NICCOLO MACHIAVELLI VLADAR

NICCOLO MACHIAVELLI VLADARKAKO ITATI VLADARA DAMIR GRUBIA01. U koje knjige spada Vladar Niccola Machiavellia?

Vladar spada u one knjige koje su oblikovale ljudski um kroz stoljea

02. Kada i gdje je napisan Vladar?

Niccolo Machiavelli, tajnik Firentinske republike, sa propau republike povukao se na selo i posvetio knjigama, te je 1513. godine, u renesansnoj Firenci napisan Vladar, koji je objavljen tek 1534. godine, nakon smrti njegova autora

03. Kakvo je bilo Mussolinijevo vienje Machiavellija?

zamoljen od strane Sveuiita u Bologni, da napie neki tekst, kako bi zadovoljio uvijete da dobije doktorat, Mussolini je napiso kratak spis o Vladaru, u kojemu je ponudio svoje vienje Machiavellija kao teoretiara sile i domoljuba koji je pod svaku cijenu htio uspostaviti jedinstvenu i jaku Italiju ovakvo vienje Machiavellija, znailo je falsificirati ga i prikazati ga kao ideologa talijanskog faizma

Sveuilite u Bologni nije dodjelilo doktorat Musoliniju

04. Kako Spinoza i Roussou gledaju na Vladara?

oni u Vladaru vide ili ele vidjeti skrivene poruke i pripisuju njegovom autoru veu lukavost namjera nego to on to zasluuje

Machiavellijev vladar je knjiga republikanaca kae Roussou u Drutvenom ugovoru i Spinoza je mislio slino: Moda je Machiavelli htio pokazati da se slobodno mnotvo mora pod svaku cijenu uvati od toga da svoj spas povjeri jednom jedinom ovjeku

1. OKOLNOSTI U KOJIMA JE NASTAO MACHIAVELLIJEV VLADAR01. Gdje je nastao Mach. Vladar?

Mach, Vladar nastao je u osami San Casciana, malog mjesta udaljenog 30tak km od Firence, kamo se Mach. povukao na obiteljsko imanje nakon propasti Firentinske republike

Firentinska republika do tada je bila jedan od najprosperitetnijih gradova-drava u Italiji

Firenca je u jednom trenutku bila kreditor mnogih europskih monarhija, meu njima Francuske i Engleske

02. Zahvaljujui emu je Firenca uspjela postii ugled?

Firenca je bila mala drava, ali je zahvaljujui ravnotei sila uspjela postii veliki ugled i postati znaajan politiki faktor na politikoj sceni

03. Kakvo je bilo unutarnje ustrojstvo Firence?

na unutarnjem planu Firenca je razvila visok stupanj demokracije, to se tada zvalo: narodna vladavina na vlasti su se izmjenjivali Firentinski graani, birani izvlaenjem imena iz konih torbi, tako da se na vlasti izmjenjivao veliki broj graana iz svih slojeva

04. to je dovelo do uruavanja zlatnog doba Firence?

zlatno doba Firence bilo je u vrijeme Mach. na zalasku, te su se poele pokazivati prve pukotine u republikanskom i demokratskom sistemu, koje su i dovele do unutarnjeg uruavanja

te su se pukotine ogledale u: a) neefikasnosti rada institucija republikanskog sustava, b) u sporosti politikog odluivanja, c) u brojnim kompromisima i nedoreenostima, d) u velikim unutarnjim napetostima i sukobima

to je omoguilo vanjskom neprijatelju, francuskoj vojsci pod zapovjednitvom kralja Krala VIII, da zada Firntinskoj republici smrtni udarac

05. Koje su bile institucije Firentinske republike?

institucije drave esto su se mjenjale:

u doba vrhunca demokratske vlasti, Veliko vijee republike-grada, brojalo je ak 5 000 lanova, a paralelno je radilo 100tinjak veih i manjih vijea

mandat svih vijea varirao je, no najkrae mandate imali su izabranici u najviim tijelima lanovi gradske vlade Priori, da bi se time izbjegla mogunost korupcije

o svakoj prijavi za korupciju, posebno povjerenstvo je bilo duno provesti istragu

06. Na koju dunost je bio izabran Mach.?

Mach. je bio izabran na dunost Tajnika Druge Firentinske kancelarije, to bi odgovaralo poslovima glavnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova i obrane

Mach. je bio uzoran dravni inovnik, pravi civil servant, to podrazumijeva sluenje ne samo dravi, ve javnosti uope

07. Koje godine francuske trupe ulaze u Firencu?

godine 1512. u Firencu ulaze francuske trupe, a sa njima i bivi gospodari Firence Mediejci08. Kakav oblik vlasti se uspostavio pod vladavinom Mediejaca?

pod vladavinom Mediejaca uspostavio se monarhijski oblik kneevine, na elu sa pripadnicima mediejske dinastije

Mach. gubi svoje mjesto u dravnoj upravi, biva zatoen, nakon muenja i tamnice prognan na svoje imanje

09. to je bila politika za Mach.?

za Mach. politika nije bila puko obavljanje jedne profesije, ve vie od toga ( prava ivotna vokacija: a) politika kao artikulacija i sukob interesa, b) politika kao ravnotea sila i umjee pronalaenja zajednikog, cjelovitog interesa kroz neprestalno usklaivanje interesa, neprestalno pregovaranje i uvjeravanje10. to je politika u to doba u Firenci?

politika u to doba je vie od tehnike vlasti: ona je istovremeno i tehne i poiesis, ona je umijee voenja drave

11. Kako se Mach. odnosio prema Mediejcima?

Mach. ne pokazuje nikakav otpor protiv Mediejaca, koji su ga otjerali sa njegovog mjesta

u takvim okolnostima nastaje Vladar

on tu knjiicu podastire kao svoj najdragocijeniji dar, koji e omoguiti Lorenzu Mediiju, da u kratko vrijeme pronikne u ono do ega je Mach. doao tijekom mnogo godina

12. Kako je Mach. nazvao prvotno svoje djelo Vladar?

O monarhijama tako je Mach. prvotno nazvao svoje djelo, kojemu je kasnije, nakon autorove smrti priiven naziv: Vladar

13. Postavlja se pitanje: nije li se Mach. ovim djelom htio dodvoriti monicima, da bi uao u njihovu slubu, kako mu imputiraju mnogi kritiari i protivnici?

on to nije uinio, tim vie to je u svojem djelu ostao doljsedan sebi, i vrlo kritian prema obitelji Medii, i nigdje nije svoju misao prilagoavao iz pragmatinih razloga

14. Je li se ostvarila Mach. elja da Vladar bude prihvaen kao vrijedan poklon iskustva?

Mach. elja, da primatelj njegova poklona, prihvati njegovo iskustvo i znanje, i da ga iskoristi u dravnoj slubi, nije se ispunila

15. Koja ostala poznata djela je napisao Mach.?

Mach. je postao poznat po drugim djelima:

1. Rasprave o prvih deset knjiga Tita Livija to je njegovo glavno djelo, posveeno republikanskim oblicima vladavine

2. Umijee ratovanja3. Firentinska povijest4. Mandragola i Clizia komedije

stoga e se Mach. u jednom pismu potpisati kao tragiar, komiar i povjesniar:

tragiar po tome to se elio aktivno baviti politikom, ne kao igra u borbi za vlast nego kao analitiar, a u tome nije uspio

komiar kao zabavlja, jer je njegovo djelo Mandragola, doivjela velik uspjeh u Firenci i izvan nje

povjesniar, kao autor glasovite Firentinske povijesti16. Kada umire Mach.?

Mach. umire 21. lipnja 1527. godine

nakon njegove smrti definitivno propada Firentinska republika, a Mediejci se ustoliuju kao prva vladarska dinastija

17. Koji trend zamjenjuje povijesnu epohu talijanskih gradova-drava?

povijesnu epohu talijanskih gradova-drava, zamjenjuje trend uspostave monarhija, kneevina, ili vojvodstva, pod protektoratom svjetskog monika francuskog kralja, pape ili njemakog cara

preostala je jedino Mletaka republika, ali ona nije demokratska u onom smislu u kojemu je to bila Firenca

u Veneciji vlast je bila koncentrirana u rukama duda, kneza i uskih upravnih tijela

18. Za Mach. kaemo da je teoretiar kojeg oblika vladavine?

Mach. je svojim ukupnim djelom bio teoretiar republikanske vladavine

Vladar nije samo knjiga o monarhijama i vladaru i njegovoj vlasti

ona predstavlja pokuaj da se vladara nagovori, da u svojoj vladavini se kosristi metodama pridobivanja graana, jer niti jedan vladar ne moe opstati bez svojih podanika

zato i vladar mora nauiti dravniko umijee - a to e najbolje nauiti ako se koristi strunim znanjem onih koji su se politikom bavili osobno ili su prouavali djela politikih mislilaca

tako i ovjek kae Mach.: ako hoe da dobro upozna narav puka, mora biti vladar, a ako hoe da upozna narav vladara, mora biti puanin19. U emu se slae veina Mach. interpretata?

veina Mach. interpretata slae se da je Mach. politolog, dapae prvi moderni politolog

on je savreni analitiar politike, kako unutarnje, tako i vanjske

20. Kako je Mach. doao do svojih ocjena i zakljuaka?

Mach. je do svojih ocjena i zakljuaka doao empirijskim putem: Ne poznajem to to Aristotel govori o dravama

ve i zbog te njegove izjave, njega ne moemo svrstati u politike filozofe, ve emo radije rei da je on politiki mislilac, jedan od otaca moderne politologije

2. TIPOVI MONARHIJA (KNEEVINA) I ULOGA VLADARA01. Kojim pitanjem zapoinje Vladar?

Vladar zapoinje pitanjem Koliko ima monarhija?

sinonim za monarhiju jest kneevina, za razliku od kraljevstva francuskog ili engleskog ili carstva njemakog

02. Kojom metodom Mach. prilazi analizi tipova kneevina/monarhija?

analizi tipova kneevina/monarhija, Mach. prilazi svojom dilematskom konstrukcijom ili-ili: tako su sve drave i svi oblici vladavine ili republike ili kneevine/monarhije kneevine mogu biti: 1. nasljedne ili 2. nove nove kneevine su: 1. ili posve nove ili 2. su kao dijelovi pripojene postojeim nasljednim kneevinama

tako steene vladavine naviknute su ivjeti ili pod vladarom ili u slobodi, a osvajaju se ili tuim ili vlastitim orujem, ili sreom ili vrlinom

03. Tko je prigovorio takvom Mach. uvoenju u sredinja pitanja rasprave?

ovom Mach. uvoenju u sredinja pitanja rasprave, prigovorio je kralj Fridrik Pruski, smatrajui da bi Mach. bolje uinio da je istraio podrijetlo vladara, nego izvor njihove vlasti

04. Koja su tri legitimna naela da se zagospodari nekom zemljom prema Fridriku Pruskom?

prem Fridriku, samo su tri legitimna naela da se zagospodari nekom zemljom:

1. nasljedstvom

2. izborom

3. osvajanjem ili otimanjem od neprijatelja u pravednome ratu

time je Fridrik pokazao da je ve na samome poetku pogreno shvatio Mach. osnovnu namjeru

05. Kojemu obliku kneevina se posveuje Mach.?

Mach. se ostavlja bilo kakve rasprave o republikama, jer je o njima ve dovoljno raspravljao, i okree se kneevinama, i to ne nasljednima, koje je mnogo lake sauvati, nego novima

06. Prema Mach. kakve su nasljedne vladavine?

nasljedne vladavine su stabilnije, pa se vladar mora samo potruditi da potuje poredak te se prilagoava nepogodama koje s vremenom dolaze

nasljedni vladari su omiljeni u narodu jer je narod na njih ve naviknut

07. Kakve kneevine razlikuje Mach.?

Mach. razlikuje mjeanu kneevinu, koja ima zajedniki nazivnik i obiaje, od onog tipa kneevine kojoj nedostaju slinosti (to podrazumijeva osvajanje tuih teritorija)08. Kakav je Mach. pogled na ujedinjenje Italije?

on smatra da se ujedinjenje provedeno u Francuskoj, moe ostavriti i u Italiji u nizu etapa, pod vodstvom sposobnog vladara

doputa mogunost da to ujedinjenje ostvari tui vladar

09. Sa ime mora zavriti osvajanje teritorija?

osvajanje teritorija mora zavriti sa uspostavljanjem organizirane politike vlasti u kolonijama

za razliku od Rima, koji se toga pridravao, Mach. navodi Luja XII. koji je poinio 5 kljunih pogreaka, koje su ga stajale uspjeha:

1. unitio je slabije velikae, i time se liio podrke podanika, jer je ak i uz najjau vojsku, vladaru uvijek potrebna sklonost puanstva podanika

2. pridonio je jaanju pape

3. doveo je u Italiju mona stranca panjokskog kralja

4. nije se nastanio u Italiji

5. nije osnovao svoje kolonije, a to znai da nije reformirao vlast tako da ona postane ovisna o njegovoj vlasti

Mac. je doao do zakljuka da se Francuzi ne razumiji u dravnike poslove, a to je po njemu, navii oblik razboritosti

10. to je potrebno u dravnim poslovima?

u dravnim poslovima je potrebna dalekovidnost u dravnim stvarima, a ona je obiljeje razborita ovjeka, jer samo tako on moe doskoiti nevoljama, oekivanima i neoekivanima

11. to Mach. poruuje vladaru, koji eli odigarti ulogu osloboditelja i ujedinitelja?

Mach. poruuje vladaru, koji eli odigrati ulogu osloboditelja i ujedinitelja, da mora biti kadar predvidjeti razvoj dogaaja prije ostalih mudraci se pouzdaju u konvencionalnu mudrost, a dravnik se mora pouzdati u razboritost i vrlinu

12. U koja tri tipa se mogu podjeliti kneevine?

kneevine se mogu podjeliti u tri tipa:

1. autokratske apsolutne, poput orijentalnih

2. feudalne poput europskih

3. graanske civilna monarhija/kneevina

13. Koja od ova tri tipa kneevina/monarhija je nestabilniji i zato?

feudalne monarhije mnogo su nestabilnije po vanjskoj formi nego monolitne apsolutne monarhije feudalnu kneevinu lake je osvojiti jer se moe iskoristiti faktor unutarnjih podjela i suprostavljenih interesa, ali ju je tee zadrati jer su velikai lako potkupljivi te e se uvijek nai nezadovoljnika i ljudi eljnih promjena

kod apsolutne monarhije je drugaije, jer nju je tee osvojiti, ali sobzirom na to da je temelj vlasti ui, osvajau ne preostaje nitko drugi koga bi se trebao bojati, jer nitko drugi nema ugleda u narodu

14. Kako Mach. gleda na graanske tj. civilne monarhije?

on na civilne monarhije (graanske kneevine), gleda kao na najciviliziraniji oblik vlasti, koji po svojoj vrijednosti gotovo dostie vrlinu republikanskog modela

15. Koja tema dominira u prvom djelu Vladara?

u prvom dijelu Vladara domininira tema kako osvojiti i podvrgnuti osvojene drave

u sreditu rasprave nalazi se i tema o slobodi i njezinom odnosu prema dravnom poretku

16. Koja tri naina da se zadre nove drave (navikle ivjeti po svojim zakonima i u slobodi)?

kada se osvajaju nove drave, navikle ivjeti po svojim zakonima i u slkobodi, tri su naina da se zadre u svojoj vlasti:

1. unititi ih

2. vladar se u njima treba nastaniti, te tako sa svojim podanicima dijeliti dobro i zlo

3. ostaviti postojee zakone, a vlast u njima svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine, tj. uspostavljanje neke vrste meritokratske vlasti (uspostava nove vladajue klase, u kojoj dominiraju bogati graani) iji se interes podudara sa interesom drave da jaa, napreduje i razuvija se

17. to je praksa pokazala u odravanju vlasti u novim dravama?

praksa je pokazala, da ta tri naina odravanja vlasti u novim dravama ne funkcioniraju, te se sve svodi na klasini Machiavellijevski dilematski binom: osvojene slobodne drave treba ili unititi, ili e te slobodne drave unititi svojeg novog vladara

drava ima uvijek elju za slobodom i starim poretkom

18. Nespojivost koja dva naela izbija iz prethodnog ulomka?

iz prethodnog ulomka izbija nespojivost dva naela: osvajanja i slobode tj. slobodne drave, i zbog toga je novi vladar suoen sa paradoksalnom alternativom: ili mora osvojenu dravu uniititi, ili se u njoj nastaniti, i odigrati ulogu ustavnog monarha, potujui stare zakone i prilagoavajui im se to znai da se vladar mora pokoravati dostignutom stupnju slobode

19. O emu ovoisi uspjeh osnivaa jedne drave?

uspjeh osnivaa jedne drave ovisi o fortuni, koja se tumai kao stjecaj povoljnih okolnosti

Mach. konstantira da osnivai drave moraju posjedovati iznimne vrline i da su uspjeli samo oni koji su se oslanjali na vlastitu vrlinu, i tu vrlinu podupirali silom

Mach. navodi negativan primjer Giroloma Savonarole, koji nije uspio osnovati novi poredak, jer se nije oslanjao na silu kada mu je mnotvo prestalo vjerovati, on nije imao naina da one koji su mu vjerovali, uzdri u vjeri20. Kakav je Mach. stav prema starim drutvenim okvirima?

Mach. polae veliko znaenje na prekid sa starim drutvenim okvirima

nema stvari na koju se tee odvaiti nego to je uvoenje novih uredaba, tj. osnivanje novih politikih institucija, donoenje novih zakona, a to znai promjenu poretka

osniva svakog novog poretka, uvijek nailazi na otpor branitelja starog poretka

kao pozitivan primjer navodi Hijerona Sirakukog, koji je postao vladar u Sirakuzi, potom je ukinuo staru vojsku, uspostavio novu, odbacio stara prijateljstva i sklopio nova ( tako je uloio mnogo truda u zadobivanje vlasti, ali vrlo malo u njezino uzdravanje21. to spada u najkontraverzniji dio Mach. politike teorije?

u najkontraverzniji dio Mach. politike teorije spada njegovo razumjevanje uloge novog vladara

22. Koja dva vladara Mach. obrauje kao primjere prototipa novog vladara?

kao prototip novog vladara, Mach. obrauje primjere dva suvremena vladara: Franceska Sforze i Cesarea Borgie dok je Sforza postao vladar svojom iznimnom vrlinom i nakon velikih napora, ali je nakon toga vladao u mir i sa malo truda, Borgia je postao vladar zahvaljujui okolnostima, i unato svojoj razboritosti i sposobnosti, izgubio je vlast jer nije postupao do kraja u skladu sa zahtjevima vladarskog umijea

23. to kod Mach. upuuje na njegovo naturalistiko shvaanje drave?

Mach. smatra da drave, poput biljaka u svijetu prirode, propadaju kad se brzo razviju a nemaju korijena

ta izjava upuuje na njegovo naturalistiko razumjevanje drave, a esta usporedba sa svijetom prirodnih znanosti i medicine temelj je Mach. znanstvenog pristupa tako smatra Olschi24. Koji je glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji?

glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji, jest taj to je on lokalnom stanovnitvu omoguio sigurnost trita, imovine i trgovine, a time i prosperitet, uz pravnu sigurnost koja nije postojala u feudlanoj monarhiji

njegova analiza Borgie nije nije niti psiholoki niti subjektivno utemeljena, ve se moe govoriti o pokuaju ocjene efikasnosti vladanja sa stajalita opeg dobra cijele politike zajednice

25. Koje su karakteristike nove monarhije tj. nove vladavine?

iz prethodnog odlomka se moe zakljuiti, kako su karakteristike nove monarhije, tj. nove vladavine sljedee:

1. da svojim podanicima osiguravaju pravnu sigurnost

2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx sigurnost imovine

3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx ekonomski prosperitet

time podanici drave postaju graani

26. Kako se gleda na novog vladara u novim monarhijama?

novi je vladar reformator dravnog poretka u smjeru ostvarenja graanskog drutva

27. Koju kvalitetu, pored razboritosti i vrline, posjeduje Mach. vladar?

Mach. vladar, pored razboritosti i vrline, posjeduje posebnu nadarenost, kojom uspjeva ugrabiti najvie od fortune tj. mogue prigode koja se vladaru prua kao rezultat stjecanja povoljnih okolnosti28. to mora osjetiti novi vladar?

novi vladar mora osjetiti duh vremena, te na optimalan nain pomiriti interese vladanja sa interesima podanika-graana

29. Koji je glavni kriterij vladavine novog vladara?

novi vladar mora vladati u interesu podanika, a ne u osobnom interesu, ili pak da bi zadrao osvojenu ili steenu vlast to je glavni kriterij vladavine

30. Kako Mach. gleda na vlast?

vlast, prema Mach., nije cilj nego sredstvo

tu navodi primjer Borgie, kojeg ocjenjuje prema nainu na koji on upotrebljava vlast kao sredstvo u ostvarenju cilja

premda je Mach. svijestan da Borgie ne moe biti popularan vladar, pripisuje mu visok cilj, a taj cilj je osnivanje novog poretka, nove drave koja mora zadovoljiti pretpostavke to su Borginu vladavinu uinile pozitivnom: pravnu sigurnost graana i nepovredivost imovine graana, nasuprot korumpiranosti javnih inovnika i samovolji feudalaca

Mach. stoga istie Borgiu kao uzor u kojega se treba ugledati svaki novi vladar

31. to je izazvalo brojne polemike meu makijavelolozima?

Mach. oito idealiziranje Cesare Borgie izazvalo je mnoge polemike meu makijavelolozima oito je Mach. precjenio visoki cilj kojemu je Borgie teio; tonije je da je ovaj htio osvojiti cijelu Italiju i ujediniti je u jedinstvenu dravu, koju bi suporstavio novim nacionalnim monarhijama panjolskoj i Francuskoj

32. Mach. je vidio u Borgiu izvod nove monarhije koju je on prieljkivao, oemu je zapravo rije?

Borgie je novi vladar koji je izvod nove monarhije, koju prieljkuje Mach. a koja e se ostvariti u Europi kao ustavna monarhija ali tek etiri stoljea nakon Mach.

_______________________________Crkvene drave____________________________________

33. Svoje razmatranje o tipovima monarhije Mach. zakljuuje kojom neobinom vrstom?

svoje razmatranje tipova monarhija Mach. zakljuuje jednom neobinom vrstom crkvenim dravama34. Koju dravu spominje kao primjer crkvene drave?

Mach. spomine samo papinsku dravu kao primjer crkvene drave, premda su mogle biti spomenute i pojedine njemake kneevine (npr. u Salzburgu je salzburki biskup vladao kao biskup i kao svjetovni vladar)

35. Do kakvog je zakljuka, u svezi sa papinskom dravom doao Mach.?

Mach. ne moe izbjei zakljuak da je Papinska drava dola do takve svjetovne moi da je se sada boji i francuski kralj

36. to je paraliziralo vanjsku agresivnost papinske drave?

talijanski monici koristili su se unutarnjim razmiricama u Papinskoj dravi, sukobom izmeu dviju monih obitelji, Orsini i Colonna, iji je rivalitet paralizirao vanjsku agresivnost Papinske drave

37. Zbog ega je stagnirala Papinska drava sve do pojave Aleksandra VI. Borgie?

sve do pojave Aleksandra VI. Borgie papinska drava je stagnirala iz dva razloga:

1. zahvaljujui ve spomenutoj unutarnjoj paralizi

2. zbog razmjerno brzih smjena papa (u prosjeku su pape vladale po 10tak godina)

38. to naposljetku zakljuuje Mach. o crkvenim monarhijama?

Mach. zakljuuje kako su crkvene monarhije samo jedan od oblika monarhije koji ne zasluuje posebnu pozornost, jer one pripadaju prolosti, budui da su suprostavljene svakom obliku slobodnog ivota

to je ujedno i njegov doprinos kritici teokracije, za koju se papinska vlast htjela izdavati

3. TEORIJE GRAANSKE MONARHIJE01. Prema Mach. kako vladari mogu doi na vlast? prema Mach. vladari mogu doi na prijestolje raznim sredstvima pomou podlosti, niskosti, i zlodjela no takve su vladavine nestalne

02. Na emu novi vladar mora temeljiti svoju vlast?

novi vladar mora svoju vlast temeljiti na konsenzusu podanika

najbolje i za vladara i za vladavinu (dakle dravu), a to znai i za njezine podanike, jest da vladar postane vladarom potporom graana

03. Koji pojam Mach. uvodi u analizu?

razmatrajui drugu mogunost dolaska vladara na vlast, osim silom, Mach. uvodi u analizu pojam graanski vladar (vladar-graanin)

na taj nain Mach. suprostavlja graanskog vladara, vladaru, koji je na vlast doao nasiljem

04. Koje dvije vrste morala razlikuje Mach.?

Mach. je prvi teoretiar koji razlikuje dvije vrste morala:

1. moral pojedinca

2. moral zajednice

05. O emu Mach. uporno odbija raspravljati?

Mach. uporno odbija raspravljati o stvarima kakve bi one trebale biti, i inzistira na raspravi o stvarima kakve one jesu

06. Primjer koje monarhije zauzima sredinje mjesto u Vladaru?

primjer francuske monarhije zauzima sredinje mjesto u Vladaru, kao model njegova poimanja drave

07. Koji oblik vladavine je najblii najviem obliku drutvenog ureenja slobodnom drutvu - ?

oblik graanske vladavine/monarhije, je od svih oblika monarhije najblii najviem obliku drutvenog ureenja to ga Mach. poima, a to je slobodno drutvo

08. Koje su dvije razliite vrste tenji u svakoj dravi?

Mach. polazi od dvije razliite vrste tenji to postoje u svakoj dravi:

1. narod nee da njime vladaju velikai i ugnjetavaju ga

2. velikai ele vladati narodom i ugnjetavati ga

09. Koje tri posljedice po dravu izbijaju, kao rezultat dimametralno suprostavljenih nastojanja, dviju razliitih tenji?

iz dijametralno suprostavljenih nastojanja ostvaruju se u dravama jedna od triju moguih posljedica:

1. tiranija

2. sloboda (demokracija)

3. anarhija (rasputenost)

10. S kojim pojom je istoznaan pojam slobode tj. demokracije?

pojam slobode tj. demokracije istiznaan je sa pojmom republika

11. Koja je glavna karakteristika republike po Mach.?

prema Mach. glavna karakteristika republike je postojanje slobodnih ustanova, koje omoguuju slobodan nain ivota

12. Kako Mach. upotrebljava pojam slobode?

pojam slobode Mac. upotrebljava kao sinonim za dravno ureenje, a ne u smislu slobode pojedinaca Slobodna moe biti zajednica, a ako je ona slobodna, tada su slobodni pojedinci - to je krajnja konsekvencija Mach. politikog miljenja

13. Prema Skinneru, to je republika za Mach.?

Skinner dri da je za Mach. republika sustav slobodnih institucija, koji svojim graanima omoguuje sudjelovanje u javnom ivotu

14. Tko je graanski vladar?

graanski vladar je onaj koji se uspeo na vlast ili uz pomo velikaa ili uz pomo naroda

pod velikaima se ovdje ne misli na feudalnu vlastelu, ve na optimate, na sam vrh socijalne strukture, koja se sastoji od bive vlastele i bogatog graanstva

15. to je sa vladarom koji se domogao vlasti zahvaljujui pomoi velikaa?

ako se vladar domogao vlasti uz pomo velikaa, biti e mu tee odrati se na vlasti, a ako je na vlast doao uz pomo naroda, tada je njegova vladavina vra i stabilnija

velikai se ne mogu zadovoljiti na astan nain, ne nanosei drugima nepravde, a narod moe

16. Kao posljedica ega nastaje graanska vladavina?

graanska vladavina nastaje kao posljedica ravnotee razliitih tenji u drutvu, koje su rezultat razliitog drutvenog poloaja klasa i slojeva, kojima Mach. kasnije pridaje naziv frakcije i stranke17. to je potrebno da bi se dolo do poretka kao to je graanska drava?

da bi se dolo do poretka koji se naziva graanska drava potrebno je specifian stjecaj okolnosti, koje Mach. naziva sretna lukavost

18. U emu se prepoznaje Mach. svojevrsni populizam?

Mach. svojevrsni populizam se prepoznaje u njegovom kategorikom odbacivanju poslovice da zida na pjesku onaj koji se oslanja na narod

graanski poredak moe doi u opasnost ako se vladar ne oslanja na narod, ve samo na magistrate, koji ga mogu lako smjeniti sa vlasti

19. Kako glasi Mach. psihologija masa?

Mach. izvodi svoju analizu psihologije masa: u mirnodopskom stanju, svatko je spreman umrijeti za njega (vladara) kad je smrt daleko, no u nevolji, kad su dravi graani potrebni, onda ih ona malo nalazi

Mach. zakljuuje kako razborit vladar mora smisliti takav nain vladanja, da njegovi graani uvijek osjeaju potrebu za njim i za dravom, pa e mu uvijek biti vjerni

20. Koju ideju je anticipirao Mach. u prethodnom odlomku?

u prethodnom odlomku Mach. je anticipirao ideju ustavne monarhije poruka novome vladaru jest da moe opstati samo kao ustavni vladar, oslonjen na narodne interese i na njihovo zadovoljavanje21. to Mach. podrazumijeva pod narodom?

pod narodom on ipak ne podrazumijeva neizdiferenciranu masu plebs ve ga shvaa kao sitnu i srednju borghesiju u pojam naroda obuhvaa sve one koji ne pripadaju vladajuem sloju, drutvenoj eliti

budui da postoji sukob glavnih drutvenih klasa, velikaa, kojih je tenja da vladaju i borghesie (ovdje nazvana popolo), koja bi eljela da ivi normalno, u situaciji konflikta mogua su samo dva puta: ili republika (to znai pobjedu borghesije) ili pobjeda oligarhije (tiranija malobrojnih)

izmeu te dvije krajnosti je model civilne monarhije, izgraen na nesigurnoj ravnotei susprostavljenih klasa

23. Kako Gramschi gleda na Mach. Vladara? za Gramschija je Vladar prije svega politiki manifest graanske klase, ono to je Marx bio za proletarijat, to je Mach. za graansku klasu ideolog njezinih interesa

24. Kako Mach. gleda na rairenu poast korupcije?

Mach. se ini da je korupcija dovela do sutona republikanske svijesti, i naruila ravnoteu socijalnih snaga u tolikoj mjeri da je mogue pribjei samo ljutom lijeku, a to znai autoritetu kneza, tj. monarha

takav e monarh kao svoju prvu zadau, potraiti saveznitvo irokih slojeva borghesije, koji su ire povezani sa plebsom i masama

morat e uspostaviti takvu ravnoteu interesa da u njoj prevladava interes naroda, i da se iz te fuzije interesa naroda i vladara stvori nova drava civilna monarhija25. Koja je Mach. neumoljiva utilitarna logika?

Mach. neumoljiva utilitarna logika:

dobro je ono to je korisno, a korisno je za politiku zajednicu da se interesi veine, i to kreativne veine, potuju i utjelovljuju u razboritom vladaru, koji zna da njegova vlast nije od Boga ve rezultat sukladnosti interesa

26. Kako se moe zadovoljiti narod?

zadovoljiti narod znai uspostaviti takav poredak i donijeti takve zakone u kojima se utjelovljuje njegova mo, a istovremeno i opa sigurnost svih graana

27. to Mach. model vladavine eli pomiriti?

Mach. model vladavine pokuava pomiriti prednosti republikanskog ureenja, i njegovo utemeljenje u narodu, s institucijama monarhije, ali ne sa apsolutnom vlasti monarha, ve sa onom vlau koja potuje interese irih slojeva

28. Svoje razmatranje o civilnoj monarhiji, Mach. zakljuuje procjenjujui njezinu sposobnost opstanka meu drugim dravama, to joj je potrebno?

1. vladaru je potrebno povjerenje ljudi, tj. graana, poduprto oruijem i utvrdama

2. vladaru je potrebna dobro opremljena vojska za voenje bitaka

3. vladaru su potrebne utvrde za voenje obrambenog rata

29. Premda je za svoj model civilne monarhije krenuo od Francuske, kojem modelu se okree Mach.?

premda je za svoj model civilne monarhije krenuo od Francuske, Mach. se okree njemakom iskustvu i primjeru

on sa simpatijama gleda na sustav njemakih gradova, koji uivaju velike slobode i dobro su opskrbljeni za sluaj ratovanja, a malo ovise o sredinjoj carskoj vlasti

valja naglasiti znaenje koje se pridaje u takvim gradovima, vojnim vjebama i zakonodavstvu, koje omoguuje takvu simbiozu gradskog ivota i aktivne obrane

30. Na koju spoznaju je reducirano razmatranje njemakog primjera?

razmatranje njemakog primjera je reducirano na spoznaju da je najvaniji element u obrani jedne drave njezin narod, stoga je najbolja obrane te drave povjerenje i potovanje tog naroda, tj. zajednitvo interesa takvo zajednitvo interesa je temelj civilne monarhije

4. UPORABA I TEHNOLOGIJA SILE01. emu je posveena velika pozornost u Vladaru?

ulozi sile u odravanju i obrani drave posveena je velika pozornost u Vladaru

ta se sila izjednauje sa vojnom silom koja brani monarhiju, tj. dravni poredak od vanjskog neprijatelja, ali i unutarnjih opasnosti

02. to su glavni temelji svake drave?

kao to je ve ranije ustvrdio, glavni temelji svake drave jesu dobra vojska i dobri zakoni

dobra vojska je ona koja se temelji na vrstoj disciplini, dobroj podjeli dunosti, ija su pravila postupanja dobra i pravina, i koja vojuje za vlastitu dravu dakle iji su pripadnici visoko motivirani jer su istodobno graani svoje drave

03. Po emu je Mach. prvi mislilac novog vijeka?

Mach. je prvi mislilac novog vijeka koji je postavio na svoje mjesto pravo i zakone, uoivi da bez sile koja ih osnauje, zakoni ne ispunjavaju svoju svrhu

stoga upuuje na meuovisnost zakona i sile kao temelja dobre vladavine

Mach. je otiao ak i predaleko u svome zakljuivanju, te je doao do zakljuka da e dobra vojska dovesti automatski do dobrih zakona

04. Koje tipove vojska razlikuje Mach.?

Mach. razlikuje razne tipove vojski kojima vladar brani svoje svoju dravu, dakle svoju vlast:

1. vlastitom

2. plaenikom (najamnom)

3. pomonom

4. mjeovitom

05. Koje tipove vojske Mach. odbacuje kao beskorisne?

Mach. odbacuje plaeniku (najamniku) i pomonu vojsku kao beskorisne

glavni je uzrok propasti Italije njezino dugogodinje oslanjanje na plaenike vojske06. Koja je osnovna slabost talijanske kondotijerske/plaenike vojske?

osnovna slabost talijanske kondotijerske vojske jest u tome to stupaju u najam as kod jednog, as kod drugog vladara

pojedini vladari ak su se vie bojali vlastitih kondotijera nego neprijatelja, jer su ih kondotijeri esto znali ucjenjivati i koristiti se raznim unutarnjim razmiricama, da bi svrgnuli vlast koja ih je unajmila, i zavladali posjedom tj. gradom-dravom

tako je htio postupiti i kondotijer Paolo Vitelli ali je bio razotkriven, i ba je Mach. bio pobornik njegova drakonskog kanjavanja

07. Prema Mach. koja je vojska gora od plaenike vojske?

od plaenikih vojski postoje i gore pomone vojske koje vladar pozove u pomo i obranu

pomona vojska moe gotovo uvijek postati tetna za onoga tko ju pozove: Bude li poraena, uniten si, pobijedi li, u njezinoj si vlasti08. Na koju vojsku se mora oslanjati raborit vladar?

razborit vladar mora uvijek izbjegavati plaenike i pomone vojske, te se oslanjati iskljuivo na vlastitu vojsku

Razborit vladar, radije e izgubiti bitku sa svojom vojskom, nego li pobjediti sa tuom, jer nee smatrati pravom pobjedom onu koju je postigao tuim orujem

u prilog takvom zakljuku Mach. navodi primjer Firentinaca koji su pozvali Francuze u pomo pri osvajanju Pise i umalo stradali od njih (Mac. je sam morao poi na bojno polje kod Pise i traiti od francuskih vojnika da oslobode firentinske povjerenike, koje su zarobile francuske trupe nezadovoljne svojom plaom) tu je i primjer Bizantskog cara koji je pozvao u pomo turske trupe, a te se nisu htijele vie maknuti s njegove zemlje

09. Koji je Mach. zakljuak u svezi sa vojskama?

Mach. zakljuak je da niti jedna zemlja nije sigurna bez vlastite vojske, sastavljene od podanika, graana ili drugih ljudi ovisnih o vladaru

uzor, kako jedna monarhija mora urediti vlastitu vojsku, nalazi Mach. u primjerima Cesare Borghia, Hijerona Sirakuanina, Davida, i Karla VIII10. Koji je pouak za vladara koji se eli latiti reforme politikog poretka i na koji nain se moe taj vladar pri tome osloniti na silu?

Mach. odgovor je da vladar koji hoe osvojiti vlast, odrati se na vlasti i proiriti je, mora imati vlastitu vojsku, sastavljenu od vlastitih graana to znai uspostaviti motiviranu vojsku graana, koja ne titi samo njega nego i poredak u kojemu vladar potuje njihove interese

11. Prema Mach. sa ime je povezano odravanje vlasti?

prema Mach. odravanje vlasti bitno je povezano sa njezinim proirivanjem to moe dovesti do ocjene o osvajakoj prirodi same vlasti

12. Do koje spoznaje o politici dolazi Mach.?

Mach. dolazi do spoznaje o dinamici politike, za razliku od njegovih suvremenika Castiglionea, Guiccikardinija i Vettorija, koji politiku shvaaju kao stanje, a ne kao dinamiki proces

13. emu se mora posvetiti vladar koji eli odrati vlast?

vladar koji eli odrati vlast, mora se posvetiti umijeu ratovanja, prouavanju vojnih pravila, i disciplini

14. Kakve je naravi sila koja odrava republiku?

za razliku od monarhijskog poretka, sila koja odrava republiku druge je naravi: ta je sila takoer materijalna, ali se ne identificira samo sa vojskom ve je izraena u obliku interesa graana

15. Koji je jedini djelotvoran nain uspostavljanja novog poretka?

jedini djelotvoran nain uspostavljanja novog poretka jest zadobiti naklonost graana, to znai zadovoljiti njihove interese, ali to nije mogue ako se taj pokuaj ne potkrijepi stvaranjem takve institucije graanskog drutva koja e biti oruani jamac reforme, a to je oruana milicija

16. Kako se mora pripremati vladar da bi postao vian vojnom umijeu?

da bi postao vian vojnom umijeu, vladar se mora pripremiti:

1. dranjem vojske u pripravnosti,

2. vojnim vjebama,

3. primjenom strategije i taktike koju je najbolje vjebati u lovu

17. Mach. ne svodi umijee vladara samo na vojno umijee, to jo mora initi vladar?

vladar mora itiati i prouavati dijela velikih ljudi povijesni uzori su duhovna hrana za vladara, za razliku od klasine politike misli koja dri da je duhovna hrana za vladara politika filozofija, a ne povijest

Mach. voli primjere jakih linosti vladara i vojskovoa i na njima gradi osobnu kulturu vladara; tu su izmeuostaloga Aleksandar veliki (oponaao je Ahileja), Cezar (oponaao je Aleksandra Velikog), Scipion Afriki (oponaao je cara Kira)

18. Koje dvije reforme istodobno mora provoditi razobit vladar?

vojna reforma bez drutvene reforme je besmislena

meusobna isprepletenost i meuovisnost tih vidova politike reforme upuuje na to da meu njima nema odnosa nadreenosti, ve ta reforma mora biti istodobna19. Kako Mach. naziva vjetinu i marljivost?

Mach. sjedinjuje vjetinu i marljivost, koje on naziva industria i kapital

20. Tko je prvi uoio znaaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojom faktoru?

znaaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojnom faktoru prvi je uoio otac moderne teorije ratovanja Karl von Clausewitz5. KARIZMA VLADARA I ZAKONITOSTI POLITIKE01. Zato Mach. kritizira humaniste?

on za njih kae da nisu shvatili da je nain na koji se ivi toliko dalek od naina na koji bi valjalo ivjeti

otrica kritike uperena je na njegove prethodnike i suvremenike

02. Na koga nalikuje Mach. ovjek?

Mach. ovjek je nalik na konkretnog ovjeka koji se nalazi u vrtologu jedne kontroverzne epohe, razapet izmeu visokih ambicija i nedaa, sjaja i bijede, bogatstva i rasipnitva njegov ovjek nije pripadnik aristokracije, koju Mach. prezire i smatra ju opasnim elementom drutva

njegov ovjek je bankar, trgovac kondotijer, vladar koji silom osvaja vlast i grevito se bori da ju zadri

02. O kojoj istini Mach. eli raspravljati?

Mach. eli raspravljati samo o onome to je zaista istina, a ona je okantna: Vladar koji eli odrati se na vlasti, nuno mora nauiti da ne bude dobar, pa se toga drati ili od toga odstupati, ve prema potrebi03. to znai biti dobar, a to ne biti dobar?

Mach. nastoji na primjerima pokazati koji su to antipodi dobrog odnosno nedobrog:

1. krtost ( dareljivost

2. grabeljivost ( velikodunost

3. okrutnost ( milosre

4. vjerolomstvo ( vjernost

5. plaljivost ( sranost

6. podmuklost ( iskrenost

7. bezbonitvo ( pobonost

bilo bi idealno kada bi se u vladaru stekla sva svojstva za koja se smatra da su dobra

ali u praksi, jedan ovjek ne moe imati sva dobra svojstva, niti ih se u cjelosti pridravati

04. to revolucionarno je ustvrdio Mach.?

Mach. je ustvrdio neto to je gotovo revolucionarno: pojavnost i stvarnost ne moraju se uvijek slagati

pojave se temelje na povrnom promatranju stvari, ali ako idemo za time da pokuamo iza fasade razotkriti uzrono-posljedini lanac, tada emo vidjeti da se prava stvarnost razlikuje od pojavnosti

zato moemo razmijeti kada kae za Cesarea Borgea da je okrutan ovjek, ali da je ta njegova okrutnost, sredila Romanju, ujedinila, primirila i vratila vjeru

05. to je sa osobinama dareljivosti i krtosti tj. tedljivosti kod vladara?

dareljivost je pozitivna osobina, ali kod vladara ona ima suprotno znaenje;

da bi vladar bio dareljiv mora potroiti svoj imetak, a to e ga dovesti do toga da postupno raspie izvanredne poreze, zbog ega e ga podanici zamrziti

stoga se vladar ne smije osvrtati ako ga nazivaju krcem: primjer je francuski kralj Luj XII. koji je stalno vodio ratove a da pri tome nije podanike posebno opteretio dodatnim porezima

vladar mora biti dareljiv samo kada se bori za vlast, pa time ljude pridobiva za sebe, ali kada je na vlasti, dareljivost si moe priutiti samo onaj vladar koji ivi od pljake, pljena i nameta dakle onaj koji rukuje tuim novcem nuno mora biti rasipan jer ga inae vojnici ne bi sljedili

tako krtost u funkciji vlasti, odnosno drave, postaje vrlina, koju podanici vie cijene

06. Tko je dao najcjelovitiji tretman teme okrutnost-blagost?

Seneka je u svojem djelu O milosru dao najcjelovitiji tretman teme: okrutnost blagost

vladar koji je milosrdan uvijek e pokazivati okljevanje u otrom kanjavanju podanika, ali e ipak na to biti prisiljen

okrutnost prema podaniku proizalzi iz njegaova loeg djelovanja prema drugim podanicima

07. Kakav je stav Mach. prema okrutnosti?

Mach. smatra da se od okrutnosti ne smije suzdrati onaj vladar koji hoe svoje podanike odrati u jedinstvu i odanosti

08. Kakav pojam pravde ima u vidu Mach.?

Mach. ima u vidu jedinstveni pojam pravde: kada je rije o kaznama, on se zalae za drakonsko kanjavanje, ali nikad kao svrhu samome sebi, ve u funkciji uvoenja jedinstva i vjere

09. Na temelju ega Mach. daje svoju analizu ljudske prirode?

svoju analizu ljudske prirode, Mach. daje na temelju svojeg praktinog iskustva, koje pretvara u ope pravilo

on konstantira kako su ljudi opaki jer su previe zaokupljeni vlastitim interesom vlastiti interes je jai od ljubavi jer ljudi bre zaboravljaju smrt oevu, nego li gubitak imanja

zato vladar ne smije posegnuti za imutkom svojih graana jer e tako navui na sebe mrnju

stoga vladaru ne preostaje nita drugo nego da vlada pomou straha i to straha od kazne

10. Prema Mach. na to vladar nikako ne moe raunati?

u trostupanjskoj gradaciji reakcije graana na vladarevu vlast: mrnja starh ljubav za Mach. je jasno da vladar nikako ne moe raunati na ljubav graana

vlast je nasilje, osim kada je legitimirana konsenzusom zajednice

vladar koji nema iza sebe konsenzus zajednice, moe raunati jedino na strah od kazne, kako bi odrao poredak i vjeru

6. TEHNIKA BORBE ZA VLAST01. Koja dva naina borbe postoje u politici? u politici postoje dva naina borbe: zakonima i silom

prvi je svojstven ovjeku, drugi ivotinjama

kada je rije o ivotinjama, i ovjekovoj potrebi da se slui njihovim svojstvima, tada Mach. preuzima Ciceronovu fascinaciju lisicom i lavom, iznesenu u Dunostima

02. Prema Mach. koje karakteristike ivotinja mora imati vladar?

vladar mora imati obje karakteristike spomentuih ivotinja: lukavost lisice i snagu lava

tu Mach. nastoji dokazat kako sila nije dovoljna, i kako oni koji podravaju samo lava, ne razumiju se u vladarsku vjetinu

03. Prema Mach. da li se vladar mora drati dane rijei?

prema Mach. vladar se ne mora drati zadane rijei, ako je to na njegovu tetu, i to je jo vanije, ako prestanu vrijediti razlozi koji su ga naveli da dade to obeanje

04. Vjetini koje ivotinje se priklanja Mach.?

Mach. se priklanja vjetini lisice tko se bolje znao sluiti lisijim svojstvima, bolje je proao

05. Kako je Mach. doao do ovih svojih spoznaja?

do ovih spoznaja Mach. je doao na praktian nain, u prvom redu kroz diplomatsku aktivnost u slubi Firentinske republike

06. Koja je osnovna abeceda diplomatskog uspjeha prema Mach.?

prema Mach. u svijetu diplomacije (a i ratovanja, do ega je renesansna diplomacija najee vodila), prikrivanje namjera, je osnovna abeceda diplomatskog uspojeha

07. Kako je Mach. kao diplomatski teoteriar ocjenio politiku?

moe se rei da je Mach, prenosei svoja praktina iskustva s podruja diplomacije i ratovanja na podruje politike, ocjenio politiku kao nastavak ratovanja, samo drugim sredstvima sredstvima lisice08. Da li vladar smije otvoreno priznati da ima lisija svojstva?

vladar ne smije otvoreno priznati da ima lisija svojstva i da se njima slui

on mora znati prikriti ta svojstva, znati pretvarati se i skrivati svoje misli i namjere

svjestan toga da vjetina prekrivanja i pretvaranja nisu prihvatljive sa moralnog stajalita, priroda je politike takva, da vladar, eli li se odrati na vlasti, mora javno priznati kako se pridrava opeprihvaenih standarda, ali u praksi mora znati odstupiti od njih

09. to je Mach. prije Hobbesa otkrio?

Mach. je prije Hobbesa otkrio da u politici vlada rat svih protiv sviju

10. Kojih 5 ljudsih vrlina nabraja Mach?

Mach. nabraja 5 ljudskih vrlina:

1. milosre

2. vjernost

3. iskrenost

4. ovjenost

5. pobonost

11. U kakvom je odnosu vladar sa svojim podanicima?

vladar je u stalnom ratu sa svojim podanicima, tj. graanima

sobzirom nato da su ljudi openito loi, razumljivo je da e oni teiti da proire polje realizacije svojih interesa, i onda kada se ti interesi sukobljavaju s interesima drugih sugraana

vladaru ne preostaje nita drugo nego da pribjegne istim metodama borbe, nastojei pri tome da svojeg protivnika nadvlada u razboritosti, to je Mach. sinonim za posjedovanje mudrosti

12. Kakvo je prirodno stanje kod Mach.?

prirodno stanje kod Mach. je dungla u kojoj vlada zakon jaega jedino drava moe prisiliti pojedinca na zajedniki ivot koji se izgrauje djelovanjem zakona

zakoni djelovanja u politici razlikuju se od zakona djelovanja pojedinaca

drava i narod drugaije se ponaaju od pojedinaca

13. to je izazvalo najeu osudu Mach.?

najeu osudu Mach. izazvalo je njegovo savjetovanje vladaru koji mora uspostaviti legitimitet, da pazi na to da pobjeuje i da odri dravu u tom sluaju sredstva e se smatrati asna i svatko e ih hvaliti

ovaj ulomak asocira na Mach. zloglasnu maksimu: cilj opravdava sredstvo

14. Tko su malobrojni, u koje se ubraja i Mach. koji razumiju sutinu politike?

samo malobrojni, a Mach. se tu ubraja, razumiju sutinu politike, a to su politolozi, nositelji vrline razboritosti

15. Po emu se politolozi razlikuju od Platonovih filozofa?

politologe, od Platonovih filozofa, razlikuje samo karakter njihova znanja, do kojeg su mogli doi samo empirijskom spoznajom, koja je osnovna metoda spoznaje u politici

16. U emu se oituje dvojna priroda politike?

priroda politike je dvojna, u njoj se isprepleu pojavnost i sutina, krajnje svrhe i sredstva kojima se dolazi do njih, sila i razum, iri interesi podanika i ui interesi vladara

u te zamke dualizma politike upada i sam Mac. time to omoguava potpuno izvrtanje svoje misli

7. SVOJSTVA VLADARA I BORBA ZA VLAST01. Koja manje vana svojstva vladar posjeduje?

meu manje vanim svojstvima koja vladar posjeduje jest sposobnost da se izbjegne mrnja i prezir02. Kakva aktivnost je vladanje?

vladanje, za Mach., je aktivnost koja ne moe zadovoljiti itavu zajednicu univerzalitet ljudi

to proistie iz injenice, da taj univerzalitet ljudi ine razliite skupine ljudi, koji imaju razliite interese, iz kojih se stvaraju razliita raspoloenja

03. Koja je stoga Mach. poruka vladaru?

Mach. poruuje vladaru da se mora, prije svega potruditi da ga ne mrze svi, a ako to ne moe postii, tada pod svaku cijenu mora izbjei mrnju onih stalea koji su moniji

razborit vladar mora znati procjeniti mo stalea u dravi u kojoj vlada

jedini sigurni nain da se izbjegne mrnja cijele zajednice jest da se vladar kloni pljakanja i otimanja imovine graana i podanika: privatno vlasnitvo je sveto i nedodirljivo

04. Koja je najbolja zatita od unutarnjeg neprijatelja, kojeg Mach. uvodi u ovo poglavlje?

najbolja zatita protiv unutarnjeg neprijatelja je naklonost puka

05. Tko je unutarnji neprijatelj prema Mach.?

prema Mach. unutarnji neprijatelj nije, kao u totalitarnim reimima, onaj tko se ne slae i osporava monopol vlasti, ve onaj iji su interesi ugroeni (i to konkretni materijalni interesi) vladar e izbjei unutarnjeg neprijatelja ako uspje ostvariti da nebude niti prezren niti omraen

prezir podanika vladar moe izbjei tako da u graanskim stvarima njegova presuda bude neopoziva

06. Kako Mach. gleda na tiraniju?

Mach. kao tiraniju vidi onaj sustav vladavine, u kojemu nema pravne sigurnosti vlasnitva

tu se opet vraamo na primjer Cesarea Borgea, koji je, unato brutalnosti, pokazao da zna potivati privatno vlasnitvo, te je postigao da narod bude njime zadovoljan

07. Reeno je da je zadovoljstvo podanika najbolja brana od unutarnjeg neprijatelja, ali postavlja se pitanje koga treba zadovoljiti nakon to se zadovolji graanski stale, tj. graanstvo?

nakon to se zadovolji graanski stale tj. graanstvo treba voditi rauna o nezadovoljstvu velikaa

razboriti vladari paze da velikae ne dovedu do oaja

08. Zato vladar mora poraditi na imageu?

vladar mora poraditi na imageu

vladar koji se pridrava svojih zadaa, to nije dovoljno jamstvo, jer njegove dobre nakane mogu biti i drugaije prikazane

tu Mach. uoava mo i znaenje politike propagande, koja e tek u 20. stoljeu ui u kategorijalni aparat politike znanosti

09. Ve je navedeno da Mach. hvali primjer francuske monarhije, koja spada meu dobro sreene i upravljanje drave, gdje postoji mnogo dobrih zakona, koji tite slobodu i sigurnost, ne samo kraljeva nego i naroda. Koju instituciju francuske monarhije Mach. posebno hvali?

Mach. hvali institucije francuske monarhije i posebno istie parlament, koji je obuzdao feudalne monike i time zatitio narod uz parlament, postavljena je institucija treeg tijela kome je zadaa da dri velikae na uzdi i zatiuje nie stalee

zadaa treeg stalea je da se konfrontira sa aristokracijom i time omogui kralju da se oslobodi tereta neposredne represije nad feudalcima

10. Iz prethodnog navedenog poglavlja, mogue je izvesti zakljuak, da je Mach. pristaa kojeg sustava?

Mach. nam se otkriva kao odluni pristaa podjele vlasti i sustava check and balance, koji je postao glavna okosnica amerike demokracije

zbog toga su ga mnogi pokuali dovesti u izvarnu vezu sa amerikom revolucijom

11. ime je ograniena vladareva mo?

vladareva mo ograniena je zakonima, koji propisuju pravo graana i ograniavaju kraljevu samovolju

stalna revizija i prilagoavanje zakona izaziva dobre posljedice u Francuskoj

12. Koji je drugi kontraverzni Mach. zakljuak?

Mach. drugi kontraverzni zakljuaj je njegova tvrdnja da vladar na sebe navlai mrnju kako dobrim tako i opakim djelima, stoga eli li zadrati vlast, eto je prisiljen da ne bude dobar ovdje je rije o tome na koji se sloj oslanja vlast vladara ako je taj sloj iskvaren, onda se dobrim djelima prema tom sloju izaziva negativna reakcija drugih slojeva

13. Koje dvije dimenzije vlasti razlikuje Mach.?

Mach. jasno razlikuje dvije dimenzije vlasti:

1. zauzimanje vlasti

2. odravanje vlasti

14. XX. poglavlje uvodi nas u raspravu, naizgled tehnikog pitanja, jesu li tvrave to ih vladari podiu, korisne ili tetne?

prema srednjevjekovnoj tradiciji ratovanja, openito se smatralo da su tvrave strateki punktovi u obrani

klasina vojna doktrina vjerovala je u mo tvrava i smatrala nemoguu kontrolu teritorija bez mree utvrda

15. Koji je Mach. razlog odbacivanja tvrava kao uporita u vojnoj strategiji?

Mach. ne odbacuje tvrave zbog njihove slabosti spram topnikog djelovanja, ve zbog sasvim drugog razloga:

za njega su tvrave simboli apsolutne sigurnosti vladara u odravanju vlasti one su izvor lane sigurnosti jer ga navode, da se uzda u tehnika sredstva ratovanja, a ne druge faktore ratne sree

16. Gdje valja potraiti klju za razumjevanje Mach. odnosa prema tvravama?

klju za razumjevanje Mach. odnosa prema tvravama valja potraiti u njegovim ranijim obrazloenjima: najbolja ti je tvrava ako te narod ne mrzi. Ako te narod mrzi, nee te spasiti niti jedna tvrava17. Kada su tvrave korisne, a kada ne?

korisnost ili nekorisnost tvrava zavisi o okolnostima: ako je neprijatelj vanjski, tvrave su korisne, ali ako je neprijatelj unutarnji, tvrave ne pomau

o tome najbolje govori suvremeni primjeri: Caterini Sforza tvrave su jednom pomogle, kada se spasila bjegom nakon pogibije mua, ali drugi puta kada ju je napao Cesare Borega, i kada su se njezini podanici udruili sa napadaem, slabo su joj pomogle

zakljuak je jasan: po nju bi bilo mnogo bolje da ju narod nije mrzio, nego to je imala tvrave

18. Koje pravilo naposljetku Mach. donosi?

naposljetku Mach. donosi ope pravilo: pohvaliti e svakoga tko bude gradio tvrave, ali i onoga tko ne bude gradio; meutim pokuditi u svakoga, koji uzdajui se u tvrave, ne bude dovljno rauna vodio o tome da ga narod mrzi19. Metafora za to su Mach. posluile tvrave?

tvrave su Mach. posluile kao metafora za narodni konsenzus, koji je osnovna pretpostavka vladareve monarhijske vlasti

20. Koje 4 dileme su je iznio Mach. u ovom poglavlju, a koje su karakteristine za nove vladare tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima?

Mach. u ovom poglavlju iznosi 4 dileme koje su karakteristine za nove vladare tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima:

1. prvo je pitanje za vladara, je li bolje razoruati stanovnitvo osvojene drave ili ne

2. drugo je pitanje, moe li vladar nove drave, imati povjerenja u nove podanike, koji su mu pomogli zavladati ili u one koji su ostali vjerni svome legitimnom vladaru i pruili otpor

3. tree je pitanje, je li bolje za vladara jedinstvo ili animozitet meu podanicima

4. etvrto pitanje je, je li bolje za vladara poticati stranaku borbu protiv samoga sebe, ili se u svakom sluaju mora oslanjati na one privrene u odgovoru na prvo pitanje, Mach. navodi kako vladar, u novosteenoj dravi, mora naoruati podanike da izbjegne mogui oslonac na plaeniku vojsku i da potakne svijest graana o obrani svoje drave

ali kada je rije o osvajanju nove drave i njjezinom pripojenju staroj, tada je potrebno podanike te drave razoruati, s iznimkom onog dijela stanovnitva, koji se stavio na stranu vladara

u odgovoru na drugo pitanje, Mach. navodi da oni koji su se vladaru pridruili iz svojih sebinih interesa nee biti zadovoljeni, jer je princip njihova zadovoljavanja vladavina bezakonja, tj. vladavina njihovog osobnog ili grupnog interesa, stoga vladar mora zazirati od motiva onih koji su mu pomogli

lake je vladaru stei prijateljstvo onih ljudi, koji su prije bili zadovoljni prijanjom dravom

u odgovoru na tree pitanje, Mach napominje da nesuglasice nisu nikada nikome pomogle, te stoga poticanje nesuglasica od strane vladara, vodi ka sigurnoj propasti

u odgovoru na etvrto pitanje, Mach. dosee vrhunac svoje dijalektike paradoksa: sobzirom na to da se vladari proslavljaju svaladavajui tekoe i zapreke, vladar mora, ako ima prilike, lukavou izazvati neprijateljstvo, da bi onda kada ga ugui, njegova mo bljesnula jo jae to je nain, kako da Mach. vladar dosegne gloriu povijesnu slavu

ovakva dijalektika, samo je moderna verzija stare latinske maksime: spas korz neprijatelje

8. VLADAROV IMAGE I VLADARSKA VRLINA

01. to je sastavni dio tehnike vladanja?

sastavni dio tehnike vladanja je vladarov image kako on izgleda u oima svojih podanika

02. Tko je Mach. posluio kao najpogodnija povijesna linoost?

kao najpogodnija povijesna linost Mach. je posluio Ferdinand Aragonski, poznatiji kao Ferdinand Katoliki05. Kojih 5 osobina stvaraju vladarov ugled?

5 osobina stvaraju vladarov ugled:

1. znameniti pothvati i junaka dijela

2. vladar mora pruiti dokaze o svojoj izvanrednoj sposobnosti u unutarnjoj upravi

3. vladar mora nastojati da stvori o sebi glas kao ovjeka velika i izvanredna uma

4. vladar je cjenjen kada iskazuje pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo

5. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i astiti ljude vrsne u umijeu

06. U kojem sluaju Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer?

Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer zbog njegove zloupotrebe vjere u politike svrhe

Ferdinand je u svome ekspanzivnom pohodu, koristio se vjerom i poeo protjerivati idove i Maure, iz svojeg kraljevstva

da bi se obraunao sa njima sluio se Svetom inkvizicijom, koja je 1492. godine istjerala idove iz panjolske

Mach. kvalificira taj dogaaj kao onaj kojeg nema tunijeg i nevienijeg

07. Na koga se primjenjuje pojam javni ugled?

javni ugled je pojam koji se primjenjuje i na graane i na vladare

niti jedna stvar ih ne ini toliko uglednima, koliko rijetki primjeri kakvoga dijela, koji je u skladu sa opim dobrom08. Kakav je Mach. stav prema neutralnosti?

Mach., na osnovi diplomatskog iskustva, zakljuuje da je neutralnost tetna

njegova logika vodi do zakljuka da se treba oitovati, a ne drati se po strani: dovoljno je sjetiti se Dantea. Dante kanjava one koji se nisu svrstali niti uz Boga niti uz Lucifera, i upuuje na nunost svrstavanja pod nekim barjakom

Mach. istie i moguu zahvalnost saveznika za potporu, jer smatra da ipak ljudi nisu toliko neasni, da bi ostali nezahvalni za potporu

09. Kako glasi Mach. opi pouak o izboru izmeu dva zla?

Mach. opi pouak o izboru izmeu dva zla nalae da je razboritost opredijeliti se za manje zlo

ovjek mora spoznati koje su vrste nedaa koje mu prijete, te odabrati onu koja je najmanje loa kao dobru

10. Prema Mach. koja je bit dobre vladavine?

prema Mach. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i astiti ljude vrsne u umijeu

to znai da vladar mora zagrijati svoje podnike da smireno prionu uz posao, bila to trgovina, zemljoradnja ili neko drugo zanimanje; tako da se zemljoradnik ne mora ustruavati da obrauje svoj posjed iz straha da mu ga nebi oteli, a trgovac da zapone takav posao iz straha od nameta

11. Sa ime mora vladar zaokupiti narod?

vladar mora zaokupiti naord sveanostima i igrama

12. O emu mora voditi rauna svaki vladar kojemu je drava-grad podjeljena na cehove i stalee?

vladar kojemu je drava-grad podjeljen na cehove i stalee mora voditi rauna o njima povremeno se sastajati sa svakim posebno

13. Koja dva poglavlja su pridonijela utemeljenju pojma machiavellianism i to je to?

poglavlje posveeno izboru i dunostima vladarovih ministara, tajnika i savjetnika, te poglavlje koje se odnosi na ulogu savjeta u vrenju vladarskih dunosti, ta dva poglavlja pridonijela su utemeljenju pojma machiavellianisam koji je pokazatelj praktine prilagodljivosti drugim ljudima i koritenja pretvaranja u meuljudskim odnosima

14. Kakavo je Mach. stajalite prema izboru ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti?

Mach. ukazuje na veliku vanost izbora ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti

zato?, zato to je u monarhijama, vladarov izbor ministara, osnova za prosudbu samog vladara

ministri su iskljuiv vladarov izbor, i on mora biti oprezan u njihovom izboru, jer to nisu samo savjetnici ve ljudi kojima je povjeren posao administrativnog voenja drave

izmeu vladara i njegovih ministara mora vladati kompatibilnost i intelektualna sposobnost

15. Koliko vrsta umova postoji?

umova ima tri vrste:

1. jedni shvaaju sami po sebi

2. drugi shvaaju ono to im netko predoi

3. trei ne shvaaju nita, niti sami niti tuom pomoi

prvoj kategoriji odgovaraju orginalni, inovativni geniji

drugoj kategoriji pripada kritina inteligencija, koja ima sposobnos prosuivanja

trea kategorija inteligencije ne neupotrebljiva za politiku konstituciju drave

kombinacija prve i druge kategorije je nabolja za funkcioniranje monarhije

iz ovog proizlazi da je umjee voenja drave za Mach. najvea vjetina ljudskog uma i njome se mogu baviti samo oni koji raspolau takvim sposobnostima

16. Koji drugi zahtjev Mach. postavlja vladaru, pri odabiru ministara?

drugi zahtjev, koji Mach. postavlja pred Vladara, pri njegovom izboru ministara jest lojalnost i adekvatno nagraivanje

lojalnost je osobina koju ministar mora pokazivati prema vladaru: tko upravlja neijom dravom, ne smije nikada misliti na sebe, nego na vladara

adekvatna nagrada, mora odvratiti ministra da ostvari svoj interes negdje drugdje, tj. od iskuenja da popusti korupciji

17. to zakljuuje Mach. o intreresima vladara i ministara?

interesi vladar i ministara jesu istovjetni, i oni su upueni jedni na druge, svaki sa svojim obavezama

nije li tako, svriti e se loe i po jednog i po drugog, zakljuuje Mach.18. Kakvo je Mach. stajalite prema savjetnicima?

Mach. smatra da vladar mora postaviti u dravi samo razumne ljude i jedino njima dopustiti da mu govore istinu, ali samo o onim stvarima o kojima ih pita, a ne o drugima

19. Kojeg pravila se vladar mora pridravati kada se radi o savjetovanju?

kada se radi o savjetovanju, vladar se mora drati nekih pravila, koje spadaju u tehniku politike odluke: Vladar mora obeshrabriti u svakome volju da ga neupitan u neemu savjetuje

u protivnome vladar e zavriti kao Maksimilijan Habsburki, koji to jednog dana sagradi, drugog razgradi

20. Prema Mach. koju vrlinu mora posjedovati vladar unato svojim ministrima i savjetnicima?

Mach. smatra, kako vladar, unato postojanju svojih ministara i savjetnika, mora posjedovati nunu vrlinu a to je vladarska razboritost

dobri savjeti, od koga god potekli, moraju biti posljedica vladareve razobritosti, a ne da razboritost vladara bude posljedica dobrih savjeta

9. DIJALEKTIKA VRLINE I FORTUNE01. Kako zavrava Vladar? Vladar zavrava razmatranjem uzroka propasti talijanskih vladara i njihovih vladavina na prijelazu iz 15. u 16. stoljee

itava argumentacija je sraunata na formuliranje pouke novom vladaru kako da udari temelje novoj dravi

da bi to ostvario, vladar mora ostaviti dojam, kao da vlada poput nasljednog vladara, bez velikih potresa i dramatinih rezova u upravljanju dravom

02. to pokazuju povijesni primjeri i iskustvo sa monarhijom?

povijesni primjeri i iskustvo pokazuju da monarhija neumoljivo klizi prema tiraniji, a Mach. se trudi, da u jednom od posljednjih pokuaja spasi pozitivne crte monarhije u liku graanske monarhije - u vidu nove drave, gdje sve treba poeti ispoetka

03. Pozornost na to skree Mach. potencijalnom utemeljitelju nove drave?

potencijalnom utemeljitelju nove drave, Mach. skree pozornost, da nije dovoljno udariti temelje novoj dravi ve je potrebno uvrstiti i ojaati dravu novim zakonima, dobrom vojskom, dobrim primjerima dravnikog postupanja

04. Zato se Mach. okomio na vladare koji su izgubili vlast u svojim dravama?

Mach. okrivljue vladare koji su izgubili vlast u svojim dravama i to zbog toga optuuju sudbinu, umjesto svoju nesposobnost

tu nesposobnost Mach. karakterizira kao neprilagoenost vremenu, to je dovelo do toga, da su vladari izgubili podrku naroda, ili se nisu znali osigurati od velikaa

05. Koji je pravi uzrok propasti talijanskih monarhija konstantirao Mach.?

Mach. konstantira pravi uzrok propasti talijanskih monarhija: zajednika slabost svih tih drava je slabost vojske

06. Bez koja dva preduvijeta ne moe biti dobre vojske?

dobre vojske ne moe biti bez dva preduvijeta:

1. dobrih zakona

2. dobrih primjera dravnikog umijea to ga moraju dati vladari

07. Nakon to je Mach. iznio uzroke propasti talijanskih monarhija, koji se mogu grupirati pod zajedniki nazivnik osobne nesposobnosti ili nedostatka vladarske vrline, Mach. navodi primjer kojeg vladara?

Mach. navodi kao pozitivan primjer, vladara od akcije, papu Julija II., koji je u svemu postupao naprasito, ali su mu vrijeme i prilike ile na ruku, tako da je sretno prolazio i otklanjao zapreke u svojoj uspjenoj vladavini

taj primjer, posluio je Mach. za jo jedan vaan zakljuak, koji se tie odnosa fortune i vrline, pri emu Mach. odbacuje miljenje da sudbina i Bog upravljaju svijetom, i da ljudi, svojom razboritou, ne mogu nita promjeniti

08. Koju teoriju Mach. zapravo formulira u prethodnom ulomku?

u prethodnom ulomku, Mach. formulira teoriju prema kojoj sudbina upravlja polovicom naih dijela, ali onu drugu polovicu preputa ljudima

09. Mogunost djelovanja ega uoava Mach.?

Mach. uoava mogunost djelovanja slobodne volje, tj. mogunost izbora odluke da se djeluje ili ne na temelju postojeih mogunosti ili nemogunosti za akciju

vladar ne mora pasivno trpjeti hirove sudbine, ve se moe oduprijeti, shvatiti duh vremena i postupati u skladu sa njime

10. Kojom metaforom o sudbini se slui Mach.?

Mach. se slui metaforom o sudbini kao rijeci, koja valja sve pred sobom, a sprijeiti njezin tijek mogue je samo ako se u mirnim vremenima pripreme brane i nasipi

slino je i sa vladarom, koji se posve oslanja na sreu i propada kad se ona okrene, kao to se to dogodilo talijanskim vladarima

11. U emu se sastoji vrlina?

vrlina se sastoji u tome da se iskoristi vrijeme i okolnosti, a nesrea nije drugo doli nesposobnost prilagoavanja vlastitog djelovanja stalno promjenjivim okolnostima

u takvoj Mach. percepciji vrlina je bitni djelatni element, a fortuna pasivni

12. to se moe nadomjestiti vladarskom vrlinom?

vladarskom vrlinom se mogu rijeiti negativne povijesne okolnosti

13. Sa ime Mach. poistovjeuje sreu? Mach. poistovjeuje sreu sa enom ona je prijateljica mladih jer su bezobzirniji i ei, i s vie joj smjelosti zapovjedaju

kao drugu metaforu za sudbinu, Mach. je uzeo enski lik, to navodi na njegov ovinizam i seksizam

14. Koji pojmovi su kljuni za razumijevanje Mach. filozofije prakse? fortuna i vrlina su kljuni pojmovi za razumijevanje Mach. filozofije prakse kako Gramschi naziva Mach. politiku misao

15. emu vladar mora prilagoditi svoj temperament, ako eli ovladati fortunom?

ako vladar eli ovladati fortunom, mora prilagoditi svoj temperament okolnostima, i mora njegovati razboritost, prije nego li istu mudrost

16. to mora initi vladar koji eli okrenuti okolnosti u svoju korist?

da bi vladar okrenuo okolnosti sebi u korist, mora se ponaati poput vijeta kapetana, koji razvija brodska jedra kad je vjetar povoljan, a skuplja ih kad nailazi oluja

mnogi su vladari propali jer nisu vladali poput dobrih moreplovaca, kae Fridrik

17. Kojih 6 znaenja pojma fortuna razlikuje Price kod Mach.?

Price razlikuje 6 znaenja pojma fortuna kod Mach.:

1. fortuna je neljudska, ili bolje rei nadljudska sila, na koju ovjek ne moe utjecati, a njezini simboli su sudbina i providnost

2. fortuna je srea, u latinskom smislu alea3. fortuna je pogodnost, odnosno povoljna srea, u vidu pomoi ljudskom djelovanju

4. fortuna su uvjeti ljudskog djelovanja5. fortuna su okolnosti u kojima se odvija ljudsko dijelo

6. fotuna je konani ishod uspjeh ili propast

18. Na to se oslanja Mach. eleboracija pojma vrline?

Mach. elaboracija pojma vrline oslanja se na humanistiko poimanje vrline to ga je razradio Leon Battista Alberti: ljudska volja odnosi pobjedu nad drugim nadljudskim silama

pojam vrline oznaava: energiju, dinamiku, efikasnost i volju pojedinca

najjai naglasak je na strani volje, kojoj je temelj prilagoavanje okolnostima

tako ta osoba u sebi saima sve sposobnosti koje mora iskazati vladar u osnivanju, preureenju i ouvanju monarhije: razboritost, oprez, postojanost, upornost, marljivost, objektivnu procjenu raspoloivih snaga i njihovo prilagoavanje postavljenom cilju

19. to moe samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu?

samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu, moe razumijeti tijek zbivanja, i ugrabiti pogodan trenutak za osnivanje nove drave ili preureenje stare, to je vrhunac vladarskog umijea

20. to predstavlja vladanje za Mach.?

vladanje, za Mach. nije puko ostajanje na vlasti

nita toliko ne proslavlja vladara kao novi zakoni i nove uredbe koje je propisao

na ovom mjestu, koje predstavlja poziv na ujedinjenje Italije, pod vodstvom Lorenza Mediija, Mach. se istodobno iskazuje kao partiot i reformator pobornik novog poretka

21. Koja dva naputka mora sljediti vladar, koji eli ujediniti Italiju?

vladar koji eli ujediniti Italiju, mora sljediti dva naputka:

1. mora uspostaviti odgovarajuu dravnu organizaciju, utemeljenu na dobrim uredbama, jer su dobri zakoni osnovna pretpostavka za dobar poredak

2. mora stvoriti vlastitu vojsku, temelj svakog pothvata, nema dobrog poretka bez dobre vojske i obrnuto Mach. svoju tezu potkrepljuje navoenjem Tita Livija, koji kae da je rat pravedan kad je nuan, a oruije sveto, kad nema druge nade osim u njemu

22. Koji je jedan od glavnih uzroka propasti Italije?

jedan od glavnih uzroka propasti Italije lei u tome to je u Italiji zamro vojniki duh, pa je ona postala laki plijen osvajaa

uzrok zamiranja vojnikog duha Mach. vidi u starim uredbama i starom poretku

23. to se javlja nasuprot gradova-drava?

vie nije vrijeme za gradove-drave, ve za velike nacionalne monarhije, jer nasuprot gradu-dravi, proizalom iz tenje za slobodom od feudalne dominacije, nastupa vrijeme velikih drava, kao to su to pokazale francuska i panjolska monarhija

rascjepkane monarhije, kneevine mogu se ujediniti nakon to su se prilike promjenile, samo pod vladarskom vrlinom

24. Koji razlozi opravdavaju stvaranje velikih nacionalnih monarhija i njihovu centralizaciju na putu ka apsolutnoj monarhiji?

1. vanjska opasnost

2. nesigurnost i nestabilnost rascjepkana trita

3. vea sigurnost podanika

4. probuena nacionalna samosvjest

5. mitovi o nacionalnim dinastijama kao spasiocima

25. Prema Mach. to je neophodno za stvaranje takvih nacionalnih poredaka? Mach. smatra da je neophodno za stvaranje takvih nacionalnih poredaka, ne samo ustanoviti nove zakone, nego je potrebno stvoriti novu nacionalnu vojsku

nema vjernijih i boljih vojnika od samih talijana, smatra Mach. pa stoga treba odbaciti svaku pomisao da se nova drava, kao to su to inile stare republike, slui kondotijerskim vojskama

26. Kako se moe provesti koncentracija i centzralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama?

koncentracija i centralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama ne moe se provesti u liku republikanskog poretka, ve u prijelaznoj fazi je nuan jak vladar, koji e provesti ujedinjenje i utemeljiti taj novi poredak

10. VLADAR I TIRANIN01. Koja je jedna od estih primjedbi upuena Mach.?

jedna od estih primjedbi upuena Mach. jest da on iznosi u Vladaru platformu za opravdanje tiranije

meutim, Mach. u nekoliko navrata upozorava da drave dospjevaju u pogibao, kad iz umjerenih, postanu apsolutistike

vladar koji eli uspostaviti apsolutnu vlast, nai e se u pogibelji, ako ne moe svoju vlast utemeljiti na konsenzusu podanika

02. U kojemu djelu je Mach. iznio svoju raspravu o tiraninu?

Mach. ono to misli o tiraninu je iznio u posebnom poglavlju Rasprava o prvih deset knjiha Tita Livija

03. U ta svrstava tiraniju?

Mach. svrstava tiraniju u degeneriranu monarhiju

04. Zato je tiranija lo oblik vladavine?

tiranija je lo oblik vladavine, jer nuno vodi ratovima i pobunama, graanskim ratovima i meusobnom ubijanju i sveopem razaranju

05. to Mach. suprostavlja tiraniji?

Mach. nasuprot tiraniji suprostavlja dobru monarhiju, kojoj je naelu dobar vladar, koji omoguuje sigurnost graana, mir i pravdu, uredno funkcioniranje politikog poretka, uivanje graana u svome bogatstvu i vrlinama06. Koji zahtjevi utjelovljuju interese nastajue graanske klase?

korz zahtjeve dobre vladavine, prepoznaju se ideali koji utjelovljuju interese nastajue graanske klase:

1. sigurnost graana

2. uivanje i stjecanje bogatstva

3. sloboda misli

ova tri naela spadaju u ideloke temelje modernog graanskog drutva, i potvruju Mach. kao ideloga modernog graanstva

07. Od ega polazi Mach. kritika tiranije?

Mach. kritika i osuda tiranije polazi od klasifikacije djelatnosti koje donose slavu u 4 kategorija:

1. najveu slavu postiu voe i osnivai religija

2. nakon njih, dolaze utemeljitelji republika ili kraljevina osnivai drava

3. njima se pridruuju vojskovoe koji su proirli svoju vladavinu i granice svoje domovine

4. potom dolaze ljudi od pera, a meu njima Mach. navie cijeni one koji piu o dravama i umjeu vladanja

meu negativnim korelatima ovih kategorija jesu:

1. prezira dostojni ruitelji religija

2. kraljevstva i republika

3. neprijatelji vrlina

4. neprijatelji knjievnosti i svake druge umjetnosti, a meu njima su opet najgori tirani

08. to Mach. objanjava na primjeru Cezara?

na Cezara, Mach. govori o povijesnoj odgovornosti onih koji su sruili republikanske institucije, te omoguili uspostavljanje autokracije, koja je degenerirala u tiraniju zanimljivo je da Mach. nije svaka autokracija negativna:

u odreenim okolnostima ona je nuna kako bi ispravila nagomilanu iskvarenost, i kako bi politiki poredak vratila izvornim naelima zajednikog tj. politikog ivota, a to je aktualni trenutak u kojemu se nalazi Mach. Italija, gdje je monarhijski oblik vladavine efikasniji u uspostavljanju nove drave, nego to bi to mogao biti republikanski poredak

09. Koje dvije urote analizira Mach.?

Mach. analizira dvije vrste urota:

1. urote protiv vladara

2. urote protiv domovine, tj. republike

on e i ovom prigodom ponoviti svoj savjet vladaru, da izbjegava nesklonost javnosti prema sebi, odnosno graana, ime dolazimo opet do toga da je graanska monarhija jedini oblik monarhije koji jami sigurnost i stabilnost

11. EPILOG: MACHIAVELLI NJIME SAMIM01. Kakav je Mach.?

Mach. je jedan od onih to seciraju antropologijsku bijedu renesanse i prikazuju ovjeka i vladare, koji su glavni protagonisti epohe, kao gramzive, okrutne, ambiciozne, a takvi su i oni koji ime se suprostavljaju

izbor nije izmeu dobrog ili loeg, nego izmeu dva zla: veeg i manjeg

otuda je i politika za Mach. stalni konflikt i stalna borba

02. Kako je Grubia nastojao objasniti Mach. politiku misao?

Grubia je nastojao objasniti Mach. politiku misao kontekstualno

prvo, vlast nije cilj samoj sebi, ve sredstvo za ostvarivanje, ne bilo kave vladavine, ve one vladavine u kojoj e ljudi ivjeti slobodno

drugo kontekstualno itanje Mach. znai obuhvatiti cjelinu njegova djela, a to znai u odnosu na koncepciju republike, kao najvieg oblika dravnog ureenja, i koncepciju graanske monarhije, kao meustupnja na tom putu

tree kontekstulano itanje Mach. znai ga izdvojiti iz vremena onih ideja koje tada vladaju, a sa kojima Mach. raskida i uvodi bitne inovacije, koje ga ine modernim

03. Mach. je rodonaelnik koje teorije u politici?

Mach. je rodonaelnik realistike teorije u politici

1513. godine nastaje Vladar koji se moe nazvati glavnim manifestom politikog realizma

1516. godine nastaje Utopija Thomasa Morea, koja je glavni novovjekovni manifest politikog utopizma

otuda se politika misao moderne epohe razvija izmeu ta dva ekstremaVLADAR IL PRINCIPENapomena: u ovom dijelu skripte, nalazi se po poglavljima, samo oni fakti i injenice, koje nisu obraene u prethodnom djelu, jer ne bi imalo smisla sve duplicirati (tako da znate Sanja i Ivona). Takoer, ovaj dio se oslanja na rad prof. Anelka Milardovia, koji je napravio sveobuhbatnu prezentaciju Mach.

1. UVOD01. to Mach, utemeljuje sa svojim spisom Vladar?

svojim spisom Mach. utemeljuje nov pravac u politikoj filozofiji, tako to razbija povezanost politike sa etikom, koja je bila uobiajena za vrijeme antike

02. Koja je bila namjera Mach. sa Vladarom?

namjera Mach. sa Vladarom je bila ta da to bude spis koji e pokazati put prema trajnoj ureenoj dravi, nasuprot situaciji u kojoj se nalazi, a koju obiljeavaju politike krize i unutarnji raspadi

03. to je Mach. temelj za stvaranje puta ka trajnoj ureenoj dravi?

temelj Mach. je sposobnost i volja vladara

stoga se Mach. oslanja na svojstva vladara koji je osposobljen za ureivanje drave i odranje na vlasti

2. PROSLOV: VELEMONOM LORENZU DE MEDICI01. Komu se Mach. obraa u uvodu?

Mach. se u uvodu obraa ponajprije velemonom Lorenzu de Mediciu02. Na koji nain se postie naklonost i milost nekog vladara?

ono se postie dodvoravanjem stvarima, prije svega materijalnim, koje omekavaju vladarsko srce03. Kako Mach. nastoji dokazati privrenost spomenutom vladaru?

Mach. nastoji dokazati privrenost vladaru darivanjem svojeg dijela (Vladara), u kojemu podastire iskustva vladanja iz prolosti

Mach. eli darovati vladara knjigom o mudroslovlju ne bi li vladar postupao u skladu sa njome

04. U kojem dijelu teksta se nalazi Mach. dobra namjera?

Mach. dobra namjera nalazi se u onom dijelu teksta, gdje kae, da on ne moe pruiti veeg dara, nego to je mogunost, da u kratko vrijeme pronikne, u ono znanje do kojeg je on doao iskustvom nakon mnogo godina

I. KOLIKO IMA VRSTA MONARHIJA I NA KOJI NAIN SE ZADOBIVAJU01. Kako Mach. dijeli vladavine?

Mach. dijeli vladavine na republike i monarhije02. Kakve mogu biti monarhije?

monarhije mogu biti nasljedne ili nove03. Kakve su nasljedne monarhije, a kakve nove (primjer)?

nasljedne monarhije su po obiteljskoj liniji

nove monarhije su poput Milana, kojim je vladao Francesko Sforza (kondotijer) njemu je 1447.g. dodjeljena zadaa da brani Milano od Mleia, ali se on 1450.g. udrui sa njima i nametne se Milanu za vladara

04. Kako se mogu zadobiti vladavine?

vladavine se mogu zadobiti:

1. oruijem

2. sreom

3. sposobnou

05. to se smatra mjerilom uspjeha vladateljskog?

srea (fortuna) i sposobnost (virtu to bi odgovaralo vrlini i izvrsnosti) smatraju se mjerilom vladateljskog uspjeha

II. O NASLJEDNIM MONARHIJAMA01. Kako se u nasljednim monarhijama moe vladati i vlast zadrati? tehnika odravanja vlasti u nasljednim monarhijama temelji se na:

1. potivanju poretka predaka

2. opreznom djelovanju

3. djelovanju prema prilikama

ak i vladar osrednjih sposobnosti, mogao bi, u ovom tipu monarhija, biti uspjean vladar

02. Koji primjer uspjene nasljedne vladvine navodi Mach.?

Mach. navodi primjer Vojvode od Ferrare u Italiji, koji je odolio nasrtajima Mleana i pape Julija, jedino zato to je njegov rod od starine drao vlast

03. to moe prekinuti vladarski kontitunitet?

vladarski kontinuitet mogu prekinuti samo izvanredne okolnosti: neka izvanredna i mona sila

no, i u takvim okolnostima fotuna ima razumijevanja za vladara, jer osvajai ne mogu zauvijek drati kraljevstvo porobljenim, jer ih uvijek zadesi zla kob pa kraljevstvo opet doe u ruke nasljednog vladara

III. O MJEOVITIM MONARHIJAMA01. Zato nastaju mjeovite monarhije?

nastaju iz sklonosti ljudi da stalno mjenjaju vladare, u nadi da e ta promjena biti nabolje tj. da e time neto popraviti ta vjera, da e neto popraviti, ljude navodi da se late oruja protiv vladara

no poslje sami uvide da su pogrijeili i stanje pogorali

02. to mora uiniti novi vladar prema Mach.?

novi vladar mora svim sredstvima ugnjetavati nove podanike

03. Tko su neprijatelji novom vladaru?

novom vladaru neprijatelji su svi oni, koje je povrijedio pri osvajanju nove vlasti

04. Tko su prijatelji novom vladaru?

vladar ima prijatelje, a to su oni, koji su mu pomogli da doe na vlast

meutim, oni su nezasitni, stoga vladar njihovo prijateljstvo ne moe sauvati, jer ih ne moe zadovoljiti do one mjere koju su oni oekivali

kao primjer navodi francuskog kralja Luja XII. koji je brzo osvojio Milano i brzo ga izgubio

05. to Mach. smatra u svezi sa pobunjenim zemljama?

Mach. smatra da se pobunjene zemlje, kad se ponovo zadobiju, mnogo tee se gube06. Kome pripadaju drave osvojene na silu?

drave osvojene na silu pripadaju prvobitnoj dravi osvajaevoj ili pripadaju istoj zemlji i jeziku, ili ne pripadaju

07. to u sluaju da pripadaju?

u sluaju da pripadaju, veoma ih je lako zadrati, pogotovo ako nisu navikle ivjeti slobodno

da vlast nad njima bude sigurna, dovoljno je iskorjeniti lozu starog vladara, jer kad ostanu stare prilike i obiaji, ljudi e ostati mirni

08. O emu mora voditi rauna onaj koji osvaja takve drave, ako eli zadrati vlast?

onaj tko osvaja takve drave, ako eli zadrati vlast, mora voditi rauna o trima stvarima:

1. zatrati lozu starog vladara

2. ne dirati poreze jer bi to moglo biti izvorom pobuna

3. ne dirati zakone, tako da te osvojene drave postanu, u najkrae vrijeme, jedno tijelo s njegovom vlastitom dravom

09. to je najbitnije za odravanje vlasti u dravi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i obiajima? osvoji li se vlast u dravi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i obiajima, za odravanje vlasti u takvoj dravi najbolje je drati se snalaljivosti , naseliti se u toj dravi, osnovati naseobine kao kljueve drave, i dovui dosta vojnika

10. Koga mora oslabiti vladar u osvojenim podrujima/dravama?

vladar mora oslabiti velikae osvojenog podruja/drava kako bi sam ojaao, i paziti da kojim sluajem neki stranac ne bi postao toliko moan, kao on sam

11. Koji narod je vodio rauna o ovim principima?

Rimljani su vodili rauna o principima prilikom osvajanja zemalja

osnovali su naseobine, i uzimali u slubu slabije velikae, ne podiui time njihovu mo

stoga su Rimljani, predviajui budue neugodnosti, uvijek znali to im je za initi

IV. O UPRAVLJANJU DRAVAMA: ZATO SE KRALJEVSTVO DARIJEVO, KOJE JE ALEKSANDAR BIO OSVOJIO, NAKON SMRTI ALEKSANDROVE NIJE POBUNILO PROTIV NJEGOVIH NASLJEDNIKA01. O koja dva naina upravljanja dravom zbori Mach?

Mach. zbori o dva naina upravljanja dravama:

1. vladar je jedan, a svi ostali su njegovi ministri tj. sluge, koji mu pomau pri upravljanju dravom

2. vladar upravlja sa velikaima, koji taj poloaj zauzimaju ne po milosti vladara nego po rodu plemenitom kojemu pripadaju

02. Koja su dva primjera razliitih vladavina u Mach. vrijeme?

primjeri razliitih vladavina u Mach. vrijeme su Turska i Francuska u cijelom Osmanlijskom carstvu vlada jedan gospodar, a ostali su njegove sluge

on dijeli dravu u sandake, i alje u njih upravitelja po svojoj volji

u Francuskoj je kralj okruen mnogobrojnom vlastelom

vlastela ima nasljedna prava, koju kralj ne moe oduzeti a da se ne izvrgne opasnosti

Mach. zakljuuje, da tko promotri jednu i drugu dravu, uvidio bi kako bi teko bilo osovjiti Sultanovu dravu, no kada bi bila osvojena, lako bi je bilo zadrati

03. Koji su razlozi zbog ega bi sultanovu dravu bilo teko osvojiti?

razlozi, zbog kojih bi bilo teko osvojiti sultanovu dravu su sljedei:

1. kada su svi ropski odani sultanu tee ih je potkupiti

2. kada bi ih se moglo potkupiti, slaba bi bila korist od toga, jer oni ne mogu povui puk za sobom

04. Koji su razlozi zbog kojih je Francusku dravu lako osvojiti?

Francusku je relativno lako osvojiti, ako se pridobije kojeg velikaa a uvijek e se nai nezadovoljnika i ljudi eljnih promjena

ali, pobjeda u takvoj dravi stvara itav niz neprilika, jer nije dovoljno zatrati vladarovu lozu, jer ostaje vlastela koja predstalja novi problem, a sobzirom da ju se ne moe zadovoljiti niti pobjediti, novi vladar e vlast izgubiti, im za to izbije prilika

V. NA KOJI NAIN VALJA UPRAVLJATI GRADOVIMA I DRAVAMA, KOJI SU PRIJE OSVAJANJA IVJELI PO SVOJIM ZAKONIMA01. Na koja tri naina se mogu zadrati u vlasti, drave koje su navikle ivjeti po svojim zakonima i slobodi? drave, navike ivjeti po svojim zakonima i u slobodi, mogu se zadrati na tri naina:

1. unitavanjem istih

2. da se vladar u njima nastani

3. da vladar ostavi takvim dravama njihove zakone, a vlast svede na prikupljanje poreza i uspostavljanje vlasti nekolicine (oligarhije) sa kojom sklapa prijateljstvo i savez

02. U kakvom je poloaju oligarihija u odnosu na vladara?

oligarhija je u poloaju zavisnosti od vladara, jer ju on postavlja i ona je u njegovoj milosti i nemilosti

ovdje se uspostavlja simbiotika i ujedno sluganska struktura odnosa

03. Prema Mach. koji je od ona tri naina najpouzdaniji za odravanje vlasti?

Mach. smatra da nema pouzdanijeg naina od razaranja, ako se eli zadrati vlast u osvojenim gradovima

navodi primjer Rimljana, koji su razorili Capru, Kartagu i Numanciju, kako bi ih zadrali u svojoj vlasti, i u tome su uspjeli

s druge strane, htijeli su vladati Grkom tako da joj ostave slobodu i potivajui njezine zakone, ali u tome nisu uspjeli ( stoga su bili prisiljeni razoriti mnogo gradova u toj pokrajini, samo da ouvaju vlastVI. O NOVIM VLADAVINAMA, DO KOJIH SE DOLAZI VLASTITIM ORUJEM I HRABROU01. Na temelju ega se dolazi do novih vladavina?

do novih vladavina se dolazi na temelju:

1. virtu (sposobnosti)

2. fotune (sree)

ipak dulje se odrava onaj koji se oslanja na virtu od onoga koji se oslanja na fortunu02. Koji su vladari postali vladarima na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sree (fortune)?

vladari, koji su na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sree (fortune) postali vladarima su: Mojsije, Kir, Romul, Tezej...

razmotrimo li njihov ivot, vidjet emo da im srea nije dala nita drugo doli prigode da ostavre poredak koji se njima svidio

03. to je sa stjecanjem i zadravanjem poloaja spemenutih vladara, koji to postaju zahvaljujui svojim sposobnostima?

vladari koji to postaju zahvaljujui svojim sposobnostima, taj poloaj teko stjeu, ali ga lako odravaju04. Tekoe koje nastaju pri osvajanju poloaja su posljedica ega?

tekoe koje izbijajau pri osvajanju poloaja su posljedica novih uredaba i naina uprave koju su novi vladari prisiljeni provoditi, ako ele udariti temelje novoj dravi i osnovati vlast

05. to je po Mach. najtee za nove vladare?

Mach. smatra kako je najtee novim vladarima uvoditi nove uredbe

jer takvom vladaru su neprijatelji svi oni koji se koriste starim poretkom, dok su mlaki branitelji oni koji ele iz tih novih uredaba, izvui koristi

06. to Mach. savjetuje takvim vladarima?

Mach. savjetuje takvim vladarima, da uredbe valja udesiti tako, da kada ljudi prestanu vjerovati, vladar ih mora moi prisiliti da vjeruju u njih

Mojsije, Kir, Tezej i Romul ne bi mogli prisiliti ljude da se pokoravaju njihovim uredbama da su bili goloruki, kao to je bio sluaj sa Girolomom Savonarolom, koji je stradao od svog vlastitog novog poretka, im mu je mnotvo prestalo vjerovati, a on nije imao naina, da one koji su mu vjerovali zadri u vjeri07. to moraju novi vladari skriti?

novi vladari, svojim sposobnostima, moraju skriti otpor protivnika, a kada u tome uspiju, ljudi takve vladare poinju tovati, zato to su unitili sve koji su im zavidjeli na njihovim sposobnostima oni postaju moni, sigurni, aeni i sretniVII. O NOVIM VLADAVINAMA KOJE SE ZADOBIVAJU TUOM SNAGOM I TUOM SREOM01. to je sa onima koji zahvaljujui srei postanu vladarima? oni, koji zahvaljujui srei, od obinih graana, postanu vladarima, uspjeli su to sa vrlo malo truda, ali mnogo truda moraju uloiti u odravanje na vlasti

02. to su napravili takvi vladari da bi doli na vlast?

takvi vladari nisu napravili nita, osim to su imali sreu pa im je drava podjeljena ili za novac ili milou onoga koji podjeljuje

no poloaj takvih vladar nije siguran, jer na vlast nisu doli sposobnostima, nego instalacijom

takvi vladari teko mogu zadrati vlast jer je uzrok vladanja izvan njih

03. U koji tip vladara bismo mogli svrstati takve vladare?

takve vlade bismo mogli svrstati u vladre ovisnike jer su naprosto instalirani i ovise o volji i milosti onih koji su ih na vlast podigli

04. Koji je jedini nain da takvi vladari zadre vlast?

jedini nain da takvi vladari zadre vlast jest da iskau svoje sposobnosti

05. Mach. navodi primjere za dva naina, gdje se sposobnou ili sreom, postaje vladarom:

1. Francesco Sforza je dolinim sredstvima i velikom sposobnou, od obina graana postao milanski vojvoda; a ono to je sa sto muka stekao, zadrao je sa malo truda2. Cesare Borgia, puki nazvan vojvoda Valentino, zadobio je dravu zahvaljujui srei oevoj pa ju je s njome i izgubio, unato tome to je uloio sav trud i uinio sve to mora uiniti razborit vojek, koji hoe da se uvrsti u dravi to ju je zadobio tuim orujem i tuom sreom

06. Tko je uzor Mach.?

Mach. smatra da onaj tko eli postati vladarom mora:

1. da se osigura u novoj vladavini od neprijatelja

2. da stekne prijatelja

3. da iznese pobjedu bilo silom bilo izdajom

4. da ljudima omili i strah im zada

5. da ga vojnici slijede i potuju

6. da zatre one koji mu mogu ili moraju nauditi

7. da novim uredbama osvjei stari poredak

8. da bude strog i blag, velikoduan i dareljiv

9. da potamani nevjernu vojsku, da stvori novu

10. da sauva prijateljstvo kraljeva i knezova

takav ovjek/vladar ne moe nai boljeg uzora od Valentinovih djela

VIII. O ONIMA KOJI SE ZLOINSTVIMA ISPEE NA VLADARSKI POLOAJ01. Prema Mach. vladarom se moe postati uz pomo fortune i virtua, a koji su trei i etvrti nain da se postane vladarom?

trei nain postajanja vladarom je uz pomo zloinstva, a etvrti kada bi obian graanin, uz pomo drugih graana, postao vladarom u svojoj domovini

02. Kako Mach. naziva nain postajanja vladarom uz pomo zloinstva?

nain postajanja vladarom uz pomo zloinstva, Mach. naziva opakim

03. Primjer kojeg vladara navodi Mach. kao nain da se uz pomo zloina doe na vlast?

Mach. navodi primjer Agatokla, koji je postao sirakukim kraljem:

jednog jutra saz