dovoljno velika u usporedbi s veseljem zaborava i raspasanosti, to ovjeka pretvaraju u glupog, cmizdravog, pobljuvanog, podjetinjenog i smuenog luaka? Mrziti sama sebe i svoje slabosti nije dosta. A je li dosta ljubiti svoje dijete? Tata, molim te, nemoj se noas opiti!" Mogu li odbiti tako tuno preklinjanje? A moe li ti, gospodine alkoholiaru?

(Tako napisa moj cijenjeni prijatelj Henry Marshall, 150 Kenney Street, Green Bay, Wisconsin, 54391.)

A sada pogledajmo i drugu stranu medalje. Prenesimo tatu" i njegovu obitelj iz zatvora njihova gradskog stana na omanji posjed na selu. Pretpostavimo da su se smjestili u slobodi na otvorenu polju, po kojem mogu basati po volji. Tata, ne vie onaj frustrirani, nepoeljni izopenik, ima sada svoj vrt, u kojem moe organski uzgajati sve voe i povre koje je njegovoj obitelji potrebno. Tu su bantamske kokoi za djeju razonodu, jato fine peradi, cvijetnjak i rasadnik za mamu, patuljaste koze i sitne irske krave, ne vee od pelinjih konica, tako da cijela obitelj ima to raditi i u emu uivati. Ovdje su objedi, radosni trenuci. Ovdje, pod neboplavim svodom i usred Bojeg obilja, tata vie 69

nema osjeaja da ga sudbina progoni, ne osjea vie potrebu izlaziti s dekima." Njegov posao je zanimljiv i zahvalan. On je sada Netko. Posjeduje zemlju, dio ove velike Amerike. Njegova djeca rastu u mudrosti i dobivaju samopuzdanje, jer su sada sastavni dio naprednog posla u koji je ukljuena cijela obitelj. Oni su, a to i sami osjeaju, stvarna pomo ocu i majci. A mama konano uiva u duhovnom nektaru o kojem je sanjala od poetka njihova medenog mjeseca. U velegradu je obitelji prijetilo preoptereen)e od zatvorenosti i pritijenjenosti stambenog prostora. Na selu je mogu sretan i uspjean ivot, jer svatko ima prigodu pripomoi u podizanju obitelji kakva je od poetka bila u Bojem planu. Nemoj nipoto misliti da prethodni primjer tate" iz Marshallove slike duevnih zapletaja promaenog ovjeka opisuje jedinu zamku i obmanu velegradskog ivota. Daleko od toga! Trebam samo ukratko spomenuti tisue i tisue, zapravo milijune, nadobudnih mladih (i ne tako mladih) namjetenika, koji uivaju u takozvanim bezazlenim" koktelima vie puta na dan. Pitam se, to bi ti ljudi uinili kad bi shvatili da su krenuli stazom koja e ih za 20 do 30 godina neizbjeno dovesti do modanih smetnji, gubitka pamenja, ak i do smrtonosnih oboljenja jetre i sranih udara, i to sve zbog samo kojeg koktela, martinija", ili kojeg bilo alkohola na koji si vezan. 70

Tko uzme nekoliko drutvenih" pia dnevno ne mora nuno biti pijanica ili alkoholiar. Meutim, dnevno nagrizanje e neizostavno pokazati svoje uinke kasnije, obino nakon 20 do 30 godina. emu promaknue za promaknuem i postizanje bogatstva i imetka samo zato da bi ostalo udovici i siroadi? I to moda u samo 20 ili 30 godina? Probudi se! To ne vrijedi. ovjee ili eno, nisi nita razliit ni razliita od drugih drutvenih" ispijaa, ija neizbjena sudbina je alkoholizam ili prerana smrt. Unovi ono to trenutno posjeduje, dok jo ima priliku da produlji ivot i zdravlje. Idi sa svojom obitelji na selo i uzgajaj svoju hranu, ivi ivot slobode i zdravlja. Ova knjiga je namijenjena TEBI! Ne moe promijeniti uinke alkohola na ovjekov organizam. Drugi su pokuavali i umrli od pokuaja. Alkohol prolazi kroz eluane stijenke i ide ravno u mozak i utjee na njegove normalne aktivnosti. A to se cijedi u tvoja jetra, sagorijeva bre od masnoe to se tamo nalazi za podmazivanje sustava, pa tako zaepljuje tvoja jetra. Nije vrijedno toga.

71

doim u svom ugodnom seoskom domu ti si slobodan od takvoga straha. Sve to ljudskom biu za opstanak treba Svemogui Bog je providio davno: zemlju, zrak i vodu - ak i korov, blagoslove to im nita nije ravno.

13. Hajdemo!to vrijedi tvoj ivot ako nema cilja? A oko kojeg cilja tvoj se ivot trudi? Boriti se za preivljavanje, dok tvoja dua Danju i nou za slobodom udi. Trgni se! Jo uvijek ima dosta mjesta u ovoj slavnoj zemlji za sve one to slobodu trae po vlastitoj elji i od sebi misli o propasti gone. Bogatstva to ih gradski ivot moda prua Mogu biti rtva iznenadnog kraha,

Banka ne da kredit ako joj za jamstvo prilae potvrdu plaenoga stana! A poto e imat kuicu na selu, to da onda ivi od samih obmana? Izaberi kraj koji ti se svia, proui cestu koja tamo vodi. pa na put kreni, neka se u tvom srcu smisao za novi, bolji ivot rodi.

Sada je vrijeme da ozbiljno razmisli kako se sretno smjestiti u novi dom na 5, 10 ili vie jutara zemlje. Sto e sijati i saditi? Zato? Koliko? Naui neto o hrani koju jede i to, osim mnogo posla, ukljuuje postupak njezina uzgoja. Vrtlar sa svojim grabljama postie vie od osobe koja o tomu samo ita u svojoj fotelji. Ako se eli popeti na ljestve, mora poeti od najdonje preke. Tako 73

je i s ovim projektom. itanje dobrih knjiga o povrtlarstn i ratarstvu i prouavanje sjemenskih kataloga produbit e tvoje poznavanje teme, ali tlo strpljivo eka da neto s njime uini. Nita se ne moe usporediti sa zadovoljstvom to ga osjea kad, pripremajui objed, ide u vlastiti vrt i probire najbolje svjee povre i voe to ga je Svemogui stvorio za tvoje osobne potrebe i uzdravanje. Kad pojede nekoliko obroka pri gotovljenih od domaeg povra i voa, kad okua salatu to sije sam posijao, razumije se da e eljeti da sva jela budu takva. Nema razloga ni opravdanja zato bi ti svojoj obitelji i samom sebi uskratio najhranjivije stvari na zemlji, uzgojene u tvom vlastitom vrtu. Po Bojem naumu ovjek bi trebao ivjeti i hraniti se PRIRODNO, blizu onomu to priroda daje, i to to blie samom izvoru. U poetku ovjek je bio upuen: Hranit e se poljskim biljem. U znoju lica svoga jest e kruh svoj." (Post 3,18-19) Ali ovjeanstvo je zanemarilo svoje prehrambene potrebe i usmjerilo pozornost na stjecanje materijalnih dobara i bogatstva. Danas u velegradskim sredinama otkrivamo da ta dobra i bogatstva uzrokuju obiteljke svae i nesporazume zbog financijskih problema. To je jedan od prvotnih uzroka napetosti, zavisti ne zadovoljstva, pretea veine boljki i bolesti. 74

Kad vidi kako tvoja uteda nestaje poput dima na vjetru, pita se to slijedi. Bez sumnje mora biti zabrinut kako ete ti i tvoja obitelj preivjeti ovaj ekonomski krah. ivot na 5 ili vie jutara zemlje, dobro planiran i voen, moe ti donijeti smireno pouzdanje, zdravlje i ekonomsku stabilnost i sigurnost. Bilo da si blagoslovljen bogatstvom, bilo blago slovljen s malo ili nita, mora uzeti u obzir ova dva naela: Prednosti napornog rada povezanog sa slobodom, zdravljem i ivotom u prirodi, ili besmislenost oporativnog ivota velegradskog stanovnika u ispre pletenim tjesnacima stanova ili u prigradskom okoliu kojim vladaju etiri zloduha:

ZAVIST, TATINA, POHOTA i LAKOMOSTRad na 5 ili vie jutara, bilo fiziki bilo mentalno, stavit e u pogon sve tvoje lijezde. Nema pozitivnijeg posla od onoga koji, u polju na istom zraku, tebe i tvoju obitelj obilno opskrbljuje hranom. U suton ivota ne treba biti zahvalan gradskom zagaenom zraku za oteene organe, ni zaglunoj gradskoj buci za poremeena vlakna tvojih modanih centara. 75

ivot koji je uistinu vrijedan ne temelji se na stjeca nju bogatsva i imanja, jer bogatstvo i imanje mogu nestati preko noi, to se esto i dogaa. Ustinu vrijedan ivot je ivot prirodne slobode i nezavisnosti, blizu Bogu i prirodi, gdje sam svoj gazda i starjeina i gdje uspjeh proizlazi iz tvoga vlastitog truda i napora. PREKID: Ovdje sam prestao tipkati i otiao u kuu na doruak. Cesto pomem raditi im se ustanem i obuem, a sat-dva poslije dorukujem. Ovaj prekid je doao u pravi as, jer itajui uvodnik u jutarnjim novinama Arizona Republic" od 3. srpnja, 1975. upravo sam naiao na ono to urednik kae o duevnom i fizikom zagaenju New Yorka, a to se moe primijeniti na svaki veliki grad. Prenosim doslovno dio o subverzivnim skupinama: Radi se o teroristikim skupinama u doslovnom smislu rijei. ive jedino zato da ire strah i prijete smru i razaranjem. Promisli za trenutak to rade njujorki sanitarni djelatnici. New York je grad od 8 milijuna stanovnika, nagomilanih na tisue po svakoj etvrti, koji svaki dan iznesu na plonike do 30.000 tona smea. I to smee tamo stoji, raspadajui se na suncu, sve dok ga se ne uspije pokupiti. Kad se ne bi kupilo svakodnevno, za samo jedan tjedan bi se nagomilalo 21.000 tona, to bi gotovo neizbjeno uzrokovalo epidemiju ogromnih76

razmjera i dovelo u opasnost ivote svih 8 milijuna stanovnika." A sada te molim, reci mi, je li ovaj prekid bio sluajan? Svakako da nije. ivimo u vrijeme kad Bog pomae one koji si pomau sami. (Ne mislim na one koji si pomau sami tuim vlasnitvom, stanjem i blagostanjem!) Samoouvanje poinje prije nego ne srea navali. Preivljavanje proizlazi iz tvoje spo sobnosti da predvidi nadolazee razorne dogaaje i poduzme potrebne korake kako bi se zatitio i preivio. Dokazano je da domai vrt, dobro pripremljen, obraen i uzdravan, ima ne samo zdravstvenu i ekonomsku ve i rekreacijsku vrijednost. Ako dobro planira, vrt moe davati povre tijekom cijele sezone, a ostat e ti dovoljno - i vie nego dovoljno - za sve tvoje potrebe tijekom zime. Pria to se uporno i trajno ponavlja da ostajemo bez obradivog tla za proizvodnju hrane sasvim je tona, jer je previe naeg tla postalo jalovo i upropateno zbog uporabe umjetnih gnojiva i zapraivanja. Danas cijeli jedan narataj sazrijeva traei, traei i traei... Traei to? Istinu, vjeru, sigurnost i samoodranje. Nadahnue odozgo je ono to trae, disciplina je ono to im je potrebno. Svemogui Bog je jedini izvor svih dobara to ih ovjek moe iskati, eljeti ili trebati. On je ovu Zemlju i ovjeanstvo stvorio s posebnim naumom, a ne zato da ovjek uniti Zemlju i sebe. Slobodna volja i sloboda 77

izbora pripada svakom ovjeku, eni i djetetu. To je njihova batina. A u samom temelju te batine je DOBRA ZEMLJA koja raa svime to je ovjeku potrebno. emu nam je dana ta siva tvar u lubanji? Tamo je smjetena da bismo mogli MISLITI i odlu ivati. ini tako, i to sada odmah. Ipak nemoj jo poeti pakirati i polaziti na put. Trebamo razmotriti jo nekoliko stvari.

14. Puenje moe biti pogubno po tvoj brakU poetku Bog stvori ovjeka. Stvori savreno, skladno bie, dade mu raj zemaljski s jednom zabranom, i dade mu sve za hranu i pie. Dade ovjeku upute za hranu, i da ploda jednog drveta ne dira. Al vrag kaza: To voe je dobro, nee umrijeti, ja ti garantiram. "

78

79

Prole su otad tisue godina, dok ovjek ne poe neto udno radit: otkri neku travu pa malo po malo poe pripaljivat, dimiti i kadit. Sada se dijete puakoga roda od samog roenja od slabosti rui, a njegovi pue, pravei se vani, dok se ono jadno od duhana gui. Oh, narataju pokvareni, zlobni, to se dimni kolut oko tebe vrti, taj dim je predujam paklenoga dima u koji e dospjet nakon svoje smrti.

susjeda puaa svaki put kad vjetar pue iz njihova smjera. Njihov cijeli ivot kao daje obavijen oblacima dima te smrdljive biljke. Kakva je korist otvoriti prozor da bi se dobio svje zrak, kad umjesto Boje iste atmosfere ulazi kao iz svinjca samo zadah susjedova smrada? To je stvarno problem koji jedino moe rijeiti otvoreni posjed od 5 do 10 jutara zemlje. Zakoni to su izglasani sa svrhom da zabrane puenje na javnim mjestima potpuno su neuinkoviti, jer nita ne moe sprijeiti puaa da pui u svojoj kui, u autu ili na ulici. Ovo e nas zlo pratiti toliko dugo koliko ljudi i ene budu nesvjesni vrijednosti vlastitog tijela i ne uzmu u obzir tetu koju nanose onima to ne pue. Openito je prihvaeno, da je jedan od odbojnih zloina dananjice donoenje na svijet djece ija je krv ve u majinoj utrobi zagaena nikotinom zbog njezine mane puenja, pogotovo u vrijeme trudnoe. Sreom, svaki dan ima sve vie svijeta koji osjea isto to i ja. Pua, posebno lanani, moe upasti u manu puenja, a da uope nije svjestan ni injenice daje zlo dospjelo u njegov ili njezin mozak, niti do koje mjere odbojni miris duhana proima sve oko njega. Moji stavovi nisu iluzorni, hipotetini ili sanjarski. Druge, ugledne osobe, tisue njih, isto kao i ja otro su protiv toga da ih se podvrgne smradu duhana.81

Osobno nemam nita protiv toga da neki pue, ali poslije smrti. Meutim, dok sam ovdje, na planetu Zemlji, traim svoje pravo i povlasticu da imam plua ista i zdrava koliko je ljudski mogue. To jedan od razloga da nema toga novca za koji bih ivio u velegradskom stanu, ili radio u velikoj gradskoj uredskoj zgradi, gdje bih stalno bio prisiljen udisati duhanski smrad to izbija iz ljudi i ena po uredima i dizalima. Pa ni ivei u odvojenoj kui u gradu ovjek ne moe pobjei od zadaha puene trave, to nadire iz kua80

Od poznatog pisca Marka Wellsa primio sam pismo naslovljeno ovako:

PUENJE MOE BITI FATALNO * * ZA TVOJ BRAK

Mijeani brakovi ne uspijevaju! To je kao parenje irafe i klokana. Tako kae o. Noonan." To mi je prije mnogo godina rekla jedna katolika djevojka. Ovo miljenje danas sveenici i pastori ne zastupaju tako vrsto. Meutim, kler, savjetnici i psiholozi gledaju sumnjiavije na jedan drugi mijeani brak" - izmeu puaa i nepuaa, posebno ako je ena pua. A ja sam tomu svjedok iz vlastitog iskustva! Nedavno sam se ponovno oenio. Bio sam rastavljen 9 godina. Znao sam da moja ena pui. Znao sam da pui puno. Ja sam joj pripaljivao cigarete. I ja sam puio od petnaeste godine, ali u vrijeme kad sam se oenio nisam puio punih deset godina. A i dok sam bio pua, nisam pretjerivao. Nisam puio prije doruka, a katkad ak ni do veere. Moje puenje je bilo pod kontrolom. Prije enidbe bio sam sa svojom enom po 3 do 4 sata naveer. Tada jo nisam znao da ona poinje s puenjem im se probudi - s puenjem i kaljanjem. Niti 82

da posee za cigaretom svaki put kad se po noi probudi. Izgleda da potreba za cigaretom nije ni nou prestajala. Nisam shvaao daje njezino puenje bilo neprestano i ovisniko. A nisam bio svjestan ni koliko sam ja sam postao osjetljiv na neugodni, otri miris cigarete. Deset godina sam sretno ivio u stanu bez dima i u tim godinama uvidio sam da je puenje u zatvorenim prostorima - avionu, vlaku, restoranu, hotelskim sobama postalo jako tetno. Razumije se da od medenog mjeseca nema nita prigodnije za oitovanje problema izmeu mua nepuaa i ene to jako pui. Otkrio sam da medeni mjesec u zadimljenom automobilu i dimom zamagljenoj hotelskoj sobi nije ono to sam oekivao. Moji blagi protesti su odbaeni. Prije nego to smo se uzeli znao si da puim." Da, znao sam, ali nisam na to obraao pozornost. A nisam znao da ona pui TOLIKO. Nisam znao da itko moe puiti toliko. Perspektiva ivljenja u punici do kraja ivota sve manje i manje mi se sviala. Moje negodovanje je prestajalo biti blago. Isto tako i njezina ljutnja. Ona je uvijek bila meu puaima, puio je njezin otac, majka, prijatelji i dva biva supruga. Nikad nije ula nikakav prigovor puenju i nije priznavala nikakav suprotni dokaz. Kroz zadah dima neto se postupno uvuklo u moju pamet, neto to, po mojem uvjerenju, pretvara puenje u uzrok sukoba u ovoj zemlji i stvara jaz izmeu puaa i 83

nepuaa. Shvatio sam da mi nije smetao samo dim oima, nosu, grlu, raspoloenju. Bio sam ljut i bijesan na vladanje moje ene. Moralno sam je osuivao, smatrajui da su njezini postupci, kakogod ih tumaila povijest, bili neobzirni, uvredljivi, ak neprijateljski. Poeo sam gledati na njezinu tetnu naviku ne samo kao na neto neugodno, ve kao neto runo, grubo, nepristojno, neto to se ne moe opravdati. Nije to bila samo smetnja, bila je teka mana, zastranjenje, nedostatak. Vjerujem da je ova prosudba valjana. Slika osobe koja namjerno uvlai u sebe te ljute, otrovne dimove nije najugodnija. A izrigivanje tog paklenog smrada na neduni svijet u okolini potpuno je neoprostivo. Stani samo za trenutak i vidi koliko moe biti neupuen. Zamisli da nisi nikad uo za cigaretu. Da uope nema pojma o puenju. Jesi li zamislio? Sada gledaj kako neka ena - supruga, majka, ki, prijateljica - mee meu usne neki mali bijeli smotuljak i ONDA GA ZAPALI! Potom je u nevjerici gleda kako gladno, prodrljivo, lakomo sie uvlaei obraze, zatim uz teki, zaguujui udah sve uvlai duboko u plua i onda na usta i nosnice isputa gusti oblak sivoga dima popraen napadom razdiruega kalja. I ti, opaljenih oiju, nagorjela grla i nadraena nosa, pridruuje se njezinu kaljanju. S uasom i nevjericom gleda kako se ovaj udni obred ponavlja. ZATO to ona ini, zato usisava tu84

odvratnu smrdljivu tvar i zatim je isputa u zrak, kaljui, hropui i guei se? To upe nije enstveno! Ne dolikuje pristojnoj eni! Je li to neka vrsta vrake? Nekakav egzorcizam? Mazohizam? Samokanjavanje? Svakako ne moe biti iz zadovoljstva. Moe li? Ali gledaj, ona tare gorui kraj te stvari u nekoj posudici, ostavljajui zamazani, smrdljivi i runi nered, a onda uzima drugi smotuljak, mee ga u usta i pali! Ovo je previe. Ti bjei. Nekoliko sati kasnije vraa se i otvara vrata. Od udara ogavnog smrada hvata te vrtoglavica. Poslije e doznati da taj zadah ostaje. Postat e dio sobe, dio kue, dio zastora i posteljine, dio svega to moe upiti mirise to gone na povraanje. Primjeuje da u nekoliko posuda ima ostataka zamotuljaka, stoje tamo zgnjeeni u pepelu, ogavni i odurni. Nije tako izgledalo onda kad sam ja poeo puiti, kad je kutija cigareta bila 10 ili 12 centi. Puenje je bilo moda, drutvena navika, te jo uvijek neto to je uglavnom pristajalo mukarcima, izuzevi filmske zvijezde kao Bette Davis, Crawford, Garbo i gangsterske djevojure. Ali ne Pickford, Gish ili Costello. Sjeam se kako je John Barrymore izgledao zgodan u Grand Hotelu" ili Raspuinu", dok mu se dim izvijao iz draesno podrhtavajue lijeve nosnice (snimljeno iz profila, razumije se!). Nitko nije sa sigurnou znao da li on uope ima desnu nosnicu. Razumije se da nikad nismo vidjeli Barrymorijeva plua."85

To je viak koji treba osuiti kako bi nakupio hranu za zimu, to e ti se obilno isplatiti, jer si mudro gledao unaprijed. Hrana to se pravilo osui, sadri sve ivotne sastojke, tako da nijedan drugi nain

15. Suenje hraneNamjerno rasipanje dovodi do nasune potrebe. Ne budi na teret svojoj dravi. Neka ti savjest ulijeva strah. Naui kako spremati hranu. Kad u plodnom vrtu u sezoni obiluje hrana koju uzgaja, od te berbe treba tjednima sabirati ono to tipretekne.

ne moe bolje sauvati hranu.

Sumnjam da je ikad u ljudskoj povijesti bilo potrebnije vie nego danas skladititi hranu. Tijekom zadnjih pola stoljea injeni su zajedniki napori kako bi se poveala proizvodnja hrane i izumio nain kako je trajno sauvati od kvarenja. Ogromni iznosi novca su utroeni da bi se uinilo neto to se moe uiniti jednostavnim suenjem. Problem hrane je trenutno najvea briga zako nodavnih tijela. Potronja hrane u velegradovima i metropolama premauje svaku matu. Moda bi koliine gradskog smea mogle dati neku ideju. Izvjetaj iz New Yorka pokazuje da se u tom gradu dnevno pokupi i odloi oko 30.000 tona smea. Shvaa li kolika je to gomila smea? Pomonoeno to je kojih 30 milijuna kilograma na dan, a broj stanovnika New Yorka 87

kree se oko 8 milijuna. Rauna se da njujorani oko 22% svoje hrane bacaju u kante za smee. Moe li samo za trenutak zamisliti 8 milijuna ljudi, zbijenih po tisuu i vie u samo jednom stambenom bloku? Jedna od njujorkih itnica je New Jersey, savezna drava to lei neposredno juno i zapadno od New Yorka. Dok ovo piem prolo je tek tjedan-dva otkad su u New Jerseyu pale razorne koliine kie, stoje nanijelo milijunske tete usjevima koji su uglavnom bili namijenjeni za hranu sve brojnijem stanovnitvu New Yorka. Ni ja ni ti ne moemo nita uiniti za taj poput zloudnog tumora nakazni grad, niti za bilo koji drugi nakazni velegrad. Kako su si namjestili postelju, tako neka i lee, sve dok se pojedinci kao to sam i sam ne probude i poduzmu korake za opstanak. Suenje svjee hrane je klju za preivljavanje, ali treba raunati na razliku u koliini hrane prije i poslije suenja. Postotak vode u vou i povru varira izmeu 50% pa sve do 95%. 90% posto vode mora se ispariti tijekom postupka suenja, ostavljajui hranjivo tkivo jestivim. Pomisli na ogromnu utedu pri uskladitenju suene hrane. Tona mijeanog tek ubranog povra e nakon suenja teiti samo 130 do 150 kilograma, to e zahtijevati samo mali dio prostora u smonici tvoga posjeda od 5 do 10 jutara zemlje. 88

Suenje hrane je bilo poznato stoljeima, moda i tisuljeima, meutim, danas imamo veliku prednost nad naratajima prije izuma uporabe elektrine struje. Danas elektrina energija omoguava suenje hrane uz minimalan napor i uz bolji nadzor procesa. Vraanje suene hrane u njezino prvobitno stanje prilino je jednostavno, pogotovo ako ima svoj vlastiti aparat za destiliranje vode. Metni suenu hranu u destiliranu vodu, bilo hladnu ili toplu, te ostavi da se moi jedan ili dva sata, ili ak preko noi, zavisi o vrsti hrane koju eli osvjeiti. Hrana e postati veoma ukusna. Ako destiliranu vodu zagrije do etrdesetak stupnjeva, povratak hrane u svjee stanje bit e nevjerojatno ubrzan. Za razliku od prolih vremena, danas je suenje hrane velik posao, pa se tisue strojeva za suenje, odnosno dehidratora, proizvodi i prodaje za kunu uporabu. Budui da postoji velika raznolikost u dizajnu i izradi kunih aparata za suenje, svatko tko je zainteresiran trebao bi osobno istraiti i ustanoviti stoje najbolje za njegove potrebe, uvjete i okolnosti. Neke od vanih pojedinosti koje treba provjeriti jesu nain grijanja i kontrola temperature, koja ne bi smjela prijei 45 stupnjeva C. Zatim treba provjeriti na koji nain zrak cirkulira. Ovo je posebno vano, budui da grijanje treba biti ujednaeno izmeu plitica na koje e se postavljati hrana. 89

Prednost posjedovanja vlastitog stroja za suenje je najvie u tome to, kad voe i povre u tvojem vrtu dozrije, moe osuiti sve to trenutno ne koristi za jelo. Nee biti gubitka ni rasipanja u tvojem vrtu. Sav tvoj viak, uredno obraen i spremljen, bit e bolji od novca u banki. Ovisno o veliini vrta, jedna sezona bi ti mogla omoguiti da pripremi suene hrane za prehranu cijele obitelji tijekom nadolazeih mjeseci. Nasuprot konzerviranoj, suena hrana zadrava sve hranjive tvari u vou i povru, sve minerale, vitamine i enzime. Nadalje, sve ove bitne osobine ostaju u svojem ivom, organskom stanju. Osim voa i povra u tvojem e vrtu bez sumnje biti i obilje ljekovitih trava. Kakav si samo izbor moe priutiti za aj i napitke! Uzmimno, na primjer, metvicu. Nema veeg uitka od alice vrueg metviina aja u zimske hladne dane, ili ledenog u vrue ljetne dane, skuhana od mirisavih biljaka to si ih sam uzgojio. Ili uzmi u obzir gavez, tu vrijednu biljku, pola travu - pola povre, koju su domaice odavno zanemarile. Cijela se biljka, s listovima i korijenom, moe sasuti u dovoljnim koliinama za ljekovite napitke i za salate. Meso je neto to se ne koristi u naoj obitelji. injenica je ipak da su ljudi u velikoj veini mesoderi. Mi niti odobravamo niti osuujemo jedenje mesa. Svatko treba jesti prema svojem saznanju, ukusu i 90

tjelesnim potrebama. Sveto Pismo, razumije se, u Levitiku (11. poglavlje) donosi iscrpno propise o istoj i neistoj hrani to ih je Svemogui Bog s veoma opravdanim razlogom objavio, tako da ovjek po izboru moe jesti ili ne jesti. Izvan svake sumnje jedenje mesa stvara preveliku koliinu mokrane kiseline, zbog koje dolazi do ivanih i miinih tegoba, kao to su reumatizam, upala ivaca i slino. Za one koji ga jedu bez razmiljanja i bez grinje savjesti, suenje mesa je neophodno za njegovo ouvanje. Sirovo meso se moe izrezan' na tanke odreske, koji se onda lako dehidriraju. Na ovakav nain meso se uva bolje i due nego zamrznuto. A da i ne pitamo o tome to se dogaa u zamrzivau kad nestane struje na dulje vrijeme. Odgovor je jasan sam po sebi. Dulji nestanak struje moe opustoiti zalihe mesa o kojima ljudi ovise. Zamrzivai, kako kuni tako i trgovaki, mogu se pokvariti, a korisni su samo dotle dok je dotok struje u redu. Nema takvih problema kad su meso i ostali proizvodi sasueni i paljivo spremljeni u odgovarajuim skladitima koja ne trebaju struje. Za podrobnije informacije o suenju preporuam ti da proita i proui slijedee knjige: DOMAE SUENJE HRANE: Kako, to i zato?" od Emme Wheeler. SUENJE HRANE NA PRIRODNI NAIN i91

OSUI TO, SVIDJET E TI SE! od Gen Macmanimana. A moe i stupiti u vezu s UNITED VITO-WAY" u Everettu, u saveznoj dravi Washingtonu.

16. Dekster - patuljasto irsko govedoEngleska je bila ljuta, Irska ju je uznemirila. Zato nisu premijeri prouili malu irsku kravu? Otkrili bi malu irsku buicu i posvetili se govedarstvu a ne ratovima. Velika krda dekstera na sonim britanskim panjacima izgladila bi povijesne sporove,Oekuje U ova kuhinja na tvojem malenom imanju da iz vrta donese svjeegpovra za veeru?92

Irci ne bi vie bili razlog za uzbunu, a male dekster krave dole bi na svoje.

93

Neki vidoviti farmeri uvezli s nekoliko malih krava iz Irske na ameriko plodno tlo, i bez pogovora, naklapanja i prigovora oni znaju da im se isplatilo. Otkrili su da je mlijeko male dekster krave homogenizirano ve u vimenu, a ne kao mlijeko jerseya, holsteina i slinih. Sada ih ne boli glava kako e prodati mlijeko. Kad bih danas sreom imao posjed od nekoliko jutara, uz biserke, perad i moju enu, odluio bih se za lijepo omanje stado dekstera, jer nisu zahtjevne i ne trebaju veliku pau.

Goveda i konji proizvode izvrsno gnojivo od kojega jedva da ima boljega. Na sitnim imanjima velika goveda pasmine holstein, guernesey, pa i jersey, nisu prikladna zbog svoje veliine. Imaju dvije-tri pasmine koje su po prirodi malene, to malim posjednicima omoguuje da ih uzgajaju u prikladnom broju.

JA BIH SE ODLUIO ZA OVO GOVEDO!Upravo sam proitao veoma zanimljiv i pouan lanak u magazinu ,,Countryside", od kolovoza, 1975. Izgleda mi toliko dobar i praktian, da ga elim citirati. Napisao gaje Don Piehota iz Portlanda, koji ovako kae: Ve godinu dana posjedujemo stado od barem 12 krava, koje skupa s dva konja ive preko pola godine pasui na deset jutara panjaka. To nisu mravi kosturi, ve debeli i ivahni irski deksteri, krave i bikovi najsitnija govedska pasmina. Na poetku smo mislili drati samo 2 ili 3 krave, ali se pokazalo daje unosnije imati 5 ili 6, a onda je dolo pitanje, zato ne ukljuiti i bika, pa i ovu junicu... Smatrao sam da krave to prosjenom ovjeku doseu do pojasa imaju budunost. Najsitnija pasmina goveda bez sumnje je u potpunoj suprotnosti sa starim to vee 95

Tajna uzgoja dobre hrane lei u organskom gnojivu u tlu. Za gnojidbu e ti trebati dosta stajskoga gnojiva i izmeta od peradi. Pitanje gnojiva od iznimne je vanosti, ne samo za potrebe tvoga imanja ve i stoga to su svi ratari i vrtlari potencijalni kupci dobrog organskog gnojiva. Tlo je u naoj zemlji, a i po drugim krajevima svijeta, zbog primjene umjetnih gnojiva dobrim dijelom postalo jalovo i onesposobljeno za proizvodnju hrane s odgovarajuim sadrajem minerala i vitamina. 94

to bolje" vjerovanjem to je tako uvrijeeno u ovoj zemlji. Za siromaka s 2 ili 3 jutra zemlje to bi bio holstein od 600 kg, gladan i nesretan, stijenjen na jedno jutro zemlje. Ali metni na to jutro zemlje dekstera od 300kg i imat e zadovoljnu kravu na panjaku. Imamo, dakle, svega pomalo, od 80 cm visoke Lonely Squaw (oko 250 kg) do 100 cm visoke Ariel Mary, teke najmanje 375 kg. Na bik Navigator dosee do struka, moda 100cm, jako je pitom i dobroudan. U ljeto 1974. prispjelo je etvero teladi, pa jo etvero proljetos, a do konca rujna oekujemo jo dvoje. Prodali smo jednu kravu i junicu po dobroj cijeni, a zanimanje u naoj okolini raste. Prolog prosinca bili smo ja i moja ena odluili dovesti ovce na na posjed od 12 jutara, ali se dogodilo neto zbog ega smo odustali. Nekoliko kilometara sjeverno od nas psi su poklali stado od 40 ovaca. Ja sam uvijek bio vie za krave, ali popularne pasmine, kao na primjer Jersey, jako su osjetljive, a bikovi su na zlu glasu. A moja prola iskustva su dokazala da je i angus teko i neukrotivo govedo. Mi smo htjeli neto emu su dovoljne 3 ili 4 linije bodljikave ice, neto pitomo i dovoljno maleno i izdrljivo da ih nekoliko moe ivjeti na naem posjedu. Nas oboje radi i, iskreno reeno, elimo troiti na novac na neto drugo, a ne na raune za veterinare i neobine smjese.96

Moje istraivanje u mjesnoj knjinici urodilo je plodom kad sam naiao na opis irskog goveda pasmine dekster. Uzgajaju se u dvije svrhe, to znai da su dobre za mlijeko i za tov. Potjeu iz zapadne Irske, gdje je tlo siromano, a zemlja podijeljena na sitne posjede od nekoliko jutara. Paa je bila siromana i oskudna, svakoko nedovoljna za uzgoj krava koje istina daju svu silu mlijeka, ali za uzvrat pojedu sve to moe narasti na 4 jutra zemlje.

Don Piehota sa svojim nagraenim bikom pasmine dekster

97

mrtvo. Od svih vlasnika irskog dekstera koje smo upoznali, samo jedan je imao slino iskustvo. Ovo poboljanje je bez sumnje ishod boljeg naina oplodnje koji se danas primjenjuje. Neke od krupnih krava imaju vei postotak jalovosti, druge imaju tekoe pri telenju i t.d. Ti se problemi uglavnom izbjegavaju ako se nabavi krava s potvrdom od uglednog uzgajivaa, radilo se o bilo kojoj pasmini. Razumije se, da e cijena biti vea. Nae iskustvo s deksterima moe biti pouno, posebno stoga to smo mi prekrili neka pravila. Osim uvjeta da ivotinje budu pitome, ekonomine i nezahtjevne, munja dvaput dnevn