Poštarina plaćena u gotovom Ciena 3 Kune "BILOGORA"

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK Broj 96. Bjelovar, 10. travnja 1943. Godina III.

8. TRAVNJA 1941. bio je glas srdca i krvi hrvatskog naroda

Povieslni dogadjaji vezani s pobunom 10S. i 40. dopunske pukov-nije koji su se odigrali u Bjelovaru, Severinu, Gudovcu i Kapeli u vre-menu od S. do 10. Iravnja 1945. još su mi i nakon dvie godine lako blizu, da mi se čini kao da se to sve jučer zbivalo.

Ovom prilikom želio bi/i naglasiti jednu važnu činjenicu: Ustanak u Bjelovaru nije djelo pojedinaca, nego skupno djelo bez-

broj oniH neznaniH malili ljudi, o kojima se nije u opisima tih doga-djaja ni govorilo, jer je i nemoguće spominjali 10.000 i još više imena — toliki je naime bio broj ustaša. Bjelovarski je ustanak bio glas srdea i krvi Hrvatskog naroda ovoga kraja, koji je poslušao glas svoga usta-škoga Poglavnika a ustaški Poglavnik je iz tud/ine dne 5. travnja 1941. na krugovalu pozvao svoj Hrvatski narod na ustanak ovim riečima:

»HRVATSKI NARODE! DOŠAO JE ČAS OSLOBODJENJA! Ustaj na noge, lati se oružja, svrstavaj se u bojne redove i slupaj

pod ustašku zastavu, na kojoj su već zapisana slavna djela pobjede. Ustaj, kucnuo je čas našega oslobodjenja, diži se, da svoju domovinu od neprijatelja očistimo i da uspostavimo svoju slobodu u svojoj kući, u samostalnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojoj će biti ujedinjene sve Hrvatske zemlje od Mure i Drave sve do Drine, od Dunava do si-njega Jadranskoga mora, a u kojoj će vladati samo Bog i Hrvati/«

Pojedinci, koji su sudjelovali u toku dogadjaja bjelovarskog ustan-ka, bili su tek izvršitelji volje i onog vjekovnog krika Hrvatskog naroda za slobodom i nezavisnošću. Samo pod tim spektrom treba i ocjenji-vati djela pojedinaca u ustanku, a nikako drugačije.

Poslije Poglavnikovog proglasa na ustaškoj krugovalnoj postaji | od s. travnja 1941. dogadjaji su se u našem gradu i okolici odvijali munjevitom brzinom. Istoga dana proniela se viesf, da naši vojnici j odlaze iz Bjelovara u pravcu Severina za onima, koji su već dan prije otišli. Još nije bio objavljen ral. Nu na cielom području bivše države vladala Je ratna psifioza još od 27. ožujka 1941. kad se Petar Kara-djordjević Diete pod pritiskom generala i srpske pravoslavue crkve pro-glasio punoljetnim. Znalo se odmaH, da će nova vlada s generalom Simovićem odkazati trojni pakt i da se samo s odkazivanjem odgadja radi toga, da se dobije na vremenu radi provedbe potajne mobilizacije i da se onda iznenada napadne Osovinu. Jugoslavenska vlada i kralj Diete bili su poticani na to cd strane Londona, IVasHinglona i Moskve.

6. travnja 1941 započeo je rat Osovine s Jugoslavijom. „ Hrvatske 10S. i 40. pukovnija nalazile su se u to vrieme u okolici Severina. Hrvatski vojnici dobivši oružje izjaviše, da se ne će borili za srpsku vladu, prisilile pukovnika 10S. pukovnije Pelrovića, da sjedne u kola i da pod njifiovom pazkom i vodstvom HrvatskiH časlnika i do-časnika vodi 10S. pukovniju natrag prema Bjelovaru. Slično se odi-gralo i u 40. pukovniji. Viest o tim degadjajima munjevitom je brzinom stigla u Bjelovar i širila se po okolnim selima.

Ustaše u Bjelovaru na čelu s gradskim načelnikom drom Julijem Makancem su požrtvovno i spremno sve priredjivali, da Hrvatske ustaš-ke pukovnije mogu nametano i bez berbe ući u grad Bjelovar. Oko 5 sata poslije podne sav grad bio je u moru HrvatskiH zastava i očekivao svoju Hrvatsku ustašku vojsku. Oko pol 5 s sati ulazite su Hrvatske ustaške čete u uzornom redu u Bjelovar uz poklike: „Živio Poglavnik dr. Ante Pavelićl", „Živjela Nezavisna Država Hrvatska!".

Istoga dana pridružila se i posada u Gudovcu sa svojim ćaslni-cima ustanku i tako osigurala grad ustanka sa zapada i jugozapada.

Toga sretnoga t sudbonosnoga dana 8. travnja 1941. naša su srdea živo kucala u plamenom oduševljenju, jer nam je uzpjelo ostva-riti san Olca Domovine dra Ante Slarčevića: Imali smo slobodnu do-movinu Hrvatsku, Nezavisnu Državu Hrvatsku uru dugačku i uru ši-roku, i u njoj ne pet Hrvata slobodnih i srelniH nego 25.000 Hrvala i Hrvatica srelniH i slobodniH.

Toga dana javila je iz inozemstva krugovalna postaja Glavnog Ustaškog Stana, koju smo mi s ponosom slušali u svojoj slobodnoj dr-žavi:

, 'HRVATI VOJNICI ! Obći je narodni ustanak. Sve su ustaške vojne snage u pokretu,

ustaški prodorni odjeli razbijaju srbske bojne redove i munjevitom br-zinom napreduju k Zagrebu, da uzposlave samostalnu i Nezavisnu Dr-žavu Hrvatsku. Naša je pobjeda podpuno osigurana, jer se za nju bere i ogromne vojske našiH prijatelja vojske Italije i Njemačke.<

S uzbudjenjem smo očekivali daljnje dogodjaje. Po dolasku ustaške vojske u Bjelovar (koja je brojila 9—10.000 ljudi) gradski načelnik dr. Makanee je s balkona gradske viećnice sakupljenom mnoštvu proglasio da, se Bjelovar nalazi u slobodnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Burno klicanje i odobravanie sakupljenog mnoštva popratilo je njegove rieči. / od tog časa mi smo u Bjelovaru postati državljani naše drage i krv-lju stečene Nezavisne Države Hrvatske.

IVAN ŠESTAK

Bjelovaru gradu ustanka

U Bjelovaru, ustaškom gradu Ustaše mladi, vrli Hrvali Slobode barjak podižu prvi Prinoseć žrtve, danak u krvi.

Grade moj, diljem doma svi znadu, ' Tebe će gradom ustanka zvati!

Gle! Tri se sjene za uglom kradu S puškama. Ne! To nisu Hrvati! Odjeknu metci i domobrani Padoše za Dom, znani — neznani.

Grade moj, diljem doma svi znadu, Tebe će gradom ustanka zvati!

U krilu tvom uz vjeru i nadu Rodi se draga država — mati Hrvatska: Uru duga i uru široka, poput munje pred buru.

Grad? moj, diljem doma svi znacu, Tebe će gradom ustanka zvati!

Bjelovare moj, ustaški grade! Ti ćeš u poviesli ostati Simbolom borbe, pobjede naše! Uzorom bit će tvoji uslašel

Grade moj, sav sviet to nek znade: Ti ćeš se gradom ustanka zvati!

NAJVEĆI HRVAT JE ONAJ, KOJI ZA HRVATSKU NAJVIŠE ŽRTVUJE

F H V A T S K A N A R . I S V E U < S .

K N J i Ž N I O A

Strana 2 „ B I L O G O R A " B r o j 9 6 .

Izmedju nasilja i suradnje U spomen viteza Jure Francetića Izvedba na mjestnoj razglasnoj postaji.

B J E L O V A R , 6 travnja, ispo-stava Glavnog ravnateljstva j a promičbu Ministarstva narodne prosvjete priredila je na mieslnoj razglasnoj postaji dne 5. mi. u 7 sati na večer posebnu izvedbu u spomen pok. Iure viteza Prance-tića. Izvedba ie otvorena pjeva-njem državne i ustaške himne, bo-ju je odpjevao zbor junačke usta-ške mladeži pod ravnanjem' ing. Cvjelba Jvančana. Iza toga j es to -žernik dr. Milutin Jurčić održao kra 'ko predavanje o veličini žrtve

pukovnika Jure viteza Prancetića, ko je predavanie donosimo na dru-gom mjestu. Sliedila je »Koračni-c a bana lelačića« od Ive Muhvića, a zatim ie josip Radković krasno-slovio pjesmu Branka Klarića: »Ustaši«, koii |e pao«. Neumano-vom koračnicom »Pobjeda« zavr-šena je ova liepa izvedba, koju Je bjelovarsko rodol jubno građan-stvo s pozornošću u velikom bro-ju slušalo pred zvučnicima na glavnim trgovima i ulicama.

Simbol domovinske ljubavi i požrtvovnosti

{Predavanje održano na razglasnoj postaji Bjelovar na uspomenu pok. Jure viteza Francetića dne 5. IV. u 7 sati

na večer.

Kad se medu nama prije ne-kog vremena pronicla viest. da ie poginuo Jure Prancetić, naš veliki junak, uzor svih junaka, nicsmo htjeli vjerovati. Težka nam je bila pomisao, da nije na životu onaj , koji je toliko o b o ž a v a o svoju dra-gu domovinu.

Ta nas se viest dojmila, jer s m o volili juru. a kako ga ne bi volili, kad ie on volio, neizmjerno volio Hrvatsku, ier su mu sve mi-sli i sav rad bili upravljeni, da se ostvari i utvrdi naša nezavisnost, za kojom su čeznula pokoljenja boraca i junaka a i patnika.

Poznavao sam našeg Juru još iz sveučilišta. Njega k a o i m n o g e n a š e b o r c e goni la j e ne -odol j iva sila, d a p o d e u i n o -zemstvo, d a o n d j e s os ta l ima a n a čelu s P o g l a v n i k o m u d a r a temel je n a š o j državi . Koliko po-buda, koliko potica ja smo mi, koji smo ostali u potlačenoj domovini, imali od one š a l « ljudi u inozem-stvu. j e r s m o znal i , a k o sve k o d nas u d o m o v i n i popust i , d a ć e ostat i n e s l o m l j i v a vo l ja našeg P o g l a v n i k a i n j ihovih suradnika , m e d u k o j i m a j e b i o i j u r e . F r a n -cet ić .

jure se neustrašivo borio na sveučilištu, on je uporno radio u inozemstvu, no ono, što je stvarao nakon svog povratka u domovinu nadilazi sposobnosti običnog bor-ca. N jegova o s o b a p o s t a j e s im-b o l hrabrost i , od lučnost i , ' d o m o -v i n s k e l jubavi i požr tvovnos t i .

• Preuzevši vlast u Sarajevu udara najčvršće temelje državne vlasti u Bosni, u ko jo j hrvatstvo d o nedavno nije imalo ni rieči ni utjecaja.

Trebalo Je sve stvarati iz nova, a pod najtežim prilikama. No on je sve zapreke znao svladati svo-jom nepokolebivom vjerom u us-pjeh.

Vječiti cilj političke borbe hr-vatskog naroda je b io stvoriti iz svih pokrajina jedno jako poli-iča o tielo. Hrvatska država bez i

Bez Hrvatske države nema života za hrvatski narod.

Poglavnik

Bosne ne može tra jno i sigurno obstati. To ie bilo jasno i pukov-niku Prancetiću i n jegovo životno djelo je bilo osigurati hrvatskom narodu Bosnu. T o životno djelo je on i izvršio. Njegova neustra-šiva legija se borila, jurišala a i padala, ali je izvršila zadatak utvr-divši granicu na Drini. A kako i ne bi, kad iu je vodio njezin neu-strašivi zapovjednik Jure Prance-tić. Bosna je hrvatskom narodu zauviek osigurana a legija pukov-nika Francetića poslala Je pojam najborbenijeg junačtva. Naš Iure je svojom pojavom ulievao neo-graničeno poviercnie i zanos kod svoiih ljudi. U tome je i tajna n jegovog uspjeha.

Kako je junački i ustaški ži-vio. Tako je i poginuo. Svi smo za njega strepili, kad je išeio u borbu, jer smo znali, što za nas znači, no on je prezirao smrt.

Ipak nam ga je zla kob odu-zela. Borio se zaista d o posljed-njeg metka.

Pukovnik Jure vitez Francelić sa svojim životom i smrću dao je primier borca i idealiste, kojeg j e ' odgo j io ustaški pokret i d a o je primjer svima nama, kakove ljude u ovim teškim časovima traži o d nas država, narod i Poglavnik.

. Neka bude vječna slava pu-kovniku juri vitezu Francetiću.

Dr. MILUTIN JURČIĆ.

Prodajem suha drva u zamjenu za polovna odiela i ci-pele. Upilati u nedjelju 11. travnja prije podne kod K o r a č Nikole u Novim Pavijanima kbr. 50.

( O d našeg političkog suradnika) Z a g r e b , ' početkom travnja. 1943.

Junačlvo i požrtvovnost Nje-mačke i njezinih saveznika zausta-vili su na Iztoku sovjetsku bujicu i stabilizirali frontu. Nastalo je za-tišje, ko je o b j e strane upotreblja-vaju za pribiranje pričuva, i o n e će odlučiti u odlučnom sukobu o v o g a ljeta. Sovjetfki zarobljenici,-koji su u posljednje Vrleme pali u n jemačke ruke pripoviedaju, da Sovjeti mobiliziraju jednako dje-č a k e kao i ljude u poodmaklo j dobi što znači, da već svo je veli-ke gubitke u ljudima vrlo težko nadomještavaiu. S druge sirane. Njemačka je totalnom mobilizaci-jom či tavoga naroda, Ie razumie-vanjem s kojim svi europski na-rodi pomažu njezino naoružanje, sposobna ne samo zadržali pobu-du, nego i prikupili takove pri-čuve u ljudima i tvorivu, da mo-že s pouzdanjem gledali u borbe, ko je ć e nastati čim to vremenske prilike dopusle. Njemačke podmor-nice nastavljaju nesmanjenom že-stinom pomorski rat protiv Engle-za i Amerikanaca, a njema-čka vojska stoji duž malo nć či tave europske obale od S je-vernoga Ledenoga d o Egejskoga mora na budnoj straži, spremna u svakom času odbiti navalu protiv europskoga kopna. Tuniski mosto-bran, ključ Sredozemnoga mora, stalno je u rukama osovinskih čela. Angloamerikanci nisu mogli još d o sad ostvariti ni jednu od onih svojih nada, kojima su se zanosili prigodom izkrcavanja u Africi. Na svakom boiištu nailaze Angloame-rikanci na snažan osovinski od-por, te se nigdje ne nalaze u po-ložaju, da bi makar iz daleka mo-gli računati na povol jan završetak rata.

Englezi i Amerikanci bombardiraju nezaštićene

gradove Kad ne mogu uza sve svoje

pričanje o velikoj proizvodnji rat-noga materiala i milijunskim voj -skama, koje spremaju za invaziiu u Europu, učiniti na bojnim po-ljima ništa što bi bilo spomena vriedno i što bi pokolebalo, bilo na kojem mjestu osovinsku frontu, utekli su se Angloamerikanci tero-ru i nasilju. Sustavno i bez ikak-vik razloga vojničke prirode, bom-bardiraju oni talijanske, 'francuske, belgijske i n jemačke gradove, te kod toga niti ne nastoje, da bi pogadjali vojničke cil jeve. P o stoje izjave niihovih zapovjed-nika o tom, da je cil j o v o -ga pombardiranja slomiti odpor-nost n jemačkog i tali janskog na-roda, pa tako izazvati slom iza n jemačke i talijanske fronte, ko jo j vojnički ne mogu nauditi.

Medjutim, koliko su god do-sad porušili čitave nizove stam-, benih zgrada, crkvi, muzeja i bol -

nica,. nisu ipak uza svu veliku nevolju koju su izazvali 'medju pogodjenim pučanstvom, postigli željenog cil jaj I . n jemačko i tali-jnnsko slanovničtvo podnielo je sve žrtve, ostalo je bez krova i imovine, ali nije malaksalo. Šta više, divljački su angloamerički napadaj i urodili upravo protivnim rezultatom. Narod tek sada, na-kon što ria djelu upoznaje anglo-američku politiku, djelotvorno po-dupire sva vladina nastojanja i podnosi i naiteže žrtve u cilju, da što prije i što podpanije pobiedi.

Boljševički imperializam Angloamerikanci se ne služe

medjutim samo terorom protiv Nje-mačke i Italije, nego ga na o v a j ili onai način primjenjuju i protiv drug h naroda. Protiv onih, zbog kojih tohože — Englezka i vo-di o v a j rat proti nacionalsoci jal i-sličke Njemačke i fašističke Italije. Staoovište Angloamerikanaca pre-ma malim narodima najbol je o b -jašnjava njihov savez sa Sov je t -skom Unijom, ko ja danas v e ć otvoreno traži — za slučaj po-bjede — -gospodstvo nad cielim nizom malih europskih naroda. Bol j šev ic i su p o n o v n o iztaknul i , d a bi u s luča ju s v o j e p o b j e d e zapos je l i B a l t i č k e z e m l j e .

Oni niti ne pomištjaiu na to, d a bi okupirani d i o P o l j s k e po-vratili Pol jacima, te otvoreno t r a ž e ne samo p o v r a t a k B e s a r a b i j e i: B u k o v i n e , nego i proširenje svo-ea utiecaja nad č i tav j u g o i s t o k E u r o p e . Š i o znači takav ut jeca j Sovjetske Unije pokazala je o n a godina dana, što Sli se baltičke države nalazile pod kontrolom boliševika, kada je u nekoliko mjeseci na desetke hiljada- gra-djana poubijano, Ie uništeno kul-turnih dobara, koja su ovi narodi stvarali vjekovima. Po drugoj sirani opat pokazuju Englezi i Ameri -kanci vlastitim postupcima na Bli-zom Iztoku, kako oni opet zami-šljaju slobodu malih naroda. Či -njenica je, d a kako angloamerički plutokrati, tako i boljševici idu' je-dino za svojim imperijalističkim cil jevima, te ne pokazuju ni malo razumievanja za male narode. R a -zumievanje za male narode p o -kazuje jedino njihova promičba i to samo tako dugo d o k su im oni potrebni.

Jedinstvo Europe S v e o v o dobro vide k^ko

europski, tako-- i narodi B l izoga Iztoka, te se prema tomu i opre-djeljuju. Stotine hil jada stranih radnika u Njemačkoj, pripadnika svih europskih narodnosti, dolaze dobrovol jno na rad u Njemačku sviestni, da svojom suradnjom u n jemačkom ratnom veleobrtu stu-paju u borbene redove na-strani Njemačke i novoga poredka u Europi. O v a suradnja europskih naroda, koji se na o v a j način b o -

Broj 96 "BILOGORA"

re rame o rame s Njemačkom odnosno Osovinom, najbolja je polvrda podpunoga jedinslva, ko-jim Europa gleda na- ralne ciljeve te ha opasnosti, koje joj priete sa Zapada i sa Iztoka.

Braneći se s jedne strane pro-tiv anglo američke plutokracije, a s druge strane prollv boljševizma, brane europski narodi svoju kul-turu i slobodu, ali ujedno izpovi-edaju i svoje podpuno povjerenje u vodstvo Osovine. Oni računaju s činjen !cama i zato medu njima ne nalaze nikakovog odziva an-glo-američke krugovalne emisije, o .nezadovoljstvu" europskih na-roda, te o njihovoj nanovoj borbi protiv Osovine. Europski su naro-di bili up ravo ovih dana svjedo-kom slobodnih parlamentarnih iz java, koji su provedeni u Danskoj — zemlji koja je već dvie godine pod njemačkom okupacijom. Za-pažena je i pravilno ocienjena či-njenica d a se Njemačka okupaci-paciona vlast u Danskoj nije ni-kako uplitala u pitanje danskih izbora, te je danskome narodu prepušteno d a u slobodi vrši svo-ju građansku dužnost i sam od-ređuje način, kojim će sebi osigu-rati mir i red. Ovakova se što ne može ni pomisliti na ono j strani koja stalno iztiče svoje oslobodi-lačke težnje i koja je n a v o d n o pošla i a rat zbog toga da europ-ske narode oslobodi od njemačkog ugnjetavanja. O v o je činjenica, kolu europski narodi umiju u to-liko više cieniti, što up ravo u po-sljednjim danima doživljuju zna-čajna razmimoilaženja u taboru t. zv. saveznika o budućnosti eu-ropskih naroda.

Čitava Europa vidi, d a je Englezka prepustila jedan dio Eu-rope boljševicima, dok bi drugi d io uredila ne po probitcima po-ledinih naroda , nego izključivo prema svojim imperijalističkim te-žnjama. Onako , kako bi mogla i opet — izigravajući jedan na rod protiv drugoga — vladati nad njima te ih izkorišćivati. Kao u-viek d o sada, htjela bi o v a j puta postići žr tvama malih naroda , koji su medjutim nakon posljednjih

Velika župa Bilogora Povr š ina .naše Velike župe

Bilogora iznaša 4642 km" na ko-joj živi 334.728 žitelja. Područje ove Velike župe obuhvaća sedam političko-upravnih kotara i to : Bje-lovar, Križevci, Koprivnica, Gjur-gjevac, Čazma, Garcšnica, Grubi- ' šno Polje s 52 upravne obćine te tri g r ada : Bjelovar, Križevci i Ko-privnica.

Glavne grana gospodarstva naše Velike župe jest s t o č a r s t v o i to p o redu marvogojstvo, svi-njogojstvo i peradarstvo. Ovča r -stvo i kozars tvo nije ovd je razši-reno, prem bi za manji broj ova-ca i koza pojedina domaćinstva bila prikladna.

Glavni pr-hod gospodari vuku Iz stočarstva p roda jom tovljene stoke te mlieka. Na području župe postoje tri velika mljekarska po-duzeća s kapaci tetom 2000 d o 20.OOO i to .Zdenka* u Velikim Zdencima, . l .a tea" u Bjelovaru te Martinčević u Velik, j Pisanici i vrlo mnogo malih mljekara .s ka-pacitetom d o 1.200 1 dnevno.

I z a s toča r s tva kao druga gra-na na rodno? gospodarstva p o va-žnosti dolazi r a t a r s t v o pa v i n o -g r a d a r s t v o , koje je u nekim pre-djelima dosta napredno, k a o na primjer Kalnički, vinogradi u bli-zini Bjelovara, Trojstvo te mosla-vački vinogradi. — Pče l a r s tvo se goji duže vremena te imade više naprednih pčelara i nekoliko pče-larskih podružnica i pčelarskih dru-žtava.

Na područiu župe postoje dva

izkustava i obzirom na položaj, koji se razvija na bojištima, danas dalje nego li ikada od toga, d a bi se dali p o n o v n o upregnuti u angloamerički jaram, jednako ka-ko je sada na bojištima objašnje na situacija, te je pobuda prešla u osovinske rube, i na političkom su polju jasni ciljevi i zna se, gdje je ona strana kojoj mali narod smiju povjeriti svoju budućnost.

v o ć n a ' i lozna rasadnika i to k o d : S r e d n j e g o s p o d a r s k e , š k o l e u Križevcima i Nov ig radu P o d r a v -s k o m te iedan privatni u l.ovre-čanima. R i b a r s t v o će bili jedna va-žna grana gospodarstva župe, jer na dosta velikom potezu teče Dra-va područjem župe Bilogora, a i ribom bogata Česma. Postoji više ribarskih družtava, boii nastoje ovu liepu priradnu granu promi-cati.

Š u m a r s t v o k a o grana,gospo-darstva zauzima također vidno mjesto u našoj Velikoi župi. jer šumom obrasle površine ima 141001 ha, tako d a o d p a d a na jodnog ži-telja 042 ha šumom obrasle povr-šine. Drvna masa šuma bez razli-ke dobi i sjeće zrelosti iznosi 23.460.000 m ' . Godišnji prosječni prirast iesl p o ha 3.98 m" tj. 561 5S2 m 3 godišnje, tako da čolazi na pojedinog žilelia 1,67 m" drveta. Prema tome n a š a ' j a Velika župa osrednje šumovita.

Na područiu župe postoje sli-deće indus t r i j ske g r a n e : 1 tvor-nica koze, 26 mlinarskih većih obrta , 1 1 ugljenokopa, 3 drvne ve-leindustrije, 30 manjih pilana, 14 ciglana, 4 veće mljekare i tvorni-ca suhomesnate robe i 1 tvornica keksa.

Trgovina ie na području zna-tno razvijena i ona se sada goto-v o sva nalazi u narodnim rukama. Obr l u ovo j Velikoi župi veoma je razgranat, ali uslied nestašica sirovina obseg poslovanja obrtni-ka smanjio se, na raspoložive ko-ličine sirovina i ograničio na na-ručbe.

Kućni o b r t , feii uglavnome proizvodi laneno platno, također je dob ro razvijen u ovo j Velikoj župi, te velrkim dielom pokriva potrebe seoskog žiteljstva.

Ima i nekoliko novčanih za-voda , od kojih se iztiče G r a d s k a š t ed ion ica u Bje lovaru , koja i danas uslied ratnih prilika poba-zuie dosta veliku aktivnost.

Vel ika ž u p a Bi logora s p a d a u p r o i z v o d n o p o d r u č j e , jer iz-v o z i l judsku i s točnu h r a n u , o s o b i l o ml inske p r o i z v o d e , d r v o , ml iebo , p e r a d i v o ć e . P o d r u č j e š u p e ob i lu je p r i r o d n i m I jepo ta -t a m a i pov ies tn im s t a r i nama , b o j e i m a d u č i s to p u t n i č a r s b o -pov ies tn i s n a č a j i v a ž n o s t .

Star i g r a d G j u r g j e v c u , je u najnovije vrieme popravl jen sa svojom starodrevnom kulom ried-kost je svoje vrsti. U okolici sta-rog hrvatskog grada Križevaca na-laze se razvaline u poviesli spo-minjanog Kalnik g r a d a . U blizini Garešnice nalaze se razvaline po-znatog G a r i ć g r a d a , koji još i da -nas dokazuje svojim ostatcima, d a proživio burnu prošlost, za vrie-me velikih borba hrvatskog naro-d a za svoju slobodu čast i pravo.

Sve ove vriedne starine, mo-raju privući svakog stranca i po-znavaoca te cienitelja narodnog bK'ga, koje se krije p o poviestnim starinama. 11 okolici Gjurgjcvca o d miesta Molve pa prema Klo-štru Podravskom nalaze ogromne naslage „letećeg pieska" riedkost svoje vrsti poglavito u ovim naj-plodnijim. krajevima Velike župe Bilogora. .Podravski piesci" imaju svoju posebnu floru i faunu. Pu-stoš .pieska" oživljuje liepe boro-ve šume i bagremovi nasadi.

Sama pak Bilogora svojim smještajem i bivnim predjelima, mpgla bi postati omilieno stjecište putničara p o d a v i l o zimi za vrie-me zimskih športova.

Sadašnja državna uprava nor-malnim prilikama, koje kada na-stanu, stvorit će od Velike župe Bilogora jedan od najljepših die-lova drage nam domovine Hrvat-ske, a to p o svoj gospodarskoj družtvenoj i prosvjetnoj visini na-roda ova župa u cielosli zaslužuje.

(Prema „Gospodars tvu" 1942.)

P O D L I S T A K

Iz dnevnika Milana Baćanija Pred drugu godišnjicu junačke

smrti mladoga ustaše Milana Ba-ćanija donosimo nekoliko značaj-ni!) izvadaka iz njegovog dnevni-ka i posljednjifi bilježaka iz godi-šnjaka. Posljednja rieč: „misal kao da u sebi utjelovljuje plemenitu i religijoznu dušu mladog ustaše križara, koji je bio nesamo vojnik za obranu domovine već i vojnik Kristov.

Uredničtvo.

Mjesto predgovora Nikakav naročiti d o g a d j a j nije

me pobudio da pišem o v a j dnev-

nik. Jednostavno, gledam uet ikelu ove teke i smišljam koji bi naslov dao.

Da li: „Bilježke iz hrvatskog jezika", ili „Matematika", ili . . . ne znam šta. Da : Dnevnik. Pa ma-kar on ne b io ispisan o kojekak-vim avanturama, o neshvatljivoj ljubavi, ili o što ja znam čemu, bit će bar uspomena vedrih dana . Pisat ću o d jačkom životu, kole-gama, njihovim vicevima, kolegi-cama, profesorima, pa o filmovi-ma, izletima i o svemu što 'me se ugodno i neugodno doimjje i što će mi ostati t rajno u sjećanju. Početkom školske godine 1940 41

x 16 IX 1940 Baćani Milan

U potrazi za Shakespeare-om 17 rujan 1940 Rudi i ja lunjamo Ilicom od

knjižare d o knjižare. O v e ie go-dine propisana lekitra: Drama. Tražimo p o knjižarama ne bi li gdje našli bilo šta od Shakespea-rea, Voinovića, Jurbovića, Marko-vića ili bilo šta.

Ovd ie nema, ond je presbupo, t amo rasprodano i t .d. Idemo tako snuždeni Ilicom, od jednom: „Zdra-v o Milane" 1

Okienem se: Nikec. No, ko-načno.

„Tražio sam te . na broj 21., p a su "mi rekli da tu ne stanuje nikakvi Baćani Milan."

.Jesi li bio u drugom ka tu?" Da, u drugom kalu." „A šta je pisalo na vra t ima?" .Philip st'jd. tehn."

„Ma jest drugi jkat, samo s ulične sirane, a ja sam s dvorišne."

„A tako?!" „Dobro, vidimo se sutra u

pol osam na Jelačićevom." „U redu." „Zdravo!" .Bog", i odosmo svaki na

svoju stranu. Prodjemo i Masar^kovom kraj

»Sokola«. Gužva, kakovu si više ne bih poželio. »Srkulj šestiii . . . grčba gramatibaaa . . . higijena za četvrti . . . prievod C ice rona . . . « iedan nadvibuje drugog, svaki se gura, a ne zna ni sam bamo. Pod nogama vidim b a b o se brzo botrlja dvodinarba. Nečija suha ruba ju ščepa i digne. Neba tašba me postepeno grune pod rebra. Dignem oči s onog mjesta, gdje je nestalo dvodinarhe i bjesno se

S t r a n a 3 .

Strana 4 "BILOGORA" B r o j 96.

Širom Bilogore Vrlo uspjeli ustaški

sastanak Sv. Ivan Žabno o. travnja Dne 21. prošlog mjeseca odr-

žan je ustaški sastanal: u našem selu. Sastanal) je održan u Hrvat-skom domu. Čitavo selo bilo je u zastavama. Na sastanku je govo-vorio izaslanik Glavno? Ustaškog Slana Šnidaršić, pred množtvom od 2.500 ljudi, te tabornik Duio Pavlinušić zatim Mato Salaj iz Križevaca, logornik Stjepan fištro-vić, velečastni župnik Miklaužić i logorni pobočnik Imbro Ribič Iz Križevaca. Poslije svili govora, koje je narod vrlo pažljivo saslu-šao. odpjevane su državna i usta-ška himna. Time je ovaj vrlo us pjeli sastanak završen.

Ustaški dužnostnici među hrvatskim radnicima

Vrbovec. 6. travnja Logornik Stjepan Fištrović i

pobočnik za upravu vlf. Valent Bocak i pobočnik za pripremu Imbro Ribić posjetili su u Vrbov-cu radnike tvornice Predović te sporazumno s radnicima i tvorni-čarom riešili pitanje radničkih za-ostalih izplata. Logornik Fištrović je tom prilikom stavio radnicima na srdce misao na Hrvatsku i upo-zorio ih neka ne nasjedaju huš-kačima koji ih često neopravdano huškaju protiv poslodavaca, samo da bi nastao zastoj u veleobrtnom poslovanju i da bi na taj način onda nastala i obća šteta. Radni-ci su slušali govornika s najvećom pažnjom uz veliko odobravanje te su obećali da će u buduće sve sporove s poslodavcima riešavati sporazumno. Sastanku je uz na-pred spomenute prisustvovao i tabornik iz Vrbovca Martin Rečnik te vlastnik tvornice Predović. Sa-stanak je završen klicanjem Po-glavniku i Hrvatskoj.

Izdržljivost do pobjede Vrbovečki Pavlovec 6. travnja Logornik Fištrović održao je

koncem prošlog mjeseca sastanak sa seljacima u našem selu, na ko-jem je sastanku prisutvovalo pre-ko 100 seljaka. Logornik je obja-snio seljacima položaj Nezavisne Države Hrvatske u svielu i borbu hrvatskog naroda za samoodrža-nje, te |e istaknuo da je važno Izdržali, jer konačna pobjeda nije daleko. Seljaci su primili sa zado-voljstvom razlaganje logornika Fi-šlrovlća.

Velika ustaška skupština Vrbovec 6. travnja Dne 19. ožujka održana je

velika, ustaška skupština u našem selu Kojoj je prisustvovalo preko 2C00 ljudi. Skupštinu je otvorio vrbovečki tabornik Martin Rečnik. Na skupštini su govorit Zvonko Kovačević izaslanik G. U. S., lo-gornik Stjepan Fištrović, Štefani-ja Pavlelić, logornica ženske ust. mladeži iz Križevaca i Vladislav Grozdanić, logornik mulke ust. mladeži iz Križevaca, te Mato Sa-laj. Govornici su u svojim govori-ma piikazali unutarnji i vanjski politički položaj hrvatskog naroda, te prikazali borbu hrvatskog na-roda za slobodu, koja je postignu-ta uz cienu najtežih žrtava cielog hrvatskog naroda. Narod je čestim odobravanjem, klicanjem i plje-skom pokazao svoju spremnost za rad oko uređenja naše slobod-ne domovine. Na svršetku ove vrlo uspjele skupštine narod je pun osjećaja i ljubavi pjevao dr-žavnu i ustašku himnu.

Hrvatski radnik sretan u svojoj hrvatskoj državi

Naši neprijatelji kako vanjski, Hrvatima u prošloj jugoslavenskoj državi, to mi Hrvali najbolje zna-demo, |er smo tu slobodu ljuto izhusili na svojoj vlastitoj koži, i gdje su u bivšoj Jugoslaviji bili uviek puni zatvori hrvatskih usta-ških boraca.

a napose tako unutarnji u svojoj mržnji na sve što je pravo i pošteno, na svešto je hrvatsko ubacuju svoje promičbene laži, da se oni tobože bore za narodna, radnička i seljačka oslobodilačka prava, a uništava-jući sve što je seljačko i radničko,

.pod izgovorom da tobože uništa-vaju sve što je državno, a tko je država nego li mi: narod, seljaci i radnici.

Danas je cieli hrvatski narod pa i cieli sviet upoznao djela na-ših dojučerašnjih neprijatelja, koji su nam neprijatelji još i danas pod imenom partizana i pljačkaša te bandita koji ubijaju nevine i mirne seljake i radnike.

Kako god danas naši ne prija-telji hrvatskog naroda, vodeni po židovsko- marksističkim plaćenici-ma pale naše domove, pljačkaju, muče i ubijaju nevine hrvatske si-nove i kćeri samo zato, što su Hr-vati i što poštuju svoju državu, tako su li naši neprijatelji radili i u vremenu života bivše jugosla-venske države.

Kako je nestalo jugosjavenske države, lako će isto dati Bog te će nestati za uviek i ovih njezinih ostataka tako zvan.h partizana, koji misle i žele zavadati neke bi-ednike s nekom tobožnjom naro-dnom i oslobodilačkom borbom, a kakova je ta narodna i oslobo-dilačka borba i život bio samo

I Poslovnici Električne centrale o b ć i n e grada Zagreba u B je lovaru

potrebna je jedna uredska osoba vješta u svim knjigovodstvenim, računovodstvenim i ured-skim poslovima, te strojopisu. Upućuju se sloga zanimani da predaju svoje vlastoručno pisane i podpisane molbe uz kratak opis života u prostorijama navedene poslovni-ce za vrieme uredovnih sati. U obzir dolaze osobe sa najmanje 4 razreda srednje, prvenstveno trgovačke škole.

Ponude u smislu ovog oglasa primat će se u roku od 8 dana, dok se na kasnije stigle ponude ne će uzimati nikakovog obzira.

Električna centrala obćine grada Zagreba Poslovnica Bjelovar

Svaki Hrvat i Hrvatica, kojem je mila i draga hrvatska gruda naša današnja oslobođena domo-nastojat će svaki vršiti svoju du-žnost. savjestno i marljivo, radnik i radnica u tvornici, seljak na po-lju, a činovnik u svome uredu i lime ćemo svi zajednički podpo-magati one koji se bore s puškom u ruci i koji daju svoje živote u izgradnji i učvršćenju naše drage domovine Nezavisne Države Hr-vatske, to od nas danas više nego II ikada traži naša hrvatska du-žnost. to od nas traži naša hrvat-ska sviesl, to od nas traži naš hr-vatski ponos na vlastitu državu, to od nas traži naš prvi borac 1 radnik naš dični Poglavnik dr. Ante Pavelić.

Danas mi Hrvali, radnici napose, radimo veselo i savjestno u svo-jim poduzećima, jer danas radimo samo za sebe, za svoju domovinu a ne kako smo prije radili za Ži-dove kojih danas medu nama više nema.

Danas kapital ne može više služiti pojedincima već samo za-jednici, narodu i državi. Nekada su Židovi imali i uživali svu bla-godat i bogatstva, i hrvatsko bla-go u svojim rukama, a pored njih i svoga bogatstva hrvatske zemlje hrvatski radnici, a u svojoj zemlji bili gladni, goli i bosi a većinom i bez posla.

Danas moramo svi Hrvati na-stojati i doprinašati makar i naj-manji obol i žrtve za dobro svo-ga hrvatskog naroda i Hrvatske države, i svaki onaj koji bi ostao po sirani neprijatelj je svoga hr-vatskog naroda i svoje vlastite hr-vatske države.

Ivan Grivić

okrenem sa već otvoren™ ustima da bezobraznom napadaču c d -krešem nešto onako . .

„Pardon, gosponl" začujem pospani glas, koji mi se u onaj mah učini nešto poznat. Okrenem se nekom radoznalošću i spazim Belaka, mog lanemana, Bjelovar-čanina. On se zagleda u mene.

„Šta zuriš tako?" lanem ja. Malo je šutio, a onda pospa

no propenta: „Studiram tvoju gri-masu."

»Konj jedan", pomislim u sebi, ali ga samo ljutilo pogledam. O.i se nasmije I pruži ruku:

„Zdravo, kako i i ? " „Eto,, živi se : baš sam s ko-

legom išao malo okolo da kupim neke knjige. A šta t i?"

„Svaki dan dodjem vlakom u Zagreb po knjige kolegama u Bje-

lovaru. Š :a ćeš: reži jac" U to se baš poče jed 1a gru-

pa gurati izmedju nas Rudi me pozove k izlogu, jer je unutri spa-zio neku knjigu. S a m o što sam se na čas okrenuo, već su odgurali-mog lanemana,. a da mu nisam rekao ni zdravo.

Njpokon smo naši- u nekoj maloj Iraf ci (za čudo) Shakespea-revog Korioland.

O k o pola osam vratili smo se kući.

Otčev posjet 18 srieda. Poslije podne došao j ć k me-

ni N kec. Izašli smo van. Tad se sjetim da je srieda i da tata da-nas nema službu, dakle: idemo na kolodvor. 1 zbilja. Čekamo u pe-ronskom tunelu i obojica gledamo

u putnike, koji su upravo došli. Odjednom Nikec kaže: „Eno ga I"

. G d j e ? ' „Ma ne, jedan moj kolega!" Ostao sam razočaran. Čas

zatim već se taj Nikecov kolega s njime rukovao, a ja. sam zurio u prolaznike koji su s koferima gurali na stepenice. Kad, spazim tatu. On 56 izdaleka nasnv'eši i podje prema nama. Nikec i onaj drugi se oproste i podju na jed-nu stranu, a mi na drugu Došli smo doma. Tata se odmah raspa-kira. Onda smo išli u grad po neke kn|ige za Anteka i t. d. Nave-čer je tata otišao.

Bilješke iz godišnjaka Travanj 6. nedjelja: u pol 7

prvi napadaj. Ništa. Bio kod sv. mise. U 8 uzbuna. Slušali radio

kod Križara. Naveče zamračenje. 7. ponedjeljak. U 7 uzbuna.

Bio po građu i na kolodvoru. U pol 1 2 u vlaku. Dugo Selo bom-bardirano. U pol 9 u Bjelovaru zamračenje i uzbuna.

8. utorak. Nevrieme i vjetar cieli dan. O k o podne bio na ma-gistratu. Preokret. 10S. pukovnija se vraća u Bjelovar. „ Diele. puške i municiju, došli oko 6 sati u grad. Na sajmišlu puškaranje s četnici-ma. Navečer snieg.

9. Srieda: Misal. • *

Istoga dana je Milan Baćani vršeći ustašku dužnost prinio pro-ljeće svoga života kao žrtveni dar ,ia Boga i Hrvatsku.

Broj 96 "BILOGORA" Strana 5

Povoljno stanje na bojištima

(Pr ikaz našega vo jnoga s tručnjaka)

Na Izločnom bojištu nastala je nakon velikog njemačkog uspje-ha na jušnom dlelu Ironte, nakon operativnog »čuda na Donecu« nakon pobjeda kod Harkova i uspješnog skraćivanja fronl'ne crte na srednjem bojištu, kao neka stanka. Obje se stranke priprav-ljaju sa nove podhvate, prikuplja-ju nove snage. O n e se rasnim mjerama, u prvom redu stvaranjem novih vojska pripremaju sa Od-lučni obračun, koji će se odvijati u toku ove godine. Dok se kod protivnika te priprave vode užur-bano, te novači staro i mlado, provadjaju se totalitarne miere mobilizacije njemačkog naroda metodički i po skladnom sustavu. Svaki Nlemac je sviestan, da od požrtvovnog uloga i sadnjeg po-jedinca u toj sudbonosnoj borbi ovisi njesin ishod.

Niemci uspievaju manjim f a k -tičnim podhvatima na iušnom bo-jištu osobito na sjevernom krilu ispraviti svoje pološaie. Oni stva-raju već sada preduvjete za sli-edeću navalnu akci ju. Koliko će traiati to rasdoblje, koje će pred-hoditi velikoj ljetnoj ofenzivi? To ovisi o rasnim uvjetima, u prvom redu od razvoja kod protivnika, Mi vjerujemo, da će nakou kraće stanke, predposlavivši povoljni rasvitak vremenskih prilika, sapo-čeri na važnim dielovima istočnog bojišta veći operativni podhvati, koji će biti kao neke vrsti predi-gra vel ikoj i na jodlučni jo j o fen-zivi. Slično kao i prošle godine u nvesecu svibniu. Već se sada osje-ća na njemačkoj strani priliv no-vih. snažnih pričuva, koje stupaju u borbu i samienjuju divisije, ko-jima je potreban odmor. S pous-danjem se gleda na daljnji rasvoj velikih i težkih borba, koje će se rasvijati na istočnom bojištu.

Stanje na sjeveroafričkom bojištu

Na sjeveroafričkom bojištu u-lasi bitka u Tunisu u novi stadij. General je Mojitgomerv nastavio svoju navalu na Marethovu utvr-djenu crtu, osobito na njesino za-padno krilo. Tu je on pojačanim pustinjskim zborom, bes obsira na težke žrtve pokušao zaobići desni bok te utvrdjene crte, da prodre ispod ogranaka Djebela Tabakia na sjeveroistok u pravcu E1 Ham-ma, ko je mjesto leži 30 km ju-žno od istočnog ugla jezera Dje-rida. Dakle izravno iza ledja sre-dine Marethove. linije. Tai je nje-gov udarac bio operativno vrlo opasan. Osovinske snage zausta-vile su ga odmah u početku na južnim obroncima Djebala Tebage Englezki napadaj je odbijen. Na-kon toga su u izvedbi operativne osnove osovinske snage zauzele nove postave.

Marethova crta leži izvan okvira pravog tuniskog bojišta, izbočena na jugoizlok, te se moše smatrati nekim izbočenim posta-vom, koji je Imao zadaću čim du-lje jezgru Montgomerveve vojske od prodora prema sjeveru. Ona je imala svoje slabe strane, u pr-vom redu zaog mogućnosti ugro-šavanja uzduž desnog boka, a još više zbog .ugrožavanja u ledja i u njezine stražnje' veze iz srednjeg Tunisa. Zbog toga bi bilo sasvim

Proslava 8. travnja Ministarstvo narodne prosvjete

Glavno ravnateljstvo sa promičbu ispostava u Bjelovaru priredila je dne S. travnja u s / , c na večer po-sebnu Izvedbu u spomen druge obljetnice bjelovarskog ustanka.

Izvedba ie otvorena sviranjem državne i ustaške himne. Zatim je losip Radković. stožerni odjelni upravitelj sa umieće pri stožeru muške ustaške mladeži krasnoslo-vio dvije narodne pjesme: . T o davno bješe" i .Zvonimirova la-đa". Nakon loga ie Ivan Šestak održao govor o značenju S. tra-vnja 1941. (koji govor donosimo u uvodniku našeg tjednika). Poslije govora losip Radković krasnoslo-vio je pjesmu Cvjetka Škarpe: . P o -glavniku". Sviranjem rodoljubnih koračnica završena je priredba.

Istoga dana u 7 sati na veče i državna krugovalna postaja Za-greb je izvela posebnu izvedbu o bjelovarskom ustanku pod naslo-vom .Reportaža Bjelovara".

Proglas građanstvu Gradski načelnik dr. Marko

l :abijanić isdao sliedeći proglas hrvatskom građanstvu prigodom druge obljetnice Nesavisne Države Hrvatske:

HRVATI I GRAĐANI G R A D A BJELOVARA!

Dan 10. travanj je najveći hr-vatski narodni blagdan, obljetnica uspostave Nesavisne Države Hr-vatske/godišn j ica hrvatske drža-vnosti i narodnog oslobođenja, oživolvorenje vjekovnog sna naj-boljih hrvatskih pokoljenja i uskr-snuće savjelne misli najboljih hr-vatskih div-Hrvata i div-srdaca!

Dana 10. travnja 1943. sa po-nosom, iskrenim oduševljenjem i istinskim domoljubljem slavimo drugu obljetnicu ujedinjenja sve hrvatske zemlje od Mure i Drave sve do Drine, od Dunava d o si-njeg Jadranskog mora, u kojoj slo-bodnoj našoj državi vlada samo Bog, hrvatski narod i naš dični Poglavnik!

B R A Ć O SUGRAĐANI! Grad Bjelovar je uviek živio

i os jećao samo hrvatski! Dajte za-

ispravno, da se Marethova crta s vremenom isprazni i tunisko bo-jište skrati na sjeverne mostobrane iz kojih bi se lakše zbijenim sna-gama mogao obraniti uajglavniji dio Tunisa, veliki mostobran oko Biserle i luke Tunisa, možebitno sa lukom Souse Mora se uzeli u obsir, da su Angloamerikanci i .Slobodni Praiicuzi" daleko nad-moćniji brojčano, ali i težkim rat-nim materialom i oklopljenim ko-lima. Usprkos toga uspjelo je do-

maha Vašim osjećajima prigodom proslave druge obljetnice naše ne-savisnosti, dne 10. travnja ove go-dine, sudielujle na svim svečano-stima objavljenog rasporeda našeg oslobodilačkog Ustaškog pokreta a Vaše kuće i domove okitite cvi-ećem i divnom hrvatskom troboj-kom.

Ne saboravile d a je država najveća vriednost svakoga naro-da i da se državni blagdan imade dostojno proslaviti!

Živio hrvatski narod! Živila Nezavisna Država Hrvatska!

Živio naš dični Poglavnik Dr. Ante Pavelić!

Za Poglavnika i Dom spremni!

Roditeljski sastanak naše Uzdanice

Dne 4. o. mj. održan je prvi roditeljski sastanak naše Usdanice u duoko punoj dvorani Ustaškog stožera. Na sastanku govorio je stožernik Ustaške mladeži Rudolf Srnak. Stožernik je izložio u svom govoru ulicaj obitelji, škole i or-ganizabije na odgoj naše Usda-nice, naglasivši pri tom važnost zajedničke suradnje izmediu sva ta tri odgojna čimbenika.

Govor stošernika bio je pre-kidzn pljeskom i poklicima Po-glavniku. Poslie govora izveli su pripadnici ženske i mužke Usda-nice svoj mali raspored koii ie vrlo liepo uspio. Prisutni roditelji a naročito majke bile su ganute slušajući odnoslno gledajući pri-redbu svojih dragih najmanjih, a mpoga susp radostnica sa maj-činskog oka najbolji je dokas da je priredba zaista uspjela.

Dobar uzpjeh priredbe pospje-šila je svojim radom Vlasta \Vag-ner, pripadnica U. Starčevićeve mladeži, koja si je dala ozbiljnog truda izvježbavajući i spremajući Uzdanicu za dotični nastup. Pje-vanjem Ustaške himne završena je ova liepa priredba.

S luša j te sutra u 11'30 sati SIMU S K E N D Ž I Ć A i MIJ IĆ P E R U k o -ji ć e V a m odpjevat i n e k o l i k o

liepih p jesama.

sad Osovini ne samo odbiti Mont-gomerya, koji je mnogo žrtvovao d a uspije svojim bočnim napa-dajem, već i američku vojsku ge-nerala Claika uzduž važnih ope-rativnih pravaca preko Makna-ssia na istok i sjnvcrnijc u pravcu prema Kairouanu. Osovini je us-pjelo zapriečili napredovanje An-gloamerikaca uzduž glavnih na-valnih pravaca, koji vode želje-znicama i cestama srednjeg Tuni-sa na more.

Stanovi za djelatne državne službenike

Upozoruju se svi zanimani koji iz bilo kojih razloga do sad nijesu prijavili raspoložive prosto-rije za smještanje djelatnih držav-nih službenika i djelatnih pripad-nika oružanih snaga, da to učine o d m a h. Prijave se primaju utor-kom, četvrtkom i subotom u sobi broj 8 I. kal od 1 0 - 1 2 sati prije podne.

, Podjcdno se upozoruje gra-đanstvo da je zabranjena svaka posebnička raspoložba sa stano-vima mimo stanbenog odsjeka gradskog poglavarstva, te da će se protiv svakoga koji propusti dužnost prijavili raspoložive pro-storije ili bi raspolagao sa slan-benim prostorijama mimo stanbe-nog odsjeka postupati po posto-jećim sakonskim propisima.

Iz Obskrbnog ureda: VAŽNA O B A V I E S T

Gradjanstvo koje podiže kod trgovaca šećer može podići od 12. o. mi. dalje ulje na onaj broj osoba koliko posjeduje iskasnica sa šećer i to '/, dcl po osobi finog i ' / , dcl. bučnog ulja. O d o v e raspodjelbe isključeni su čla-novi Nabavljačke sadruge, kon-zumne zadruge željezničara, te domobranske osobe sa članovima porodica, koji se obskrbljuiu kod domobransko obskrbnog skladišta.

Moli se gradjanstvo da pro-dulji svoje potrošačke iskasnice za- god. 1943, jer ni jedna iskas-nica koia ne bude nanovo potvr-djena do 1. svibnja 1943 ne će više vriediti. Na svakoj produlje-noj (vidiranoj) iskaznici na pred-njoj strani: „Vidilo gradsko po-glavarstvo".

Iznajmljuje se lokal moderni, na ženskom tržištu od 1. svibnja.

Upitati u knjižari Škalec.

Prodajem kuću sa ' 1 ral zemlje u Cugovcu 15 minuta od stanice Gradec ra-di bolesti i starosti. Upitati kod Tumpe kOvača u Cugovcu.

strana 6 "BILOGORA"

Obvezatno izdavanje računa po porezovnicima tecivarine

i družlvenog poreza. Prema izmjeni pristojba na

račune k a o i na sve isprave ko je zamjenjuju račune plaća se bil je-govina: preko 100 d o 500 Kn S Kn preko 500 d o 1.000 Kn 3 Kn preko 1.000 d o 0 , 5 % ali ne manje od 5 kuna.

Računi d o 100 kuna, s lobod-ni su od biljegovine.

V a ž n o je znati, da se pod računom razumicva i svaka druga izprava, koja zamjenjuje račune, dakle i t. zv. »nota« ili bilo što pod kakvim drugim nazivom, sa-mo a k o predstavlja račun.

Vrlo je važna i nova odred-ba prema kojo j su svi porezovni-ci tecivarine i družtvenog poreza dužni uvjek prilikom predaje robe ili obavl jenog posla obvezatno izdavati račun.

Napominje se, da se i na iz-nose manje od 100 Kuna, mora izdati račun, s a m o takav ne mora bili bil jegovan.

Upozoravaju se svi obveznici tecivarine, dakle svi trgovci, obrt-nici, t rgovačko poduzeća, pripad-nici svih slobodnih zvanja, k a o odvjetnici, liečnici i t. d. jednom riečju svi oni koji plaćaju leeiva-rinu, da su dužni izdavali račune,

Kada obveznici tecivarine iz-daju potvrde o primitku naknade za prodanu robu 1. j. namire, ne moraiu više takove biliegovali sa . ' / ,% od nijedne primljene nakna-de, nego se i takove potvrde bi-Ijeguju k a o i računi p o ,T. br. 34.

Na izvadke iz tekućih računa plaća se bil jegovina od 10 Kn.

Na knjižice, u koje trgovci ili obrtnici pojedinim osobama upi-su!u robu, koju su im odpremili ili izda'i plaća se godišnje 20 Kn.

Za neizdavanje računa uobće, zatim za neplaćenu, nedovoljno plaćenu ili nepropisno plaćenu bi-

Ijegovlnu iz o v o g tarifnog broja, kazna je dcseleroslrufci iznos bilje-govine.

Za kaznu radi neizdavanja računa odgovara izdavatelj raču-na, a u ostalim slučajevima soli-darno izdatnik i posjednik računa.

Napominje se, da Ministarstvo Državne Riznice, odjel za državne prihode, može velikim trgovačRim i obrtnim poduzećima, k a o i po-duzećima (trgovcima na malo) ko ja vode knjigu prometa, na te-melju njihove obrazložene i pro-pisno bil jegovane molbe dozvolili da mogu u ime biljegovine iz T. br. 34 platiti b o r c e m svakog mje-seca iznos od 0 03\i u gotovom novcu od c je lokupnog promela u dotičnom mjesecu.

Iz Obskrbnog ureda Izgubljena je potrošačka izkaznica broj 33 V. Sr. na ime Horvat Dragutin.

Nadalje razne doznake i l o : Doznaka za kruh brašno za

dvic osobe br. 1 7 0 ' R na ime R o -puš Ruža.

Doznaka za kruh-brašno za jednu osobu br. 2 4 2 ' B na ime Barča (osip.

Doznaka za petrolei br. 678 na ime Leffler Lovro Male Sre-dice kbr. 23.

Doznaka za netrolei br. 1 0 2 1 na ime Habek Đuro V> like Sre-dice kbr. 60.

Moli se nalaznik da ih preda ovom uredu, a gg. trgovci i pe-kari da pripaze na nepovlastno podizanje brašnakruha o d n o s i o pelroleja i to pri jave ovom uredu.

14 dana nakon o v o g oglasa gube izgubljene izkaznice odnosno njihovi brojevi svoju vriednost, te se kod opravdanja zalihe ne će uzeti u obzir.

Obsfcrbni ured gradskog poglavarstva u Bjelovaru

U Tunisu zarobljeni amerikanski vojnici ( ES )

Zanatlijska štedna i kreditna zadruga s. o . u Bjelovaru

Poziv U smislu § 23 zadružnih pravila, pozivaiu se članovi Za-

natlijske štedne i kreditne zadruge s o. j. u Bjelovaru, da iz-vole prisustvovali redovitoj glavnoj godišnjoj skupštini, koja će se održati u nedjelju dne 1S. travnja 1943. god. u 3 sala poslije podne u prostorijama Obrtne komore izpostave za ve-liku župu Bilogora u Bjelovaru sa sliedećim dnevnim redom:

1. Pozdrav predsjednika i ustanovljenje broja prisutnih č lanova. 2. Izbor zapisničara i dvoj ice ovjerovilel ja zapisnika. 3. Izvještaj upravnog odbora o radu Zadruge u 1942. god. 4. Izvještaj nadzornog odbora u 1942. god. 5. Čilanie zak/iuč-nih računa. 6. Čitanje revizijskog izvještaja. 7. Zaključak o upo-trebi poslovnog viška. S. Odrješnica upravnom i nadzornom odboru, 9. Popuna upravnog i nadzornog odbora. 10. Odre-djivanje, najviše svote d o koje se Zadruga može zadužiti, naj-više svote navjere ko ja se može dati pojedinom zadrugaru, ukupne svote (iložaka i šlednje koje zadruga može primiti. 11. Priedlozi, molbe i žalbe.

Priedlozi, molbe i žalbe trebaju biti predani, najmanje 8 dana prije zasjedanja skupštine, upravne m odboru zadruge

A k o u zakazano vrieme ne bude prisutan dovoljan broj č lanova da se mogu stvarali pravovaljani zaključci skupština ć e se u smislu § 28 zadružnih pravila odtžati jedan sat kasni-je bez obzira na broj prisutnih zastupanih članova.

Upravni odbor

RAČUN RAZMJERE Zanntlliske Štedne 1 kreditne zadruge S O. |. a Bjelovaru

DNE 31. PROSINCA 1942. DUGU1E P O T R A Ž U I E

Blagajna Kn 116.56920 Gradska štedionica B j e l o v a r . „ 1,693.I79'37 Zajmovi 1,075 3 0 0 6 3 Tekući računi 91 I . 153S2 Savez zanatlijskih zadruga Zagreb . 200 — Namještaj 1.— Prelazne stavke . . . . 91.085,69

Štedna kola 6. štedno ko lo . 1S7 6S0 — 7. . 261.705 — S. . 303.480'—

9. „ „ . S23.S60'— 976.725 —

Uložci na ulož. knjige . . . 1,624.190 75 Tekući računi 9 4 9 3 0 3 1 9 Rn. Zadružnih udjela . . . S S 3 6 ' 3 0 Rn. neizplaćenih uplata na dos. kola 1S300 '— Rn. prelaznih kamata na štedna kola 60.973'39

Vjerovnici 577"35 Prelazne stavke . . . . 37 .4S2S0 Rn. Redovitih pričuva . 134917 10

, Kn 3.SS7.4S9.71 3 ,S2 : .305SS Dobitak u 1942. god. 7 6 ' 8 5 s ?

Kn 3 .SS74S971 3 .8S74S971

RAČUN RAZHODA I PRIHODA DUGUJE P O T R A Ž U I E

6S.097.91 Kamati Stanarina Uredske potrebštine Poštarina Različiti troškovi Beriva . K a m a t i 1 . . Zateznina

Dobitak u 1942. god.

Kn 1 .200 — 4.S26'—

160'— 7.517 — 36.000 —

193.08S74 S 9 6 ' —

Kn 117.S0091 193.9S4 74 Kn 76.183S3

Kn 193.98474 193.98474

Vlastnik i izdavač: I Z P O S T A V A G L A V N O G R A V N A T E L J S T V A ZA P R O M I Č B U . — Glavni i odgovorni urednik: IVAN Š E S T A K , Ulica 8. travnjsa V41 br. 8/1. T i sak S T J E P K O S K A L E C , B J E L O V A R . — Za liskaru o d ( o v a r a S t j e p k o Škalec , Pogiavnikovltrg 17. - CIENA L I S T U : Pojedini b r o j 3 Kn., četvrtgodišnja

predpiaia 3 6 Kn., polugodišnja 7 2 Kn. , a godišnja 144 K n .

Broj 96