new york – grad koji ne spava!

Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

Šumska biomasa Šumska biomasa 8

Modelne šume Modelne šume 1414

Šumarija Pag Šumarija Pag 2020

New York New York 2828

Kaučukovac Kaučukovac 3232

Planet Zemlja Planet Zemlja 3535

Vuglenice Vuglenice 4646

broj

164/5Godina XIV.,

Zagreb

rujan/listopad

2010.

Naslovna stranica:

Zrelo je!

Miroslav Mrkobrad

Zadnja stranica:

Spremne za kresanje

Miroslav Mrkobrad

Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

u ovom broju

30 – 37

Ima li još igdje mjesta za prirodu?!

17–30

1 – 15

46 – 56

37 – 45

info

Krajem rujna u Sloveniji (Ljubljana) je pod pokroviteljstvom

IUFRO-a (The Inetrnational Union of Forest Research Organization,

Međunarodna organizacija za šumarska istraživanja), a u organi-

zaciji Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, održana kon-

ferencija na temu „Preborno gospodarenje šumama“. U njenom

radu sudjelovalo je stotinjak šumarskih stručnjaka iz cijelog svijeta

(zastupljeno je bilo 27 zemalja). U sklopu programa konferencije

organiziran je i terenski dio razgledavanja i upoznavanja s gospo-

darenjem šumama na području Slovenije i Hrvatske.

U četvrtak 29. rujna, grupa od dvadesetak šumara boravila je u

Hrvatskoj. Tako su posjetili Istru, Šumariju Labin, buzetske podruž-

nice da bi se upoznali s gospodarenjem mediteranskim šumama.

U Gorskom kotaru boravili su GJ „Belevine“ nastavno pokusnog

šumskog objekta „Zalesina“, Šumarskog fakulteta u Zagrebu te sa-

znali više o gospodarenju prebornim šumama. O ovoj problematici

U dosad nezabilježenim požarima koji su ovoga ljeta poharali Rusiju,

poglavito sedam zapadnih oblasti, stradalo je i oko milijun hektara šuma,

gorjela su cijela sela, evakuirane su tisuće ljudi, a broj žrtava prešao je

brojku 55. Tamo je bilo proglašeno i izvanredno stanje koje je potrajalo

do 23. kolovoza. Gustim dimom s obližnjih požarišta u jednom je trenut-

ku bila ugrožena i sama Moskva, a i neki važni objekti (npr. nuklearna

centrala u Sarovu, oko 500 km od Moskve).

Iznimno visoke temperature (37-40 stupnjeva C), jak vjetar te dugo

razdoblje bez kiše onemogućavali su gašenje. Pojedinih dana gorjelo je

istodobno preko 7000 požara!

Tradicionalno druženje šumara UŠP Delnice i ŠPD Unsko-sanske šume iz

Bos. Krupe ove je godine nastavljeno dvodnevnimm posjetom (7.-8. srpnja)

predstavnika delničke Uprave Bosanskoj Krupi.

Nakon kraćeg zadržavanja i dobrodošlice u Šumarji Bihać, domaćini,

koje je predvodio Husein Kabiljagić, izvršni direktor za oblast šumarstva sa

suradnicima, prezentirali su hrvatskim šumarima u šumarskom domu La-

nište (Šumarija Ključ) organizaciju, način gospodarenja i poslovanje ŠPD

Unsko-sanske šume.

Gosti iz Delnica, koje je predvodio voditelj Uprave Robert Abramovič,

upoznati su sa nastojanjima i opredjeljenjima šumara u svijetlu novih tren-

dova koji se postavljaju pred šumarsku struku, a ogledaju se prvenstveno

u sveobuhvatnom korištenju prostora sagledavajući značaj i opću korist

šuma sa svih aspekata.

Upriličen je i posjet podružnici Šumarije Sanski Most i Pogonu gospoda-

renja Bos. Krupa te šumarskoj radionici i izletištu u izgradnji Šujnovac Bos.

Krupa.

Tijekom posjeta, gosti iz Delnica obišli su dio kulturno-povijesnih mjesta

ovoga kraja kao što su Stari grad Ključ, Kapetanova kula, grobnica srednjo-

vjekovnih hrvatskih plemića, džamija Fethija te crkvu sv. Antuna u Bihaću.

MEĐUNARODNE EKSKURZIJE

Predstavnici IUFRO-a Predstavnici IUFRO-a

u Hrvatskoju Hrvatskoj

Požari u RusijiPožari u Rusiji

STRUČNA SURADNJA

Delničani Delničani u “Unsko-sanskim šumama”u “Unsko-sanskim šumama”

govorili su im dr. sc. Igor Anić i dr. sc. Juro Čavlović, profesori Šumarskog

fakulteta u Zagrebu. Posjetili su i područje delničke podružnice, Šuma-

riju Ravna Gora gdje su ih dočekali upravitelj Šumarije Vilko Ivančić sa

suradnicima te Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma. U

gospodarskim jedinicama „Višnjevica“ i „Ravna Gora“ razgledali su pre-

krasne preborne šume ovog dijela Gorskog kotara te saznali nešto više o

gospodarenju. Ugledni šumarski stručnjaci predvođeni dr. sc. Andrejom

Bončinom iz Ljubljane, isticali su zadovoljstvo viđenim šumama te po-

hvalili način na koji delnički šumari gospodare šumama.

Požari u Rusiji (Rusija požari)

Delničani sa svojim domaćinima u Bos. Krupi

New York – grad koji ne spava!Burni Bitoraj

Spomen obilježja zaslužnim karlovačkim šumarima

Šume i šumarstvo na najgolijem jadranskom otoku

Tamo gdje se dodiruju Lička Plješivica i Velebit

Istra će do 2012. imati prvu modelnu šumu u Hrvatskoj

Uz šumarska, obilje različitih događanja u Našicama

Šumska biomasa mogla bi se do 2015. povećati

Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije svjetski prvaci!

Povratak rijeci Savi

Unatoč kišnom rujnu, dobra berba, solidan slador!

Kako se obračunava plaća?Deset načina svladavanja umoraVelika lasica svestrani je grabežljivacVuglenice u Zrinščini

Šest medalja za hrvatske šumare u Rumunjskoj

U gradu duge povijesti, brojnih banaka i lijepih žena

Stabla rekorderiAdministracija kao zadana konstanta!Ljetne poplave zaustavile proizvodnju

Kaučukovac, od Južne Amerike do Azije

Aloa vera kraljica ljekovitosti Štete od orkanskoga vjetra

Što je i kako je nastao planet Zemlja

Piše: Vesna Pleše

Foto: V. Pleše

Piše: Rasim Mehmedović, dipl. ing. šum.

Foto: R. Mehmedović, dipl. ing. šum.

Šumari IUFR-a na terenima ravnogorske šumarije

U kišnom Zagrebu na

29. svjetskom prven-

stvu šumarskih rad-

nika (World Logging

Champinships) koje su pod po-

kroviteljstvom predsjednice Vla-

de Republike Hrvatske Jadranke

Kosor od 23.-26. rujna organi-

zirali ialc (Međunarodno udru-

ženje za natjecanje šumarskih

radnika) i Hrvatske šume, slavili

su Estonac Andres Olesk u poje-

dinačnoj i Austrijanci u ekipnoj

konkurenciji.

U iznimno teškim uvjetima

,na zagrebačkom jezeru Jarun

kiša je zalijevala sjekače puna

dva od tri natjecateljska dana (!),

no prvenstvo je zahvaljujući od-

ličnoj organizaciji i velikom trudu

radnika Hrvatskih šuma uspješno

privedeno kraju, poštujući u pot-

punosti satnicu natjecanja. Iza

Oleska, koji je sakupio 1640 bo-

dova u pet službenih disciplina,

drugo mjesto i srebrnu medalju

u konkurenciji 120 sjeka-

ča iz 30 zemalja osvojio

je Jean Michel Petitqueux

(Francuska) s 1614, a tre-

će Austrijanac Benjamin

Greber (1611).

U ekipnoj konkuren-

ciji iza zlatnih Austrijana-

ca (4749 bodova) drugi

su bili Talijani (4748), a

treći Estonci (4659).

Najbolje plasirani

domaći natjecatelj bio je

Siniša Varga iz Hrvatske

II na 37. mjestu (1523

boda), Niko Lukač (Hrvat-

ska I) bio je 49. s 1494, a

Dragan Dobenko (Hrvat-

ska II) 50. s 1492 boda.

29. svjetsko prvenstvo šumarskih

radnika je u prisutnosti velikog broja gostiju

i uzvanika, nakon postrojavanja ekipa iz 30

zemalja, otvorio zagrebački gradonačelnik

Milan Bandić, izrazivši zadovoljstvo što su Za-

29. SVJETSKO PRVENSTVO

ŠUMARSKIH RADNIKA,

ZAGREB, 23. - 26. RUJNA 2010.29. svjetsko prvenstvoEstonac Andres Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije Olesk i ekipa Austrije svjetski prvaci!svjetski prvaci!

Na zagrebačkom

jezeru Jarun, pod

pokroviteljstvom

predsjednice Vlade

Republike Hrvatske

Jadranke Kosor, od 23.-

26. rujna održano je

29. svjetsko prvenstvo

šumarskih radnika.

Brujanje motornih pila

120 natjecatelja, drvosječa

iz 30 zemalja moglo se

daleko čuti, a kompletan

doživljaj omela je tek

kiša koja je dva dana

zalijevala sudionike ovog

nesvakidašnjeg događaja.

Pobjednici slave, a svi

skupa se vesele što su bili

u Zagrebu i Hrvatskoj,

mnogi i prvi puta, otkuda

svojim kućama nose lijepe

uspomene.

greb i Hrvatska domaćini natjecanja. Izrazio je nadu

da će domaćini iz Hrvatskih šuma goste stići upozna-

ti i s dijelom povijesne i kulturne baštine Hrvatske,

njezinim ljepotama „od morske obale s tisuću otoka,

očuvanih šuma i čiste vode do nekog od nacionalnih

parkova“.

Prvenstvo je otvorio zagrebački

gradonačelnik Milan Bandić

Božidar Longin

Piše: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME 1

Ne pamti se kada je u Zagrebu u kratkom vre-

menu palo toliko kiše (!) pa je i trodnevno natjecanje

zahtijevalo od sudionika, upravo zbog uvjeta na Jarunu,

znanje, koncentraciju i strpljenje. Sve to imao je Esto-

nac Andres Olesk koji je upravo u posljednjoj disciplini,

kresanju grana, kao jedan od tri

posljednja natjecatelja koji su kre-

nuli istodobno, pobjedom osigu-

rao zlatnu medalju. Nije imao niti

jedan negativan bod! Velika borba

vodila se za brončanu medalju i

postolje (B. Greber) koje sretniku

osigurava vječnost za razliku od

četvrto plasiranog (I. Juhasz) koji

se (samo) spominje! A razlika je

bila, pogađate, jedan bod!

Isto takva neizvjesna borba

vodila se u ekipnom natjecanju

gdje je o zlatnoj medalji odlučivao

opet jedan bod, a on je presudio

u korist Austrije, ispred Italije. Bili

Zemlje sudioniceAustrija, Bjelorusija, Belgija, Češka, Danska,

Estonija, Equador, Finska, Francuska, Italija,

Japan, Hrvatska, Latvija, Lihtneštajn,

Litva, Luxemburg, Mađarska, Nizozemska,

Njemačka, Norveška, Poljska, Rusija,

Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,

Švedska, Švicarska, Ukrajina, Velika Britanija.

Prisutnima se obratio i predsjednik Priređivačkog

odbora Svjetskog prvenstva Božidar Longin podsjetivši

na dugu tradiciju organiziranog i održivog gospodare-

nja šumama u Hrvatskoj. Čast nam je biti domaćinima

prvenstva za koje smo

se dugo i temeljito

pripremali želeći vam

pružiti najbolje mogu-

će uvjete, a meni kao

predsjedniku Priređi-

vačkog odbora izuzet-

no je stalo da iz Hrvat-

ske ponesete lijepe

uspomene, rekao je.

Predstavnik ialc-a

Johan van Rehnen je

pozdravljajući natjeca-

telje i goste podsjetio

na osnovne zadatke

ove organizacije u čijoj

je nadležnosti priređi-

vanje svjetskih prven-

stava, „koja to ne bi mogla napraviti bez velike pomoći i

truda domaćina, Hrvatskih šuma“. Isto tako, kazao je, za-

datak ialc-a je stalno unapređivanje šumarskih vještina

te jačanje prijateljstva među šumarima, „bez čijeg sva-

kodnevnog truda ne bi bilo moguće održivo gospoda-

renje šumama i koji nam svojim predanim radom omo-

gućuju da budemo gosti u šumi i da uživamo u njoj“.

Suci su dobili

priznanje

za odlično

obavljen

posao!

Pogled na borilište

S postrojavanja

22 Broj Broj 164/5 164/5 •• rujan/listopad 2010. rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

su ujednačeni, dvojica njihovih

predstavnika bila su među deset

te jedan 24.

I u pojedinim disciplina-

ma odlučivale su nijanse. Tako

su u obaranju stabla čak četvorica

prvoplasiranih imala jednak broj

bodova, a o zlatu i srebru odluči-

vala je jedna jedina sekunda (!). U

okretanju vodilice dva natjecatelja

osvojila sU medalje, a treći, s istim

brojem bodova, nije. Ukupni po-

bjednik Olesk bio je najujednačeni-

ji, jedini je slavio u dvije discipline;

kombiniranom prerezu i kresanju

grana. Zlatne medalje oko vrata još

su objesili Talijan Johan Raffi (oba-

ranje stabla), Gewhard Briechle

(Njemačka) u okretanju vodilice te

Ole Kjaer iz Danske u preciznom

prepiljivanju.

Mladog Norvežanina (21) „uhvatili“

smo na samom početku natjecanja kad

je u okretanju vodilice, odmah da se zna,

oborio svjetski rekord (8,36 sek!), i dok se

još nije ni slutilo da će ne kraju biti dale-

ko najuspješniji sudionik i među seniori-

ma i među juniorima! No, već tada je bio

dosta samouvjeren

-Samo vježba i koncentracija, kaže.

Prve tri discipline bile su uspješne, na-

dam se pobjedi!

Premda mlad, iza sebe ima već jed-

no svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Prvi

puta je u Hrvatskoj uopće, i nije, „nažalost

dosad imao vremena, a boji se i da neće“,

malo podrobnije razgledati Zagreb.

-Tek oko hotela i ono što vidim iz au-

tobusa kad putujemo na borilište.

Ole Harald Kveseth (Norveška)

Ole Harald Kveset

Izvrsno Svjetsko prvenstvo!

MAX FISCHER, PREDSJEDNIK ialc-a

U završnoj riječi, predsjednik ialc-a Max Fischer je među

ostalim rekao:

-Unatoč lošem vremenu možemo reći da je bilo uspješno

prvenstvo koje je proteklo bez ozljeda i koje će nam još dugo

ostati u lijepom sjećanju. Zato se prije svega želim zahvaliti

zemlji domaćinu, koju su predstavljale Hrvatske šume, koje su

pripremile jedno izvrsno Svjetsko prvenstvo! Zahvaljujem se

i stalnom sponzorskom poolu, kao i slobodnim sponzorima.

Posebna zahvala ide sucima bez čijeg preciznog i kon-

centriranog rada ovakvo prvenstvo ne bi ni bilo moguće.

Cijeli Priređivački odbor odradio je izvrstan posao te sad mogu

potvrditi gospodinu Longinu da ima odličnu ekipu. Pritom se

nikako ne smiju zaboraviti ljudi iz informatičkog odjela koji su

u pozadini svega koncentrirano obavili svoj naporni posao.

Zahvaljujem se i cijeloj Upravi ialc-a.

Max Fischer, predsjednik ialc-a

ŽELJKO STIPANOVIĆ

Vođa ekipa Hrvatske Željko Stipanović ukratko je nastup obiju ekipa

ocijenio očekivanim:

„U nikad većoj konkurenciji, među 30 zemalja, plasirali smo se u pri-

željkivanu sredinu, na 16. i 18. mjesto, i to je dosad najuspješniji nastup

Hrvatske na svjetskim prvenstvima. Možemo sad žaliti što smo za bod

izgubili 15. mjesto, što je kiša pokvarila inače odlično organizirano na-

tjecanje, no svi su imali iste uvjete. Ne treba zaboraviti niti možda naj-

važniju činjenicu da su neke ekipe bile sastavljene od pravih profesio-

nalaca koji uopće ne rade u šumi, koji imaju godišnje kampinge i stalno

se natječu“.

Za Hrvatsku su nastupili: Niko Lukač, Ilija Lukić, Ilija Šarić, Anto Zadro

(I), Siniša Varga, Dragan Dobenko, Ante Kaurin, Davor Ivanković (II).

Prema očekivanju


Posebno se bodovao i nastup juniora (do 24 godine), a tu je

svjetsku slavu stekao mladi Norvežanin Ole Harald L. Kveset.

Ovaj čudesni umjetnik baratanja pilom osim što je skupio uku-

pno 1655 bodova, 15 bodova više nego pobjednik među profesio-

nalcima (!), osvojio je medalje u svih pet disciplina (dvije zlatne, dvije

srebrne, jednu brončanu). Ne pamti se takva nadmoć. Drugoplasira-

nog, isto tako solidnog Floriana Hustera (NJemačka), nadmašio je za

69 bodova!

U šestoj disciplini, štafeti, koja se ne obračunava u ukupni pore-

dak, najuspješnija je bila ekipa Švicarske. Sudjeluju sva četiri člana

ekipe, a pobjednik je tko najbrže prereže sve (različito) postavljene

oblice.

Hrvatska - Na prvenstvu su nastupile i dvije ekipe Hrvatske

koje su završile na 16.(I), odnosno 18. mjestu (II), što je, moglo bi se

reći, prema očekivanju. Svi profesionalci bili su ispred, od većine osta-

lih bili su bolji. Najbolje plasirani predstavnik domaćina bio je Siniša

Varga iz II ekipe, na 37. mjestu (1523 boda), a dalje su se poredali: 49.

Niko Lukač (HR I) 1494, 50. Dragan Dobenko (HR II) 1492, 52. Ilija Šarić

(HR I) 1488, 57. Ilija Lukić (HR I) 1471, 72. Ante Kaurin (HR II) 1388.

Robert Rittlinger (Mađarska)

Članu mađarske ekipe Robertu Rittlingeru ovo

je treće svjetsko prvenstvo (Njemačka 2008., Esto-

nia 2006.), a dosad mu je najveći uspjeh brončana

medalja u okretanju vodilice na prvenstvu u Nje-

mačkoj. Inače je zaposlen u jednom od šumarskih

dioničkih društava, DD Meeseki Erdeszeti ZRT.

-Kao ekipa dobro smo se pripremili, puno toga

ovisi od starta. Ja osobno dobro sam krenuo i na

vodilici imam rezultat manji od 10 sekundi.

Prvenstvo je odlično organizirano, vidi se da

smo susjedi (!), ljudi su jako ljubazni.

Robert Rittlinger

Slobodni umjetnici

Na Jarunu su bili i „slo-

bodni umjetnici“ baratanja

motornom pilom Damir

Pavelić (dipl. ing. šum., za-

poslen u zagrebačkoj Upra-

vi) i Ivan Trupković (lugar u

Šumariji Sirač u bjelovarskoj

Upravi). Oni su iz jednog ko-

mada drva, podebljeg hra-

stovog debla, radeći samo

s motornom pilom, u tri

jarunska dana praćeni znati-

željnim pogledima posjetite-

lja izradili drvene skulpture

koje će ostati na Jarunu. Dok

je Pavelić ostao u sferi šumarstva, izradivši skulpturu sjekača

s motornom pilom, Trupković se opredijelio za lik kupačice u

toplesu nazvavši je „Jarunska diva“.

„Jarunska diva“

Obaranje stabla

Precizno prepiljivanje

Okretanje vodilice

4 Broj 164/5 • rujan/listopad 2010. HRVATSKE ŠUME

Ipak, najbolji plasman ostvario je junior Ante Zadro

(HR I) koji je u konkurenciji juniora bio solidan 12. s 1448

bodova, dok je drugi junior, Davor Ivanković bio 17. s

1399 bodova.

Šteta što za Hrvatsku nije nastupio državni prvak

Franc Žalac.

Spomenimo i naše susjede. Slovenci više nego do-

bri, čak 12. s jednim vrlo solidnim pojedincem (Čuk na

22. mjestu. Srbi kao ekipa iza nas (22.), no uzeli su dvije

brončane medalje (!), u obaranju stabla i kombiniranom

prerezu.

Informatika, prehrana, prevoditelji, zabava

Zahtjevan posao dobro je, ili kako

je rekao Max Fischer iz ialc-a, „vrlo kon-

centrirano“ odradila informatika, u, mora

se reći, ne baš idealnim uvjetima kada je

voda prijetila sa svih strana! Svi su bili na

vrijeme obaviješteni o onome što ih je

zanimalo.

Isto vrijedi i za organizaciju ugosti-

teljskih usluga koju je preuzeo i uspješno

obavio tim iz LD Muljava. Dvodnevna kiša

niti njima nije išla na ruku; svi su, naime,

pred kišom pobjegli, a gdje će nego u

veliki šator pa je to povremeno stvaralo

usko grlo u prehrani.

Velik posao odradili su i prevodite-

lji-domaćini ekipa, inače radnici Hrvat-

skih šuma. Svaka ekipa, naime, imala je

svog domaćina koji je govorio strani jezik

i koji je gostima uvijek bio na raspolaga-

nju za vrijeme natjecanja i poslije u slo-

bodno vrijeme!

Da gosti iz inozemstva čuju pone-

što iz bogate glazbene narodne baštine,

posebno slavonske, pobrinuli su se, kao

i uvijek u ovakvim prilikama, tamburaši i

vokalni solisti KUD-a Šumari iz Vinkovaca.

Upotpunjavali su program na otvaranju

prvenstva te prilikom dodjela nagrada, a

bili su i u velikom šatoru.

Kroz trodnevni program na Jarunu

suvereno nas je i duhovito vodio pre-

kaljeni Mirko Fodor, a ukupni su dojam

uljepšale i Zagrebačke mažoretkinje.

Osim natjecanja radnika, bilo je ovo (možda još više)

i natjecanje proizvođača motornih pila! Iza svakog natjecatelja

se obavezno uz rezultat odmah ispisivalo s kojom je pilom na-

stupio! Natjecatelji nekih zemalja uopće nisu šumarski radnici,

nego tu državu zastupaju kao predstavnici nekog proizvođača

pila! U takvoj konkurenciji pravi šumski radnici, „amateri“, za-

pravo i nemaju puno šansi protiv profesionalaca.

Međunarodno udruženje za organizaciju natjecanja šu-

marskih radnika - ialc, kao organizator svjetskih prvenstava,

uz domaćina, strogo je propisao način organizacije prvenstva.

Tako je bilo i u Zagrebu gdje je ialc napravio detaljan raspored,

Kombinirani prerez

Kresanje grana


Drago Tomac (1953.) radnik sje-

kač, sada umirovljenik iz Uprave šuma

Delnice, jedan je od desetak sjekača iz

Hrvatske koji su dosad sudjelovali na

nekom od svjetskih prvenstava i osva-

jali medalje! Osvajač preko 150 medalja

na (ranijim) republičkim, državnim i re-

gionalnim natjecanjima, ovaj još uvijek

vitalni 57-godišnjak može se pohvaliti

da je osvajao medalje i na svjetskim pr-

venstvima!

-Uz zlatne medalje koje sam osva-

jao na prvenstvima države, najdraže

su mi tri medalje koje sam osvojio na

svjetskim prvenstvima, prisjeća se To-

mac.

U Bugarskoj 1976. u kombiniranom

prerezu osvojio je srebrnu medalju, u

Finskoj 1977. bio je drugi u ukupnom

plasmanu te osvojio zlatnu medalju u

kombiniranom prerezu te u Poljskoj

1981. zlato u kombiniranom prerezu!

-Nekadašnja natjecanja bila su veli-

ki praznik za svakog sudionika. Tu su se

stjecala prava prijateljstva, razmjenji-

vala su se iskustva u radu te se mnogo

naučilo. Najviše se učilo na svjetskim

natjecanjima, prateći najbolje natjeca-

telje i njihov način rada.

I uvjeti su bili drugačiji, teži. Od šest

disciplina, prisjeća se Tomac, tri su se

odvijale na poligonu, a tri u šumi. Na-

tjecanja u šumi, poput izrade zasjeka i

rušenja stabala, vršila su se na „živim“

stablima. To su bila i naporna natjeca-

nja pa smo tako u Poljskoj, od mjesta

gdje smo bili smješteni do samog poli-

gona u šumi, putovali i do 400 km!

Drago Tomac i danas je aktivan;

radi kao privatni poduzetnik u šumar-

stvu na poslovima sječe i izrade drvnih

sortimenata. Ima 57 godina života i za-

mislite 60 godina staža (jer je uključen

i benifi ciran radni staž). U šumarstvu

je počeo raditi sa 17 godina i danas je

zdrav i zadovoljan, “jer radi posao koji

voli”. To nije samo čisti fi zički posao, već

savladavanje vještina rada s motornom

pilom, ali i ostalih vještina rada u šumi.

Ako se dobro savlada tehnika rada,

onda je sve lakše, a i ozljede su svedene

na minimum, kaže Tomac.

IZ POVIJESTI SVJETSKIH PRVENSTAVA

Drago Tomac osvajao medalje i na svjetskim prvenstvima!

Drago Tomac

Taavi Ehrpais (Estonija)

Estonac je prvi puta u Hrvatskoj o ko-

joj je čuo samo najljepše-da je zemlja s

puno prirodnih ljepota i ljubaznih ljudi.

Taavi već dosta kvalifi cirano može da-

vati sud o zagrebačkom Svjetskom pr-

venstvu, budući da je dosad sudjelovao

na njih sedam. I premda je jedno bilo i u

Estoniji, on kaže:

-Ovo je dosad najbolje organizirano

prvenstvo na kojem sam bio! Hotel, pri-

jevoz, natjecanje, sve je super organizi-

rano. Kiša? Ništa novo, naučili smo na to!

Pokazao se i dobrim prognozerom

(razgovarali smo drugoga dana natjeca-

nja, u subotu).

-Ovisi o početku, imamo odlično ras-

položenje u ekipi i možemo do medalja i

pojedinačno i ekipno!

Taavi Ehrpais

Trojica prvoplasiranih (s lijeva Petitqueux, Olesk, Greber)

Pobjednici Austrijanci, iza njih Talijani i Estonci

Najbolji juniori (Huster, Kveset, Orlando)

Prepreke do šatora „Muljave“

Ni kiša nije smetala

Piše: Vesna Pleše

Foto: V. Pleše


gdje su njegovi predstavnici kon-

trolirali (i) pripreme, rad sudaca

na natjecanju, itd. Ialc ima stalne

sponzore koji se spominju svugdje

i na svakom mjestu - proizvođače

motornih pila i goriva (Aspena,

Husqarna, Stihl) koji su u svojim

velikim šatorima nudili sve najno-

vije što se iz ove šumarske opre-

me može naći! I tako to uzajamno

funkcionira.

Medalje prvoj trojici te pri-

znanja i cvijeće šestorici prvopla-

siranih u svim disciplinama, kao i u

ukupnom poretku te u juniorskoj

konkurenciji, dodjeljivane su u ho-

telu „I“ (gdje su gosti bili smješte-

ni) na lijepo organiziranoj sveča-

nosti uz intoniranje himni zemalja

iz kojih su dolazili pobjednici.

Na završnoj svečanosti

predsjednik ialc-a Max Fis-

cher zahvalio je domaćinu,

Hrvatskim šumama, na veli-

kom poslu i trudu u organi-

zaciji (tome posebno). Sudio-

nicima natjecanja kao i svima

koji su ga pripremili na završ-

noj su se svečanosti zahvalili

i predsjednik Priređivačkog

odbora Božidar Longin koji

je rekao kako se nada da kiša

nije pokvarila ukupni dojam

te pozvao sve sudionike na-

tjecanja da ponovno posjete

Hrvatsku-kao turisti!.

Državni tajnik Herman

Sušnik zahvalio se organi-

zatorima na odličnoj orga-

nizaciji te istaknuo kako su

protekli dani bili pravi festival

šumarstva. Posebno je po-

hvalio doprinos brojnih rad-

nika koji su radili na pripremi

ovog velikog događaja.

Domaćin sljedećega Svjet-

skog prvenstva 2012. je Bjelo-

rusija.

Kazne Kimura (Japan)Kazne Kimura jedina je žena sudionica Svjetskog

prvenstva, voditeljica ekipa Japana! Samim tim bila

je zanimljiva gotovo svim medijima, a susret s njom

ipak je prerastao u kolektivni razgovor u kojem su

sudjelovali svi članovi ekipe: Mitsugi Akita, Tomahiro

Maeda, Hotoshi Keta, Hiroki Shirohava.

Dakle, Japan prvi puta sudjeluje na ovakvom na-

tjecanju, „a kako bi pobudili interes u Japanu za svoj

nastup, organizirali smo prije polaska u Zagreb do-

maće natjecanje sjekača. Bilo je teško u kratkom vre-

menu zainteresirati jedan širi krug, no uspjeli smo pa

nas prati više TV postaja. A bit će razgovora o nastupu

i kad se vratimo“ kaže Kimura.

-Mi smo prvi tim iz Azije koji sudjeluje na ova-

kvim prvenstvima, ističe ne bez ponosa. Ona nam

otkriva i da je 67% državnog teritorija pokriveno šu-

mom ili nekom vrstom zelenog pokrova.

-Nemamo iskustva kao ostale europske ekipe, a

ovdje na natjecanju sve je ipak malo drugačije od

onog kako smo zamišljali, potvrđuje Hotoshi Keta.

Zato želimo u Japanu proširiti interes za ovakva na-

tjecanja.

Jednoglasno ističu da su iznenađeni Zagrebom,

lijepim i očuvanim zgradama, urednošću, jedno-

stavno pravim gradskim izgledom! Zadovoljni su i

kako je prvenstvo organizirano.

Ekipa Japana s voditeljicom Kazne Kimura

REVOLUCIONARNI PRONALAZAK

Kako naoštriti lanac za 4 sekunde!Među brojnim izlagačima na

29. svjetskom prvenstvu šumarskih

radnika u Zagrebu našla se i belgij-

ska tvrtka Oregon čiji šator nikad

nije bio prazan! Brojne posjetitelje

zanimalo je što to novoga nudi ovaj

svjetski poznati proizvođač lanaca i

vodilica za motorne pile. A nudi se,

uz standardno poznate kvalitetne

proizvode i nešto-revolucionarno.

Oregon je tvrtka s tradicijom i

iskustvom, osnovana 1947. godine.

Njegovi lanci i vodilice korišteni za

rad u šumi bili su i ostali pojam kva-

litete i sigurnosti, u to vrijeme Ore-

gon je snabdijevao sva prva punje-

Ovako se „zatupi“, a nakon toga naoštri lanac za nekoliko sekundi!

nja pila. Oštrenje lanaca radilo se

na standardan način, postupak je

trajao, i još uvijek traje 10-15 minu-

ta. No, u Oregonu su pronašli način

da se vrijeme oštrenja značajno,

gotovo nezamislivo skrati.

Generalni zastupnik za ovaj dio

Europe Erik Van Horen tvrdi da je

to revolucionaran pronalazak jer se

oštrenje sada svelo na nezamislivih

nekoliko sekundi!

-Dovoljne su četiri (4) sekun-

de (!) da vaš lanac bude ponovno

naoštren, kaže on. Zainteresira-

nima na izložbenom štandu to je

demonstrirano na taj način da je

nakon rezanja oblice, radnik mo-

tornom pilom zarezao po zemlji

i šljunku i „zatupio“ lanac. Potom

je lanac brzo provukao kroz jednu

specijalnu kutiju, nazovimo je tako,

što nije potrajalo više od nekoliko

sekundi, naoštrio lanac i ponovno

rezao oblicu kao i ranije!

-Zasad to vrijedi, kaže Van Ho-

ren, samo za 3/8˝ Low Profi le.

REZULTATIPjedinačno: 1. Andres Olesk (EST) 1640 bodova, 2. Jean

Michel Petiqueux (FRA) 1614, 3. Benjamin Greber (AUS)

1611, 4. Istvan Juhasz (MAĐ) 1610, 5. Biemmi Massimilia-

no (ITA) 1599, 6. Johan Raffl (ITA) 1598, 7. Hannes Herzog

(AUS) 1593, 8. Gatis Brencis (LAT) 1581, 9. Armin Tanner

(LIH) 1579, 10. Robert Rittlinger (MAĐ) 1575, itd.

Obaranje stabla: 1. Johan Raffl 659 bodova, 2. Jean Michel

Petiqueux 659, 3. Dragan Beretić (SRB) 659.

Okretanje vodilice: 1. Gerhard Briechle 138 bodova, 2. Ha-

nnes Herzog 134, 3. Robert Rittlinger 134.

Kombinirani prerez: 1. Andres Olesk 199 bodova, 2. Vesa

Kurki (FIN) 197, 3. Thomas Wickert (NJEM), Milan Zujić

(SRB) 196.

Precizno prepiljivanje: 1. Ole Kjaer (DAN) 251 bod, 2. Ar-

min Tanner 246, 3. Hannes Herzog 242.

Kresanje grana: 1. Andres Olesk 448, 2. Ole Ludvig Gjoebi

(NOR) 446, 3. Biemmi Massimiliano 434.

Ekipni poredak: 1. Austrija 4749 bodova, 2. Italija 4748, 3.

Estonija 4659, 4. Francuska 4647, 5. Latvija 4633, 6. Nor-

veška 4593, 7. Bjelorusija 4591, 8. Švicarska 4581, 9. Nizo-

zemska 4575, 10. Slovenija 4570...16. Hrvatska I 4453, 18.

Hrvatska II 4403.

Štafeta: 1. Švicarska 1262 boda, 2. Italija 1257, 3. Finska

1255...22. Hrvatska I 1141, 23. Hrvatska II 1126.

Rezultati su se mogli pratiti i na velikom ekranu

Austrijanci su imali i navijače

U vrijeme globalne krize, manjka energije i si-

rovina, neprestanog rasta cijena energenata,

ćudljivosti klimatskih promjena te sve izrazi-

tijeg zagađenja okoliša, sve je značajnije ko-

rištenje jeftinijih i ekološki prihvatljivih izvora energije.

Uporabom lokalnih i obnovljivih izvora energije, sma-

njuje se ovisnost države o

uvozu energije te pridono-

si oporavku gospodarstva.

Osnovna pretpostavka

za izlazak iz krize je prela-

zak na biomasu u opskrbi

energijom u obliku elek-

trične i toplinske energije,

bioplina i biogoriva. Osim

neovisnosti o uvoznoj

energiji, korištenjem bio-

mase otvaraju se nova

radna mjesta, povećava se

mogućnost izvoza, jačaju

regije i unapređuje zaštita

okoliša. Premda Hrvatska

sa svojih 47 posto površine šuma ima veliki potencijal

korištenja biomase, zbog nepostojećega tržišta zasad

se koristi tek 4 posto šumske biomase kao obnovljivog

energenta. Istaknuto je to na međunarodnom gospo-

darskom, hrvatsko-austrijskom susretu početkom rujna

u Našicama, s temom ”Biomasa (električna i toplinska

energija), bioplin i biogoriva”. Skup je održan u sklopu

festivala “Dani slavonske šume” i 5. hrvatskih dana bi-

omase u Pastoralnom centru Emaus, franjevačkog sa-

mostana. Organizirali su

ga Hrvatska udruga za

biomasu (sekcija Hrvat-

skoga šumarskog druš-

tva) i “Hrvatske šume”,

Austrijski ured za vanjsku

trgovinu Zagreb i HGK

Zajednica za obnovljive

izvore energije u suradnji

s Bavarskim kompeticij-

skim centrom za obnov-

ljive sirovine (CARMEN)

i dr. Pokrovitelj je bilo

Ministarstvo regionalnog

razvoja, šumarstva i vod-

nog gospodarstva.

Težište na biogorivima - Peti hrvatski dani bio-

mase okupili su više od 150 sudionika kojima su se po-

obnovljivi izvori energije BIOMASA

Šumska biomasa mogla Šumska biomasa mogla bi se do 2015. povećati bi se do 2015. povećati na 3,4 milijuna kubika!na 3,4 milijuna kubika!

Peti hrvatski dani

biomase u Našicama,

3.rujna, okupili su više

od 150 sudionika, a

istaknuti stručnjaci i

gospodarstvenici iz

Hrvatske i inozemstva

(Austrija, Njemačka)

izlagali su o

mogućnostima uporabe

obnovljivih sirovina kao

energenata sadašnjosti i

budućnosti.

Hrvatski dani biomase

održani su tradicionalno

u okviru festivala Dani

slavonske šume Mr. sc. Josip Dundović Dipl. ing. Zlatko Benković

Zbog nepostojećega tržišta u

Hrvatskoj se koristi samo 4 posto

šumske biomase

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić, Z. Lončarić, prezentacije


zdravnim i uvodnim riječima obratili u ime domaćina

fra Igor Andrijević i gradonačelnik Krešimir Žagar, zatim

predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundo-

vić, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Ro-

man Rauch i Zlatko Benković iz Ministarstva. Istaknuti

stručnjaci i gospodarstvenici iz Hrvatske i inozemstva

(Austrija, Njemačka) izlagali su o mogućnosti uporabe

obnovljivih sirovina kao energenta današnjosti i bu-

dućnosti. Izmijenjene su korisne stručne informacije sa

ciljem da se korištenjem domaćih potencijala obnovlji-

vih izvora energije smanji ovisnost o potrošnji fosilnih

goriva te otvore novi pogoni i radna mjesta. Težište ovo-

godišnjeg stručnog skupa je proizvodnja i tržište biogo-

riva u Hrvatskoj i razmjena iskustava s izlagačima iz Au-

strije i Bavarske sa ciljem da se zajedno potakne tržište

obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. Bilo je

bitno da se ukaže na značajne potencijale i mogućno-

sti energetske uporabe biomase, zakonsku regulativu,

poticaje i sufi nanciranje projekata na području bioma-

se i biogoriva u našoj državi. Značaj obnovljivih izvora

energije hrvatska je Vlada spoznala tako što je 2007. go-

dine uredila “tarifnim susta-

vom” poticanje proizvodnje

električne energije iz vjetra,

biomase, sunca, geotermal-

ne energije i vodene snage.

Važno je naglasiti kako je

naša država po visini tarifa

četvrta u Europi. Rezultiralo

je to velikim zanimanjem

te je dosad podneseno 356

zahtjeva za upis u Registar

projekata i postrojenja za

korištenje obnovljivih izvora

energije, uz povlaštene pro-

izvođače (21 zahtjev za bio-

plin i 35 za biomasu). Tijekom 2009. donesen je Zakon o

biogorivima za prijevoz.

Pozornost zaštiti okoliša - Dipl. ing. Davor Fra-

nić iz Hrvatske gospodarske komore imao je izlaganje

o postrojenjima za proizvodnju biogoriva u fazi planira-

nja i pogonu u RH. Tvornica biodizela u Vukovaru, s ka-

pacitetom 35.000 t/god. proizvodi ovo biološko gorivo

iz uljane repice, kao i tvornica u Ozlju (20.000 t/god.).

Postrojenje za proizvodnju biodizela u Virovitici (6000 t/

god.) proizvodi biodizel iz otpadnog ulja. U našoj državi

ne postoji nijedan proizvođač bioetanola. U fazi plani-

ranja su postrojenja za biodizel u Varaždinu, Koprivnici,

Slavonskome Brodu i

Zadru te proizvodnju

bioetanola u Osijeku.

Predavanje o za-

štiti okoliša u životu

postrojenja za pro-

izvodnju biogoriva

održao je dipl. ing. De-

nis Ivanov (Sgs Adria-

tica, ured u Zagrebu).

On je govorio o zakonskim okvirima, procjeni utjecaja

zahvata na okoliš, utvrđivanju objedinjenih uvjeta za-

štite okoliša, okolišnoj dozvoli te obvezama operatera

odnosno investitora. Cilj je da se postigne visoka razina

zaštite okoliša smanjenjem onečišćenja i trajnim nad-

zorom nad onečišćenjem. Postupak uključuje javnost

u proces odlučivanja. Za industrijska postrojenja oko-

lišna dozvola vrijedi 5 godina, a nakon toga roka treba

je obnoviti na osnovi analize stanja, elaborata i zahtjeva

o utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Oko-

lišna dozvola prethodi lokacijskoj, a prilaže se Idejnom

projektu. Tehnički pregled provodi se u okviru postupka

izdavanja uporabne dozvole, nakon puštanja postroje-

nja u pokusni rad.

Suradnja s austrijskim partnerima - O modelu

Gussing i novim tehnologijama na području obnov-

ljivih izvora energije za grad Našice, izlagao je mr. sc.

Josip Dundović (Hrvatska udruga za biomasu, sekcija

Trenutačno je u Hrvatskoj u Registar projekata obnovljivih izvora

energije upisano 35 projekata elektrana na biomasu, ukupne

snage 114,61 Mwel (od 0,15 do 20 Mwe). Planirano je da će

do 2020. biti, strategijom energetskoga razvoja RH, instalirana

elektrana ukupne snage 85 MV (31,5 % od OIE).

Tvornica biodizela

iz repičinog ulja u

Vukovaru

S gospodarskog

međunarodnoga susreta

na 5. hrvatskim danima

biomase u Našicama

Dipl. ing Željko Sučić


HŠD-a, zajednički rad s mr. sc. Željkom Zebićem). On je

upoznao nazočne o mreži suradnje koja se organizira i

ostvaruje s partnerima iz Austrije. Cilj suradnje je preno-

šenje znanja, odnosno znanja i iskustva (“know-how”) iz

Austrije na području tehnologija i ekoloških prilika. Pla-

niraju se obuhvatiti različita područja (skupni projekti,

istraživački projekti, konferencije, seminari, radionice,

razmjena znanja i iskustva na području obnovljive ener-

gije, pilot-projekti, stva-

ranje Centra za obnov-

ljivu energiju i dr.). Grad

Našice s površinom 205

km2 i 17.320 stanovnika

imao je lani 18.750.000

eura novčanih izdataka

za eksternu proizve-

denu energiju (struja,

toplina, pogonsko go-

rivo), uglavnom fosilnih

goriva (216.250 MWh). S

potencijalom šumske i

poljoprivredne biomase

planirano je da će 2020.

godine novčani izda-

tak iznositi 5.250.000 eura, a regionalna novostvorena

vrije dnost iznosila bi čak 13.170.000 eura. Šumski ener-

getski potencijal trebao bi u Našicama iznositi 23.200

m3 na sječi i izradi, što odgovara 18.900 t drvne sječke

(25 % H2O). Iz energana na biomasu te korištenjem teh-

nologija kao u austrijskom gradiću Gussingu, godišnje

je moguće dobiti 16.000 MWh električne i 38.000 MWh

toplinske energije ili 6.300.000 m3 bioplina (95 % CH4)

ili 3.800.000 litara biogoriva (benzin, dizel). Poljopri-

vredni energetski potencijal čini 31.625 ha oranica, a u

energetske svrhe moguće je koristiti 3200 ha (10 posto

površine). Iz bioplinskih postrojenja, korištenjem teh-

nologija kao u austrijskom Stremu, moguće je godišnje

dobiti 50.000 MWh električne energije i 60.000 MWh

toplinske energije ili 25.000.000 m3 bioplina (55 % CH4).

Poticaji za postrojenja na biomasu - Nazoč-

ni su upoznati s IPARD- programom u RH za razdoblje

2007.-2013.(dipl. ing. Milan Kukoč). Njegovi prioriteti su

poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda

Europske unije, razvoj ruralne ekonomije i dr. Tako iznos

potpore za ulaganje u toplane za biomasu maksimal-

no iznosi 958.000 eura (7 mil. kn po projektu). Dipl. ing.

Zlatko Benković iz Ministarstva regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnoga gospodarstva govorio je o poti-

cajima i sufi nanciranju kogeneracijskih postrojenja na

biomasu u Republici Hrvatskoj. U poticajnom okviru je

Operativni program razvoja industrijske prerade drva

2006.-2010., među ostalim i povećanje uporabe drva i

proizvoda od drva. Tako se dodjeljuje potpora do visi-

ne 50 posto opravdanih troškova za energetsku učin-

kovitost i istodobnu proizvodnju električne i toplinske

energije te za obnovljive izvore energije. Kapitalna po-

moć 2010. godine iznosi

ukupno 30.313.000 kn

za 61 projekt, a njihova

struktura je sljedeća: ko-

generacija (6 projekata),

proizvodnja briketa i

peleta (po 5 projekata)

i kotlovnice za drvni

ostatak (45). Trenutno je

u Registar projekata ob-

novljivih izvora energije

upisano 35 projekata

elektrana na biomasu,

ukupne snage 114,61

Mwel (od 0,15 do 20

Mwe). Planirano je da

će do 2020. biti, strategijom energetskoga razvoja RH,

instalirana elektrana na biomasu ukupne snage 85 MV

(31,5 % od OIE). GIS atlas šumske biomase podrška je pri

strateškom planiranju održivog korištenja drva za ener-

giju i kreiranju poticajnih mjera državne politike.

Raspoloživa šumska biomasa u Hrvatskoj

povećala bi se (podizanjem energetskih

nasada) do 2015. godine (prostorno drvo

i drvni ostatak) od 2.755.301 m3 (2010.)

na 3.429.294 m3

Franz Stromberger

Hubert Maierhofer

Značajni potencijal

šumske i poljoprivredne

biomase u gradu

Našicama


Energetskim nasadima do povećanja bioma-se - O raspoloživoj šumskoj biomasi i višegodišnjim

ugovorima govorio je dipl. ing. Željko Sučić (Hrvatske

šume,“Šumska biomasa”), istaknuvši kako su utvrđene

potencijalne, ugovorene i moguće količine prostornog

i energetskoga drva po Upravama šuma i šumarijama.

Također je sklopljen ugovor o

dugoročnoj poslovnoj surad-

nji za kupoprodaju navede-

nog drva između “Hrvatskih

šuma” i “Šumske biomase”.

Na temelju vođenoga razvoja

poduzetništva, pokrenuta je

na Upravama šuma proizvod-

nja drvne sječke. Po vrstama

drva izrađen je cjenik drvne

sječke (u eurima), mokrine 35

posto, s utovarom u kamione

na šumskoj cesti te do kupca

na udaljenosti do 150 km (do

20, 50, 100 i 150 km). Sučić je

naglasio kako nije realno pla-

nirati iskorištenje ukupnoga

drvnog ostatka za proizvod-

nju sječke jer su visoki proi-

zvodni troškovi. Raspoloživa šumska biomasa povećat

će se povećanjem proizvodnje u HŠ-u te podizanjem

energetskih nasada. Naime, za njihovo podizanje po-

godno je 40.000 ha na kojima bi se proizvelo 1,000.000

m3 drvne mase. Do 2015. godine količina

biomase (prostorno drvo i drvni ostatak)

povećala bi se od 2.755.301 m3 (2010.) na

3.429.294 m3. Putem postupka javnoga

nadmetanja, Hrvatske šume su objavile

prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva

za proizvodnju električne i(ili) toplinske

energije. U tijeku je sklapanje višegodiš-

njih ugovora s kupcima, odnosno s oda-

branim najpovoljnijim ponuditeljima. U

2010. godini ugovorne obveze HŠ-a i ma-

loprodaja (bez izvoza) iznose 1.757.000

m3, a višegodišnji ugovori po javnom

nadmetanju obuhvaćaju 581.000 m3 drv-

ne mase. Plan sječa za ovu godinu iznosi

2.755.301 m3.

Pozitivna austrijska iskustva -

Na skupu su izlagali predstavnici osam

austrijskih tvrtki: BASIC GmbH, BDI-BIO-

ENERGY INTERNATIONAL AG, BIOGEST

Energie, GE JENBACHER, KELAG i dr. Na-

vedene tvrtke bave se projektiranjem i

izgradnjom kogeneracijskih uređaja za

proizvodnju električne i toplinske energije, izgradnjom

postrojenja za biodizel, bioplin, proizvodnjom plinskih

motora, opskrbom energijom uz korištenje obnovljivih

izvora energije, osobito biomase. Zakonom o ekostruji

u Austriji su 1992. godine stvoreni okviri za gospodar-

sko korištenje nositelja obnovljive energije. Potonje je

pridonijelo razvoju nove industrijske grane, osnovana

su nova radna mjesta, a naša susjedna država postala je

pionir na tome području, s naglim skokom u toj gospo-

darskoj aktivnosti. U Gornjoj Austriji broj korisnika grija-

nja na biomasu stalno je u porastu, a svaki drugi uređaj

za grijanje na pelete postavljen je u tome dijelu Austrije.

U cijeloj državi ima približno 35.000 uređaja za ovakav

način grijanja. U 270 općina izgrađene su elektrane na

biomasu, a osim topline u planu je i proizvodnja struje.

Značajno je istaknuti kako biomasa kao dobavljač ener-

gije (udjel 13,6 posto), zaostaje tek zanemarivih 1 posto

iza hidroenergije. Unatoč porastu korištenja biomase i

potencijala u šumama poljo-

privrednika, još uvijek se ne-

dovoljno koristi šumska bio-

masa. Susjedna nam država

pridržava se cilja da biogoriva

sudjeluju s 10 posto, a ona su

za sada najisplativija moguć-

nost zamjene fosilnih goriva

te smanjenja rastućeg udjela

CO2 ispušnih plinova u pro-

metu. Biogorivo se u Austriji

dosad najviše koristilo 2009.

godine, a fosilna su goriva

zamijenjena sa 7 posto biogo-

riva, dok je cilj da sudjeluju u

mješavini s 5,75 % znatno pre-

mašen. S Njemačkom i Francu-

skom, Austrija je po korištenju

tog energenta u vrhu zemalja

Europske unije. U prometu Austrija ima 521.611 tona

bio dizela, 99.628 t bioetanola i 17.784 t biljnog ulja.

Lani je došlo do najvećega porasta u miješanju biodi-

zela s dizelom, s 5 % na 7 %, a uporaba čistih biogoriva

porasla je za 10 posto u usporedbi s 2008. godinom.

Poglavito se to povezuje sa sve većom uporabom bio-

goriva u vozilima za komunalne i javne svrhe. Za prena-

mjenu voznih parkova na čista biogoriva ili s najmanje

40 % njihovog udjela Ministarstvo poljoprivrede dosad

je poticalo 70 projekata. Pritom je s 2,1 milijun eura po-

ticajnih sredstava prenamijenjeno 1500 vozila.

Budućnost u bioplinu, bioetanolu, biodizelu i dr. - Tijekom uvodnog izlaganja, mr. Roman Rauch, di-

rektor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu,

istaknuo je kako u Hrvatskoj ima biomase na pretek.

Njen značaj osobito će doći do izražaja kada RH uđe u

Tvornica biodizela u Vukovaru proizvodi

ovo biogorivo iz uljane repice, kao

i tvornica u Ozlju. Postrojenje za

proizvodnju biodizela u Virovitici

proizvodi biodizel iz otpadnog ulja,

a u našoj državi ne postoji niti jedan

proizvođač bioetanola. U fazi planiranja

su postrojenja za biodizel u Varaždinu,

Koprivnici, Slavonskome Brodu i Zadru te

proizvodnju bioetanola u Osijeku

Bioplinska elektrana

Kogel u Njemačkoj


I ovogodišnja, već zaista duga, tradicionalna manifesta-

cija Dani slavonske šume obilovala je brojnim događa-

njima, od kulturnih priredbi i izložaba u četvrtak prvog

dana, do stručnih predavanja kako za građanstvo tako i

za šumarske stručnjake, drugog dana.

O pomlađivanju bukovih sastojina - Već po ustalje-

nom scenariju, drugi dan festivala predodređen je za brojna

predavanja. U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva,

ogranak Našice, u dvorani Doma kulture, održano je stručno

predavanje za šumarske inženjere iz pet slavonskih Uprava

šuma, na temu: Pomlađivanje bukovih sastojina. Predavač je

bio izvanredni profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu,

dr. sc. Igor Anić. Ovo stručno predavanje otvorio je Damir

Felak u ime Uprave Hrvatskih šuma, kao i ispred Šumarske

komore, istaknuvši kako je upravo zadatak Komore i organi-

ziranje ovakvih predavanja i permanentno obrazovanje nje-

nih članova. Vrlo zanimljivo za šumare bilo je i predavanje na

temu: Usklađenost zakonodavstva o šumskom reprodukcij-

skom materijalu u sjemenarstvu sa smjernicama Europske

unije, koje je održao dr. sc. Mladen Ivanković. Osim ova dva

visoko stručna šumarska predavanja, pozornost naših šuma-

ra privukle su i dvije nešumarske teme, ali usko povezane sa

šumarskom djelatnošću: Kanalikularni sindrom – prepozna-

vanje bolesti u šumarskoj profesiji, koje je održao predavač dr.

spec. Frane Grubišić sa Kliničke bolnice Sestara milosrdnica

iz Zagreba. A pročelnik iste kliničke bolnice prof. dr. sc. Sime-

on Grazio održao je predavanje na temu: Kralježnica – središ-

nja os tijela.

Europsku uniju u kojoj su troškovi

energenata veći. Na tržištu biomase

Austrija ima interese u Hrvatskoj, uz

obostrano pridržavanje preuzetih

obveza i ugovora, transparentne na-

tječaje i poštivanje pojedinih odluka.

Uvjet je to za investiranje, a Hrvatska

tako dobiva priliku da krene istim

uspješnim putem kao i Austrija, s

novim podzakonskim aktima o ko-

rištenju obnovljivih izvora energije.

Predstavnik Basic GmbH-a upoznao

je nazočne s podatkom da u Austriji

trenutačno ima više od 300 plinskih

postrojenja sa suvremenom tehno-

logijom i mogućnošću upravljanja

putem interneta. Budući da nafta i

plin ne postaju jeftiniji, na tržištu je

potrebna suradnja te zajedničko ko-

rištenje obnovljivih izvora energije,

uz stabilne i dugoročne cijene.

Govoreći o biogorivima u Nje-mačkoj, Hubert Maierhofer iz Bavar-

ske (CARMEN), informirao je sudioni-

ke skupa o zakonskim odredbama,

tržištu i strategijama za budućnost.

Zadnjih godina goriva su poskupje-

la, potrebna je dugoročna strategija

za uvođenje biogoriva na tržište, uz

političku podršku i porezne olakšice.

Trenutačno su biogoriva premalo

učinkovita, jer nije dovoljno učinko-

vita naša mobilnost, budući da smo

ovisni o fosilnim gorivima. Radi se

na proizvodnji automobila s malom

potrošnjom biogoriva, a utomobili s

potrošnjom 8-12 litara na 100 km bit

će prošlost. Budući razvoj temeljit će

se na proizvodnji bioplina, bioetano-

la i biodizela, uz oslobađanje od po-

reza na mineralna ulja i uvođenje do

2015. godine poreznih stopa za go-

riva. Svatko tko u prometu koristi di-

zel, morat će imati u njemu određen

udio biogoriva (sada je fi ksno 6 %).

U Njemačkoj je 2007. bila vrhunac

u opskrbi biogorivima (biljno ulje,

biodizel, kao primjese fosilnim go-

rivima). Tako je biodizel s udjelom 7

posto bio primiješan običnom dize-

lu. Repičino ulje može se koristiti tek

u mješavini i samo za teretna vozila,

a proizvodi se u manjim količinama

u poljoprivredi. Bioetanol se koristi

već tridesetak godina (kao u SAD i

Švedskoj), najčešće je u smjesi 85 %

bioetanola i 15% benzina. Na tržištu

u Njemačkoj je od 2005., no s malim

udjelom zbog nepovoljnih cijena.

Može se koristiti kao čisto gorivo i

otvorit će nova tržišta, a njegova je

budućnost u novim tehnologijama,

sirovinama i dr.

dani slavonske šumeUz šumarska, obilje različitih događanja Uz šumarska, u Našicamau Našicama

Ovogodišnja manifestacija

Dani slavonske šume,

održana u Našicama od

2-5. rujna, bila je deseta po

redu od obnavljanja prije

40 godina ustanovljene i

redovno održavane vrlo

popularne šumarske

priredbe u Našicama. Naime,

poslije udruživanja pet

slavonskih gospodarstava

1970. godine u ŠPP

„Slavonsku šumu“ Vinkovci,

već iduće godine u

lipnju u Našicama se

održava VIII. republičko

natjecanje proizvodnih

šumarskih radnika. Kako

bi što dostojnije dočekali

i ugostili brojne goste

i djelatnike ondašnjih

šumskih gospodarstava iz

cijele Hrvatske, domaćini

su priredili niz kulturnih

priredbi, izložaba, koncerata,

znanstveni skup u gradu

Našicama, a proizvodno

natjecanje sjekača u lijepom

našičkom parku iza dvorca

grofa Pejačevića.

Festival, bez potpisa

Festivalu su prisustvovali brojni gosti i uzvanici

S otvaranja natjecanja sjekača


Našička udruga gljivara, stalni sudionici manifestacije, organi-

zirali su 6. međunarodnu vrganjijadu uz sudjelovanje gljivara iz čak

devet zemalja-Francuske, Kanade, Njemačke, Austrije, Češke, Srbije,

Slovenije, BiH i Hrvatske. A na proizvodnom natjecanju drugog dana

pripremali su razna jela s gljivama te kratku edukaciju građanstvu o

vrstama gljiva koje su se pojavile na našičkom području između dva

festivala. Uvečer je bio održan cjelovečernji koncert Gorana Karana.

Vinkovčani i Niko Lukač pobjednici - Središnji događaj treće-

ga dana (subota 3. rujna), bilo je natjecanje profesionalnih sjekača iz

pet slavonskih Uprava; Vinkovaca, Našica, N. Gradiške, Požege i Osije-

ka. Nakon postrojavanja natjecatelja, gradonačelnik Našica, Krešimir

Žagar, pozdravljajući brojne gledatelje i goste otvorio je ovo jubilarno

deseto natjecanje, istaknuvši tradiciju šumarskih susreta i održavanja

proizvodnih natjecanja dugu 40 godina. A koliko značenje ima samo

natjecanje među slavonskim šumarima, potvrđuje i

činjenica kako su najbolja tri državna natjecatelja,

koji se pripremaju za Svjetsko prvenstvo, došla u

Našice kako bi svojoj Upravi osigurali što bolji pla-

sman. Višegodišnje rivalstvo između najboljih vin-

kovačkih i novogradiških sjekača daje posebnu draž

ovom proizvodnom natjecanju. Svaka pojedinačna

pogreška nekog od trojice članova ekipe može biti

ključna za konačni ekipni plasman. A upravo se to i

dogodilo. Nervoza i brzopletost kod iskusnih sjeka-

ča iz Nove Gradiške, omogućili su Vinkovčanima da

čak za dvjesto bodova u konačnom plasmanu budu

bolji.

U pojedinačnoj konkurenciji 15-orice sjekača,

čak šest natjecatelja se do posljednjeg zvuka mo-

torne pile borilo za naslov najboljeg. Ipak, majsto-

ri ostaju na kraju pobjednici, a unutar 40 bodova

smjestilo se čak njih šestero. Evo konačnog plasma-

na u pojedinačnoj konkurenciji.

1. Niko Lukač (VIN) 546 bodova, 2. Ilija Šarić,

(VIN) 540, 3. Ante Kaurin (N. G.). 526, 4. Josip Vonić

(NA) 513, 5. Ilija Lukić (VIN) 512, 6. Igor Dugalić (OS)

505, 7. Đuro Korman (PO) 483, 8. Stjepan Maligec

(NA) 478, 9. Marijan Ruškan (NG) 446, 10. Dragan Dobenko (NG) 413,

11. Goran Poglovnik (PO) 412, 12. Slađan Savičić (OS) 388, 13. Boris

Ronta (NA) 375, 14. Goran Grgurić (PO) 341, 15. Boris Međeši (OS) 264

boda.

U ekipnom plasma-

nu Vinkovčani su bili

premoćni pobjednici.

Treba istaknuti kako su

ekipe Osijeka i Našica

pomlađene s novim

mladim sjekačima koji

su pokazali znanje, ali

im nedostaje iskustvo i

rutina.

Poredak ekipa: 1.

Vinkovci 1598 bodova,

2. Nova Gradiška, 1385,

3. Našice, 1366, 4. Pože-

ga, 1236, 5. Osijek, 1157

bodova

Za razliku od pri-

jašnjih godina, orga-

nizator je od sponzora

osigurao dovoljno na-

grada pa su tako ove

godine nagrade dobili

svi natjecatelji.

Nagrade i prizna-

nja podijelili su državni

tajnik Herman Sušnik i

upravitelj Uprave šuma

Našice Davorin Fekete.

X. FESTIVAL DANI SLAVONSKE ŠUME,

NAŠICE, 2.-5. RUJNA 2010.

Uz šumarska, obilje različitih događanja a, obilje različitih događanja u Našicama

Za svakog ponešto!

Organizatori festivala Dani slavonske šume, grad Našice i

Hrvatske šume, Uprava šuma Našice, našički ogranak Matice

Hrvatske i Turistička zajednica Našica i ove su se godine pobri-

nuli da se u prekrasnom našičkom parku nađe za svakog po-

nešto. Raznovrsna turistička ponuda mogla je i morala zado-

voljiti svačiji ukus! Evo: na sajmu proizvoda ruralne Slavonije

prezentirani su pčelarski proizvodi, priređena je izložba gljiva i

organizirano natjecanje u branju gljiva, moglo se vidjeti i kako

se čiste stare bačve, lovačke udruge natjecale su se u kuha-

nju čobanca i kotlovine, priređene su brojne izložbe (vozila,

tehnike i opreme, oldtimera automobila i oldtimera traktora

(!), voćarskih proizvoda), tradicionalnih obrta, ukrasnog bilja i

grmlja, posebnu pozornost privuklo je natjecanje u potezanju

konopa, itd.

Kombinirani prerez

S izložbe gljiva

Vinkovčani, ekipni pobjednici

Piše: Antun Zlatko Lončarić

Foto: A. Z. Lončarić


Inicijativa o potrebi podizanja modelnih šuma po-

krenuta je u Kanadi kao odgovor na gubitak bio-

raznolikosti, sve prisutnije konfl ikte u upravljanju

prirodnim resursima i degradacije šumskih ekosu-

stava. Ideja o modelnoj šumi prvi je puta predstavljena

na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju

1992. g.

U smjeru održivog razvoja šumskih predjela nakon

toga se krenulo u različitim krajevima svijeta pa danas u

Međunarodnoj mreži modelnih šuma postoji više od 50

modelnih šuma u oko 20 zemalja svijeta.

Jedna od njih, Mediteranska mreža modelnih šuma, imala je svoj prvi forum 2009. godine u Španjol-

skoj. Ona danas ima 13 članova iz europskih država,

regija, modelnih šuma sjeverne Afrike i Mediterana, a

sjedište joj je u Valladolidu u Španjolskoj.

Član Mediteranske mreže modelnih šuma je i Istar-

ska županija koja će do 2012. godine imati prvu model-

nu šumu u Hrvatskoj. Zajedno s Istarskom županijom,

prateći EU projekt „MED Modelna šuma“, svoje će mo-

delne šume osnovati i partneri u projek-

tu; talijanska regija Sardinija, francuska

Provansa i Korzika te

dvije španjolske i dvije

grčke regije.

U Europi već po-stoji modelna šuma Vilhelmina u Švedskoj

i Urbion u Španjolskoj,

što znači da su svoj sta-

tus potvrdile u Upravi

međunarodne mreže u

Ottawi u Kanadi. U me-

diteranskom dijelu Afri-

ke u skorom osnivanju

su još modelne šume u

Tunisu i Maroku.

Drugi forum medi-

teranske mreže okupio

je više od 50 stručnjaka

koji su raspravljali o po-

sljedicama i prilagodbi

mediteranskih šuma no-

vonastalim promjena-

ma klime i o valorizaciji

hrasta plutnjaka na Me-

diteranu. Ta je vrsta spe-

cifi kum zapadnog Medi-

terana, a kod nas je unešena i nalazimo je u tragovima.

Šijanska šuma u Puli najbogatije je stanište tog hrasta,

no njegova je taksonomija još uvijek upitna. (I. Trinajstić

2005. „ Querqus Suber. L. u dendrofl ori Hrvatske“).

Forum je održan u mjestu Ifrane, na srednjem

Atlasu, u središtu nacio-

nalnog parka koji je ve-

likim dijelom uključen

u modelnu šumu Ifrane.

Temperature su ovdje

u lipnju slične onima u

našim višim predjelima,

a temperaturne razlike

između dana i noći jako

su izražene, što je po-

sljedica različitih mikro-

klima. Ovdje se prostiru

šume atlaskog cedra

(Cedrus atlantica), vrste

koja je po ovom predje-

lu i dobila ime. Modelna

šuma Ifrane organizi-

rana je kao udruga na

114.500 hektara. Čak

85% cedrovih šuma Ma-

roka ulazi u ovu model-

nu šumu. Problemi koje

žele riješiti su pretjerana

ispaša, ilegalna sječa i

mnoštvo nedrvnih šum-

skih proizvoda koji nisu

valorizirani.

modelne šume MAROKO / DRUGI FORUM MEDITERANSKE MREŽE

MODELNIH ŠUMA, IFRANE, LIPANJ 2010.

Istra će do 2012. imati prvu modelnu Istra će do 2012. imati šumu u Hrvatskojšumu u Hrvatskoj

Modelna šuma je

krajolik kojim upravlja

organizirana skupina

zainteresiranih partnera

u cilju održivog

gospodarenja prirodnim

resursima i šumama.

Ona je podignuta na

temeljima suradnje

i umrežavanja, a

sudionici sami defi niraju

proces kroz koji će

raditi. Partnerstvo,

krajolik i održivost tri

su glavne značajke

koncepta Modelna

šuma. U Europi postoji

više modelnih šuma,

a jedna od njih je i

Mediteranska mreža

modelnih šuma na čijem

se 2. forumu u Maroku

raspravljalo o aktualnim

problemima.

U Europi već postoji modelna šuma

Vilhelmina u Švedskoj i Urbion u

Španjolskoj

Vjernici se mole pet puta na dan

Na selu se žene udružuju za proizvodnju

tekstila od samoniklog bilja

U tanarijama Feza farba se koža

Ulica Medine


meniju možete birati između janjetine sa žutim šafranom, suhim šlji-

vama i bademima ili između pastille, što je pita sa mesom ili ribom,

šećerom i bademima. Hrana je u Maroku najčešće poslužena u kera-

mičkoj posudi s poklopcem koju nazivaju tajin. Marokanski specijali-

tet još je kuskus sa datuljama, povrćem i mesom, a uz sve obavezno

ide i marokanski čaj sa svježim lišćem mente.

Na svega 500 kilometara od Sahare, gdje se vlakom stiže za

oko 6 sati vožnje preko Marakesha, ovaj centralni dio sa svojim pri-

jestolnicama Fez, Meknes, Casablanca i Rabat neka je druga Afrika.

Priča svoju priču duge francuske kolonizacije i suvremenog utjecaja

susjeda Španjolaca. Uz autohtona plemena Berbera sa srednjeg Atla-

sa, ostalo je stanovništvo arapskog porijekla. Osim francuskog govori

se još arapski i neki berberski jezik.

U pogledu trgovine, ovaj kraj također potvrđuje svoju arapsku

kulturu. Nužno je znati se cjenkati, a ako ne znate sigurno ćete naučiti

u nekoj od marokanskih trgovina!

Većina modelnih šuma organizirana je tako da ima vijeće

svih sudionika koje formira svoj upravni odbor. Također, osnivaju

se grupe od kojih se svaka bavi svojom problematikom; od zaštite

bioraznolikosti i kulturnih dobara, održivog upravljanja prirodnim

resursima, do razvoja ekoturizma i lokalne

proizvodnje, ekološke edukacije i promocije.

Plan aktivnosti svake modelne šume

donosi inovativne načine u upravljanju re-

sursima, npr. korištenje biomase i obnovljive

energije, zatim dobivanje prihoda iz različi-

tih izvora, ne samo drva, i razvijanje komu-

nikacije među sudionicima koji na tom po-

dručju zajedno odlučuju.

Ostale afričke modelne šume udružene

su u Mrežu afričkih modelnih šuma sa sjedi-

štem u Kamerunu.

Samo 40 kilometara od Ifranea

nalazi se grad Fez, čija Medina ili stari grad

ide ruku pod ruku sa najstarijim Medinama

svijeta, zajedno sa Damaskom i Bagdadom.

Velike džamije, u koje je ulaz dozvoljen samo

za Muslimane, svoje vjernike pozivaju na

molitvu pet puta dnevno glasnom proziv-

kom od kojih prva počinje u 4.30 ujutro.

Fez je grad sagova od kašmira i prekriva-

ča od kaktusove svile koji tijekom dana postaje velika tržnica voća,

povrća, drvenih i brončanih predmeta i ukrasa, začina i tekstila. Ko-

mešanje turista koji kupuju i vjernika koji odlaze na molitve začinja

miris sandalovine i pačulija i smrad poznatih farbaonica kože ili ta-

nerija. Tamo se vuna pere i koža se boji ručno u glinenim bunarima.

Svakog dana druga boja, a sve su napravljene od prirodnih sastojaka

kane sa primjesama.

Jesti se može u jednom od restorana s pogledom, s obzirom

da je cijela Medina na različitim uzvisinama, a minareti joj služe kao

orijentiri ili navečer u orijentalnoj palači s europskom poslugom. Na

Istra će do 2012. imati prvu modelnu ti prvu modelnu šumu u Hrvatskoj

Drugi forum mediteranske mreže okupio je više od

50 stručnjaka koji su raspravljali o posljedicama

i prilagodbi mediteranskih šuma novonastalim

promjenama klime i o valorizaciji hrasta plutnjaka na

Mediteranu

Trgovci na svakom koraku

Fez

Magarac je prijevozno sredstvo i u urbanim središtima

Piše: Ana Fornažar

Foto: A. Fornažar


Globalna promjena klime predstavlja veliku

prijetnju upravo za područje Mediterana, po-

rast temperature od 1 do 2 °C znači dugotraj-

nija sušna razdoblja kao i opasnost od češćih

i većih požara. Promjena klime donosi šumarima nove

izazove i nove mogućnosti. Iako je većina zemalja izra-

dila svoje nacionalne strategije promijene klime, malo

koja je razvila opsežnu strategiju kako ublažiti utjecaj

klimatskih promjena, tj. na koji način prilagoditi šumar-

ski sektor u odnosu na promjene koje nam u budućno-

sti dolaze. Važno je strategiju klimatskih promjena do-

bro ugraditi u nacionalne zakonodavne okvire pa tako i

u zakone koji se odnose na šume i šumarstvo.

Šumarskom sektoru unutar Europske zajednice

potrebna su nezavisna sredstva za provođenje preven-

tivnih mjera, naglašava Angel Angelidis, savjetnik u Eu-

ropskom parlamentu za šumarstvo. Zaštita nije moguća

bez prevencije, a do kraja ove godine Vijeće Europe tre-

balo bi donijeti nova rješenja za fi nanciranje mjera za

sprječavanje katastrofa.

Jedan od ključnih elemenata zaštite svakako je in-

formacija! Zbog toga Europski protupožarni informa-

cijski sustav (EFFIS – European Forest Fire Information

System) zauzima centralno mjesto u zaštiti šuma od po-

žara. Riječ je o jednom od najnaprednijih informacijskih

sustava koji daje potpuni pregled potenijalno ugrože-

nih područja. Opažanjem i promatranjem određenog

područja, kompjuterska simulacija prikazuje najvje-

rojatniji razvoj događaja; od pred-požarnog stanja do

post-požarnog stanja, odnosno od mogućih uzroka na-

stajanja požara (tzv. hot-spots), predviđanja samog po-

žara (jačina, opseg požara, karte oštećenosti) do ponov-

ne pojave vegetacije (karte regeneracije vegetacije).

Razvoj ovakvih informacijskih sustava te njegova

implementacija u svim zemljama bila je glavna tema

radionice održane na Rodosu u svibnju ove godine.

Požari ne poznaju granice, stoga je regionalna suradnja

od najveće važnosti. Zajednica za Mediteran (Union for

the Mediterranean) predstavlja idelani okvir za jačanje

suradnje i pronalaženje zajedničkih rješenja. Jedno od

ključnih odluka mogla bi biti uspostava Euro-Med Insti-

tuta za šumarstvo, zaključuje Gaston Franco, europski

zastupnik i predsjednik podgrupe za šumarstvo u Eu-

ropskom parlamentu.

Hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja i šumar-

stva 2007. godine podnijelo je Europskoj komisiji Ope-

rativni program Mediteran, koji se odnosi na Europsku

teritorijalnu suradnju. U njemu, između ostalog, stoji

kako je na prostoru Mediterana koncentrirana većina

glavnih rizika kao što su: vatra, poplave, suše i smanje-

nje vodnih resursa, seizmičke aktivnosti, tsunami i odro-

ni zemlje. Ovi rizici predstavljaju opasnost za stanovniš-

tvo, gospodarske djelatnosti, za okoliš i lokalne resurse.

Regionalna suradnja ovdje se spominje kao ključni ele-

ment zaštite od prirodnih katastrofa. U osebujnom ze-

mljopisnom i klimatskom kontekstu mediteranskog

područja osobitu pažnju treba posvetiti vodnim resur-

sima, a ponašanje i način upravljanja treba prilagoditi

kako bi se osigurala održiva vodoopskrba u godinama

koje dolaze. Na toj razini značajan rizik predstavljaju kli-

matske promjene na koje se treba osvrnuti usklađenim

djelovanjem na prekograničnoj razini.

Međudržavna suradnja ključna je za usklađivanje

instrumenata suzbijanja i nadzora ovih opasnosti za

okoliš te djelovanja protiv njih u različitim teritorijalnim

sustavima.

europska unija

Regionalna suradnja i fi nanciranje Regionalna suradnja i fi nanciranje – dva ključna elementa u – dva ključna elementa u prevenciji šumskih požaraprevenciji šumskih požara

Svake godine više

od 500 000 ha

šuma i šumskih

zemljišta izgori u

požarima zemalja

Europske unije.

Francuska, Grčka,

Italija i Portugal, kao

mediteranske zemlje

najviše su zahvaćene

požarima i trpe

najveće štete. Upravo

je iz tog razloga

prevencija od šumskih

požara ključno pitanje

u mediteranskom

dijelu EU-a,

naglašava Theodoros

Skylakakis zastupnik

u Europskom

parlamentu (MEP), te

dodaje kako je u tim

zemljama šumarstvo

važan dio nacionalnog

identiteta.


Gospodarska jedinica Bogutovac nalazi se na

istaknutom krajnjem južnom dijelu Ličke

Plješivice, čiji znatno širi lanac od Čemerni-

ce i Maslovare preko Srbskog klanca nastav-

lja na jug i postepeno se sužava od planinske zaravni

Jelovi tavani na vrhove Panos (1329 m), Sekulina vrh

(1280 m), Crni vrh (1267 m), Bogutovac (1002 m) i Cari-

grad (889 m), te se postupno spušta prema Kninskom

polju i Kistanjsko – Miljevač-

kom platou i Bukovicu. Ov-

dje je Lička Plješivica najuža

i gotovo dodiruje Velebit od

kojega je razdvaja duboko

usječena dolina izvorišnog

toka Zrmanje. Upravo ovdje

ta dva gorska lanca zatvaraju

područje Like tvoreći „Lički

amfi teatar“, te je tu ujedno i

granica između Like i Dalma-

cije. S istočne strane uska do-

lina Butežnice razdvaja ovaj

dio Ličke Plješivice od Ujilice

(Ilice), krajnjeg zapadnog ogranka Dinare. Najveći dio

gospodarske jedinice su strme padine platoa Jelovi

tavani i Srbskog klanca s istaknutim vrhovima Crnog

vrha, Sekulina vrha i Bogutovca. Najviša točka jedini-

ce je vrh Panos na 1329 m n. v, a nalazi se u 96. odjelu.

Najniža točka nalazi se u predjelu Bursina kula, na 400

m n. v. Na širem prostoru su tri slivna područja: slivno

područje rijeke Une (Kunovac potok i rječica Krka u

Bosni), Zrmanja i Krka (Butežnica).

Zbog gore navedenog, ovo područje odliku-

je se specifi čnom klimom koja predstavlja varijantu

sredozemne klime i razlikuje se od ostalog dijela Like

koji ima kontinentalni karakter. Ljeta su svježa i suha,

mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod

UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ / GJ BOGUTOVACuređivanje šuma

Tamo gdje se Tamo gdje se dodirujudodiruju Lička Plješivica Lička Plješivica i Velebiti Velebit

Gospodarska jedinica

Bogutovac prostire se

na sjeveroistočnom

dijelu Zadarske

županije uz samu

državnu granicu sa

Republikom Bosnom

i Hercegovinom, a

nastala je krajem 19.

stoljeća razdiobom

jedne velike na dvije

manje gospodarske

jedinice. Srb je najveće

naselje na ovom

području. Ovim šumama

gospodari Uprava šuma

podružnica Gospić,

Šumarija Gračac.

Obnovljeni Program gospodarenja s važnošću

od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2019.

godine je drugi elaborat uređivanja za

gospodarsku jedinicu Bogutovac kakva je

danas.

GJ Bogutovac

Povjerenstvo na Ličkoj

Kaldrmi, na granici

Hrvatske i BiH.

Piše: Dejan Pavlović

Foto: D. Pavlović


220 C, količina oborina u najsušem mjesecu je od 50 do

80 mm. Utjecaj sredozemne klime ovdje je izražen i pro-

dire u Liku dolinom Zrmanje prema Gračacu, odnosno

preko Srbskog klanca u dolinu Une. Također dolinom

Butežnice prodire utjecaj submediteranske klime u do-

linu Une.

Sjeverne padine ove gospodarske jedinice prema

Srbskom polju te područje između glavnih vrhova ima

karakteristike gorske kontinentalne klime, dok vrhovi

iznad 1250 m imaju planinsku borealnu klimu. Ovaj dio

Ličke Plješivice površinski je malen i naglo prelazi s jed-

nog tipa u drugi, što se odražava na šumskoj i travnjač-

koj vegetaciji.

Prevladavaju biljne zajednice bukve s jesenskom

šašikom i brdska šuma bukve s mrtvom koprivom, a fra-

gmentarno ima šuma hrasta medunca i bijelog graba,

šuma crnog graba s jesenskom šašikom, šume hrasta

kitnjaka s urodicom i šume bukve s kukurijekom.

Današnja gospodarska jedinica Bogutovac

nastala je 1996. godine izradom Šumsko gospodarske

osnove područja Republike Hrvatske. Tada je Gospo-

darska jedinica Jelovi tavani – Kučina kosa površine

8523 ha, podijeljena na dvije i to Gospodarsku jedinicu

Jelovi tavani – Kučina kosa i Gospodarsku jedinicu Bo-

gutovac.

Povijest ove gospodarske jedinice datira s kraja 19.

stoljeća kada su njene šume bile u sastavu tadašnjih dr-

žavnih šuma i šuma Ličke imovne općine. Podjela na dr-

žavne šume i šume imovnih općina napravljena je 1871.

godine. Državne šume su po diobi bile „savezne“ – „Kra-

ljevskog ugarskog državnog šumskog erara“ i nisu bile

opterećene servitutnim pravima bivših krajišnika. Lička

imovna općina bila je jedna od 11 imovnih općina na

području tadašnje Hrvatske, ali nikad nije bila konstitu-

irana. Godine 1872. Kraljevski šumarski ured u Gospiću

dobio je nalog prikupiti podatke za diobu, segregacijski

postupak je proveden, ali nikad defi nitivno dovršen.

Šume su kartirane, obavljena je inventarizacija i prove-

dena razdioba na terenu. Lička imovna općina dobila

je loše i nekvalitetne šume. Diobna odluka Centralne

komisije za likvidaciju šumskih servituta (Central Co-

mmission für Waldserwitutem ablösung im kroat. Slav.

Grenzgebietie) je izdana 18. rujna 1880. godine, ali je

zastupnici ličke pukovnije nisu htjeli potpisati i pristati

na otkup svojih servitutnih prava u državnim šumama

putem segregacije, budući je već tada bilo očito da se

Lička imovna općina ne bi mogla trajno uzdržavati vla-

stitim redovitim prihodima te prema tome ne bi bila u

stanju udovoljiti svojoj svrsi.

Prvi radovi na uređivanju šuma na ovom po-

dručju provedeni su između 1877. godine i 1897. go-

dine pri čemu je izvršeno kartiranje i opis sastojina, dok

inventarizacija nije izvršena. Prvi elaborat u kojemu su

bile sjedinjene državne šume, šume imovne općine i

šume zemljišnih zajednica izrađen je 1964. i 1965. go-

dine. Revizija toga Programa napravljena je 1974. godi-

ne, a njegovim istekom nije se pristupilo reviziji sve do

Stručno povjerenstvo u sastavu Ivica Vučetić (predsjednik) te članovi

Šime Meštrović i Karlo Posavec je 17. i 18. kolovoza pregledalo Program

gospodarenja i obišlo teren te je Ministarstvu regionalnog razvoja, šu-

marstva i vodnog gospodarstva upućen zahtjev za odobrenje. U radu Po-

vjerenstva sudjelovali su Goran Ajhner iz Direkcije, Augustin Meštrović iz

Odjela za uređivanje šuma UŠP Gospić, Igor Hak i Vlado Trobić iz Šumarije

Gračac te Dražen Husak i Dejan Pavlović iz Odjela za uređivanje šuma UŠP

Bjelovar.

Program gospodarenja izradili su tijekom 2009. i 2010. godine zapo-

slenici Odjela za uređivanje šuma bjelovarske Uprave šuma.

Sastojina crnog bora sprječava eroziju

Panjača bukve s ograničenim gospodarenjem

Strana iznad Srbskog klanca


1999. godine. Ovaj obnovljeni Program gospodarenja

s važnošću od 1. siječnja 2010. do 31. prosincfa 2019.

godine je drugi elaborat uređivanja za gospodarsku je-

dinicu Bogutovac kakva je danas.

Ukupna površina jedinice je 5761 hektar, a

razdijeljena je na 139 odjela i 218 odsjeka. Prosječ-

na površina odjela je 41,45 hektara. Utvrđena drv-

na zaliha iznosi 646.789 m3, desetgodišnji prirast

115.190 m3, propisani etat je 36.552 m3 na

1475,10 ha u kvalitetnijim sastojinama na bo-

ljim bonitetima. Ostvarenjem propisanog etata

povećala bi se vrijednost sastojina po strukturi,

smjesi i prirastu, a trebale bi se nami-

riti potrebe u pogledu drvne sirovine.

Ostale sastojine nemaju propisan

etat i ograničenog su gospodarenja

s osnovnom funkcijom sprečavanja

erozije plitkog tla. Ove sastojine smje-

štene su na ekstremno strmim padi-

nama velike stjenovitosti, na plitkom

tlu podložnom eroziji, sa trošinom

dolomitnog supstrata koji izbija na

površinu.

Programom gospodarenja

propisani su i radovi biološke obno-

ve šuma: popunjavanje 4 ha, njega

pomlatka i mladika 81 ha, čišćenje

sastojina 56 ha, doznaka 1475 ha, ču-

vanje šuma 5761 ha i projektiranje, izgradnja

i održavanje šumskih prometnica 7,65 km.

Lovno gospodarenje na području ove

gospodarske jedinice odnosi se na sljedeće vrste kru-

pne divljači: jelen obični, srna obična, medvjed mrki i

divlja svinja. Potrebno je spomenuti da na ovom po-

dručju obitava i vuk.

Tragovi medvjeda

Jedna od sedam šumarija senjske podružnice “Hr-

vatskih šuma” je i Šumarija Pag koja se prostire

na najgolijem i jednom od najvećih jadranskih

otoka, na površini 12.210 ha. Otok Pag zauzima

286,4 km2, u sastavu je sjevernodalmatinske otočne

skupine, a proteže se u pravcu sjeverozapad-jugois-

tok, u duljini 58,25 km. Karakterističan je po krškom

reljefu oblikovanom u vapnenačkim stijenama te buri,

prevladavajućem vjetru koji, uz neravnomjernost obo-

rina i manjak površinskih voda, nepovoljno utječe

na razvoj biljnog pokrova pa tako i šumske vegeta-

cije. Razorno djelovanje bure, osobito na sjevernim i

sjeveroistočnim položajima (ekspozicijama), uzrokuje

stvaranje posolice, što se, također, odražava na degra-

daciju vegetacije i ogoljavanje krša.

Od bujnoga zele-nila do najogoljeni-jeg otoka - Zanimljivo

je da otok Pag u rimsko

doba zbog bujnoga ze-

lenila nazivaju još “zlatni

otok”(Insula aurea). Iz

starih spisa može se

doznati da su nekadašnje

vrlo vrijedne i kvalitetne

šume hrasta medunca

posjekli Mlečani, a drv-

ni materijal za pilote

ugradili u temelje Vene-

šumska razglednica ŠUMARIJA PAG / UPRAVA ŠUMA SENJA

Šume i šumarstvo na najgolijem Šume i šumarstvo na njadranskom otokujadranskom otoku

Šumarija Pag prostire se

na najgolijem jadranskom

otoku, na površini 12.210

ha, s jednim revirom i dvije

gospodarske jedinice – Pag

(7906 ha) i Novalja (4304

ha). Pretežit dio središnjeg

i jugozapadnoga područja

pitomi je krajolik obrastao

šumom i makijom, u

kojima su najzastupljeniji

hrast crnika i hrast

medunac te odgovarajuće

eumediteranske i

submediteranske vrste.

Ostaci autohtone vegetacije hrasta

medunca (posebni rezervat šumske

vegetacije Dubrava-Hanzina, G. j. Pag)

Mr. sc. Ljiljana Šestan,

upraviteljica Šumarije Pag

Upravna zgrada u

prirodnom okružju

Pregledna karta s gospodarskim jedinicama


cije. Daljnjem ogoljavanju krša pridonio je pastirsko-

ovčarski način života naših predaka koji se uglavnom

zadržao do današnjih dana.

Živi ostatak (fosil) medunčevih šuma (panjača)

do danas se zadržao u Dubravi ispod sv. Vida. Zbog

udruženog (sinergetskog) djelovanja pojedinih činitelja;

sječe šuma i naglašenoga vrednovanja stočarstva te

navedenih prirodnih značajki, sjeveroistočni dio otoka

je pedološki ogoljen, stjenovit i fi togeografski ug-

lavnom neplodan (sterilan) prostor. No, pretežit dio

središnjeg i jugozapadnoga dijela pitomi je krajolik

obrastao šumom i makijom u kojima su najzastupljeniji

hrast crnika i hrast medunac te odgovarajuće eumedi-

teranske i submediteranske vrste. Agrarno najvažnije

područje (posebice Novaljsko polje) smješteno je u

općina Povljana i Kolan. Najviši vrh je Sveti Vid (348

m), a ostali dosežu nadmorsku visinu od 20 m do 245

m. Prirodni slatkovodni izvori Velo blato i Malo blato

smješteni su na području općine Povljana. Na obraslo

proizvodno zemljište otpada samo 325 ha, s udjelom

49 % šuma visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) i s

51 % niskih šuma (panjače). Riječ je o jednodobnim

Šume i šumarstvo na najgolijem a najgolijem jadranskom otoku

Nekadašnje vrlo vrijedne i kvalitetne šume

hrasta medunca posjekli su Mlečani, a ostatak

medunčevih šuma panjača do danas se zadržao u

Dubravi ispod sv. Vida.

središnjoj zoni, u kojoj su uglavnom fl išne naslage

s mnoštvom izvora, povremenim vodotocima te

močvarno-jezerskim krajolicima.

Šarolikost reljefa - Područjem cijelog otoka

pružaju se dva izrazito antiklimatska bila glavnom di-

narskom direktrisom koju rastavlja novljansko-paška

sinklinala. Sjeveroistočna obala je strma, krševita,

neraz vedena i visoka s većim uvalama

(Stara Novalja i zaljev Caska) spojenih

Paškim vratima s Velebitskim kanalom.

Jugozapadna obala je niska i abrazijskoga

porijekla, razvedena zaljevima s prirod-

nim slatkovodnim izvorima. U smjeru

pružanja otoka na oba vanjska, viša dije-

la Šumarije nalaze se kredni, neznatno

slabije uslojeni vapnenci, a sjeverna je

strana prekrivena kamenjarom na vap-

nencu i dolomitu. Pretežit dio šumarijske

površine znakovit je po crvenici i smeđem

tlu na vapnencu, dolomitu i dr. Unutarnji,

najniži dijelovi pokriveni su rendzinom na

laporu te glinovitim tlima.

Jedan revir i dvije gospodarske jedinice - Šumariju čini samo jedan

revir i dvije gospodarske jedinice: Pag

(7906 ha) i Novalja (4304 ha). GJ “Pag”

nalazi se na južnome dijelu otoka, u Za-

darskoj županiji. Većim dijelom zauzima

područje grada Paga, a manjim područje

Panjača hrasta crnike u

Metajni (GJ Novalja)

Novopodignuta

desetogodišnja sastojina

primorskoga bora u

Vidalićima

sastojinama. Drvna zaliha je 4235 m3, a godišnji prirast

199 m3. U neplodno zemljište uvrštena je i močvarna

površina Ornitološkog rezervata (244 ha) koja čini

uređajni razred “Šume posebne namjene”. Na području

ove gospodarske jedinice nalazi se posebni rezervat

šumske vegetacije (161 ha) te panjača hrasta medun-

ca, kao šuma posebne namjene i zaštićeni krajolik. GJ

“Novalja” obuhvaća sjeverni dio otoka, a cjelokupna

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić, fotoarhiva Šumarije Pag


njena površina pripada Ličko-senjskoj županiji. Obraslo

proizvodno zemljište sudjeluje s 301 ha, neobraslo za-

uzima 1150 ha, neproizvodno 1 ha, a neplodno 2852 ha.

Drvna zaliha ove gospodarske jedinice iznosi 9932 m3, a

godišnji prirast 365 m3. Šume visokog uzgojnog oblika

sudjeluju s 93 %, panjače s 5 % i makije s 2 %. U sastavu

ove jedinice je makija hrasta crnike, posebni botanički

rezervat divlje masline (odsjek 9 a) na poluotoku Lunu

(21 ha), neobraslo proizvodno tlo za pošumljavanje i

ispašu te neplodno tlo koje čini ljuti krš. Za obje gos-

podarske jedinice zajednički su uređajni razredi: gospo-

darska panjača hrasta crnike, gospodarske sjemenjače

alepskog i primorskog bora, šume posebne namjene i

neobraslo proizvodno zemljište za ispašu.

Crnikove šume i makije te borove kulture - Pag

je među rijetkim našim otocima koji je vegetacijski de-

taljno istražen još prije 47 godina, zahvaljujući studiji

prof. Stjepana Horvatića “Vegetacijska karta otoka Paga

s općim pogledom vegetacijskih jedinica Hrvatskoga

primorja”(1963.). Autor izdvaja 9 biljnih zajednica od

kojih unutar šuma i šikara izdvaja asocijacije: Zimzelene

tvrdolisne šume i makije crnike (Orno-Quercetum ili-

cis), Submediteranske listopadne šume i šikare bijelog

i crnog graba (Carpinetum orientalis croaticum) te kul-

ture crnog, alepskog i primorskog bora. U asocijaciji

crnikovih šuma u sloju drveća je najznačajnija crnika ili

česmina (Quercus ilex), vazdazeleni hrast

čija pojedina stabla dožive starost i do

tisuću godina. U ovom sloju uglavnom

nalazimo divlju maslinu (Olea silvestris)

i crni jasen (Fraxinus ornus), a u sloju

grmlja zeleniku, mirtu, tršlju, šmriku i dr.

Mogu se naći i neke penjačice i povijuše

(primorska kozja krv, grmolika šparoga,

tetivika, bršljan i dr.). Degradacijom ovih

šuma nastaje makija s nepromijenjenim

fl ornim sastavom, uz znatno bolji razvoj

pojedinih heliofi lnih grmova. Veći broj

otočnih šumskih sastojina nastao je

unošenjem alohtonih četinjača. Riječ je

o kulturama alepskoga bora (Pinus ha-

lepensis), nasadima primorskoga bora

(Pinus maritima) te rjeđim grupicama

pinije (Pinus pinea), crnoga bora (Pinus

nigra) i čempresa (Cupressus sempervi-

rens). Od vrsta drveća najzastupljeniji je

alepski bor (81 %), zatim primorski bor

(12 %), hrast crnika sudjeluje s 2 %, a

ostala crnogorica, crni bor i ostala tvrda

bjelogorica s 5 %.

Kamenjarski pašnjaci i travnjaci - Najveći dio otočnih površina izdvo-

jenih za šumarstvo obuhvaćaju zajed-

nice kamenjarskih pašnjaka i travnjaka.

Najznačajnije među njima su kamenjar-

ski pašnjak primorskog brdena i kršina

(Asphodelo Chrypogonetum typicum)

i kamenjara kovilja i ljekovite kadulje

(Stipo-Salvietum offi cinalis typicum) te

površine pod vegetacijom primorskih

vapnenastih točila i ogolje-

lih kamenjara sa zajednicom

primorskoga mekinjaka

(Drypetum jacquinianae). Ni-

ski grmići obrštene zelenike

(Phillyrea media) i gloga

(Crataegus monogyna var.transalpina) i na

pojedinim mjestima smilje (Helichrysum

italicum), su ostaci šumske vegetacije koji

oblikuju facijes (najnižu fi tocenošku jedini-

cu bez svojstvenih vrsta). U fl ori otoka Paga

pretežito su zastupljene biljke mediteran-

skog i južnoeuropskog fl ornog elementa.

Najizrazitije degradirane površine, s više od

80 posto kamenitosti, obrastaju grmići me-

kinjaka (Drypis spinosa ssp. jacquiniana) te

Melica nebrodensis, Euphorbia spinosa i dr.

Etat povećan zbog sušenja i požara

- Prema riječima upraviteljice mr. sc. Ljil-

jane Šestan, Šumarija Pag osnovana je

1981. godine, a zanimljivo je da do početka

1963. ne postoje o njoj nikakvi podaci. Otok

te godine ulazi u sastav Riječke regije, a

otočne šume pripojene su Šumariji Rab, u

sklopu Šumskoga gospodarstva Senj. Rapska šumarija

uspješno gospodari paškim šumama do 1976., nakon

čega se one uključuju u domenu mjesnih zajednica.

Od spomenute 1981. formiran je OOUR Šumarija Pag

senjskoga šumskoga gospodarstva. Od 1. siječnja

Jedan od najvećih jadranskih otoka

karakterističan je po krškom reljefu

oblikovanom u vapnenačkim stijenama

te buri, prevladavajućem vjetru koji, uz

neravnomjernost oborina i manjak površinskih

voda, nepovoljno utječe na razvoj biljnog

pokrova pa tako i šumske vegetacije.

Rasadnik u Novalji-

prodajno mjesto

crikveničkog Podbadanja


Rasadnik pokraj šumarijske zgrade - U sklopu

šumskouzgojnih radova obavljaju se sljedeći značajniji

poslovi: njege (pod zastorom stare sastojine-73 ha i do 1/5

ophodnje-228 ha), popunjavanje sjemenom (žir) pod staru

sastojinu (70 ha), pošumljavanje (110 ha) i popunjavanje (58

ha) sadnicama, čišćenje, sanitarne sječe, priprema staništa

rigo lanjem, čuvanje šuma i dr. U blizini šumarijske zgrade u No-

valji nalazi se rasadnik koji Šumariji pripada do 2006., od kada

posluje u sastavu rasadnika “Podbadanj” Šumarije Crikvenica.

Od ove je godine i prodajno mjesto crikveničkoga rasadnika.

Održavanje i prodaju sadnica obavljaju obučeni skladištar

i administratorica. Atraktivna šumarijska zgrada okružena

je šezdesetogodišnjom gospodarskom sjemenjačom alep-

skoga bora, površine 9 ha , koja je u sklopu GJ “Novalja” (odjel

97 b). U prizemlju su uredi tehničko-administrativnog os-

oblja, a na katu dva apartmana (“3 zvjezdice”) za zaposleni-

ke “Hrvatskih šuma”. Ukupno je u Šumariji 11 zaposlenika, a

osim upraviteljice, koja je ovdje gotovo šest godina, rade dva

čuvara šuma (šumarski tehničari), pet šumskih radnika (3 na

neodređeno vrijeme), administrator-blagajnik, skladištar i

čistačica. Vozni park čine dva osobna automobila i kombi bus

za prijevoz radnika, a tijekom poslova na privlačenju drvne

mase koriste se usluge traktorske mehanizacije Šumarija Senj

i Krasno. Treba naglasiti kako je poslovanje Šumarije svake

godine ipak pozitivno, unatoč nesrazmjeru između prihoda

i rashoda.

1985. Šumarija Pag u sastavu je senjskog OOUR-a za

gospodarenje šumama krša kao radna jedinica goran-

sko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice. Od

početka 1991. godine do danas Šumarija je u sastavu

Uprave šuma Senj. Prema programima gospodarenja za

desetogodišnje razdoblje, etat Šumarije iznosi 615 m3,

no zbog sušenja i požara godišnje se posiječe znatno

veća količina drvne mase-naglašava upraviteljica. Do-

daje kako je početkom ove godine tijekom sanacije od

požara, koji se dogodio u ljeto 2009., na području Zrća

posječeno i prodano 720 m3 celuloznog drva. Inače,

protupožarna zaštita organizirana je u vidu ophodar-

sko-motriteljske službe. Budući da su šumske površine

razbacane, nema smisla graditi motriteljske objekte

(motrionice). Radnici ophodare na motorićima, a na

području poluotoka Luna, u dogovoru sa Šumarijom,

ophodnju obavlja istoimeno Dobrovoljno vatrogasno

društvo. Dobra je suradnja i s povljanskim te novljan-

skim vatrogascima. U vremenu od polovice srpnja do

polovice kolovoza organizirano je i noćno dežurstvo

na motriteljskom području Novalja, posebice zbog ve-

likoga broja posjetitelja na plaži Zrće i u kampu Straško-

zaključuje Lj. Šestan.

Od vrsta drveća najzastupljeniji je alepski

bor (81 %), zatim primorski bor (12 %), hrast

crnika sudjeluje s 2 %, a ostala crnogorica,

crni bor i ostala tvrda bjelogorica s 5 %.

Ornitološki rezervat Malo blato (GJ Pag)

Posebni botanički rezervat divlje

masline na poluotoku Lunu

Opožarena površina gospodarske sjemenjače alepskoga bora na Zrću (ljeto 2009.)


Šumarstvo kao struka i znanost nastaje u sred-

njoj Europi sredinom 18. stoljeća, a organizira

se prema načelima središnje šumarske državne

vlasti, uz suradnju s vojnom organizacijom po-

jedinih tadašnjih država. Osnivanje prvih šumarija, tada

zvanih Stručne ustanove za gospodarenje šumama u

srednjoj Europi, podudara se i s nastankom prvih šu-

marija na podruju Hrvatske, što je nedvojbena potvrda

kako je šumarstvo Hrvatske nedjeljiv dio europskog šu-

marstva. Temeljem odluke carice Marije Terezije, Dvor-

sko trgovačko vijeće 5. prosinca 1765. godine izdaje

rješenje Tršćanskoj intendaturi da organizira šumarsku

djelatnost, a Dvorsko ratno vijeće 14. prosinca 1765.

godine tu je odluku dostavilo karlovačkom komandan-

tu Beku, koji je to proveo u život. Kako je u to vrijeme

u Vojnoj granici bio njemački jezik, a u Banskoj Hrvat-

skoj i u Saboru službeni latinski jezik, prvi prijevod tog

dokumenta imamo tek 1914. godine zaslugom vrsnog

šumara Bogoslava Kosovića:

“Njeno carsko kraljevsko apostolsko Veličan-stvo u Beču, tj. carica Marija Terezija, odredilo da u bu-

duće ima Upravu šuma karlovačkog Generalata vodit

General-Comanda u Karlovcu, a glede razmještenja šu-

mara i lugara na temelju raspoložbe Waldmeistera (šu-

marnika) Johana Carl Franzonija, da se od trojice uzetih

šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije

i to u središtu u Oštarijama na karlovačkoj cesti, drugi

da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom

šumom ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad

Sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala te treći napokon

nad ostalim šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj

pukovniji i to u šumi Petrova gora.“ U daljnjem tekstu

spominje se da je „šumarnik Franzoni za spomenute šu-

mare sastavio nacrt instrukcije iliti naputak po kojem će

oni biti dužni podučavati dalje svoje podčinjene luga-

re.“ U dijelu članka 1. spomenute Instrukcije za šumare

kaže se: „Šumar se ima vazda sjećati svojih prisegom si

nametnutih dužnosti te ima po svojem najboljem zna-

nju i savjesti revno i marljivo vršiti svoju službu...“

Dana 6. srpnja 1765. godine uslijedio je dopis

carskog kraljevskog dvorskog ratnog vijeća po kojem se

odobrava Prvi šumski red za gornju ili tzk. Karlovačku

granicu, kojeg je izradio šumarnik Franzoni. Tako je u

Krasnu osnovana šumarija koja se u početku zvala Šum-

ski ured, a postavljeni su i nužni šumari i lugari te isti

ured na Oštarijama i na Petrovoj gori. Samo dvije godi-

ne kasnije carica Marija Terezija donosi novu naredbu

„Šumski red“, ali sada na hrvatskom jeziku s nizom no-

vih pravila ponašanja šumovlasnika prema šumi, upute

o uzgoju, o pomlađivanju šuma kao i o iskorištavanju,

do uređivanja i zaštite šuma pa je pretpostavka kako su

u pisanju tog dokumenta sudjelovali i šumari s našeg

podneblja koji su poznavali tadašnje šumarstvo i bili

priznati šumarski stručnjaci. Ova „Naredba“ se smatra

ujedno i prvim udžbenikom šumarske struke u Hrvat-

skoj. Taj čin nam nedvojbeno ukazuje na nepobitnu

činjenicu kako se šumarstvo kao znanost i struka ra-

đala i razvijala na području Hrvatske istodobno kad i u

srednjoj Europi, što je sigurno i utjecalo na to da danas

Hrvatska ima vrlo razvijenu šumarsku struku, znanost i

najočuvanije prirodne šume u Europi. To nama šumari-

ma treba biti dika i ponos i stalno imati na umu, ističe u

svakoj prilici akademik Slavko Matić.

„A upravo prigoda osnivanja prvih šumarija

prije 245 godina potakla nas je u Upravi šuma podruž-

nice Karlovac, da postavljanjem četiriju spomen ploča

obilježimo i nekoliko godišnjica i da se tom prilikom

prisjetimo i nekoliko zaslužnih šumarskih imena“, ista-

kao je na svečanosti predsjednik HŠD-a Karlovac, Oliver

Vlainić,.

„Ove godine navršava se 50 godina od osnutka

Šumskog gospodarstva Karlovac. Naime, Rješenjem NO

Kotara Karlovac, od 24. prosinca 1959. godine, udruži-

vanjem 14 šumarija nastalo je 1. siječnja 1960. godine,

obljetnice 245 GODINA ORGANIZIRANOG KARLOVAČKOG ŠUMARSTVA

60 GODINA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA KARLOVAC

Spomen obilježja Spomen obilježja zaslužnim karlovačkim zaslužnim karlovačkim šumarimašumarima

Prigodnom svečanošću

i otkrivanjem spomen

ploča zaslužnim

šumarima, Uprava

šuma Karlovac i

karlovački ogranak

HŠD-a obilježili su 245

godina od osnutka

prve šumarije na

Petrovoj gori i 50

godina od osnutka

Šumskog gospodarstva

Karlovac.

Spomen ploče Srećku

Vranjkoviću, Iliji Lončariću

i na zgradi bivšeg

gospodarstva

Piše: Antun Zlatko Lončarić

Foto: A. Z. Lončarić


Na prostoru “Livada” UŠP Požega u Ve-

likoj, 18. lipnja je održana redovita

godišnja skupština požeškog ogranka

Hrvatskoga šumarskog društva. Pod-

neseni su Izvještaj o radu u razdoblju od zadnje

skupštine do danas i Financijski izvještaj te Plan

rada za 2010./2011. godinu. Podnoseći Izvještaj

o radu, predsjednik Stjepan Blažičević govorio

je o nizu proteklih aktivnosti ogranka. Istaknuo

je nastavak izdavačko-kulturološke aktivnosti i

predstavljanje dviju knjiga (“Požega i Požeština

okom šumara” i “Veličanstveni svijet drveća”).

Održana su dva stručna predavanja u suradnji sa

Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne

tehnologije te organizirane tri stručno-turističke

ekskurzije (posjet ograncima Ogulin, Senj i Bje-

lovar te skijanje u Bugarskoj). Požeški šumari bili ŠG Karlovac koje je uspješno djelovalo na

tom području sve do 1990. g. Nakon 30 godi-

na samostalnog djelovanja, ŠG Karlovac pre-

imenovan je u Upravu šuma Karlovac, zajed-

no sa 15 drugih uprava s područja Hrvatske

1990. godine te ulazi u jedinstveno poduze-

će J. P. Hrvatske šume Zagreb. Postavljanjem

spomen ploče prvom i višegodišnjem direk-

toru ŠG Karlovac, Srećku Vanjkoviću, željeli

smo mu i na ovaj način iskazati zahvalnost

na uspješnom rukovođenju, u ime sadašnjih

djelatnika UŠP Karlovac i HŠD - a ogranka

Karlovac, rekao je Oliver Vlainić.

Srećko Vanjković, rođen 25. listopa-da 1910. u Glini, Poljoprivredno-šumarski

fakultet u Zagrebu završio je 1941. g. i najveći

dio svog šumarskog života proveo je na po-

dručju karlovačkog gospodarstva; od 1945.-

1947. radi kao kotarski šumarski referent u

Pisarovini, od 1954. g. u Šumariji Draganić,

a nastankom ŠG Karlovac, 1960. g. nekoliko

mjeseci bio je vršitelj dužnosti direktora, a

kasnije sve do odlaska u mirovinu 1976. g.

bio je prvi čovjek struke, tehnički direktor.

Umro je 13. travnja 1999. g. u Zagrebu.

Spomen ploču u predvorju zgrade UŠP

Karlovac otkrio je mr. sc. Ivan Mrzljak.

Kako bi sačuvali uspomenu i na zgradu u samom središtu grada, Banija 29.,

u kojoj je prvo djelovala Šumarija Karlovac, a

kasnije tri desetljeća i ŠG Karlovac, na zgradi

koja je povijesna baština Karlovca i koju je

još 1872. godine sagradila poznata karlovač-

ka velikaška obitelj, Thurn – Taxis za upravu

svojih imanja, spomen ploču je otkrio dipl.

ing. Stjepan Mikac.

Članovi Hrvatskog šumarskog druš-tva, ogranak Karlovac, prisjetili su se ovom

prigodom 120. godišnjice rođenja Ilije Lon-

čara, (2. kolovoza 1890.) vrsnog uređivača i

uzgajivača hrvatskih šuma, rodom iz sela

Slavsko Polje na obroncima Petrove gore.

Potekao je iz šumarske obitelji, a šumarstvo

je završio u slovačkoj Banskoj Šćavnici. Po

povratku sa studija radio je kao upravitelj

Šumarije Vranovine, danas Šumarija Topu-

sko. Kao rukovoditelj Odsjeka za uređivanje

šuma zagrebačke Direkcije šuma 1935. g.

izradio je Osnove gospodarenja za šume ko-

jima su tada gospodarile Šumarije Karlovac

i Vranovina. U studiji o kestenu i bagremu,

zalagao se za širu upotrebu tih dviju vrsta

prilikom obnove šuma. Zaslužnim članom

Hrvatskog šumarskog društva proglašen je

1961. g. Umro je u Zagrebu 1971. g.

Spomen ploču Iliji Lončaru na Petrovoj

gori, na zgradi Lovačkog doma Muljava, ot-

krili su dopredsjednici karlovačkog

HŠD-a Dubravka Rade Jagaš i Tomislav

Kranjčević. Članovi Konjičkog kluba

Muljava, koji su prethodna tri dana

odjahali trodnevni maraton područ-

jem Petrove gore, položili su po dola-

sku vijenac na spomen ploču.

U spomen na sve šumare u 245 godina organiziranog šumarstva

na Petrovoj gori te sjećanja na prvog

upravitelja šuma u Karlovcu, šumarni-

ka Dragutina Franzonija, spomen obi-

lježje otkrili su voditelj UŠP Karlovac

Zoran Sabljić i Duje Pavelić.

događajiSKUPŠTINA POŽEŠKIH ŠUMARA

Od predstavljanja Od predstavljanja knjiga do stručno-knjiga do stručno-turističkih ekskurzijaturističkih ekskurzija

1767. carica Marija Terezija donosi

novu naredbu „Šumski red“, ali sada na

hrvatskom jeziku s nizom novih pravila

ponašanja šumovlasnika prema šumi,

upute o uzgoju, o pomlađivanju šuma

kao i o iskorištavanju, do uređivanja

i zaštiti šuma koja se smatra ujedno i

prvim udžbenikom šumarske struke u

Hrvatskoj.

O povijesti karlovačkog šumarstva-Oliver Vlainić

Sa skupštine požeških šumara u prirodnom

okružju Livada kod Velike

su domaćini kolegama iz bjelovarskog i osječkog

ogranka te članovima HŠD-a iz Kupresa. Organizi-

rane su berbe grožđa u vinogradima požeške po-

družnice, proslava Martinja u Kutjevu te Grgureva

u Požegi.

U sklopu planiranih aktivnosti za 2010./2011.

godinu bit će organizirana najmanje tri temat-

ska predavanja u suradnji s Komorom, a članovi

će sudjelovati u akciji uređenja Sovskoga jezera.

Ogranak se kandidirao u Ministarstvu turizma za

sredstva za završetak “Poučne staze Hajderovac”

kod Kutjeva. Osim obilježavanja tradicionalnih

manifestacija, članovi požeškog ogranka HŠD-a

planiraju biti gosti zagrebačkom ogranku, obi-

ći dio Premužićeve staze te u veljači organizirati

stručno-turističku ekskurziju. U zabavnom dijelu

skupštine sudjelovao je poznati požeški tambu-

raški sastav “Naša grana”.

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić


Planina Bitoraj, smještena u najzapadnijem dije-

lu masiva Velike Kapele, poznata je i pod nazi-

vom Burni Bitoraj, zbog česte bure koja ovdje

puše. U neposrednoj blizini Bitoraja, odijeljena

prijevojem Javorje, nalazi se i planina Viševica (1428 m).

Obje planine riznice su biljnog i životinjskog svijeta.

Pri vrhu Bitoraja posebnu ulogu imaju šume

jele na stjenovitim blokovima. Na nadmorskim visina-

ma do 1000 metara pa naviše raste pretplaninska bu-

kova šuma. Bukova stabla imaju lijepo razvijena debla,

dok s porastom nadmorske visine postaju niža, zdepa-

stijih debala nalik na lule. No, pretplaninske bukve ima

pri samom vrhu planine i tu su stabla polegla ili kleka-

sta. Klekasti izgled zahvaljuju posebnim životnim uvje-

tima s mnogo snijega, niskim temperaturama, kratkim

vegetacijskim razdobljima i intenzivnim vjetrovima.

O takvim stablima bukve na Bitoraju, svoje dojmove

zapisao je i poznati putopisac Dragutin Hirc u putopisu

„Na Bitoraju“, objavljenom u knjizi Gorski kotar. “Bukva

je tu takva, kao na Velikoj Viševici ili Snježniku, debla

su u dnu svita, malo, ne polukružna. Nigdje u Gorskom

kotaru nisam tako čud-

nih prilika od bukava vi-

dio kao na Bitoraju, pred

mnogima se zaustavismo

i nakazi od drveta slatko

nasmijasmo“.

U pojedinim poni-kvama mogu se naći

i stabla gorskog javora.

Dio planine, zapadnije

od samog vrha naziva se

Javorova Draga. Uz javor

mogu se naći i rijetke vr-

ste tise. Od grmova unu-

tar stijena rastu grmolika

alpska kozokrvina, ende-

mična hrvatska žutika te

ogrozd. U pukotinama

pri samom vrhu rastu bujni buseni alpske gušarke, za-

jedno s nježnijom endemičnom Scopolijevom gušar-

kom snježno bijelih cvjetova. Ima i runolista, a tijekom

ljeta i planinskih zvončića, dvocvjetne ljubice, milogle-

da, obične šumarkinje, lazarkinje, plućnjaka, obične ci-

klame, očoboljke, macine trave i sl..

Zanimljiva je i Haynaldova nevesika, endemična

vrsta koja je otkrivena na obližnjoj planini Tuhobić te

bujna mirisna čehulja koja raste u udolinama i na dnu

ponikava.

Na planini, u ponikvama, krije se i nekoliko jama

snježnica. Snježnice su speleološki objekti u kojima

se snijeg zadržava tijekom cijele godine. Obično su to

jame na karbonatno-dolomitnim stijenama koje imaju

silazni kanal. Zimi se u njima akumulira hladni zrak koji

ljeti zbog veće gustoće ostaje „zarobljen“ na dnu jame.

Vječni snijeg u snježnici je neproziran, tvrd i zgusnut pa

se nekad koristio za uporabu kao led.

hrvatske planine ZANIMLJIVA PRIRODA

Burni BitorajBurni Bitoraj-bogatstvo osebujne -bogatstvo osebujne vegetacijevegetacije

U najzapadnijem dijelu

masiva Velike Kapele,

sjeveroistočno i istočno

od Ličkog polja (kraj

Fužina), uzdiže se Bitoraj,

jedna od šumovitijih

planina Gorskog

kotara. Visoka je 1385

metara, vrh planine

podugački je krševiti

vršni greben Piršova

kosa. Posebnost joj daju

kamene skupine raznih

oblika, bijelih kukova

i kamenih blokova,

škrapa i ponikva te

dubokih jama snježnica.

Svekoliki „kameni“ svijet

skupljen je na vršnom

dijelu planine, okružen

šumskom vegetacijom iz

koje stijene tek ponegdje

izviruju.

Pri vrhu Bitoraja posebnu ulogu imaju

šume jele na stjenovitim blokovima. Na

nadmorskim visinama do 1000 metara pa

naviše raste pretplaninska bukova šuma.

Vrtača na Bitoraju

Pretplaninska bukvaPretplaninska bukva

Piše: Vesna Pleše

Foto: B. Pleše i Tomislav Šporer


Kako do vrha?

Do vrha Bitoraja može se doći iz nekoliko pravaca:

- iz mjesta Vrata za 2 sata i 45 minuta,

- iz Liča trasom goranskog planinarskog puta za 4

sata i 30 minuta,

- iz Liča trasom Riječke transverzale za 3 sata i 15

minuta,

- iz Tuka preko Čelimbaše preko 7 sati.

Detaljniji opisi uspona mogu se naći na stranicama

Hrvatskog planinarskog saveza.

Takvu jednu snježnicu na Bitoraju 25. kolovoza 1884. posjetio je

Dragutin Hirc. I taj događaj opisao je u knjizi Gorski kotar. „Toga dana

izmjerena temperatura u snježnici bila je, u jami, 2,5 stupnja Celziju-

sa, a na vrhu ponikve 11,3 stupnja.“

U šumama obitava i bogat životinjski svijet. Od mrkog med-

vjeda, najvećeg sisavca ovog područja, zvjeradi poput vuka, risa i div-

lje mačke, lisice kune i sl. Ima i jelenske divljači, zečeva, ali i šumskih

vjeverica, puhova i sl., te raznih vrsta ptica poput obične kukavice,

crne žune, žune sive, gavrana, jastreba kokošara, jelove ,planinske i

velike sjenice.

S vrha planine pruža se prekrasan pogled na Risnjak, Bjelolasicu,

Kuželjsku stijenu (ponad Broda na Kupi), ali i na Velebit, Učku te otoč-

je Krk, Cres i Lošinj.

Zbog svojih ljepota, Bitoraj je predložen u kategoriju zaštite kao

značajni krajobraz.

Stijene, zaštitni znak BitorajaStijene, zaštitni znak Bitoraja

Pogled na Bitoraj iz Brestove Drage

Odmorište Bitorajka


Centar života svakako je Manhattan, gdje se i

nalazi većina turističkih atrakcija. Krećući se

od juga prema sjeveru, prvo na što ćete naići

je Battery Park, odakle možete uhvatiti trajekt

za Kip slobode i Ellis Island na kojem se nalazi Muzej

imigranata. Nakon toga naletite na Wall Street, pozna-

to fi nancijsko središte koje obiluje mladim ljudima u

kravatama, kojima je normalno svakodnevno se igrati

sa fi nancijskom budućnošću stotina milijuna ljudi. Tu je

naravno i Ground Zero, mjesto na kojem su nekad bili

popularni Blizanci, a danas je ogromno gradilište na ko-

jem niče nepoznati objekt. Iznad fi nancijske četvrti dva

su zanimljiva dijela grada, Tribecca i Chinatown, od ko-

jih je prvi poznat po skupocjenim nekretninama i mon-

denim restoranima, dok je drugi poznat po trgovinama

i restoranima sa predznakom Made in China. Nastavlja-

jući prema sjeveru nailazite na shopping meku SoHo.

Tu je i Mala Italija, nekoć poznata iz mafi jaških fi lmova,

a iznad njih su Greenwich Village i East Village, koji su

70-ih i 80-ih godina bili sjedište boemskog života. Bo-

ema danas više nema,

nekretnine na Manha-

ttanu su abnormalno

skupe i život u ovim če-

tvrtima si mogu priuštiti

samo oni čija godišnja

zarada prelazi sto tisuća

američkih dolara. Boe-

mi su se preselili preko

puta East Rivera u Bro-

oklyn te je Brooklynska

četvrt pod imenom Wi-

lliamsburg postao no-

sitelj kompletne umjet-

ničke scene grada.

I stvarno, kada iz

Manhattana dođete u

Brooklyn, imate osjećaj

da ste u drugom gradu.

Atmosfera u William-

sburgu, za razliku od

gramzljivog i histerič-

nog Manhattana, je vrlo

ugodna. Sve obiluje

restoranima i kafi ćima u kojima je mnogo mladih lju-

di, glazbenici iznose pojačala i instrumente pa malo za

dušu sviraju na ulici i sve je nekako opušteno i ljudskije.

putopis VELIKA JABUKA

New York – grad New York – grad koji ne spava!koji ne spava!

Koliko puta ste čuli

rečenicu „ako ima koji

grad u SAD-u koji bih

posjetio, onda je to

defi nitivno New York“.

Grad koji je poznat po

svemu, grad kojemu se

pjevaju ode, kojemu

su obol dale sve rase,

religije i kulture koje

postoje na svijetu,

grad u kojemu se

svakodnevno aktivno

priča 800 različitih

jezika i grad koji je

sjedište Ujedinjenih

naroda. New York je

grad koji predstavlja

svijet u malom i ako

postoji mjesto na Zemlji

koje bi trebalo odnijeti

titulu glavnoga grada

svijeta, mislim da nitko

ne bi trebao dvojiti

kome bi ta čast trebala

pripasti.

Karte za premijere na Broadwayu je gotovo

nemoguće nabaviti, a ako i uspijete, teško da ćete

proći bez 300 dolara.

Panorama po danuPanorama po danu

Kip slobodeKip slobode

Piše: Goran Vincenc

Foto: G. Vincenc


No vratimo se mi na Manhattan. Linija koja di-

jagonalno presijeca otok je

Avenija Broadway, poznata

po velikom broju kazališnih

dvorana u kojima nerijetko

nastupaju priznati hollywo-

odski glumci. Ako ste željni

pogledati neku od predstava,

a prava bi šteta bila propustiti

broadwayski show kad ste već

tu, dovoljno je otići do Times

Squarea gdje će vas sigurno

upecati jedan od prodajnih

agenata. Mi smo se odlučili za

stand-up komediju koja je ko-

štala 10 dolara plus dva pića

koja morate obavezno popi-

ti. Predstava je bila izvrsna,

a američko pivo standardno

loše. Inače, karte za premijere

je gotovo nemoguće nabaviti,

a ako i uspijete, teško da ćete

proći bez 300 dolara.

Dio koji se nalazi između 30. ulice i Central Parka je

možda najzanimljiviji dio grada, a za one koji ne znaju,

to je onaj dio gdje se nalaze najviše zgrade New Yorka

kao što su Rockefeller Center i Empire State Building.

No, to je i dio u kojem ima par atrakcija koje ne bi nika-

ko smjeli zaobići, a tu prvo mislim na Muzej suvremene

umjetnosti, poznatog kao MoMa (Museum of modern

art), koji je nezaobilazna točka za sve ljubitelje fotogra-

fi je, fi lma, arhitekture i sl. Slučajno ili ne, baš za našeg

posjeta bio je izložen životni opus Henrija Cartier-Bre-

ssona, jednog od utemeljitelja moderne fotografi je.

Tu se nalazi i glasovita željeznička stanica Grand

Central koja danas služi uglavnom kao stanica za metro,

no stil gradnje je stvarno fascinantan, a pogled na strop

otkrit će vam ogromnu kartu neba koju lokalno stanov-

ništvo zove Božje oko.

Pitanje za milijun kuna! Koja je najposjećenija

turistička atrakcija New Yorka današnjice? Ne, to nisu

niti Kip slobode, niti Empire State Building, niti glasoviti

Times Square. To je trgovina Applea na Petoj Aveniji! Tu-

risti ovamo dolaze kupovati popularne Macove, iPode,

iPhone i slične gadgete za otprilike trećinu niže cijene,

nego u ostatku svijeta. Treba li uopće naglasiti da posao

cvate?

Umorili ste se od silnih atrakcija i kupovine? Nema

problema, jer upravo dolazimo do savršenog mjesta za

odmor od luđačkog tempa Manhattana, a to je Central

Park. Za mnoge ljude koji žive u New Yorku, Central Park

je ono što daje dozu humanosti u ljudskom mravinjaku,

komad zelene površine samo za vas u ogromnoj beton-

skoj džungli. Stoga nemojte žuriti kroz tu oazu i dnevno

odvojite sat-dva kako bi uživali izležavajući se na tratini,

zureći u sunce.

Posljednji dio Manhattana, kojeg nikako ne biste

smjeli propustiti, svakako je Upper East Side koji se na-

lazi sa istočne strane Central Parka, a dom je dvaju mu-

zeja svjetskoga glasa, Metropolitanu i Guggenheimu.

Metropolitan je muzej koji godišnje posjeti pet mili-

ona posjetitelja i ima godišnji budžet od 120 miliona

dolara i izložbene primjerke iz doba Egipta, Antike kao

i europske slikare iz 19. st. Guggenheim je smješten u

fenomenalnoj zgradi koju je projektirao jedan od naj-

većih arhitekata svih vremena Frank Lloyd Wright, a

unutra možete naći sve što vrijedi u svijetu slikarstva iz

20. st. Ako vas ne zanima umjetnost i padate na gla-

mur, u pravom ste kvartu jer na Upper East Sideu žive

samo ljudi koji godišnje zarađuju po nekoliko miliona

Najposjećenija današnja turistička

atrakcija New Yorka je trgovina Applea

na Petoj Aveniji! Turisti ovamo dolaze

kupovati popularne Macove, iPode,

iPhone i slične gadgete

Mladi boemi u Williamsburgu

Times Square po noći


dolara i mogu si priuštiti abnormalno skupe nekretnine iz ovoga

djela grada.

I eto, o New Yorku bih mogao danima pisati, ali nisam siguran da

bih uspio sve ispričati, no nadam se da sam vam uspio prenijeti ba-

rem djelić glamura, histerije, nervoze, pohlepe za novcem, pohlepe

za zabavom, vrhunskih kulturnih ustanova, boemskog života, sulu-

dog konzumerizma i nevjerojatnog miksa ljudi sa svih strana svijeta

kojeg nudi ovaj grad. Grad koji nikad ne spava!

Aloa vera se prvi puta spominje još

u starom Egiptu. Kraljica Kleopa-

tra koristila je gel napravljen od

ove biljke za njegu kože. Aleksan-

dar Veliki ispijao je velike količine soka aloe

da mu dade snagu prije velikih bitki. Nalma

Indijanci koristili su je kod raznih ozljeda,

ujeda zmije ili glavobolje. Liječnici od Plinija

do Galena često su koristili alou veru u lije-

čenju raznih bolesti.

Opis biljke i stanište: zeljasta je bilj-

ka, visoka oko 60 cm, od 4 do 7 cm debele

okrugle stabljike. Ima mesnate listove, bli-

jedozelene boje, kopljastog oblika, na rubu

pilaste s dugim bodljama. Crveni cjevasti

cvijet ima 6 latica te čini duge viseće cvjet-

ne grozdove. Najbolje uspijeva na Sredo-

zemlju, u krajevima s toplom i vlažnom kli-

mom. U svijetu je poznato preko 250 vrsta,

a samo četiri imaju ljekovita svojstva (Bar-

badensis, Arborescens, Chinensis i Ferox).

Branje: Beru se listovi koji se poslažu

oko posude da se iz njih lakše iscijedi sok.

Sok se iza toga zgušnjava u vodenoj kupelji

ili na otvorenoj vatri. Poslije skidanja pjene

natoči se u posude i tu se stvrdne u obliku

gela. Čisti sok biljke gotovo se nikad ne ko-

risti.

Ljekovite tvari: sadrži cijeli niz vitami-

na (A, vitamine B kompleks, folnu kiselinu,

magnezij, mangan, cink, bakar, kalij, krom

kalcij i željezo, monosaharide i polisaharide.

Ljekovito djelovanje: Aloa vera je

imunološki, kao stimulans, antioksidans, a

djeluje baktericidno, antivirusno, laksativno

i stimulativno. Može se konzumirati kao na-

pitak ili koristiti u obliku kreme za lokalnu

primjenu.

Ako se pripravci od Aloe vere piju kao

napitak, djeluju stimulativno na: imuno-

loški sustav, čiste organizam, potiču meta-

bolizam, reguliraju probavu, poboljšavaju

rad jetre, snižavaju kolesterol i šećer u krvi,

ublažavaju simptome alergije i astme, kro-

nične upale mokraćnih putova i prostate te

upale dišnih putova.

ljekovito bilje

Aloa vera Aloa vera kraljica kraljica ljekovitosti ljekovitosti

Aloa vera (Aloe

barbadensis

Mill.) poznata je

od davnina kao

eliksir mladosti.

Iz porodice je

ljiljana, a izgledom

nalik na kaktus.

Pradomovina joj

je istočna i južna

Afrika.

Zbog izuzetnih

ljekovitih

svojstava nazivaju

je i kraljicom

ljekovitosti.

Ulaz u Apple na Petoj Aveniji

Muzej Guggenheim izvana

Odmaranje u Central Parku

Piše: Vesna Pleše

Foto: arhiva


U četvrtak, 9. rujna 2010. godine u poslijepodnevnim sati-

ma orkansko je nevrijeme pogodilo šumske komplekse

UŠP Vinkovci uz rijeku Savu. Najveću štetu pretrpjele su

hrastove šume u gospodarskoj jedinici Desićevo, Šuma-

rije Gunja. Ondje se pro-

cjenjuje da je šteta nastala

na najmanje 6000 m3 drva.

Vjetar je lomio i izvaljivao

stabla, a mnogim dubećim

stablima su polomljene

grane. Šteta je nastala i u

GJ Kragujna, Šumarije Žu-

panja, gdje je u šumskom

predjelu Poloj polomljeno i

izvaljeno oko 500 m3 drva.

Sanacija kalamiteta provest

će se doznakom oštećenih

stabala te njihovom sječom

i izradom.

U obliku krema, sprejeva i kapljica, aloa vera idealno je sredstvo

za njegu kože, kod pojava alergija, zacjeljivanja rana, opeklina, krva-

renja rana, bolova u zglobovima i mišićima, za njegu usne šupljine, za

prhut, akne, njegu bolesnih očiju, psorijazu…

Za lijek se koristi sok dobiven iz listova biljke koji se razrjeđuje u

alkoholu. Na 80 grama soka dodaje se 20 grama alkohola. Prvi koji je

uspio dobiti ekstrakt aloe vere, prirodno ga stabilizirati kao gel i saču-

vati pri tome njegove hranjive vrijednosti bio je američki farmaceut

B. Coates 1964. Zahvaljujući tom otkriću, sve ljekovite blagodati ove

ljekovite biljke sačuvane su i u kapsulama.

Lijek protiv raka (pripremljen prema receptu ruskog ljekara Sa-

vinskog) 300 g svježeg lista biljke samelje se u mašini za meso. Što

je biljka starija to ju je bolje pomiješati s 7 dl čistog crnog vina i 500

grama kave cikorije pomiješane sa 400 g meda sa saćem i 400 ml 90

postotnog alkohola. Ova mješavina stavlja se u bocu sa širokim gr-

lom te se dobro zatvori. Čuva se na tamnom i hladnom mjestu (ne u

frižideru), a može se koristiti već poslije sedam dana. Pije se prvih pet

dana, tri puta po jedna čajna žlica svaka dva sata prije jela. Sljedećih

pet dana tri puta po jedna jušna žlica sat vremena prije jela. Ovako

pripravljen lijek pomaže i kod bolesti poput tuberkuloze, astme, čira

na želucu, reumatizma, bolesti ženskih organa i sl.

Losion za lice: za pripravu se koristi 50 ml ružine vodice, 50 ml

glicerina, 50 ml soka aloe, jedna do dvije žlice limunovog soka. Sve se

ovo dobro izmiješa i stavlja u staklenu bocu te se prije uporabe do-

bro protrese. Ovako pripravljen losion lagano se umasira na ovlaženu

kožu lica, a potom se ispire toplom vodom. Rok trajanja mu je od tri

do pet dana.

Vino od aloe: uzima se 200 g listova aloe,100 g listova kadulje,

100 g korijena vodopije, 100 g šipka divlje ruže, 200 g meda sa saćem

i pola litre crvenog vina. Svi navedeni sastojci se samelju, stave se u

staklenku, preliju se vinom, dobro se izmiješaju, a staklenka se zatvo-

ri. Tako pripravljeno vino stavlja se odstajati sedam do desetak dana

na tamnom i hladnom mjestu. Procijedi se te se uzima tri do četiri

puta na dan po jedna velika žlica.

U nemogućnosti priprave ovih recepata, sa svježim sokom aloe,

mogu se koristiti pripravci ove ljekovite biljke u obliku gela, krema i

kapsula.

Kontraindikacije: Za vanjsku uporabu nema izraženih kontra-

indikacija. No, ne preporučuje se uzimanje u slučaju hemeroida, jer bi

moglo doći do nadraženosti anusa. Trebaju je izbjegavati i trudnice,

žene koje su sklone krvarenjima iz maternice i spolnih organa, ali i

kod upale želuca i crijeva.

nepogodenepogode

Štete od Štete od orkanskoga orkanskoga vjetravjetra

Aloa veraAloa vera

Poslije nevremena

Piše: Darko Posarić

Foto: D. Posarić


Kaučukovac nije autohtono drvo Azije. Nije,

međutim, ni neželjeni „korov“, već vrlo vrije-

dan resurs koji su ljudi zasadili da bi se boga-

tili. Bijeli gusti sok zvan lateks izvor je prihoda

mnogim malim farmerima, ali i basnoslovnim bogat-

stvima velikim zemljoposjednicima i industrijalcima.

Kaučukovac danas raste više u Aziji, nego u postojbini

Južnoj Americi.

Velika drvenasta euforbija - Postoji nekoliko vr-

sta iz kojih se može ekonomski iskorištavati lateks, ali

najvažniji je pravi kaučukovac, Hevea brasiliensis. Ovo

drvo pripada porodici Euphorbiaceae (mlječike), što je

sasvim logično, jer većina tih biljaka luči gusti i ljepljivi

mliječni sok. I dok su većina euforbija u nas zeljaste bilj-

ke ili manji grmovi, kaučukovac je pravo stablo. U div-

ljini odraslo stablo može doseći i 44 metra. Na planta-

žama mahom nalazimo manja i mlađa stabla prosječne

visine od 24 metra. Tada staturom pomalo podsjećaju

na breze ili topole. Kaučukovci zahtijevaju mnogo kiše i

sunca, a ne podnose mraz. Konkretnije, traže 2500 mm

godišnje s barem 100 kišnih dana, prosječne tempera-

ture od 25°C do 28°C, oko 2000 sunčanih sati godišnje,

barem 80% zračne vla-

ge te što manje vjetra.

Nalazimo ih stoga po-

svuda u tropskim kraje-

vima, no pradomovina

mu je u gustim šumama

Amazone (Južna Ame-

rika).

Za ljude je naj-važniji dio kaučukov-

ca njegov lateks. To

je mliječna koloidna

suspenzija (emulzija)

monomera izoprena,

2-metilbutan-1,3-dien

(C5H

8). Svježi lateks sa-

drži oko 35% tog izo-

prena. Na doticaju sa

zrakom pH pada sa 7 na

5 te se spontano kruti i

stvara krute polimere,

odnosno gumu. Zbog

tropsko drvećetropsko drveće TROPSKE VRSTE

Kaučukovac,Kaučukovac, od Južne od Južne Amerike do AzijeAmerike do Azije

Tropska kišna šuma

proteže se u Aziji po

mnogim planinama,

tamnozelena boja

dobar je indikator njene

prisutnosti. Dominaciju

zelenila kvare

svijetlozelene ili smeđe

mrlje, kao da se dobar dio

šume posušio. Tek pogled

izbliza otkriva o čemu

se radi- drveće u tim

svijetlim dijelovima šume

je zdravo, ali je upravo

krenulo otpuštati lišće.

Za ta vitka stabla rijetkih

krošnji na vrhu sada je

jesen, iako u tropima

zapravo vlada vječno

ljeto s više ili manje kiša.

To je kaučukovac, jedno

od ekonomski najvažnijih

tropskih stabala kojeg

je danas više u njegovoj

novoj domovini Aziji,

nego u postojbini Južnoj

Americi.

Krošnje kaučuka ljeti

Mekani kaučuk prije prešanja

Piše: Goran Šafarek

Foto: G. Šafarek


svojeg molekularnog sastava takva gusta smjesa ima posebna fi zikal-

na svojstva. Svi mi zapravo znamo što to znači guma; elastična i izdr-

žljiva. Kako je prirodnog porijekla, manji dio mase lateksa mogu biti

proteini, masne kiseline, rezini, minerali i ostalo. U nekih drugih vrsta

u lateksu nalazimo i šećer, škrob, tanine, alkaloide… U kaučukovca je

lateks bijel, no u ostalih biljaka može biti i žut ili narančast. Lateks je

široko raširen u biljnom svijetu i nalazimo ga u 20 000 poznatih vrsta

iz 40-ak porodica. Više je zastupljen u tropskih biljaka, nego u onih

umjerenih krajeva.

Kaučukovac naravno ne luči lateks radi čovjeka, već

mu služi kao obrana od kukaca, gljiva i ostalih napada-

ča. On istovremeno dezinfi cira i „zacjeljuje“ ranu. Lateks

tada curi iz posebnih tkiva u meristemu (kambija) stabla

ili korijena u nekih vrsta. Stanične stijenke tih stanica su

otopljene i djeluju kao cjevčice. Taj je meristem u blizini

kore koja je najčešće napadnuta i oštećena. Drugim bilj-

kama se cjevčice lateksa rano diferenciraju kao zasebna

tkiva. Općenito, sustav lateksa je prisutan u cijeloj biljci,

od korijena, lišća, stabljike, ponekad čak i u plodovima.

Skupljanje lateksa počinje sa starošću drveta od

5-6 godina. Kada se počne, to je takoreći svakodnevni

posao. Ključni element u skupljanju lateksa je zarezivanje

kore, jer loše rezanje može smanjiti vijek drveta, čak ga i

ubiti. Potrebno je zarezati koru, ali ne preduboko, jer će se

time oštetiti rastući kambij. Drvo se spiralno zarezuje i iz

rane počinje teći bijeli mliječni sok. Na dnu spirale nalazi

se mali metalni lijevak (žlijeb) kroz koji lateks curi u po-

sudu za skupljanje. Ta posudica može biti od aluminija ili

plastike, a nerijetko od prirodnog materijala poput polo-

vice kokosa. Cijela je ta aparatura žicom omotana oko dr-

veta, a zahvaljujući opruzi može se raširiti kako drvo raste.

Lateks curi oko 4 sata, dok se rana prirodno ne zatvori otvrdnućem

lateksa. To se isto odnosi na sakupljeni lateks u posudi, koji treba u

tom vremenu skupiti. Može se desiti da nešto lateksa iscuri i kasnije,

a skuplja se i očvrsnuti dio na samom drvetu što ukupno zajedno čini

i do 20% suhe gume.

Ovisno o klimatskim prilikama, blizini tvornice ili ostalom, lateks

se skuplja svaki drugi ili treći dan. U Maleziji se na taj način godišnje

„oljušti“ i 25 cm kore te se žlijeb premješta dva, ponekad i tri puta

u „radnom vijeku“ stabla kaučuka. Skupljanje se obavlja rano ujutro

kada je najjači pritisak lateksa. Dobar radnik u plantaži može dnev-

no „odraditi“ od 450-600 stabala, trošeći svega pola minute na jed-

no drvo. Plantaže su zato često sađene u drvorede tako da se radnici

mogu lagano kretati, a usto im se posao olakšava redovitom koš-

njom i čišćenjem plantaže od ostalih biljaka. Brdska područja mogu

biti zbog reljefa teže dostupnija i stoga slabije isplativija te teža za

radnike. Često se kombiniraju s čajem ili nekom sličnom egzotičnom

kulturom. Kaučukovci s najboljih plantaža daju 2000 kilograma suhe

gume godišnje na hektaru.

Široka lepeza proizvoda od kaučuka - Sa-

kupljeni lateks će koagulirati (stvrdnuti se) ako se

odmah ne krene u obradu. U sitnih kućanstava s ma-

lom proizvodnjom i bez vlastite opreme koagulacija

se mora dogoditi u kontroliranim uvjetima. Prvo se

iz tekuće smjese odstrane grube nečistoće. Potom se

gusta tekućina ulijeva u plitke posude nalik na tepsi-

je. Uz miješanje se dodaje kloridna kiselina (HCl) koja

potiče krućenje. Nakon nekoliko sati nastaje mekana

guma koja se potom preša u šire „jastučiće“. Oni se

potom smještaju u sušionu na nekoliko sati, nakon

čega je guma spremna za transport i daljnju obradu.

Prava plantažna obrada je više industrijska. Skupljeni

lateks se odmah otpremljuje u velike tankove za dalj-

nju obradu. U slučaju potrebe za dužim transportom

u cisterni, lateks se amonizira te tako sprijeći da koa-

gulira neko vrijeme.

Ekološki problemVelike plantaže kaučuka su monokulture. Najčešće su

sađene u redovima i košene da se olakša skupljanje lateksa.

Zbog toga su vrlo siromašne u biološkoj raznolikosti. Vitka

stabla kaučuka i rijetke krošnje slabi su domaćini za epifi te

i životinje. Činjenica je još gora kada se zna da su prije plan-

taža kaučuka u Aziji rasle iznimno bogate kišne šume. Kako

god bilo, kaučukovac je bio i još je danas jedna od najvažnijih

gospodarskih vrsta drveta.

Još su drevni Maje koristili prirodnu gumu

od kaučukovca za izradu nekih predmeta,

uključujući i „sportske“ lopte!

Proizvodnja kaučuka na seoskim

domaćinstvima

Skupljanje kaučuka


Tehnologija gume nije jednostavna i izlazi iz

okvira ovog teksta. Mnogo su važniji proizvodi

koje mi sami koristimo u svakodnevnom životu.

Tu je i cijeli niz ostalih proizvoda: rukavica, ba-

lona, čizama, elastičnih traka...Vrlo je značajna i

industrijska primjena. Svakako su najpoznatije

automobilske gume. Prirodna guma se vulkanizi-

ra, odnosno grije te se dodaje sumpor, peroksid

ili bisfenol te naftni derivati. Tako se dobiva veća

elastičnost, izdržljivost i dugotrajnost.

Carstvo kaučuka u Brazilu - Još su drevni

Maje koristili prirodnu gumu od kaučukovca za

izradu nekih predmeta, uključujući i „sportskih“

lopti. Jednostavno su kuhali lateks, bez posebne

dodatne tehnološke obrade. Portugalci su nakon

Kolumbovog otkrića Amerike prvi u Europu do-

nijeli ovaj materijal. Toliko je bio nov i posebnih

svojstava da je nosilac čak završio na sudu zbog

„vražjih posla“. Unatoč tome, guma je polako na-

lazila sve više primjena, no imala je nedostatke;

na sobnoj temperaturi je ljepljiva i mekana, a u dodiru sa zra-

kom se kemijski mijenja i „trune“. Prava proizvodnja zato po-

činje tek procesom vulkanizacije u 1830-im godinama, koji je

uklonio ove nedostatke. Izumitelj vulkanizacije bio je američki

kemičar Charles Goodyear, a po njemu je kasnije nazvana po-

znata tvrtka za proizvodnju automobilskih guma.

Uslijed toga počela je ogromna primjena vulkanizirane

gume i, dakako, potražnja za sirovinama. Kako je kaučukovac

rastao samo u Amazoni, tu su se počeli slijevati mnogi indu-

strijalci, pustolovi i ostali željni zarade, zauvijek transformi-

rajući ovo područje. Središte eksploatacije bilo je u Brazilu,

u državama Amazonas, Rondônia i Pará. Koliki je bio značaj

kaučuka za Brazil, govori podatak da je u to doba guma držala

40% brazilskog izvoza. Na ogromnim bogatstvima izrasli su

gradovi usred džungle Manaus i Belém. Imali su struju prije

ostalih gradova u zemlji, popločane ulice, luksuzne građevine

od kojih je najpoznatija opera u Manausu. Dok je kaučuk ne-

kima donio golemo bogatstvo, drugima ništa osim velike bije-

de. Posebno su stradali Indijanci koji su izgubili svoju zemlju i

kulturu te postali slabo plaćeni radnici ili čak robovi.

Dugo vremena su Brazil i Amazona držali primat u

proizvodnji, no tek 1873. godine su Britanci uspjeli prošvercati

70 000 sjemenki. Od njih je svega 4% proklijalo u poznatom

Kew Garden u Engleskoj i poslano u Šri Lanku (tada Cejlon) i

Singapur, a otuda se proširio svim britanskim kolonijama u

Aziji: Malezija, Indonezija, Singapur te Indija (ponajviše indij-

ska država Kerala na jugu). Britanci su pokušali prenijeti kau-

čuk i u zapadnu Afriku, no ne s prevelikim uspjehom. U postoj-

bini kaučukovca, u Južnoj Americi, plantažna je proizvodnja

davala sve slabije rezultate zbog gljivičnih oboljenja te je ovo

područje izgubilo značaj u proizvodnji gume.

U plantažama mahom nalazimo manja i mlađa stabla

kaučukovca prosječne visine od 24 metra. Staturom

podsjećaju pomalo na breze ili topole. Kaučukovci

zahtijevaju mnogo kiše i sunca, a ne podnose mraz.

Prešanje svježe gume

Sušenje kaučuka

Plastična zaštita stabla


Geologija je znanost koja proučava stijene

od kojih je Zemlja građena te fi zičke i ke-

mijske procese koji djeluju na stijene. Tako

ona, u biti, proučava povijest Zemlje. Kako

to geolozi rade? Dugotrajnim i mukotrpnim teren-

skim i laboratorijskim istraživanjima. U stijenama je

zapisano sve o prošlosti naše Zemlje. Zadatak geolo-

ga je da stečenim znanjem prepozna te zapise u stije-

nama i na pravi ih način interpretira. U laboratoriju se

stijene obrađuju i pregledavaju pod mikroskopom jer

su u njima fosilizirane malene životinjice ili neki trag

koji može otkriti iz kojeg je razdoblja neka stijena, a

njezinom pozicijom na terenu možemo otkriti kako je

tamo dospjela i kakvi su uvjeti vladali na Zemlji dok

je ona živjela. Takve životinje geolozi zovu provodni

fosili.

Jedno od prvih pitanja na studiju je kako

studentima objasniti i zorno prikazati taj dugi put na-

stanka stijena koji se mjeri milijardama godina. Koliko

je to milijarda godina matematički je jasno, ali za lak-

še tumačenje osmišljen je “geološki sat”. U njemu je u

24 sata prikazana cijela povijest Zemlje. Jer osjećaj za

jedan dan imamo svi. Od ponoći do podneva, dakle

u prvih dvanaest sati, na Zemlji je vladalo doba Hadi-

ja, Arhajika, Proterozoika, prvih geoloških razdoblja u

dugoj povijesti Zemlje. Tek se oko 15 h na Zemlji po-

javljuju ribe, oko 17 h razvijaju se vodozemci, a oko 18

h gmazovi. Oko 20 h javljaju se sisavci, a oko 21 h pti-

ce. Zadivljujući razvoj čovjeka Homo sapiens dogodio

se tek minutu prije ponoći. Tako je čovjek samo djelić

minute u velikom danu koji možemo nazvati Zemljina

povijest.

planet zemlja POVIJEST NASTANKA ZEMLJE

Što je i kako je Što je i kako je nastao planet Zemljanastao planet Zemlja

Divan je planet na kojem

živimo! Uživamo sve

njegove blagodati (vodu,

zrak, tlo), no kako je

nastao, koliko je star, od

čega je građen? Na ta

i mnoga druga pitanja

(npr. zašto nastaju

potresi, što se to nalazi

ispod tla na kojem

živimo ili ispod oceana),

odgovara znanost pod

nazivom geologija.

Zajednički kontinent

Pangea. Preuzeto iz

Thompson & Turk (1999.)

Piše: Anamarija Durbešić

Prema većini znanstvenika, stvaranje Svemira započelo je

“Velikim praskom” prije oko 13,7 milijardi godina. Nakon eksplozije

nastalo je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce. Zemlja se kao pla-

net oblikovala prije 4,6 milijardi godina i od onda kruži oko Sunca kao

treći planet. Smatra se da je na početku bila velika užarena kugla koja

se postupno hladila, ali o tome se još raspravlja u geološkim krugo-

vima. Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta

na polutekućoj unutrašnjosti.

Užareni stijenski materijal koji je iz unutrašnjosti planeta dolazio

na površinu postupno se hladio. Bio je prepun različitih plinova koji

su izlazili na površinu.

Nemirna površina Zemlje stalno je mijenjala izgled neprekid-

nim eksplozijama i vulkanskim erupcijama. Plinovi i prašina koji su

se stvarali u tim procesima zadržavali su se uz površinu zahvaljujući

privlačnoj sili Zemlje, gravitaciji. Tako je pomalo nastajala praatmos-

fera koja se sastojala uglavnom iz ugljičnog dioksida, vodene pare i

dušika, a manje od ugljičnog monoksida, vodikovog sulfi da i vodiko-

vog klorida. Takav sastav plinova izlazi i iz današnjih vulkana. Prvotno

Zemljina atmosfera nije imala slobodnog kisika.

Vodena se para u atmosferi hladila i padala na Zemlju u obliku

kiše, ispunjavajući zemaljska topografska udubljenja. Smatra se da su

zbog prisutnosti raznih plinova u atmosferi ove prve kiše morale biti

kisele, tj. bile su drugačijeg kemijskog sastava od današnje kiše.

Tijekom milijuna godina neprekidnih oborina počeli su se

stvarati praoceani koji polako prekrivaju sve veću površinu Zemlje.

Oni su bili vrući, a kopno nije bilo podijeljeno na kontinente kao da-

nas. Tijekom geološke prošlosti, tj. oko 18 h i 30 min na našem geo-

loškom satu, sjeverni kontinentalni prostor (na kojem danas živimo)

sjedinio se u jednu cjelinu nazvanu Laurazija. Južni kontinentalni

prostor već je i prije činio zajednički kontinent Gondvanu.

Kako je naš geološki sat brojao minute, ovi cjeloviti kontinentalni

prostori približavali su se jedan drugome da bi oko 19 h početkom

mezozoika svi bili spojeni u jedan jedinstveni superkontinent nazvan

Pangea, a koji je bio okružen jedinstvenim oceanom nazvanim Pan-

thalassa. Tako objedinjeni nisu dugo ostali. Došlo je do odvajanja i

formiranja zasebnih kontinenata međusobno odvojenih oceanskim

prostorom. Teorija pomicanja kontinenata dokazana je time što je

uočeno da se istočna obala Južne Amerike može uklopiti u zapadnu

obalu Afrike. Daljnjim istraživanjima uočena je prisutnost istovrsnih

fosila na danas razdvojenim kontinentima, čime je dokazano da su

svi današnji kontinenti nekada bili objedinjeni u superkontinent Pan-

geu. Oko 20 h došlo je do odvajanja velikog šelfnog fragmenta od

Gondvane (južnog kontinenta) te je taj odvojeni fragment (mikro-

kontinent) nazivan Jadranska mikroploča. Nastavila je put prema sje-

vernom kontinentu te se negdje oko 20 h i 45 minuta raspala

na tri platforme: Apulijsku, Apeninsku i Jadransko - dinarsku

koje su međusobno odvojene dubokovodnim prostorima. Na

Jadransko – dinarskoj karbonatnoj platformi danas živimo.

Kada je nastao prvi život na Zemlji? - Različita su mi-

šljenja o mjestu nastanka jednostavnih organskih tvari. Mogle

su doći meteorima iz Svemira, nastati u atmosferi ili u plitkim

dijelovima oceana ili u morskim dubinama. Jednostavne or-

ganske tvari, subatomi i atomi, udruživale su se u sve složeni-

je tvari pod utjecajem svjetlosne i toplinske energije (svjetlo,

toplina, energija). Tako su nastale prve bjelančevine, masti i

složenije nukleinske kiseline. S vremenom su se pojavile mo-

lekule koje su imale mogućnost samoumnožavanja - samoob-

novljivosti, što je i bio uvjet za nastanak živih oblika - života.

U zapadnoj Australiji pronađen je fosil star 3,5 milijardi

godina, a sastoji se od stanica modrozelenih bakterija (cijano-

bakterija). Modrozelene bakterije specifi čne su jer mogu same

sebi stvarati hranu procesom fotosinteze iako nemaju kloro-

plaste, već samo klorofi l te se smatraju prvim proizvođačima

organske tvari na Zemlji.

Saznali smo kako je Zemlja nastala i ponešto spoznali o

njezinoj dugoj povijesti, ali još ne znamo od čega je građena.

Zemlja je građena od različitih tipova stijena. Ali, što

su to stijene? Kaže se da su to prirodne nakupine jedne ili više

vrsta minerala. Stijene poput rožnjaka i mramora sadrže samo

jedan mineral. Rožnjak je tako građen od minerala kremena,

a mramor od minerala kalcita. Većina stijena građena je od

više vrsta minerala. Tako dolazimo i do novog pitanja, što su to

minerali? Minerali su osnovna komponenta od koje su izgra-

đene stijene čvrste zemljine kore. Kemijski su i fi zički homo-

Čovjek je samo djelić minute u velikom danu koji možemo

nazvati Zemljina povijest, a mnogi bi željeli zagospodariti

Zemljom i ukrotiti je.

Geološki sat

Prijanjanje obalnih linija Afrike i Južne Amerike. Preuzeto iz

Thompson & Turk (1999.)


geni, što znači da im se sastav može zapisati kemijskom formulom.

U prirodi se najčešće nalaze u čvrstom kristalnom stanju. Simetrična

unutarnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu. Nastaju procesom

kristalizacije pa se zbog toga nazivaju kristali. Građeni su od atoma,

iona i molekula povezanih u kristalnu rešetku. Veličina zrna može biti

tako velika da se vide i okom, a mogu biti tako mala da se vide tek

pod mikroskopom.

Postoji veliki broj minerala, ali samo je njih 12 samorodnih, što

znači da su po kemijskom sastavu čisti kemijski element. Kao samo-

rodni elementi u prirodi dolaze: bakar, srebro, zlato, platina, antimon,

arsen, željezo, živa, selen, telur, sumpor, ugljik. Kombinacijom tih 12

kemijskih elemenata nastaju i svi ostali minerali u prirodi.

Stijene po svom tipu mogu biti: magmatske, sedimentne i me-

tamorfne.

Magmatske stijene nastaju hlađenjem i skrućivanjem rasta-

ljene magme, u dubokim dijelovima kore ili vanjskom dijelu omotača

pa tako razlikujemo intruzivne stijene koje se skrućuju u unutrašnjo-

sti zemlje, a na površini se pojavljuju tek nakon što su okolne stijene

istrošene. Nazivaju se i “Plutonske stijene” po grčkom bogu podze-

mlja Plutonu.

Druge su efuzivne stijene koje nastaju erupcijom vulkana i hlađe-

njem lave koja je dospjela na površinu.

Sedimente stijene nastale su trošenjem i taloženjem ostataka

drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra. Prekrivaju 75% povr-

šine Zemlje, ali se njihov ukupni udio u građi zemljine kore procije-

njuje na svega 5%, što znači da predstavljaju samo tanku glazuru

preko kore koja se sastoji uglavnom od magmatskih i metamorfnih

stijena. Sedimentne stijene su vrlo važne za povijest Zemlje. One sa-

drže fosilne ostatke organizama iz kojih možemo saznati o razvoju

života, a koje nažalost ne možemo naći u magmatskim ili metamor-

fnim stijenama, zato što tlakovi i temperature na kojima se formiraju

uništavaju fosilne ostatke.

Ime metamorfne stijene potječe od grčkih riječi meta i mor-

phe, što znači promjena oblika. To su u prošlosti bile magmatske ili

sedimentne stijene koje su promijenjene toplinom ili pritiskom. Zani-

mljivo je ako se vapnenac, od kojeg je pretežno građena naša Hrvat-

ska podvrgne vrlo visokim temperaturama, stvaraju se novi kristali

kalcita koji tvore kompaktnu stijenu zvanu mramor.

Drago kamenje koje usrećuju žene diljem svijeta isto su minerali.

Odlikuju se svojom ljepotom i dovoljno su otporni na svakodnevno

trošenje tako da ih se može nositi kao nakit ili ukrasni predmet. O

njima i ostalom ukrasnom kamenju koje je za mnoge simbol prestiža,

moći, sreće i odanosti - nekom drugom prilikom.

Obilne kiše tijekom lipnja uzrokovale su nove poplave na

području novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. U Šu-

mariji Jasenovac bile su poplavljene sve tri gospodarske

jedinice (Grede kamare, Žabarski bok, Krapje đol), retenci-

je su bile pune mjesec dana, a bilo je neizvjesno kada će se ovaj vod-

ni val povući. Prijetila je opasnost da voda svojom brzinom i silinom

značajno ošteti dijelove pojedinih cesta. U samo dva dana vodostaj

rijeke Save povećao se za gotovo pet metara (od 240 cm do 729 cm).

Nastali su problemi zbog nemogućnosti izvršavanja planiranih

šumskih radova. Na području Šumarije Novska poplavljeni su dijelovi

gospodarskih jedinica Zelenika (oko 1200 ha) i Trstika (oko 300 ha), a

očekivao se novi porast poplavnih voda. U problemima su bili i zapo-

slenici Šumarije Stara Gradiška, koji su suočeni sa činjenicom da Sava

već četvrti put plavi površine GJ Međustrugovi i Podložje, a zaobalne

vode djelomice GJ Ljeskovaču i Prašnik. Stoga, iako je bio početak lje-

ta, na navedenim površinama nisu se mogli izvršavati uzgojni radovi

pa su se obavljali u odsjecima gdje je to moguće. Sjekači ove Šumari-

je zaposleni su tada na sječi u jasenovačkoj Šumariji.

događaji POPLAVE

Ljetne poplave Ljetne poplave zaustavile proizvodnjuzaustavile proizvodnju

Nove poplave zaustavile su proizvodnju tijekom lipnja

Kamenolom na Braču

Ulaz u luku Pučišće

Piše: Ivica Tomić

Foto: G. Dorić


Čudan je ovo grad, sve je u znaku Europe, a

Europljane možeš izbrojati na prste. Šećući

ulicama Brisela osjećam se kao da sam negdje

drugdje, daleko na istoku ili u Africi. Povijest

nas na svakom koraku podsjeća da je današnja Republi-

ka Kongo dugo vremena bila belgijska kolonija. Danas

je u Belgiji, posebno Briselu, dosta Kongoanaca, kao da

se dogodila nova kolonizacija - u obrnutom smjeru, ali i

stanovnika svih drugih narodnosti i nacionalnosti. I za-

ista, na ulicama grada, a osobito u dane vikenda, osim

turista teško da ćete ovdje susresti Europljane! A ja se

pitam: “Pa gdje su onda Belgijanci!? Pobjegli van grada,

odselili u druge zemlje ili možda izumrli!?“ Brinemo se

za prebrzo izumiranje brojnih vrsta biljaka i životinja, a

o izumiranju ili nestajanju pojedinih rasa ljudi ni riječi.

Prvi radni dan -

Otkrila sam i Europljane

(!), svi su dobro skriveni

unutar velikih staklenih

zgrada koje u svojem

imenu imaju naziv Euro...

Europska komisija, Eu-

ropski parlament, Europ-

ski odbor za sve i svašta i

tako dalje.

Unutar zgrade Par-

lamenta (koja je nevje-

rojatno velika) vlada svi-

jet za sebe. Tamo zaista

imate sve što vam je po-

trebno...pravi mali grad.

Kemijska čistiona, neko-

liko kafi ća, restorani, fast

food, kiosk, banka, pošta,

sportski centar, frizer....

vjerojatno sam nešto za-

boravila. I naravno, ured do ureda, i tako beskonačno.

Unutar zgrade ne znaš je li vani zima, ljeto, kiša, sunce,

tuča, snijeg. Uvijek je ugodnih 23 stupnja, optimalna ra-

svjeta, bez kiše i vjetra. Radeći ovdje prođu vam dani da

ni ne znate kako je vani, s obzirom da je radno vrijeme

od ponedjeljka do četvrtka od 9,00-18,00 , a petkom se

radi do 14,00 sati. Taj, mogli bi reći, mali produženi vi-

kend jedina vam je šansa da dođete u kontakt s atmos-

ferom, prirodom, suncem i vjetrom.

No, vratimo se EU. Najkraća defi nicija-silna admini-

stracija. Ideja Unije je zaista i više nego dobra, ujediniti

Europu koja će djelovati kao jedna zajednica; sa zajed-

ničkom valutom, bez granica i s mogućnošću života i

djelovanja bilo gdje unutar nje. Ono što mi se zaista svi-

đa u Briselu je multikulturalnost. Mislim da ne postoji

grad u Europi u kojemu se na ulici mogu čuti zaista SVI

europa BRISELSKI DNEVNIK

Administracija Administracija kao zadana kao zadana konstanta!konstanta!

Sjedim na balkonu

briselskog stančića s

pogledom na ogromnu

staklenu zgradu

Europske komisije. Skoro

pa je 22,00 sata navečer,

a sunce je još poprilično

visoko na nebu,

neobično. Započinju

moji briselski dani

stažiranja u EU, događaji

i doživljaji koji će

umnogome promijeniti

neke predodžbe,

saznanja i mišljenja o

tome kako se radi i živi u

administrativnom centru

Europe.

Sve velike regije unutar pojedinih zemalja, kao

npr. Bavarska, imaju svoja „zastupništva“ ovdje

koja broje kojih 15 do 20 ljudi, zgradu koju su

kupili ili je iznajmljuju te im je jedini zadatak

osluškivati što se događa u EU i koje stvari bi

mogle biti bitne za njihovu regiju.

Europski

parlament

Briselski Atomium

Piše: Irena Devčić Buzov

Foto: I. D. Buzov


europski jezici…i to je ovdje potpuno normalno i sva-

kodnevno. Zaista, Europa u malom.

No, s druge strane ovo je jedan veliki administrativni

centar, s najvećim brojem činovnika na jednom mjestu.

Imam dojam da je administracija ovdje preuzela

uzde i da su brojne stvari postale same sebi svrha.

Evo na primjer, neki dan smo bili na sastanku u

Odboru za regije (Committe of Regions), u prekrasnoj

velikoj zgradi u kojoj je zaposleno ni više ni manje nego

1400 ljudi. Njihov posao je da daju mišljenja o proble-

matici/stvarima koje se događaju u Europskom parla-

mentu. Dakle, jedna politička stranka ili jednostavno

zastupnik zatraži njihovo mišljenje o

određenoj stvari, onda se taj zahtjev

preuzima i prosljeđuje onoj radnoj

skupini koja se bavi tim područjem,

onda se sastaje 330 zastupnika tog

Odbora koji su iz svih zemalja člani-

ca, zatim radna skupina predloži svoj

zaključak, tada 330 članova o tome

raspravlja pa prihvati ili ne prihvati taj

zaključak radne skupine. Ako ne pri-

hvati, zna se što dalje, sve ispočetka,

a ako prihvati konačno taj zaključak,

on odlazi natrag onome koji ga je za-

tražio. Taj ga pogleda, razmisli što će

s njim- i na tome ostane (ako ga ne

baci!). A vi sad zbrojite koliko to sve

košta!

Drugim riječima, postoji „fi rma“ koja zapošljava sve

te ljude te ima unutar sebe i „mali parlament“, a zapravo

nitko nije dužan prihvatiti njihovo mišljenje!

Uopće da ne spominjem da sve velike regije unutar

pojedinih zemalja, kao npr. Bavarska, imaju svoja „za-

stupništva“ ovdje, koja broje kojih 15 do 20 ljudi, zgra-

du koju su kupili ili je iznajmljuju te im je jedini zadatak

osluškivati što se događa u EU i koje stvari bi mogle biti

bitne za njihovu regiju.

Primjer broj dva - Odbor biskupske konferencije EU!

Ponovno lijepa novo obnovljena zgrada s 20-ak za-

poslenih. Njihov posao je pratiti zakone i pravilnike koji

se odnose na stvari za koje se interesira Katolička crkva

kao npr. etika, ljudsko dostojanstvo, obiteljski zakoni i

sl. Ti ljudi prate sve vezano uz

ovakve stvari te izvještavaju

biskupe iz zemalja članica EU.

No, naravno, ista ovakva stvar

postoji i 100 m niže niz cestu

koja okuplja sve religije EU-a

pa između ostalog i onu kato-

ličku. Njihov posao je naravno

isti, osim što imaju malo više

zaposlenih jer moraju pratiti

interese svih religija!

Iz ove perspektive EU se

čini kao jedan ogroman ad-

ministrativni aparat koji guta

enormne količine novaca za

samoodržanje.

No, postoje i dobre stvari,

naravno.

Iznimno mi se svidjelo što su zastupnici, predsjed-

nici odbora, potpredsjednici

Europske komisije i sve ostale

„face“ koje obitavaju u ovim

zgradurinama relativno pristu-

pačni i srdačni ljudi. I zaista,

gotovo svatko od njih, ako ima

imalo vremena, naći će moguć-

nost da se sastane barem na

kratko s jednim „običnim“ stažistom koji je došao ovdje

u posjet te ga zanimaju određene stvari.

Probajte to napraviti s nekim našim saborskim za-

stupnicima ili nekim ministrima!

Maneken Pis

Belgijski vafli


ne, neke vrste vrlo su rijetke i rastu samo na ponekim

lokalitetima (npr. australski stribor raste na tri mala lo-

kaliteta). Tu su i reliktne vrste drveća koje su nekad u

prošlosti rasle na velikim područjima, a danas im je zbog

promjena klime znatno smanjen

areal poput Pančićeve omorike,

araukarija, likvidambara i sl.

Diljem svijeta raste do

100.000 raznih vrsta drveća,

što čini oko 25 posto svih živih

biljnih vrsta na Zemlji. No, među

svim drvećem uvijek se nađe

onih koji su rekorderi po starosti,

visini, opsegu i volumenu..

Kao najstarija stabla na svijetu danas se spominju smre-

ke iz švedske provincije Dalarne,

koje su „otkrivene“ 2004. godine.

Stare su preko osam tisuća godi-

na, no ima ih i „mlađih“, od 4000

do 5500 godina.

Drvo (stablo) je važan dio prirodnog krajolika,

sprječava eroziju, utječe na klimu, čuva vodu

u tlu, proizvodi kisik. Ima i ulogu ukrasne bilj-

ke u našim okućnicama, parkovima, arbore-

tumima i nacionalnim parkovima. Ima i lječilišnu ulogu,

stanište je brojnim pticama i životinjama, ali je i izvor

hrane za ljude (voćke i sl). Od drva se dobivaju balzami,

tanin, lijekovi, biljne smole, eterična ulja, papir..

Šume su rasprostranjene po cijeloj kopnenoj

površini zemlje. Drveće ne raste jedino na onim po-

dručjima gdje vladaju ekstremni klimatski uvjeti poput

trajno zaleđenih prostora, pustinja, na izuzetno visokim

nadmorskim visinama…

Neke vrste drveća imaju široki areal, (rastu gotovo

na svim kontinentima, poput crnog bora). S druge stra-

Osim spomenutih smreka, u najstarija stabla na

svijetu ubrajaju se i: pravi tisućljetni bor starosti 4844

godine, patagonski trolist starosti 3622 godine, golemi

mamutovac star 3266 godina, maslina s Maslinske gore

u Jeruzalemu starosti i 2000 godina, stara tisa na gro-

blju Estry-Calvados u Engleskoj, starosti 1450 godina…

Kao najstarije stablo u Europi (opsega oko 52 metra),

spominje se kesten iz šume Carpineto na istočnoj strani

vulkana Etna, starosti oko 2000 godina. Godine 1965.

proglašen je nacionalnim spomenikom i pod zaštitom

je Unesc-a.

Najstarije poznato stablo u svijetu koje je zasadio

čovjek, smokva je starosti 2293 godine iz Anuradhapu-

re u Šri Lanki.

Po visini, rekorderi u svijetu su: - obalna sekvoja (visina 115,56 m) iz Nacionalnog par-

ka Sequoia SAD,

- eukaliptus (99,6 m) iz Tasmanije u Australiji,

- obična američka dulgazija (99,4 m) Brummit Creek

Oregon SAD,

- sitkanska smreka (96,7 m) park „Prairie Creek State

Redwoods Park“ Kalifornija,

- golemi mamutovac (94,9 m) Nacionalni park Kings

Canyon Kalifornija,

- plavi eukaliptus (90,7 m) Tasmanija Australija,

- uskolisni eukaliptus (89 m)

Tasmanija Australija

Na zapadnim padinama

kalifornijske Sierra Nevade,

na visinama od 1520 do 2130

metara rastu sekvoje opsega

i do tridesetak metara, visine

i preko osamdesetak metara.

Tu raste po opsegu i najve-

će svjetsko stablo („General

Sherman“), široko 31,3 metra.

U „naj“ stabla po opsegu u

svijetu ulaze i:-gorostasni bao-

bab (15,9 m) provincija Limpo-

po južna Afrika,

- meksički taksodij 11,62 m),

Arbol del Tule Santa Maria

del Tule, Oaxaca Meksiko,

- golemi mamutovac (8,85

m) Kalifornija,

- obalna sekvoja (7,9 m) Na-

cionalni park Sequoia Kali-

fornija…

čudesna priroda ZANIMLJIVO DRVEĆE

Stabla rekorderi po starosti, visini, volumenu..Stabla rekorderi po stU dosad brojnim

napisima publiciranim

u našem časopisu

„Hrvatske šume“

dotakli smo se tema

koje su bile vezane uz

iskorištavanje drva kroz

povijest. Tako se drvo

koristilo za izradu raznih

predmeta u kućanstvu,

građevinarstvu,

za grijanje, izradu

glazbenih instrumenata,

umjetničkih slika i

sl. Drvo ima i druge

funkcije.

Na zapadnim padinama kalifornijske Sierra

Nevade, na visinama od 1520 do 2130 metara

rastu sekvoje opsega i do tridesetak metara,

visine i preko osamdesetak metara. Tu raste

po opsegu i najveće svjetsko stablo („General

Sherman“), široko 31,3 metara.

Platana u

Trstenom

Najstariji hrast

plutnjak na svijetu

Mamutovac


Prema volumenu stabla, u svijetu su rekorderi:

- golemi mamutovac „General Sherman“ (1487 m3)

Nacionalni park Sequoia SAD,

- obalna sekvoja, stablo „Posljednji monarh“

(1203 m3) Kalifornija,

- meksički taksodij (750 m3) Meksiko,

- golema tuja (500 m3) Nacionalni park Olympic (SAD),

- plavi eukaliptus (386 m3) Australija…

I naša zemlja može se pohvaliti sa svojim

rekorderima među drvećem. Među takvima je najpo-

znatija Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, koja je starija

od Seljačke bune koja se zbila 1573. Visoka je devet,

opseg debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Go-

dine 1957. proglašena je spomenikom prirode i stav-

ljena pod zaštitu države. Još jedna lipa, „Belina lipa“ u

Visokom, kraj Novog Marofa, stara je preko 700 godina.

Visoka je 20 m, s opsegom od 8,90 m te prsnim promje-

rom 2,82 m. Upisana je u registar posebno zaštićenih

objekata prirode 1966.

U Kaštel Štafi liću nalazi se maslina koja je starija od

1500 godina. Obujam debla joj je 6 m, promjer krošnje

22 m, a visina 10 m.

Tisa stara preko 2000 godina nalazi se u šumi kraj

Mrkoplja u Gorskom kotaru. Visoka je 9 m, prsnog pro-

mjera 86 cm. U park šumi Golubinjak nalazi se „kraljica

šume“ jela, stara oko 230 godina, visine 42 m i prsnog

promjera 1,42 m te opsega 4,43 m.

U arboretumu Trsteno kraj Dubrovnika rastu

dva stabla orijentalne platane stare više od 450 godi-

na. Promjer debla u prsnoj visini im je 4 metra,

opseg oko 12, visina oko 50 metara. Te platane

spadaju među najdeblja stabla u Europi.

U šumi Kamenjak kraj Stubičkih toplica

nalazi se hrast isto iz vremena Seljačke bune

1573. Opseg hrasta u prsnoj visini iznosi 3,83

cm, promjera 122 cm te visine 17 metara. U

slavonskoj šumi Prašnik kraj Okučana nalazi se oko 2000

stabala hrasta lužnjaka starijih više od 300 godina.

U Lunu na otoku Pagu postoje vinogradi maslina sta-

rijih od 1000 godina. Nažalost, zahvaljujući postojećoj ur-

banizaciji, ovim maslinicima prijeti devastacija odnosno

uništenje, stoga maslinari otoka Paga traže pomoć države

u njihovoj zaštiti. Nažalost, ovaj paški slučaj pokazatelj je

da još uvij ek ima ljudi koji ne shvaćaju ulogu i značenje

starih stabala ne samo u smislu obogaćivanja naše sva-

kodnevice tim prirodnim bogatstvom, već i značenje tog

bogatstva za život i spoznaje budućih generacija.

Stabla rekorderi po starosti, visini, volumenu..tarosti, visini, volumenu..

Diljem svijeta raste do 100.000 raznih vrsta

drveća, što čini oko 25 posto svih živih biljnih

vrsta na Zemlji

U Kaštel Štafiliću nalazi se maslina koja je

starija od 1500 godina. Obujam debla joj je 6 m,

promjer krošnje 22 m, a visina 10 m.

Najstarije stablo

na svijetu

Kraljica šume u

Golubinjaku

Piše: Vesna Pleše

Foto: B. Pleše i arhiva


Grad Targu Jiu (prodavačica u jednoj suvenirni-

ci rekla nam je da se izgovara kao Tirgu Žju),

ime je dobio po rijeci Jiu koja presijeca grad

na mjestu gdje je još u antičko doba bilo na-

selje Dacian okruženo šumama. Bilo je to trgovište na

rijeci, a nakon što su Rimljani osvojili Olteniu (101. god.

n. e.) njihova vojska bila je porazmještena oko promet-

nica koje su povezivale tadašnje najvažnije trgovačke

rute. Ostaci iz toga doba, novac, keramika, rimske ope-

ke, mozaici, pronađeni su stoljećima kasnije, za vrijeme

kopanja trase željezničke pruge Targu Jiu-Rovinari, što

svjedoči da je za vrijeme vladavine Rima ovdje bilo važ-

no trgovačko središte.

Tijekom stoljeća ovdje se izmjenjuju vladari i utjeca-

ji, od Konstantina Velikog i Turske (kada je izgrađen i ve-

liki most na Dunavu između današnje Corabie i Gigena

u Bugarskoj, dug preko 2400 m) preko Litve (u 13. st.) do

Vlaške (Rumunjske) i rata s Mađarima. Prvi pisani zapis o

gradu nosi datum 11. studeni 1409., a to je uredba koju

je potpisao Mircea cel Batran. Već od 1497. Targu Jiu je

sjedište Županije Gorj, što je, s većim ili manjim teritori-

jalnim promjenama i danas.

Sa svojih 100 tisuća stanovnika, smješten na

obroncima Karpata, oko 120 km udaljen od granič-

nog prijelaza Kladovo (Đerdap) u Srbiji, Targu Jiu je za

hrvatske šumare, sudionike Sportskog kupa Consilva,

rumunjskarumunjska RUMUNJSKA / TARGU JIU

U gradu duge povijesti, brojnih U gradu duge povijebanaka i lijepih ženabanaka i lijepih žena

Sudjelujući na

Sportskim igrama

rumunjskog sindikata

šumarstva, hrvatski

šumari, članovi HSŠ-a,

imali su priliku pobliže

upoznati i živahni

gradić na jugozapadu

Rumunjske, Targu Jiu.

Glavni trg


Foto: M. Mrkobrad


bio pravo iznenađenje.

Uređen, čistih ulica (!), s

prekrasnim središnjim

trgom, velikim parkom,

fontanama doslovno na

svakom koraku, ostavio

je dojam modernog eu-

ropskog grada, u koji,

doduše, turistička dje-

latnost tek kuca na vrata.

Teško je, recimo, prona-

ći razglednicu grada(!),

strani jezik, mislimo na

engleski, ne govori puno

domaćina, čak su i rijetki

konobari koji ga znaju,

strani turisti nisu još tako

brojni. S druge strane

hotel Anna (tri zvjezdice

i nije reklama!) u samom

središtu grada pruža

puno više od broja zvjezdica ili nekih jednako kategoriziranih objeka-

ta u nekim drugim zemljama (velike sobe, TV, klima, frižider, uredan..)

A restoran istoga imena, malo dalje od hotela, mogao bi izgledom i

ugođajem biti u bilo kojem velikom europskom gradu. Oni koji vole

piletinu (na sve načine!) tu su došli na svoje; pivo je za naše pojmove

jeftino (boca od pola litre 1€) i dobro, salata uz glavno jelo prava je

rijetkost!

Onima koji posjećuju kladionice pa se između ostalog klade i

na Rumunjsku nogometnu ligu, na znanje da ovdje stoluje trenutno

posljednje plasirani klub lige Pandurii! Na lijepo uređenom stadionu

za nekih 15-ak tisuća gledatelja te smo subote (21. kolovoza) prisu-

stvovali ogledu s trenutno prvoplasiranim, koji je završio s puno trke,

bez prilika i golova!.

Subota je, između ostalog kao i svugdje, dan za svadbe pa smo

tako ispred prekrasne katedrale „Sf. Voievozi Mihail si Gavril“ na sa-

mom središnjem trgu zatekli jedan sretni par koji, eto, kreće u novi

život. A što ih čeka, to će tek vidjeti.

Jedan od najvećih rumunjskih kipara mo-

derne umjetnosti Con-

stantin Brancusi koji je

kao mladić živio u Targu

Jiu, gradu je podario ne-

koliko znamenitih spo-

menika i skulptura. Uz

ostalo tu je memorijalni

spomenik borcima Pr-

vog svjetskog rata, Ulica

heroja (dovršen 1938.), a

u velikom parku obave-

zno mjesto obilaska su

njegove skulpture Stol

tišine, Vrata poljupca i

Beskrajni stup.

Tržnica je kičma

svakoga grada pa tako

i Središnja tržnica (Piaza

centrale) pokraj mosta

preko ovdje široke rijeke Jiu, odmah „odaje“ kako grad diše. Mnoštvo

malih lokala, trgovina tekstilom, pečenjarnica iz čijih se roštilja dimi

i osjećaju različiti primamljivi mirisi (ćevapi 1,6 €), zorno pokazuje da

grad živi. Na velikoj tržnici nudi se sve i svašta (evo malo cijena: bre-

skve su bile 0,9€ za 1 kg, mandarine, banane, grožđe oko 1€, paradajz

0,8-1€, mahune 1,5€). Inače, 1€ se mijenja za 4 leja, što znači da 1 lej

vrijedi 1,8 kuna. Glavna gradska ulica nosi ime Ulica pobjede, a najve-

ća je Bulevar Ecatarina Teodoriu.

Ako stranci što dođu u Zagreb ne skrivaju svoje oduševljenje

kompletnim izgledom Zagrepčanki, nešto slično, dakako u znatno

manjem broju obzirom i na veličinu grada pa i sve ostalo, moglo bi se

reći i za predstavnice ljepšega spola u Targu Jiu! Uglavnom odjevene

u kratke traper hlačice, uljepšavaju ulice!

U gradu duge povijesti, brojnih jesti, brojnih banaka i lijepih žena

Stol tišine

Kreću u bolju budućnost!Kreću u bolju budućnost!


U stolnom tenisu pobjednički je pehar po-

nio Zoran Šunjić (UŠ Split) koji je, igrajući

najprije u skupinama, potom u polufi nalu

i fi nalu dobio ukupno 10 mečeva, pobije-

dio sve svoje protivnike, bez izgubljene partije!

Zlatnu medalju u Gospić nosi i Robert Srdić, naj-

bolji u pikadu, gdje je ostvarena trostruka pobjeda!

Drugi je bio Mile Pocrnić, također iz Gospića, a treći

Josip Stojanović (Koprivnica).

U pikadu je uspješna bila i Karlovčanka Andrea

Nose koja je osvojila srebrnu medalju.

Uspješni su hrvatski šumari bili i u šahu, u kojem

su Rumunji tradicionalno jaki (osvojili prvo mje-

sto na ovogodišnjim Sportskim susretima HSŠ-a u

Umagu!), i gdje je objektivno teško bilo očekivati

medalju. Tu se iskazao Branko Flegar (Našice) osvo-

jivši brončanu medalju.

Konačno, u tradicionalno najzanimljivijem ma-

lom nogometu, hrvatski šumari su u konkurenciji

11 momčadi ponovili prošlogodišnje drugo mjesto.

Igralo se u dvije grupe. Naši su turnir otvorili i za-

tvorili s kasnijim pobjednicima, jakom momčadi do-

maćina Consilva. U prvom su nastupu, nakon niza

propuštenih prilika, poraženi s 2:1, što nije imalo

nikakvog utjecaja na daljnji plasman jer su do kraja

uvjerljivo sve pobjeđivali. U fi nalnoj utakmici, u rav-

nopravnoj borbi, domaćini su golom iz sedmerca,

pet minuta prije kraja, osigurali zlatnu medalju. Jest

Turist koji u Rumunjsku dolazi ne-

koliko posljednjih godina morat će primi-

jetiti veliki napredak i preobražaj. Novac iz

EU ipak se „vidi“, sigurno više u gradovima,

a manje po selima. Ono što se moglo pri-

mijetiti na prvi pogled iznimno je velik broj

banaka. Ako je teško pa i nemoguće otkriti

gdje se prodaju razglednice (u pošti, uputila

nas je jedna gospođa, no pošta subotom ne

radi!), banke, sve moguće strane i domaće, u

novim ili obnovljenim zgradama vidjeli smo

na svakom koraku. Rumunjska je u EU, novac

pristiže, gradi nove objekte, potiče poduzet-

ništvo. Koliko je on skup i koliko obvezuje to

će se tek vidjeti. Moderna kolonizacija bez

ratova, vojske i oružja.

sindikat SPORTSKE IGRE RUMUNJSKOG

SINDIKATA ŠUMARSTVA CONSLIVA

Šest medalja za hrvatske šumare Šest medalja za hru Rumunjskoju Rumunjskoj

Hrvatski šumari,

članovi Hrvatskog

sindikata šumarstva,

još jednom su se

iskazali. Na sportskim

igrama rumunjskog

sindikata šumarstva

Consilva, održanima

20.-21. kolovoza

u gradu Targu Jiu,

osvojili su šest

medalja!

Tako se uspješno

završio trodnevni

boravak male skupine

hrvatskih šumara u

ovom dosad svima

nepoznatom gradu na

obroncima Karpata,

do kojega, s koje

god strane krenuli,

stižete ne baš dobrom

cestom.

Vrata poljupca

Stadion Pandurii TG

Ono što se nekako najsporije mijenja,

Rumunjske su ceste. Autoputova je još uvijek

malo, a stare prometnice jedva podržavaju

sve veći promet i teške šlepere što u Rumunj-

sku pristižu sa svih strana. Javni prijevoz se

odvija trolejbusima, postoje i dvije tramvaj-

ske linije (karta stoji 0,3€). Dosta je taksija i

nisu skupi. Jedan taksist će vas do Bukurešta,

udaljenog 280 km, po njemu i natrag u Targu

Jiu odvesti za 100€. Zašto ne kad mjesečno,

kaže, zaradi tek nešto više od 200€.


da su suci malo „drukali“, što se i očekivalo,

jest i da je penal postojao! Kad se sve zbroji,

ispalo je onako kako se događalo u posljed-

njih nekoliko godina otkako su se ove mom-

čadi sastajale; nema nade za goste!

Okosnica malonogometne momčadi bili

su Siščani sa po još nekoliko igrača iz drugih

uprava. Nastupili su: Z. Raić (ujedno i „šef“

ekipe), I. Išek, V. Žužić, S. Bajlović-Sajo (kojem

su Rumunji opet skidali „kapu do zemlje“!),

B. Kaić, T. Šimičić Šima (koji se već odavno

„udomaćio“ u Rumunjskoj), D. Grbavac–Spli-

ćo, koji je donio duh Mediterana, F. Žalac, K.

Novosel, E. Jaković.

Malonogometaši su dobili još jedno pri-

znanje. Tomislav Šimičić (Sisak) dobio

je pehar i priznanje kao najbolji teh-

ničar!

Momčad HSŠ-a, koju su predvodili

predsjednik Željko Kalauz i predsjed-

nik Skupštine Josip Stojanović, bila je

sastavljena od sportaša iz osam upra-

va.

Sportske igre rumunjskog šu-

marskog sindikata, uspoređujući ih s

našima u Umagu, daleko su skromni-

je, s manje sudionika i s puno manje

sportova. No zato je samo otvaranje,

na kojem se izredalo podosta govorni-

ka šumara, ali i predstavnika Županije

Gorj, poduže trajalo. Sve je, kao i

proteklih godina, vodio Marian

Stoicescu, predstavnik udruženog

sindikata Confederation sindi-

catelor Consilva koji broji preko

20.000 članova. Ali ima nešto što

ide u prilog ovom rumunjskom

modelu; njihove igre održavaju

se svake godine! Možda ne bi bilo

loše razmisliti o sličnom modelu

kod nas, s tim da i sami sudionici

(više) participiraju u troškovima.

Osim hrvatskih šumara, na

Sportskim igrama Consilve sudje-

lovali su i predstavnici šumarskih

sindikata iz Bugarske, Mađarske,

Poljske i Moldavije.

Šest medalja za hrvatske šumare hrvatske šumare u Rumunjskoj

Rumunjske šumeUprava šuma Gorj (Directia silvica Gorj)

sa sjedištem u gradu Targu Jiu, jedna je od 26

šumskih uprava Rumunjskih državnih šuma

u kojima je restrukturiranje obavljeno prije

dvije godine (prije toga bilo je više). Tvrtka

gospodari s oko 3,5 milijuna hektara šuma i

šumskog zemljišta u državnom vlasništvu te

nadzire gospodarenje u još 500 tisuća ha pri-

vatnih šuma. Restrukturiranjem je smanjen

broj zaposlenih jer osnovne radove, sječu, iz-

vlačenje i prijevoz ne obavlja državna tvrtka,

nego to sada rade privatne agencije, drvo se

prodaje na panju.

Ekipa HSŠ-a u RumunjskojEkipa HSŠ-a u Rumunjskoj

Željko Kalauz i Marijan Stoicescu na zatvaranju igara

Zlato u stolnom tenisu (Šunjić u sredini)

Treći u šahu-Branko Flegar

Andrea Nose (2. mjesto u pikadu)

Zlato u pikadu-Robert Srdić


Foto: M. Mrkobrad

Petnaestak tradicionalnih peći za dobivanje dr-

venog ugljena kriju se u prigorskom selu Zrin-

ščini. Neobičnog su izgleda, nalik na divovske

pčelinje košnice, a zovu ih vuglenice. Njihovi

vlasnici više i ne pamte od kada u Zrinščini traje tradicija

vugleničarstva. Vjerojatno su je sa

sobom donijele obitelji koje su se

početkom 20. stoljeća iz Hrvatskog

zagorja doselile na pitome brežulj-

ke između Vrbovca, Križevaca i

Zeline. Tada je vugleničarstvo bilo

rašireno zanimanje koje je doma-

ćinstvima donosilo znatnu zaradu.

Ugljen se koristio u domaćinstvu,

prodavao se kovačima, željeznici

i raznim industrijskim pogonima,

dok se danas ponajviše prodaje

ugostiteljskim objektima za roštilj.

Nekada su u Zrinščini proizvodili ugljen u

humcima na otvorenom, sve dok 80-ih godina 20. sto-

ljeća nisu od ugljenara iz zapadne Srbije preuzeli tehni-

ku gradnje peći ili vuglenica. Neke od tada sagrađenih

vuglenica stoje još i danas i služe svojoj svrsi.

Dobivanje ugljena u pećima jednostavnije je i lak-

še od proizvodnje na otvorenom, jer kada je peć već

jednom sagrađena, zahtjeva manje rada i nadzora.

Vuglenice se zidaju od opeke i izvana premazuju mor-

tom. Ima ih većih i manjih, no sve su kupolastog oblika

s otvorom na vrhu. Kroz vrata peći započinje punjenje

drvima negdje do sredine njezine

visine. Taj posao obično obavljaju

dva radnika od kojih jedan izvana

dodaje drva, a drugi ih iznutra sla-

že. Vuglenica se puni do kraja kroz

otvor kupole. Do njega je izgrađe-

na drvena platforma po kojoj se

dovozi drvo.

Najbolje je bukovo drvo, no

koristi se i hrast i akacija, odnosno

ona drva koja rastu u okolnim šu-

mama. Oni koji nemaju vlastitih

šuma kupuju drvo od drugih vla-

snika ili šumarije. S dopuštenjem šumara, nakon sječe

se prikupljaju tanke grane, panjevi i drugi ostaci koji se

gospodarski ne bi mogli drugačije iskoristiti.

Nakon punjenja željezna vrata se čvrsto zatvore i

zabrave, dok se otvor na vrhu zatvori okruglim poklop-

cem, nakon što se kroz njega potpali drvo. Proizvodnja

ugljenarenje STARA ZANIMANJA

Vuglenice u Zrinščini proizvode Vuglenice u Zrinščini pugljen na starinski, ugljen na starinski, tradicionalan način!tradicionalan način!

Danas se drveni ugljen

uglavnom koristi kao

luksuzno gorivo za

roštilj. Jedini industrijski

proizvođač drvenog

ugljena u Hrvatskoj je

Tvornica za preradu

drva u Belišću. Osim te

tvornice, u Hrvatskoj

još uvijek postoje brojni

mali proizvođači koji

koriste tradicionalne

tehnologije proizvodnje

u jamama, humcima i

pećima za dobivanje

drvenog ugljena.

Iz jedne vuglenice od 12 kubičnih

metara zapremine (u kojoj u

jednom procesu sagori ukupno

25 kubičnih metara, računajući

dometnuto drvo) dobije se oko 120

vreća od po 18 kilograma ugljena

(2.160 kg ugljena)

Potpaljenu vuglenicu obavija gusti bijeli dim. Na drvenoj platformi pripremljena su drva za umetanje kroz

otvor na vrhu.


se odvija uz kontrolirani dovod zraka, pri

čemu drvo djelomično izgara. Pristup zraka

regulira se dimnicama, malenim otvorima

nanizanima u dva vodoravna reda. Proces

izgaranja traje desetak dana tijekom kojih

vugleničari ujutro i navečer obilaze peći.

Kroz otvor na vrhu umeću nova drva, tako da

na kraju sagori dvostruko više drva nego li je

sama zapremina peći. Kada se na otvorima

uz tlo pojavi žar, ti se otvori zatvaraju. Time

se izgaranje prekida, nakon čega se vugle-

nica hladi nekoliko dana. Na kraju se ugljen

odozgo zalije s 200 do 250 litara vode.

U vađenju ugljena nakon hlađenja

ponovno sudjeluju dva radnika. Jedan ga

vadi lopatom kroz vrata i stavlja na uređaj s

beskonačnom trakom. Kada ugljen dođe do

gornjeg kraja trake, na kojemu je postavlje-

no sito, kroz njega ispadaju sitni komadići i

ugljena prašina. Krupniji komadi padaju u

papirnate vreće koje podmeće drugi radnik.

Iz jedne vuglenice od 12 kubičnih metara

zapremine (u kojoj u jednom procesu sagori

ukupno 25 kubičnih metara, računajući do-

metnuto drvo) dobije se oko 120 vreća od po

18 kilograma ugljena.

Nekada se cijeli posao vađenja odvijao

ručno, bez pomoći stroja. Ugljen se iz peći

vadio vilama kojima su se zahvaćali samo

veći komadi, dok su sitniji dijelovi prolazili iz-

među zubiju. Za pakiranje su se tada koristile

jutene vreće.

Proizvodnjom ugljena na starinski način danas se ne može puno zaraditi, no

seoskim domaćinstvima ono ipak donosi

dodatnu zaradu. Baveći se zanatom koji su

naslijedili od svojih očeva i djedova, stanov-

nici Zrinščine na najbolji način pridonose

očuvaju tradicijskih oblika života. Uspjeli su

sačuvati običaj kojega neminovno istiskuje

industrijska proizvodnja drvenog ugljena,

a njihove okrugle vuglenice stopile su se s

pitomim krajobrazom prigorskih brežuljaka,

doprinoseći njegovoj osebujnosti i ambijen-

talnoj vrijednosti.

Vuglenice u Zrinščini proizvode proizvode ugljen na starinski, tradicionalan način!

Kada se na otvorima uz tlo pojavi žar,

ti se otvori zatvaraju. Time se izgaranje

prekida, nakon čega se vuglenica hladi

nekoliko dana. Na kraju se ugljen

odozgo zalije s 200 do 250 litara vode.

Vuglenica se puni tankim granama, panjevima i drugim ostacima koji se

gospodarski ne bi mogli drugačije iskoristiti.

Ugljen vadio vilama

Dok traje proces izgaranja, vugleničari dva puta dnevno obilaze peći.

g

osti.

Piše: Lara Černicki

Foto: L. Černicki


kao i drugi sitni grabežljivci, druge godine poslije do-

laska na svijet.

U parenju sudjeluju odrasli mužjaci, odrasle ženke

bez mladunaca i ženke u posljednjoj fazi laktacije i mla-

de ženke “dječjeg” i mladenačkog uzrasta.

Zanimljivo je da rano parenje ne sma-

njuje plodnost ženki.

Velikoj lasici je svojstvena embriote-

nija, što znači da se zametak privremeno

prestaje razvijati, a kasnije slijedi nor-

malno razvijanje zametka do mladunca

koji dolazi na svijet. Među grabežljivcima

velika lasica ima najdužu i najpromjenji-

viju bređost - od 240 do 393 dana, što je

vezano s većom razvučenošću parenja u

odnosu na vrijeme rađanja. Za razliku od

mladih ženkica, ono može biti rano pro-

ljetno, proljetno-ljetnje i ljetnje s razlikama u pojedinim

godinama - od travnja do zaključno rujna.

Mladuci dolaze na svijet slijepi, bezubi, s čvrsto

zatvorenim slušnim kanalima, pokriveni rijetkom i svi-

jetlom embrionalnom dlakom. Po izgledu liče na kru-

pne mrave. Prvi zubi

niču u uzrastu od oko

dva tjedna. Oblikovanje

zubala završava nakon

dva mjeseca i tada mla-

de velike lasice počnu

same ubijati miševe i

voluharice. Nakon mje-

sec dana nespretno

hodaju. Slušni kanali se

otvaraju u uzrastu od

oko mjesec dana, malo

kasnije životinjice pro-

gledaju.

U uzrastu od 50

dana zabilježen je prvi

izlazak iz gnijezda. Od

tog vremena mladunci

počinju stajati na stra-

žnjim nogama, zauzi-

majući tipičnu pozu

velike (i male) lasice. To

Obitelj kuna je jedna od najprilagođenijih u

redu mesoždera. Među svojim predstavnici-

ma u našoj zemlji ima izvrsnog plivača i ro-

nioca, živahnu vidru i odličnog kopača, tro-

mog jazavca. Ostali pripadnici te obitelji su svestraniji,

skaču i penju se, snalaze se u dupljama dr-

veća, šupljinama stijena, pod zemljom i u

vodi. Otuda im je i hrana vrlo raznovrsna,

a i zato što mogu savladati životinje koje

su veće od njih. Sve to vrijedi i za veliku

lasicu, zerdava ili hermelina. Vrlo je hrabar

i nemilosrdan grabežljivac, kao i njegova

manja rođakinja, mala lasica.

Velika lasica (Mustela erminea) je izduženog tijela, kratkih nogu, dugačka

oko 30 cm, teška do 300 g. Treba znati da

je veličina jako različita i sitne velike lasice mogu biti ne

veće od krupne male lasice. Posljedica je to i činjenice

da su mužjaci lasica znatno krupniji od ženki.

Zimi je velika lasica bijele dlake, ljeti rđastocrvene,

ispod vrata je bijela, a najuočljiviji joj je crni vrh repa.

Od male lasice se razlikuje po manje riđoj dlaci, ali jedini

siguran znak raspoznavanja je uvijek crni vrh repa veli-

ke lasice. Linjanje je dva puta godišnje, a smjene dlake

su vezane za početak i kraj trajanja snježnog pokrivača.

Velika lasica je rasprostranjena po cijeloj Europi i

sjevernoj Aziji, osim krajnjeg sjevera. Osobito je česta

u sjevernoj Europi. Brojnost joj je neravnomjerna, izbje-

gava prirodne i kulturne stepe. U osnovi joj brojnost

ovisi o broju sitnih glodavaca, njene temeljne hrane.

Mjesto za leglo ne uređuje, nalazi ih u rupama

glodavaca, pod suhim granjem, složajima drva, među

korije njem drveća, u stogovima slame i sijena, pod hr-

pama kamenja, u pukotinama stijena. Legla prostire ko-

žicama i dlakom sisavaca i perjem, no nekada ne pravi

nikakvu prostirku.

Osobine razmnožavanja velike lasice su jedin-

stvene među sisavcima, kako su otkrili ruski znanstveni-

ci. Spolni sustav ženki normalno sazrijeva u juvenilnom

uzrastu, kada u svom razvitku prestiže funkcioniranje

organa sluha i vida. Bespomoćna mladunčad, koja se

još hrani majčinim mlijekom, postaje spolno zrela i tjera

se neprekidno do jeseni. Mužjaci postaju spolno zreli

lovstvo

Velika lasica svestrani je Velikagrabežljivacgrabe

Lasicama se pripisuje

velika krvožednost

jer ubijaju više nego

što mogu pojesti. U

stvari, svojstveno

im je da za vrijeme

obilja hrane prave

zalihe. Izduženog je

tijela, kratkih nogu,

dugačka oko 30 cm,

teška do 300 grama.

Kod velike lasice izrazit

je spolni dimorfizam

koji se očituje u

veličini; mužjak je

uvijek znatno veći od

ženke.

Velika lasicaVelika lasica

Piše: Zoran Timarac

Foto: Z. Timarac


je zato da kratkonoga životinjica može

bolje istražiti okoliš. U lipnju, zaključno

do kolovoza, obitelj se raspada. Lasica

doživi 8 do 10 godina.

Svaka velika lasica ima svoje

lovište, osobito zimi. Dijeli se na više

revira koje obilazi jednom u 5 do 10

dana. Veličina individualne teritorije

početkom zime je 5 do 6 ha, a koncem

zime može dostići 200 ha, no u prosjeku

se kreće do oko 30 ha. Ako postoji ne-

dostatak hrane, velika lasica se odlučuje

na seobu. Ova vrlo pokretna životinjica

dnevno prelazi oko 3 km, a zna se naći u

vodi daleko od obale.

Velika lasica ubija svoje žrtve ugri-

zom u zatiljak i smrtonosnim stresa-

njem. To je vjerojatno nagonsko i na-

sljedno ponašanje svih zvijeri. Postoji

specijalizacija unutar vrste - mužjaci

krupniji od ženki love veći plijen. Dnev-

na potreba hrane je oko 50 g. Velikoj lasici se pripisuje velika krvožed-

nost jer ubija više nego što može pojesti. U stvari, svojstveno joj je da

u vrijeme izobilja hrane pravi zalihe.

Lovi miševe, voluharice, hrčke, štakore, tekunice, puhove,

vjeverice, divlje kuniće, zečeve, a navodno može svladati i lane. Zatim

se hrani pticama, njihovim jajima i mladuncima, vodozemcima, gma-

zovima, mekušcima, kukcima, strvinom, kada je na to natjera glad. U

prehrani ima i nešto biljne hrane. Velika lasica može načiniti štete u

peradarnicima, kunićarnicima i uzgajalištima sitne divljači. Pretežiti

dio prehrane čine sitni

glodari i u tome se ogle-

da korisnost velike lasi-

ce. Krupniji plijen, uklju-

čujući i sitnu divljač, lovi

kada je nedostatak te

njene osnovne hrane.

Nekada je velika

lasica bila svrstana u

divljač i bila je visoko

cijenjena krznašica, u

nekim zemljama je to

još uvijek. Krzno ve-

like lasice se koristilo

za aplikaciju ženskih

krznenih kaputa. U fe-

udalno doba njime su

obrubljivali odjeću veli-

kaša, a samo su pojedi-

ni kraljevi i carevi imali

cijele ogrtače od krzna

velike lasice.

Tragovi velike lasice - U velike lasice je izrazit spolni dimorfi -

zam koji se očituje u veličini; mužjak je uvijek znatno veći od ženke.

Ogleda se to i u tragovima – koraci su duži i širi i veći otisci kod mužja-

ka nego kod ženke. Zbog takvog spolnog dimorfi zma u obitelji kuna

ponekad je teško utvrditi koja je zvjerčica ostavila trag: mužjak male

lasice ili ženka velike lasice, mužjak velike lasice ili ženka tvora.

Zato pri praćenju i čitanju traga treba uzeti u obzir i veličinu oti-

ska, njihov raspored, ponašanje životinjice, stanište i drugo, što je na-

oko sitnica. Osim toga, zimi su otisci teže čitljivi, jer su blazine tabana

i prstiju jače pokriveni dlakom.

Velika lasica je, kao i ostale sitnije kune, izduženog tijela i kratkih

nogu, što se očituje i u načinu kretanja i u izgledu tragova. Šape su joj

sa po pet prstiju koji imaju izdužene blazine i dugačke nokte. Blazi-

nu tabana čine tri međusobno zbijene izbočine. Ako se izuzme palac,

koji je kraći i pored blazine tabana, onda se može reći da su ostali pr-

sti podjednako dugački. Vanjski nisu na istoj razini, a unutrašnji jesu i

više su naprijed. Taj raspored se očituje i u dobro otisnutoj šapi.

Otisak prednje šape je oko 2 cm dugačak i oko 1,5 cm širok i ima

ovalan oblik. Stražnja šapa ima otisak oko 3,5 cm dugačak i oko 1,3

cm širok. Kako su prsti međusobno zbijeni, ima šiljat oblik.

Velika lasica se kreće kraćim i dužim, odnosno sporijim ili bržim

skokovima, a rijetko kada korakom. To je samo kada izlazi iz skloništa,

utvrđuje uzrok nečega ili se prikrada plijenu.

VELIKA LASICA (MUSTELA ERMINEA)

Velika lasica svestrani je ka lasica svestrani je grabežljivacbežljivac

Velika lasica je rasprostranjena po cijeloj Europi i

sjevernoj Aziji, osim krajnjeg sjevera. Osobito je česta u

sjevernoj Europi

Velika lasica s ulovljenim plijenom

Velika lasica u Velika lasica u

„ljetnom ruhu“„ljetnom ruhu“


Mirna je od srpnja pa sve do

kraja rujna bogom dana za

ribolov cipla. Iako morska

riba, cipli u Mirnu ulaze

duboko uzvodno. Tako uz slatkovodne

vrste, kao što su šaran, amur i linjak, te

klen i sitna bijela riba, u bočatim voda-

ma na ušću kod Novigrada, ali i daleko

uzvodno gdje je voda slatka, zalazi i

morska riba u potrazi za hranom. Na pr-

vom mjestu cipli i jegulje.

Rijeka Mirna duga je 32 kilome-

tra. Izvor joj se nalazi u području Buze-

štine, u dolini Kotli. Dolina i istoimeno

mjesto dobili su ime po izvorima koji

sliče kotlovima u kojima stalno ključa

voda. Zanimljivo je da je Mirna nekada

bila plovna. Pouzdano se zna da je bila

plovna još 1500-te i to sve do luke Ba-

štija u okolici Grožnjana. Uzvodno, sve

do Istarskih Toplica, nekada su Mirnom

plovili brodovi i to oni dužine 5 do 10

metara s gazom koji nije prelazio 1,5

metar. Zbog proljetnog nanošenja ma-

terijala, ušće Mirne je vremenom posta-

lo plitko. Poslije Drugog svjetskog rata

regulacije su vršene u nekoliko navrata

pa je tako postala «kanalizira-

na». Njeno nekada krivudavo

korito otišlo je u nepovrat.

Obraštena gustom trskom s

obje obale, voda je smaragdno

zelena i duboka, na mjestima i

preko tri metra, široka tek 15-

20 metara. Idealna je za ribolov

štekom i dugim direktašima pa

i bolognesom. Upravo tim teh-

nikama se najviše i najčešće

lovi cipal na Mirni, ali i ostale

vrste. No, amur i šaran uglav-

nom se tove na dnu čekanjem.

Tehnika koju su domaći ribolovci razvili u ribolovu ci-

pla je jednostavna i učinkovita.

Istarski ribolovac Ismet Dau-

tović – Muško lovi ih gotovo

isključivo na kruh. Prvo «probi-

je» mjesto u šašu do vode. Zatim namo-

či punu kantu starog kruha kojeg naba-

ca uzvodno od mjesta ribolova i zatim

direktašem, na kruh, lovi krupne ciple.

Pri tom koristi jake direktaše dužine do

7 metara. Sustav izrađuje od osnovnog

najlona promjera do 0,15 mm, s kruška-

stim plovkom težine do 3 grama. Plovak

opterećuje s tri do četiri olovnice, tako

da mu viri samo vrh. Predvez izrađuje

od upredenice promjera do 0,08 mm.

Udice su šireg luka (za kruh) veličine br.

10-14. Kruh koji koristi za mamac tako-

đer «radi» od starog kruha, od mekanog

dijela. Kruh dobro namoči u vodi. Čvrsto

ga izmijesi tako da može raditi mekane

kuglice koje se drže na udici. Kada pr-

stima otkine tako pripremljeni komad

kruha formira ga u kuglicu još «na svom

tijelu», na nozi. Dubinu slaže tako da

mamac bude tik na dnu. Po zabaciva-

nju pušta da struja odnese mamac s

udicom i da lagano dođe do dna. Tada

jednostavno «zakoči» i čeka. Cipal je ve-

oma prefrigana riba i ako ne kontrirate

na vrijeme, kada plovak samo zatitra,

nema ništa od ulova. Muško je pravi

majstor u ovom ribolovu.

Druga škola domaćeg ribolova

na ciple je ona sa štekom. U tom sluča-

ju koriste se teže šteke i debele gume,

priča nam Marijan Matija Panić. Koriste

se sustavi s plovcima do 2 grama, a ta-

kođer se lovi sa prištopavanjem. No, če-

šće na crve i kukuruz šećerac, a manje

na kruh.

Borbenost cipla teško je opisati.

Cipal se doslovce bori do posljednjeg

daha. Primjerci koji se love na Mirni teš-

ki su od 0,3 do 2 kg, a ima i većih.

Pri polaganijem kretanju

dužina skokova se kreće od

20 do 40 cm, pri bržem kre-

tanju skokovi su dugački 60

do 70 cm. Širina koraka je vrlo

mala i u svim načinima kreta-

nja dostiže samo 4 do 5 cm.

Pri skokovitom kretanju

stražnje noge padaju do oti-

saka prednjih i tako stvaraju

istostrane parove otisaka

s više ili manje udaljenim

jednim od drugog otiska ili

manje ili više poklopljenim.

Takvo brže kretanje je ka-

rakteristično prebacivanjem

stražnjih nogu ispred otisaka

prednjih, uslijed čega nastaju

otisci u obliku trokuta, četve-

rokuta trapeza ili se pojav-

ljuje obrazac tzv. zečjeg tipa.

Pri tom su, za razliku od zeca,

sva četiri otiska podjednako

velika.

ribolov MORSKE RIBE

Ribolov cipla na Ribolov cipla na MirniMirni

Istarska rijeka

Mirna pravi je

eldorado za

ribolov cipla.

Izvrsna za spoj

godišnjeg

odmora na moru i

ribolova u slatkoj

vodi. Domaći

ribolovci razvili

su jednostavnu i

učinkovitu tehniku

ribolova na ciple s

plovkom.

Nekada krivudavo korito Mirne

regulacijama je otišlo u nepovrat.

Obraštena gustom trskom s obje

obale, voda je smaragdno zelena

i duboka, na mjestima i preko tri

metra, široka tek 15-20 metara.

Borbenost cipla teško je opisati,

doslovce se bori do posljednjeg daha.

Niz otisaka velike lasice

ima vijugav i izlomljen karak-

ter, a dužina skokova se u nje-

mu stalno mijenja. Trag vrlo

često završi kod starog šu-

pljeg drveta ili ispod snijega,

da bi “izronio” iz njega, opet

“uronio” itd. Kada ima dovolj-

no snijega, veći dio zime veli-

ka lasica provodi ispod njega.

Kod debljeg snježnog pokri-

vača broj tragova joj se naglo

smanjuje. Na snijegu se može

vidjeti trag kojim velika lasi-

ca odvlači sitnog glodavca ili

drugi plijen u neko zaklonje-

no mjesto ili sklonište. Tada

se pored niza otisaka vidi trag

vučenja lovine.

Izmet velike lasice je izdu-

žen, spiralno uvijen, s tankim

završecima, debljine oko 4

mm i dužine do 40 mm. Ima

jak i postojan miris na mošus.

Obično je skoro crne boje.

Žućkasti izmet otkriva pre-

hranu jajima, modri i crveni

- šumskim plodovima.

Piše: Siniša Slavinić

Foto: S. Slavinić


Svi mi imamo dane kad smo pospani ili potište-

ni, međutim, umor je više od toga. To je kro-

nični nedostatak energije, osjećaj iscrpljeno-

sti. On može biti uzrokovan raznim faktorima:

od napetosti, zabrinutosti, kroničnog stresa pa sve do

loše prehrane ili kao reakcija na neke lijekove.

Ako mislite da je vaš umor uzrokovan nekim tje-

lesnim, fi zičkim faktorom ili da je u vezi s nekim lije-

kom - konzultirajte se sa svojim liječnikom. Međutim,

većina slučajeva umora (85 posto) nema za uzrok neki

fi zički faktor. Ako mislite da i vi spadate u tih 85 posto,

to jest ako mislite da se kod vas radi o čistom slučaju

“živog mrtvaca”, isprobajte ovih nekoliko savjeta i su-

gestija.

1. Smanjite tjelesnu težinu. Višak kilograma

predstavlja napor i otežava mu kretanje. Umjerena,

uravnotežena i niskokalorična prehrana pomoći će

vam skinuti prekomjernu tjelesnu težinu i steći više

energije. Zabluda je da smanjena prehrana izaziva

umor. Ako se ipak osjećate izmoreni uz takvu ishra-

nu, to znači da vjerojatno pokušavate izgubiti previše

kilograma u prekratkom vremenu. Jasno, čuvajte se

prehrane s krajnje niskom količinom kalorija.

2. Poboljšajte krvnu cirkulaciju. Umorni lju-

di često su neaktivni. Oni se moraju više kretati kako

bi poboljšali cirkulaciju krvi. Da svladate malaksalost

i umor obavljajte tjelovježbe barem 15-20 minuta, 3

puta tjedno. Jedna od najboljih vježbi za umorne je

hodanje (ako ih ne volite možete rekreativno trčati).

Kad se kaže hodanje, onda se ne misli na šetnju, nego

na žustar, brži hod. Ljudi koji ne vježbaju osjećaju se

ukočeni i iscrpljeni pa, prirodno, oni osjećaju da ne-

maju energije za tjelovježbu. I time je krug zatvoren.

Budite sigurni, hodanje će vas okrijepiti i ojačati.

3. Ne preskačite doručak. Mnogi ljudi pate od

umora jednostavno zato što preskaču doručak. Za do-

ručak treba odvojiti nekoliko minuta i u miru pojesti

sendvič, popiti čašu mlijeka, sok, voće, žitne pahuljice

ili bilo što drugo.

4. Osigurajte si dnevni “psihološki odmor

ili pražnjenje”. Jednom dnevno, bez obzira koliko

ste zaposleni, učinite nešto u čemu stvarno uživate:

npr. poslušajte vama dragu glazbu, pročitajte nešto,

pođite na jednu šetnju, obavite malu meditaciju itd.

Ili barem izađite na balkon, prozor ili dvorište i udah-

nite duboko nekoliko puta kako biste unijeli u svoj

organizam dodatni kisik koji će vam obnoviti tjelesnu

energiju.

5. Prestanite pušiti. Pušenje pridonosi umoru.

Ako se odreknete cigarete, već nakon nekoliko tjeda-

na opazit ćete da raspolažete s više energije.

6. Ako vam je brzo potrebna dodatna ener-

gija – uzmite šećer. Šećer je prvorazredan izvor

energije, ali, razumljivo, sve dotle dok ga se uzima u

umjerenim količinama. Na primjer, sasvim je u redu

kad ga se stavi malo u šalicu kave ili uz neki obrok

popije zaslađeni hladni čaj ili pod pretpostavkom da

nemate problema s tjelesnom težinom, pojesti jedan

ili dva komada kolača nakon ručka. Osim toga, sladak

okus šećera učini da se, barem privremeno, osjećate

malo bolje.

7. Istežite se. Istezanje tetiva, mišića i ligame-

nata pomaže da svladate umor, na taj način što vam

olakšava pokrete. Razumije se, potrebno je naučiti

ispravno se istezati. Istezanje mora biti polagano, bez

naglih pokreta i trzanja i ne smije izazivati bol. Nakon

dobro obavljenog istezanja čovjek se ugodno osjeća.

8. Sjedite (i stojte) uspravni. Loš položaj tijela

iscrpljuje vam energiju. Sasvim sigurno brže ćete se

umoriti ako hodate sa spuštenim ramenima, pogr-

bljeni itd. S druge strane, dobar položaj tijela čini vaše

korake živahnijim, a istovremeno okolini prezentirate

svoj izgled u kojem se očituje energija i pouzdanje.

9. Nemojte pokušavati sve učiniti. Ako ste za-

trpani obavezama – napravite listu prioriteta. Zapitaj-

te sebe: je li ovaj konkretan zadatak važan? Je li to naj-

važnija stvar koja se mora obaviti odmah sada? Zašto?

Dobri odgovori na ova pitanja mogu vas nadahnuti i

dati dodatnu energiju. Ako odlučite da neki zadatak

koji je pred vama nije važan, stavite ga sa strane dok

ne budete imali više vremena. Uspostavljanje priori-

teta značajno smanjuje stres, napetost i napor.

10. Opustite se. Da olakšate napetost i umor

pokušajte provoditi sljedeće jednostavne vježbe ne-

koliko puta tjedno:

Sjednite na tvrdu stolicu, razmaknite stopala,

a ruke i glava neka mlohavo vise. Lagano se svinite

prema naprijed i dolje, tako da vam glavi visi među

koljenima, a ruke i dalje mlohavo vise sa strane. Pola-

ko se sve više svijajte, sve dok ne dotaknete pod bez

napora. Nakon toga polako se vratite natrag u sjedeći

položaj. Ponovite to nekoliko puta.

Sjednite na stolicu. Dok su prsti lijeve noge čvrsto

na podu, podignite lijevu petu. Zadržite ju u tom po-

ložaju 3 sekunde, spustite petu i ponovite to isto s de-

snim stopalom. Sve to zajedno ponovite 5 puta (ova

vježba poboljšava cirkulaciju krvi prema srcu i sma-

njuje šanse za stvaranje krvnog ugruška, tzv. tromba

u krvnim žilama nogu. Naročito je pogodna za ljude

koji sjede većim dijelom dana.

Kad ustanete ujutro ili bilo kad tijekom dana, sjed-

nite na rub kreveta ili na stolicu, zatvorite oči i slušajte

ritam svojeg disanja nekoliko sekundi. Tada kroz nos

duboko udahnite, a kroz usta izdahnite, ali tako da

dvostruko duže izdišete nego što ste udisali. Ponovite

to 4 ili 5 puta. Vaš će um i tijelo biti stimulirani sa svje-

žim kisikom, što će zasigurno pridonijeti poboljšanju

vašeg općeg entuzijazma.

zdravi život JE LI UMOR SAMO “FIZIČKI“?

Deset načina svladavanja Deset načina svladavanja umora i stjecanja nove energijeumora i stjecanja nove energije

Kad se ujutro

probudite, poželite

li da možete spavati

barem još 2-3 sata?

Vučete li se tijekom

dana s toliko malo

energije da jedva

izdržite između

dvije kave? Jeste

li u stanju provesti

čitavo poslijepodne,

večer i do kasno u noć

nepomično zureći u

televizijski ekran?

Ako je sve tako, onda

možda patite od

jedne od najčešćih

medicinskih tegoba;

umora.

Piše: dr. Ivo Belan


Termin plaće defi niraju dva za-

kona – u smislu Zakona o radu,

plaća je najamnina za rad dok

je prema Zakonu o porezu na

dohodak plaća svaki primitak koji se

oporezuje prema propisima oporezi-

vanja plaće. Možda će se činiti da se

ovom defi nicijom vrtimo u krug, no

članak bi trebao sve pojasniti.

Naknada plaće je primitak

koji ćete dobiti za određeno razdo-

blje, iako u tom vremenu niste radili.

Neke se naknade plaće isplaćuju na

teret poslodavca (npr. naknada plaće

za vrijeme godišnjeg odmora ili bolo-

vanja koja traju do 42 dana), a neke iz

sredstava državnih fondova (naknada

plaće nakon 42. dana bolovanja ispla-

ćuje se na teret Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje).

Plaća mora uvijek biti ugovorena

u bruto iznosu prije ustezanja do-

prinosa za mirovinsko osiguranje te

prije oporezivanja. Naime, u slučaju

ugovaranja plaće u neto iznosu, neke

povoljnosti vezane uz porezni status

samog zaposlenika (uzdržavani člano-

vi ili manja stopa prireza zbog mjesta

prebivališta) išle bi u korist poslodavca

koji isplaćuje plaću, što nije ideja na-

šeg poreznog sustava.

Prilikom isplate plaće ili najkasnije

15 dana od isplate, poslodavac Vam je

dužan uručiti obračun plaće – listić

plaće, obračunsku listu – temeljem

koje će se jasno vidjeti elementi obra-

čuna. Što znače pojedini elementi

obračuna i kako se računaju prikazano

je u tablici br. 1 uz sljedeće pretpo-

stavke:

• Radno mjesto: stručni suradnik

4.200 bodova

• Vrijednost boda: 2,067 kn

• Broj radnih sati u mjesecu: 168

• Radni staž: 10 godina

• Uzdržavani članovi: 1 dijete

• Mjesto prebivališta: Sisak (stopa

prireza 10%)

U obzir su uzeti izmijenjeni porez-

ni propisi koji se primjenjuju za sve

oporezive isplate nakon 01. srpnja

2010. godine.

Za kumulativne isplate od 3.000,00

do 6.000,00 kn neto nakon 30. lipnja

2010. godine ukinuta je stopa poseb-

nog poreza od 2%, a cjelokupni po-

sebni porez na plaće i mirovine (preo-

stala stopa od 4%) ukida se za isplate

nakon 01. studenoga 2010. godine.

Pod pretpostavkom nepromije njenih

ostalih uvjeta, neto plaća u primjeru

prikazanom u tablici br. 1 će se pove-

osobne fi nancije OSOBNE FINANCIJE

Kako se obračunava plaća?Kako se obra

Što je bruto, a što

neto plaća i kako

se računa? Što su

porezne olakšice?

Kako će na moju

plaću utjecati

ukidanje manje

stope kriznog

poreza? Što radi

poslodavac kada

dobije nalog za

ovrhu na mojoj

plaći? Odgovore na

ova i ostala pitanja

možete naći u

članku koji sljedi.

Tablica br. 1: Obračun plaće

Opis stavke

Osnovna plaća

Rad po vremenu (isti je izračun za sve radove koji ovise o satnici)

Minuli rad

Dodatak na plaću

Bruto plaća

Doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup: sredstva koja se uplaćuju u državni proračun, a iz kojih se isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima.

Doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup: sredstva koja se uplaćuju na Vaš osobni račun i koja su premet nasljeđivanja

Dohodak prije oporezivanja(osnovica za obračun sindikalnih članarina)

Osobni odbitak

Porezna osnovica

Porez na dohodak, stopa 12%



Ukupni porez

Prirez

Neto prije oporezivanja posebnim porezom

Posebni porez

Konačni neto

ćati za 279,08 kn.

Bruto plaća nije konačni trošak

plaće. Poslodavac je obvezan plaćati

i tzv. doprinose na plaću (doprinos

za zdravstveno osiguranje 15%, do-

prinos za prava u slučaju ozljede ili

profesionalne bolesti 0,50 %, dopri-

nos za zapošljavanje 1,6%, poseban

doprinos za zapošljavanje osoba s in-

validnošću 0,10 %) u ukupnom iznosu

od 17,2% od bruto plaće. Na taj način

ukupni trošak plaće iz primjera u ta-

blici 1 iznosi 11.007,44 kn. Za radnike

kojima se priznaje staž u povećanom

trajanju (benefi cirani staž), taj je trošak

još i veći jer se doprinosi za mirovinsko

osiguranje po tom stažu također obra-

čunavaju kao doprinos na plaću. Kon-

kretno, izraz doprinos na plaću, za razli-

ku od doprinosa iz plaće, znači trošak

povrh bruto plaće, dok su doprinosi iz

plaće – izdaci koji ne uvećavaju trošak

za poslodavca, isplatitelja plaće, jer je

njihov obveznik primatelj plaće.

Od 01. siječnja 2009. godine po-

slodavac je oslobođen doprinosa na

plaću ukoliko zapošljava i isplaćuje

plaću umirovljeniku (cijelo vrijeme

trajanja radnog odnosa) ili radniku

kome je to prvi radni odnos (godinu

dana od dana zapošljavanja).

Osim uvođenja novih poreznih

razreda i poreznih stopa, izmjenama

poreznih propisa u primjeni nakon 01.

srpnja 2010. ukinute su određene po-

rezne olakšice za fi zičke osobe:

• izdaci za uplaćene premije životnog

osiguranja s obilježjem štednje, do-

brovoljnog mirovinskog osiguranja,

dopunskog i dodatnog zdravstve-

Bruto plaća nije konačni trošak

plaće. Poslodavac je obvezan

plaćati i tzv. doprinose na

plaću (doprinos za zdravstveno

osiguranje 15%, doprinos

za prava u slučaju ozljede ili

profesionalne bolesti

0,50 %, doprinos za zapošljavanje

1,6%, poseban doprinos

za zapošljavanje osoba s

invalidnošću 0,10 %) u ukupnom

iznosu od 17,2% od bruto plaće.

Piše: Željka Bačvar


nog osiguranja

• izdaci za iznos stvarnih troškova

zdravstvenih usluga

• izdaci za stambene potrebe (kupnja

ili gradnja prvog stambenog prosto-

ra, održavanje postojećeg prostora,

kamate stambenog kredita ili plaće-

na slobodno ugovorena najamnina)

Ovi su se izdaci mogli koristiti

kao porezna olakšica odmah prilikom

obračuna i isplate plaće, zaključno s 30.

lipnja 2010. godine, ukoliko ste poslo-

davcu dostavili potrebnu dokumenta-

ciju. No, iste ćete moći iskoristiti i kroz

godišnju prijavu poreza na dohodak

(podnošenje Poreznoj upravi u 2011.

godini, do kraja veljače) i to u maksi-

malnom ukupnom iznosu od 6.000 kn

(upola manje nego prijašnjih godina),

ali samo po računima/premijama/ka-

matama plaćenim do 30. lipnja. 2010.

godine.

Ostale porezne olakšice se zadrža-

vaju i primjenjuju pod nepromijenje-

nim uvjetima:

• osnovni osobni odbitak, osobni od-

bitak za vlastitu invalidnost

• uvećanja osnovnog odbitka za djecu

i uzdržavane članove te invalidnost

djece i uzdržavanih članova

• uvećanja osobnog odbitka za po-

dručja posebne državne skrbi i

brdsko-planinska područja (podno-

šenjem godišnje prijave poreza na

dohodak)

• olakšice za HRVI

Ukidanjem poreznih olakšica po

plaćenim premijama dobrovoljnog mi-

rovinskog osiguranja (tzv. treći stup) za

fi zičke osobe, novi porezni propisi sada

poslodavcu daju mogućnost neopore-

zive uplate mirovinske štednje svojim

radnicima i to do 500 kn mjesečno, od-

nosno ukupno do 6.000,00 kn godišnje

(iznimno za 2010. do 3.000,00 kn za

razdoblje od 01. srpnja do 31. prosin-

ca). Ukoliko se poslodavac odluči za ta-

kvu opciju i iskoristi uplaćene premije

kako bi smanjio svoju osnovicu poreza

na dobit, radniku će se prilikom isplate

prihoda po mirovinskom osiguranju

(koji će mu biti na raspolaganju nakon

50. godine života) obračunati porez na

dohodak od 12%.

Kako se obračunava plaća?ačunava plaća?Način računanja Izračun

Ugovoreni bodovi za Vaše radno mjesto odnose se na prosječni mjesečni broj sati 174. Zbog toga se mijenja i Vaš bruto, ovisno o tome ima li određeni mjesec više ili manje radnih sati.

Broj sati u mjesecu/174 * bodovi * vrijednost boda

= 168/174*4.200*2,067= 0,97*4.200*2,067= 8.420,96 kn

Osnovna plaća se uvećava za 0,50% za svaku navršenu godinu radnog staža(Broj godina radnog staža/2)/100* bruto plaća

= (10/2)/100* 8.420,96= 5/100*8.420,96= 0,05*8.420,96= 421,05 kn

Bez obzira na broj sati u mjesecu, dodatak za odrađeni puni fond sati iznosi 550 kn

550,00 kn

Zbrojiti sve stavke bruto plaće, ove se stavke razlikuju od poslodavca do poslodavca.

9.392,01 kn

Moguće su dvije opcije:• ako imate samo 1. mirovinski stup: 20% od

gore izračunatog ukupnog bruto iznosa plaće

• ako imate i 2. mirovinski stup: 15% od gore izračunatog ukupnog bruto iznosa plaće

= 0,20*9.392,01= 1.878,40 kn

= 0,15*9.392,01= 1.408,80 kn

5% od gore izračunatog bruto iznosa plaće= 0,05*9.392,01= 469,60 kn

Od ukupno izračunate bruto plaće oduzeti davanja za mirovinska osiguranja

Bruto – Mio 1 – Mio 2

= 9.392,01 - 1.408,80 - 469,60 (ili – 1.878,40 kn za zaposlenike koji imaju samo 1. stup, matematički je to uvijek ukupno 20% od bruta i trošak je isti za sve zaposlenike)= 7.983,21 kn

Prema zadanoj pretpostavci, zaposlenik uzdržava jedno dijete, čime se njegov osnovni osobni odbitak od 1.800 kn uvećava za 50%.

= 1.800,00 + 900,00= 2.700,00 kn

Dohodak prije oporezivanja umanjiti za iznos osobnog odbitka (ovisno o uzdržavanim članovima). Ukoliko je osobni odbitak veći od dohotka prije oporezivanja, može se iskoristiti samo do visine dohotka prije oporezivanja.

= 7.983,21 – 2.700,00 kn= 5.283,21 kn

Računa se na poreznu osnovicu do 3.600 kn= 3.600,00 kn * 0,12= 432,00 kn

Računa se na poreznu osnovicu od 3.600 kn do 10.800 kn

= (5.283,21 – 3.600,00)*0,25= 1.683,21 *0,25 = 420,80 kn

Računa se na poreznu osnovicu iznad 10.800 knNema preostale porezne osnovice na koju bi se računao ovaj porez (3.600,00 + 1.683,21 = 5.283,21).

Zbrojiti iznose obračunatog poreza po svim stopama.

=432,00 + 420,80= 852,80

Prirez izračunati primjenom propisane stope prireza po mjestu prebivališta na ukupni porez.

= 852,80*0,10= 85,28 kn

Dohodak prije oporezivanja – porez - prirez= 7.983,21 - 852,80 - 85,28= 7.045,13

Osnovica za oporezivanje je ukupni neto, ako je veći od 6.000 kn, po stopi od 4%

= 7.045,13 * 0,04= 281,81 kn

Neto prije oporezivanja posebnim porezom umanjiti za posebni porez

= 7.045,13 – 281,81 = 6.6763,32 kn

Najava :

Osobne financije (2. dio)

Ovrha na plaćiKonačni neto prikazan u tablici br. 1

odgovara terminu neto plaće prikazanom

na listiću plaće koji se uručuje prilikom

isplate. To je neto prije obustava kredita,

sindikalnih članarina, troškova VPN-a i sl.

Do kojeg iznosa je vaša plaća nedodirljiva

ovrhom? Jesu li sve ovrhe iste? Više u slje-

dećem broju.


Stablo masline razvija se kao kvrgavo i nepravil-

no, svinuto te do desetak metara visoko, s mno-

go grana. Listovi su joj ovalnog oblika, kožasti,

na naličju tamno zelene boje, dok je donja stra-

na lista bjelkasto-srebrne boje. Cvjeta bijelim cvjetovi-

ma koji su sakupljeni u grozdove, dok joj je plod oval-

nog oblika, tamnozelene do crne boje.

Kod nas raste najvećim dijelom po otocima i u Dal-

maciji, ali nikad na većim visinama od 400 metara. Ima

je i u Istri i to je najsjevernije područje u Europi gdje ma-

slina raste.

U svim svjetskim kulturama maslina simbolizi-

ra mir, dugovječnost i zdravlje, ali i pobjedu i plodnost.

U kršćanstvu je bila simbolom Božje providnosti i

brige za ljude. Ona je i mitsko drvo jer su je stvorili bo-

govi. U Egiptu se njeno stvaranje pripisuje božici Izidi,

u Mezopotamiji bogu Ištaru, u Etruriji bogu Turanu, u

Grčkoj boginji Ateni.

U Mezopotamiji je Mojsije oslobađao odlaska u

rat muškarce koji su uzgajali masline. Golubica

koja se poslije potopa vratila na Noinu arku u

kljunu je nosila maslinovu grančicu kao znak

pomirenja Boga i ljudi. Prema predaji i Isusov

križ na kojem je razapet bio je od maslinova i

cedrova drva. Zbog čvrstoće i otpornosti ma-

slina je i simbol snage. Herkul je tako imao to-

ljagu od maslinova drva, dok je Odisej maslino-

vim kolcem oslijepio Kiklopa.

Maslina je simbol odanosti i vjernosti, a

Odisejev i Penelopin bračni krevet bio je na-

pravljen od panja masline. Pobjednicima na

olimpijskim igrama u dalekoj prošlosti na gla-

vu su stavljali maslinove vijence, a za nagradu

su dobivali amfore s maslinovim uljem koje je

Homer zvao „tekućim zlatom“. Sportaši u staroj

Grčkoj prije samog natjecanja mazali su svoja tijela ma-

slinovim uljem da bi bili izdržljiviji za fi zičke napore, kao

i ratnici koji su odlazili u rat. Kako je list masline pred-

stavljao i simbol života, u obiteljskom domu uvijek je

bilo dobro imati grančicu masline kojom su se uklanjali

nesporazumi, svađe i zli duhovi.

Po Solonovom zakonu u antičkoj Grčkoj bilo je

zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po ma-

sliniku. Tko je to napravio ili je bez razloga uništio sta-

blo bio je kažnjen oduzimanjem imovine, protjeran ili

čak osuđen na smrt. Osim za prehranu, u

staroj Grčkoj maslinovo ulje koristilo se

za očuvanje zdravlja i ljepote, balzami-

ranje mrtvih tijela te kao dar umrlima i

bogovima. U svakodnevnom životu ulje

se koristilo za uljne lampe, ali i kao sred-

stvo za podmazivanje alata. Od njega su

se izrađivale i drške za sjekire, alat, ali i

dijelovi oružja te pokućstvo.

U antička vremena, maslinici koji su

imali dobar prinos maslina bili su i sim-

bol bogatstva svog vlasnika. Maslinovo

ulje u to vrijeme predstavljalo je najvred-

niju robu pa su izvoz i trgovina uljem bili

toliko razvijeni da su se izrađivali i po-

sebni brodovi za prijevoz maslinova ulja.

A amfore napunjene uljem predstavljale

su i prvi certifi cirani proizvod u povijesti

trgovanja.

U Istri su svoje maslinike imali rimski carevi. Najbolja proizvodnja ma-

slina bila je na područjima između Vod-

njana, Barbarige i Fažane. U to vrijeme

posebno divljenje prema istarskoj masli-

ni iskazivali su Apicije (autor prve rimske

kuharice), Galen (najslavniji liječnik u

Rimskom carstvu), te Marcijal (poznati rimski pisac). U

starom Rimu da bi se mladić mogao oženiti morao je

posaditi par stabala maslina.

Prema Keltskom horoskopu rođeni (23. rujna) u zna-

ku masline plemenite su i svete osobe. Vole svjetlost, to-

plinu i harmoniju. Tolerantni su i razumni, veseljaci koji

imaju istančan ukus za pravdu. Puni su razumijevanja i

solidarnosti, izbjegavaju nasilje. Ponekad su osjetljivi i

znatiželjni te vole biti u društvu obrazovanih ljudi.

Maslinovim uljem i danas, ali i u prošlosti, liječile su

se mnoge bolesti poput visokog krvnog tlaka, vlažnog

ekcema na koži, tuberkuloza pluća, promuklost i upala

grla, rahitis. Hipokrat je pripisivao maslinovo ulje za više

od šezdesetak različitih bolesti.

Po maslini su u Istri žene dobivale imena. Kako se

maslina na istarskom dijalektu kaže Ulika, takva su ime-

na davali i djeci. I neki otočići na Jadranu dobili su ime

po toj izuzetno ljekovitoj biljci: Maslinjak (otočić kod

Ista, na Kornatu kod Žuta te jedan od otočića kod Paš-

mana). Otočić kraj Rave (otoka u zadarskom arhipelagu)

zove se Maslinovac, a uvala kod Velog Iža Maslinčica.

Brdo nad Sutomišćicom zove se Maslinjak...

drveće MASLINA / ISTINE, LEGENDE, VJEROVANJA/

Simbol mira, zdravlja, Simbol mira, zdravlja, dugovječnosti i plodnostidugovječnosti i plodnosti

Maslina je jedno od

najdugovječnijih

stabala, može doživjeti

i preko tisuću godina.

Prva stabla kultivirana

su i posađena prije

pet do šest tisuća

godina na području

Mezopotamije (Sirije

i Palestine), odakle

se proširila čitavim

Sredozemljem i postala

zaštitni znak tog

područja.

U Egiptu se njeno stvaranje pripisuje božici Izidi,

u Mezopotamiji bogu Ištaru, u Etruriji bogu

Turanu, u Grčkoj boginji Ateni.

Po Solonovom zakonu u antičkoj Grčkoj bilo je

zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje

po masliniku. Tko je to napravio ili je bez razloga

uništio stablo bio je kažnjen oduzimanjem

imovine, protjeran ili čak osuđen na smrt

Maslina iz Kaštela

Masline

Piše: Vesna Pleše

Foto: arhiva


Maslina je gotovo i besmrtno drvo,

jer i poslije dvjesto godina na mjestu starog

stabla izbijaju samonikli izdanci. Raste uglav-

nom na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz

obilje sunca. Zanimljivo je da plodove daje

tek poslije sedam godina, a najveći joj je

urod poslije dvadeset godina.

Prinos plodova po stablu je od 15 do 40

kg. Od 100 kg maslina dobiva se oko 20 l ulja,

a od nekih i do 27, što ovisi o sorti.

Svjetska proizvodnja maslina iznosi 7,9

milijuna tona. Od toga 7,2 milijuna tona pre-

radi se u ulje, dok se 700.000 kg koristi za

jelo. Godišnje se u svijetu proizvede oko 1,5

milijuna tona ulja, od čega 95 posto otpada

na Sredozemlje. Najveći svjetski proizvođači

maslinovog ulja su Španjolska, Italija, Turska,

Grčka, Francuska, Maroko i Tunis.

Bila je ovo brzinska berba u Krušaku!

Premda je bilo 500 čokota (crnog

pinota) više nego lani, pa sada vino-

grad u Krušaku (Šumarija V. Gorica)

broji ukupno oko 3.100 čokota, ovogodiš-

nja berba obavljena je u rekordno kratkom

roku. Ne zbog toga što je bio slabiji urod,

nego stjecajem okolnosti; zbog kiše sjekači

nisu mogli raditi u šumi, upravitelj Šumarije

Zoran Bumber brzo je reagirao i sjekače „po-

vukao“ odmah u vinograd gdje su se pridru-

žili ostalima i zajednički ga brzo „opustošili“.

Kiša je u međuvremenu stala pa je sve išlo

još brže.

-Bila je to još jedna „berićetna“ godina,

posebno s obzirom na vremenske prilike u

rujnu. Čekajući lijepo vrijeme dočekali smo

i kraj rujna i odlaganja više nije moglo biti.

U kvalitetnim sortama, sivom i bijelom pino-

tu, vrlo smo zadovoljni i količinom slada, veli

Zlatko Vnučec zadužen za sve što se događa

u vezi i oko krušačkog vinograda, a bogami i

vina. Slador u drugim vrstama je prema oče-

kivanju.

Naravno da se uvijek može govoriti o

tome kako bi bilo da je zadnjih dana, baš

kada je grožđe dozrijevalo, umjesto kiše bilo

više sunca, no s tim se uvijek mora računati.

jesen BERBA U KRUŠAKU

Unatoč kišnom rujnu, dobra Unatoč kišnom rujnu, dobra berba, solidan slador!berba, solidan slador!

Osim pinota u krušačkom vinogradu

naći će se i graševina pa autohtone sorte

škrleta, a nađe se i štajerka bjelina, moslavac,

plavac žuti.

Grožđe je odmah traktorima dovažano

u veliku prešu. Šumarija ima modernu opre-

mu za cijeli proces proizvodnje vina, sve je

automatizirano, osim naravno poslova koji

se ne mogu obaviti bez čovjeka. Podrum je

dovoljno velik, uređen, opremljen, a tu je i

mala vinoteka.

Plodovi maslina


Foto: M. Mrkobrad

U sklopu projekta „Lijepa naša Sava“, čiji je cilj promicanje

svije sti o „važnosti zaštite hrvatskih voda i vodnog poten-

cijala te poticanje ekoturizma na temeljima održivosti“,

krajem svibnja i tijekom lipnja u pet je gradova uz rijeku

Savu organizirano niz akcija koje bi trebale potaknuti bolje korištenje

savskih potencijala, razvoj kontinentalnog turizma i povratka prirodi

i ljudi rijeci!

Ovaj društveno odgovorni projekt, koji uključuje suradnju četi-

riju država (Slovenije, Hrvatske, BIH i Srbije), treću godinu za redom

zajednički provode Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Mini-

starstvo regionalnog ra-

zvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva, Ministar-

stvo mora, prometa i in-

frastrukture i Coca Cola u

Hrvatskoj.

Središnji događaj ovogodišnjeg projekta

zbio se 31. svibnja u Davo-

ru kod Nove Gradiške, gdje

je u prisutnosti brojnih

gostiju promovirana sav-

ska kravata koju je, među

ostalim uzvanicima, oko

vrata stavio i pjevač Zlatan

Stipišić Giboni. U Davoru

su također predstavljeni

i prvi jedinstveni suveniri

vezani za kontinentalni

turizam izrađeni od tisuć-

ljetnjeg drva izvađenog iz

rječnog korita, abonosa.

Posjetiteljima je pre-

dočen i život uz Savu u

prigodnom fi lmu i knjizi

o savskim lađarima, a

priređena je i izložba

fotografi ja Život na

Savi tije kom stoljeća.

Projekt je, ina-če, „startao“ dva

dana ranije, 29. svib-

nja u najvećem gradu

na Savi (i Hrvatskoj),

u Zagrebu, gdje je u

okviru 45. međuna-

rodne vrtne izložbe

Floraart na jezeru

Bundek održan Savski

sajam. Na njemu su

predstavljeni tradi-

cijski obrti, suveniri i

rukotvorine savskoga

kraja te organizirana

degustacija tradici-

onalnih jela i pića. A

Zagrepčani su na svoj

popularni Bundek

mogli doći tramva-

jem na kojem je bio

ispisan logo cijelog

projekta „Lijepa naša

Sava“!

Nekoliko kilo-metara nizvodno i par dana kasnije, 5.

lipnja, u Sisku je, u Sta-

rom gradu, blizu dvije tisuće Siščana moglo obilježiti Dan rijeke Save

i također uživati u predstavljanju domaćih rukotvorina, zlatoveza, tra-

dicijskih nošnji, domaćih specijaliteta (Posavska češnjovka). Građani

su na manifestaciju u Stari grad mogli doći i brodom!

Savski sajam potom se preselio skroz nizvodno, u Županju, gdje

je 11. lipnja, na gradskoj šetnici uz Savu, predstavljen treći u nizu sav-

skih suvenira kontinentalnog turizma, jedinstveni privjesak u obliku

žira koji treba podsjetiti na važnost slavonskog hrasta lužnjaka za

ovaj kraj. Prezentirani su domaći obrti, rukotvorine, nošnje, šlingeraj

(udruge Šokački divani, Etno Ana, OPG Dominiković, Ceste Zlatne

niti). Neizostavni su bili autohtoni riblji paprikaš, kulen, šljivovica i

tamburica!

Savskim sajmom u Slavonskom Brodu, koji je obišlo 5000

građana, te predstavljanjem još jednog izvornog suvenira konti-

nentalnog turizma, memorijskog štapića u kućištu od tisućljetnog

hrasta izvađenog iz korita Save (osmislilo Društvo inovatora Sigma),

okončan je niz manifestacija vezanih za ovogodišnji projekt Lijepa

naša Sava. Recimo da su neka stabla iz rijeke, od kojih su rađeni

suveniri, bila stara preko 8000 godina! Građani S. Broda mogli su,

među ostalim, uživati i u Otvorenom prvenstvu grada u kuhanju ri-

bljega paprikaša na kojem je nastupilo 163 ekipe! (Pobjednik Vinko

Smoljanac iz Vrbja).

hrvatske rijeke PROJEKT „LIJEPA NAŠA SAVA“

Povratak rijeci Savi kroz Povratak rijeci Savi kroz razvoj kontinentalnog turizma!razvoj kontinentalnog turizma!

Ljudi su od pamtivijeka naseljavali područja uz rijeke,

jer voda donosi život! Hrvatska ima sreću da spada u sve

malobrojnije zemlje koje imaju dovoljno (slatke) vode.

No o vodi, brojnim potocima, rijekama, močvarama, od

kojih su neke rijeke pravi dragulji čiste izvorne vode,

se treba brinuti, čuvati ih od (svakojakih) zagađenja.

Društveno korisne akcije koje pokreću različite ustanove

(ministarstva, tvrtke) idu za tim da nizom događanja

animiraju građane na korištenje riječnih potencijala i

osmišljavanje autohtone turističke ponude na osnovi

održivog razvoja. Jedna od takvih akcija bila je vezana za

rijeku Gacku („Svaka kap je važna“), a upravo je završen

sličan projekt vezan za rijeku Savu, „Lijepa naša Sava“

koju su treću godinu za redom organizirali Međunarodna

komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo

mora, prometa i infrastrukture i Coca Cola u Hrvatskoj.

Barbara Štrbac veže savsku kravatu Giboniju

Sajam i fi šijadu u Sl. Brodu posjetilo 5000 ljudi

Siščani su na sajam mogli i turističkim brodom)

Brojni posavski suveniri


Foto: Media val, agencija za odnose s javnošću

Naslovna stranica:

Zrelo je!

Miroslav Mrkobrad

Zadnja stranica:

Spremne za kresanje

Miroslav Mrkobrad

Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

u ovom broju

30 – 37

Ima li još igdje mjesta za prirodu?!

17–30

1 – 15

46 – 56

37 – 45

info

Krajem rujna u Sloveniji (Ljubljana) je pod pokroviteljstvom

IUFRO-a (The Inetrnational Union of Forest Research Organization,

Međunarodna organizacija za šumarska istraživanja), a u organi-

zaciji Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, održana kon-

ferencija na temu „Preborno gospodarenje šumama“. U njenom

radu sudjelovalo je stotinjak šumarskih stručnjaka iz cijelog svijeta

(zastupljeno je bilo 27 zemalja). U sklopu programa konferencije

organiziran je i terenski dio razgledavanja i upoznavanja s gospo-

darenjem šumama na području Slovenije i Hrvatske.

U četvrtak 29. rujna, grupa od dvadesetak šumara boravila je u

Hrvatskoj. Tako su posjetili Istru, Šumariju Labin, buzetske podruž-

nice da bi se upoznali s gospodarenjem mediteranskim šumama.

U Gorskom kotaru boravili su GJ „Belevine“ nastavno pokusnog

šumskog objekta „Zalesina“, Šumarskog fakulteta u Zagrebu te sa-

znali više o gospodarenju prebornim šumama. O ovoj problematici

U dosad nezabilježenim požarima koji su ovoga ljeta poharali Rusiju,

poglavito sedam zapadnih oblasti, stradalo je i oko milijun hektara šuma,

gorjela su cijela sela, evakuirane su tisuće ljudi, a broj žrtava prešao je

brojku 55. Tamo je bilo proglašeno i izvanredno stanje koje je potrajalo

do 23. kolovoza. Gustim dimom s obližnjih požarišta u jednom je trenut-

ku bila ugrožena i sama Moskva, a i neki važni objekti (npr. nuklearna

centrala u Sarovu, oko 500 km od Moskve).

Iznimno visoke temperature (37-40 stupnjeva C), jak vjetar te dugo

razdoblje bez kiše onemogućavali su gašenje. Pojedinih dana gorjelo je

istodobno preko 7000 požara!

Tradicionalno druženje šumara UŠP Delnice i ŠPD Unsko-sanske šume iz

Bos. Krupe ove je godine nastavljeno dvodnevnimm posjetom (7.-8. srpnja)

predstavnika delničke Uprave Bosanskoj Krupi.

Nakon kraćeg zadržavanja i dobrodošlice u Šumarji Bihać, domaćini,

koje je predvodio Husein Kabiljagić, izvršni direktor za oblast šumarstva sa

suradnicima, prezentirali su hrvatskim šumarima u šumarskom domu La-

nište (Šumarija Ključ) organizaciju, način gospodarenja i poslovanje ŠPD

Unsko-sanske šume.

Gosti iz Delnica, koje je predvodio voditelj Uprave Robert Abramovič,

upoznati su sa nastojanjima i opredjeljenjima šumara u svijetlu novih tren-

dova koji se postavljaju pred šumarsku struku, a ogledaju se prvenstveno

u sveobuhvatnom korištenju prostora sagledavajući značaj i opću korist

šuma sa svih aspekata.

Upriličen je i posjet podružnici Šumarije Sanski Most i Pogonu gospoda-

renja Bos. Krupa te šumarskoj radionici i izletištu u izgradnji Šujnovac Bos.

Krupa.

Tijekom posjeta, gosti iz Delnica obišli su dio kulturno-povijesnih mjesta

ovoga kraja kao što su Stari grad Ključ, Kapetanova kula, grobnica srednjo-

vjekovnih hrvatskih plemića, džamija Fethija te crkvu sv. Antuna u Bihaću.

MEĐUNARODNE EKSKURZIJE

Predstavnici IUFRO-a Predstavnici IUFRO-a

u Hrvatskoju Hrvatskoj

Požari u RusijiPožari u Rusiji

STRUČNA SURADNJA

Delničani Delničani u “Unsko-sanskim šumama”u “Unsko-sanskim šumama”

govorili su im dr. sc. Igor Anić i dr. sc. Juro Čavlović, profesori Šumarskog

fakulteta u Zagrebu. Posjetili su i područje delničke podružnice, Šuma-

riju Ravna Gora gdje su ih dočekali upravitelj Šumarije Vilko Ivančić sa

suradnicima te Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma. U

gospodarskim jedinicama „Višnjevica“ i „Ravna Gora“ razgledali su pre-

krasne preborne šume ovog dijela Gorskog kotara te saznali nešto više o

gospodarenju. Ugledni šumarski stručnjaci predvođeni dr. sc. Andrejom

Bončinom iz Ljubljane, isticali su zadovoljstvo viđenim šumama te po-

hvalili način na koji delnički šumari gospodare šumama.

Požari u Rusiji (Rusija požari)

Delničani sa svojim domaćinima u Bos. Krupi

New York – grad koji ne spava!Burni Bitoraj

Spomen obilježja zaslužnim karlovačkim šumarima

Šume i šumarstvo na najgolijem jadranskom otoku

Tamo gdje se dodiruju Lička Plješivica i Velebit

Istra će do 2012. imati prvu modelnu šumu u Hrvatskoj

Uz šumarska, obilje različitih događanja u Našicama

Šumska biomasa mogla bi se do 2015. povećati

Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije svjetski prvaci!

Povratak rijeci Savi

Unatoč kišnom rujnu, dobra berba, solidan slador!

Kako se obračunava plaća?Deset načina svladavanja umoraVelika lasica svestrani je grabežljivacVuglenice u Zrinščini

Šest medalja za hrvatske šumare u Rumunjskoj

U gradu duge povijesti, brojnih banaka i lijepih žena

Stabla rekorderiAdministracija kao zadana konstanta!Ljetne poplave zaustavile proizvodnju

Kaučukovac, od Južne Amerike do Azije

Aloa vera kraljica ljekovitosti Štete od orkanskoga vjetra

Što je i kako je nastao planet Zemlja

Piše: Vesna Pleše

Foto: V. Pleše

Piše: Rasim Mehmedović, dipl. ing. šum.

Foto: R. Mehmedović, dipl. ing. šum.

Šumari IUFR-a na terenima ravnogorske šumarije

Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

Šumska biomasa Šumska biomasa 8

Modelne šume Modelne šume 1414

Šumarija Pag Šumarija Pag 2020

New York New York 2828

Kaučukovac Kaučukovac 3232

Planet Zemlja Planet Zemlja 3535

Vuglenice Vuglenice 4646

broj

164/5Godina XIV.,

Zagreb

rujan/listopad

2010.

new york – grad koji ne spava!

Documents