GODI

NA X

II •

BRO

J 110

• 1

5. V

I. 20

12.

T E M A B R O J A ( s t r . 6 )

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

4

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 1 0 • 1 5 . l i p n j a 2 0 1 2 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5Mladi lijeËnici daju nam primjer

IZ KOMORE ..... 62. sjednica Skupπtine

Aktivnosti u 2012. • IzvjeπÊe o radu VijeÊa • S 8. sjednice Izvrπnog odbora

Povjerenstvo za ostale lijeËniËke djelatnosti • Izobrazba na mreænoj stranici Komore

IZ HZZO-a ..... 28Intervju s ravnateljem prim. Vargom

IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA ..... 34MZ - smanjenje lista Ëekanja • Dan darivanja organa i Dan debljine • Ruralno zdravlje u Sjeverovcu

DjeËja bolnica Srebrnjak • Poslovanje u zdravstvu • Ministar zdravlja u SZO-u • HMP u zraËnoj bazi Divulje

Upravno vijeÊe HZZO-a • Hrvatski zavod za hitnu medicinu

HZZO protiv puπenja • Naπi ginekolozi u Pragu • Priznanja naπim lijeËnicima • Ambulanta za djeËju bol u Zagrebu

Euro-indeks zdravstva • Dvojica lijeËnika postala akademici

MEDICINSKA ETIKA ..... 41BioetiËke teme

EtiËke asocijacije na temu zahvalnosti lijeËniku • Etika i medicinsko pravo u izobrazbi lijeËnika

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 45

AKTUALNA TEMA ..... 53Smije li danas Ëovjek (bolesnik) umrijeti?

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 57Nadomjesci antioksidansa

NUTRICIONISTI»KA TEMA ..... 58Sve viπe otrova u prehrambenom lancu

MEDICOPOLIS ..... 65Opasna metoda ili smrt pred vratima

OBLJETNICA ..... 6610. Loπinjski dani bioetike

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 68Croatica Mechitaristica Medica

USPOMENE I SJEΔANJA ..... 72Andrija ©tampar, osobnost, obitelj, kolege...

BIOPATOGRAFIJE ..... 76Ruska «MoÊna gomilicafl

LIJE»NICI U SLOBODNO VRIJEME ..... 79Dr. Lana –onlagiÊ: Otkrivanje sebe

UREDNIKOV KUTAK ..... 83Mini-intervju s ljubiteljicom eutanazije

Da! - za eutanaziju i egzekucije

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 87

5

valu i nadam se da Êe buduÊa suradnja biti uskladu s naπim oËekivanjima, a to je da na vrije-me budemo informirani o svim promjenama nji-hovih akata i da Êe se naπe primjedbe uvaæavati.

Od vaænih dogaaja potrebno je is-taknuti drugi posjet Peer misije Europske komi-sije Hrvatskoj. ViπeËlana skupina struËnjaka, eks-perata iz podruËja direktivom reguliranih pro-fesija u zdravstvu, boravila je tjedan dana u naπojzemlji. Nekoliko njih posjetilo je jedan dan i naπuKomoru. Kao Ëlanovi Nacionalnog povjerenstvaza specijalizacije prim. Sekelj-KauzlariÊ i ja su-djelovali smo aktivno nekoliko dana u prezen-taciji svih elemenata edukacije i licenciranja naπihlijeËnika, πto je Europskoj komisiji iznimno vaænozbog otvaranja naπeg træiπta rada prema EU.

Naime, oËekuje se da zbog nedosta-tka lijeËnika u Hrvatskoj velik broj lijeËnika izzemalja EU-a zatraæi licence i posao u naπoj do-movini. Na njihov dolazak moramo se i mi pri-premiti jer je veÊ veliko zanimanje za rad i otva-ranje zdravstvenih ustanova i ordinacija u nekimnaπim æupanijama, a prema propisima iz temelj-nih EU-ugovora ne smije biti nikakve diskrimina-cije izmeu njih i naπih doktora medicine.

Mislim da su predstavnici Europskekomisije, koji su svoj posjet zavrπili u Ministarstvuvanjskih i europskih poslova, uz sudjelovanje Mi-nistarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta, dobili kao i prije nekoliko godi-na informacije s kojima mogu biti zadovoljni. Mismo stekli dojam da rad i organizacija naπe Ko-more zaista niπta ne zaostaju u odnosu na komo-re dræava Ëlanica EU-a, a u nekim elementimasmo Ëak i bolji. Stoga, oËekujemo ponovno do-bru ocjenu u izvjeπÊu koje slijedi u rujnu.

16. lipnja odræana je godiπnja skup-πtina Komore. OËekivao sam izvjeπtajnu skup-πtinu, a s obzirom na doba recesije i oËekivanihstrukturnih promjena u zdravstvu koje Êe se za-sigurno jako odraziti i na poloæaj nas lijeËnika usustavu, oËekivao sam i zauzimanje stavova okosvih delikatnih situacija koje nas Ëekaju. Ali, nije

bilo tako! Iako su sva izvjeπÊa o radu tijela Komo-re usvojena, bilo je puno pitanja i negodovanjai to mahom od jedne grupe naπih delegata. Po-jedinci koji su proπle godine bili kandidati zaneke od funkcija u Komori, a nezadovoljni svojimneuspjehom na tim izborima, bavili su se i daljepitanjima forme i nepotrebno odvlaËili raspravus kljuËnih pitanja za poloæaj nas lijeËnika u mo-mentu kad je kolektivno pregovaranje u tijekui kad se naπa plaÊa i redovito funkcioniranje sus-tava zdravstva dovodi svakim danom u opasnost.

Tako se, naæalost, naπa Skupπtina nitijednom rijeËju nije oËitovala o trenutaËnom sta-nju u zdravstvu, a nije dala niti doprinos rjeπava-nju nagomilanih problema u tom sustavu. Sigu-ran sam da brojni naπi Ëlanovi, koji na svojimradnim mjestima sve teæe obavljaju svoje zadaÊei sa zebnjom promatraju razvoj dogaaja, to odnas oËekuju. Posebice πto Êe se naπim ulaskomu EU otvoriti træiπte rada, a time i moguÊnostpritjecanja jeftinije radne snage iz nekih zema-lja Ëlanica EU-a. Nadam se da Êe kod raspraveo novoj nacionalnoj strategiji zdravstva delegatiskupπtine Komore pokazati kako kompetentnomogu sudjelovati u kreiranju nacionalne zdrav-stvene strategije, jer je bilo prijedloga da se izradistrategija same Komore, kao institucije. Kod izra-de takvog dokumenta ne smije se zaboraviti daKomora nije udruga, nego ustanova s javnim ov-lastima, da je njena uloga zakonima jasno defini-rana te da naπ Statut potvruje i upravni nadzornad naπim radom vodi ministar zdravlja.

Niti u jednoj europskoj dræavi komo-ra ne moæe djelovati izvan svojih zakonskih ov-lasti, a ako inicira promjene one moraju biti pro-vedene kroz parlament. Tako je i u Hrvatskoj. Joπneπto, πtititi ugled profesije ne znaËi neuteme-ljeno πtititi svakoga naπeg Ëlana koji se ogrijeπioo Kodeks medicinske etike i deontologije ili opravila naπe struke. Ugled struke meu pacijen-tima i u javnosti svi moramo πtititi, ponaπajuÊise etiËki prema pacijentima i svojim kolegama,savjesno i struËno obavljajuÊi svoj posao, ne doz-voljavajuÊi da naπe odluke o naËinu lijeËenja ilipropisivanju lijekova budu voene bilo Ëijim utje-cajem, osim naπega struËnog znanja. Jedino takomoÊi Êemo utjecati i na percepciju naπe profesijeu javnosti, pa i na sliku koju mediji daju o nama.

Veseli me πto je naπ Ëlan, bivπi dugo-godiπnji dopredsjednik Komore prim. dr. JosipJeliÊ postao Ëlan Znanstvenog vijeÊa za mir iljudska prava HAZU-a. »estitam mu!

Na kraju, svima koji Êe koristiti ljetnigodiπnji odmor æelim da ga provedu ugodno, aonima koji Êe biti na svojim radnim mjestima,da pruæe svojim pacijentima optimalnu zdrav-stvenu zaπtitu u okviru moguÊega, sa πto manjegreπaka i komplikacija.

Vaπ predsjednik:Prim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

• Proteklih mjesec dana zaista je bilopuno dogaanja vaænih za naπu profesiju, u ko-jima je sudjelovala naπa Komora. »ast nam je daje neke naπe duænosnike, kao pojedince i struË-njake, ministar zdravlja imenovao u radne grupeza izradu prijedloga nove strategije razvojazdravstva. Meutim, bilo bi mi draæe da smo kaoKomora imali priliku delegirati svoje pred-stavnike. Ipak, uvjeren sam da Êe Komora i kaoinstitucija, jednako kao i do sada, biti vaæan Ëim-benik u stvaranju zdravstvene politike i nacional-ne strategije kao polaznog dokumenta u ostva-rivanju te politike.

PoËetkom lipnja odræan je u Biograduπesti skup specijalizanata i mladih doktora u or-ganizaciji udruge „Meditaraneo". Bio je to vrlodobro posjeÊen skup, sa zanimljivim i korisnimprezentacijama uglednih struËnjaka i s vrlo razli-Ëitim suvremenim temama. Komora je prepoz-nala znaËenje ovog skupa pa ga sponzorira i su-organizira veÊ peti put. Na taj naËin dajemo svojdoprinos trajnoj medicinskoj izobrazbi naπihmlaih Ëlanova. »ini mi se da je projekt koji na-stoje ostvariti ugledni lijeËnici i znanstvenici iztoga kraja, a radi se o stvaranju ekskluzivnogortopedskog centra u ovom dijelu Dalmacije,neπto πto bi zaista trebalo podræati. Zato sam iosobno sudjelovao u radu Okruglog stola, kojije ugostio gradonaËelnik Biograda.

I ove godine ostvaren je susret s dok-torima iz Mainza u organizaciji Podruænice Za-greb Hrvatskog lijeËniËkog zbora, Ëiji je predsjed-nik prim. MahovliÊ. Lijep je osjeÊaj da smo ihmogli ugostiti po prvi put u naπim vlastitim pro-storima u Tuπkanovoj 37. Kolege iz NjemaËkeodræali su nam Ëetiri zanimljiva predavanja, adruæenje i razgovori s njima jako su nam korisni,jer je NjemaËka zemlja s dugotrajnom tradicijomdjelovanja lijeËniËke komore. Trajna medicinskaizobrazba jedna je od njihovih najznaËajnijihaktivnosti. Poznato je da je u NjemaËkoj, ali i unekim drugim europskim zemljama, jedan odpreduvjeta za produæenje ugovora s osigura-njem dokaz o provedenoj trajnoj izobrazbi i sku-pljenom dovoljnom broju bodova.

Na 115. skupπtini NjemaËkog lijeË-niËkog druπtva i Savezne komore bio je nazoËandrugi dopredsjednik Komore prim. dr. DraæenBorËiÊ, a njegovo zanimljivo izvjeπÊe moæeteproËitati u ovom broju LijeËniËkih novina.

Novi zamjenik ravnatelja HZZO-aprim. dr. Zvonimir LonËar pozvao nas je sa svo-jim suradnicima na sastanak radi poboljπanjasuradnje s naπom Komorom. To je za svaku poh-

Mladi lijeËnicidaju nam primjer

rijeË predsjednika

iz komore

delegata Skupπtine da prvenstveno sudjelujena sjednicama onih tijela Komore kojih je Ëlan,a ako æeli nazoËiti sjednici nekog drugog tijelaKomore neka poπalje pisani zahtjev predsjed-niku tog tijela.

Dr. GalijaπeviÊ je ustrajao u svomzahtjevu i uputio prijedlog za autentiËnotumaËenje Ëlanka 9. Poslovnika o radu Skup-πtine Komore predsjedniku Skupπtine i pred-sjedniku Komore.

IO je sukladno Ëlanku 18. Poslov-nika o radu Skupπtine, kojim je propisano dapredsjednik Komore upuÊuje prijedlog za da-vanje autentiËnog tumaËenja IO-u, zakljuËioda je prijedlog osnovan te Êe ga podnijetiSkupπtini uz traæenje da se Ëlanak nadopunitime da delegat Skupπtine na sjednicama tijelaKomore kojih nije Ëlan moæe sudjelovati napoziv ili uz dozvolu predsjednika tog tijela.

Skupπtina je donijela tumaËenje dadelegat Skupπtine moæe sudjelovati na sje-dnicama tijela Komore kojih nije Ëlan uz pret-hodni dogovor s predsjednikom tog tijela ilina njegov poziv. Detaljno tumaËenje ove od-redbe bit Êe unijeto u Poslovnik Skupπtine naiduÊoj sjednici, a odredba Êe se na ovakav na-Ëin od sada primjenjivati.

Izradit Êe se plan borbeprotiv percepcijekorumpiranosti lijeËnika i loπepercepcije lijeËnika u javnosti

Do kraja tekuÊe godine Izvrπni od-bor Êe uz pomoÊ struËnih sluæbi Komore izra-diti plan rada Komore za borbu protiv perce-pcije korumpiranosti lijeËnika i loπe percepcijelijeËnika u javnosti.

Skupπtina je odbacila prijedlog pr-vog dopredsjednika Komore dr. Marija Mal-nara da se izradi plan kaænjavanja lijeËnikakoji se ogrijeπe o Kodeks medicinske etike ideontologije jer sankcije za to veÊ postoje iugraene su u akte Komore, tj. u Ëlanak 4.stavak 2. Pravilnika o disciplinskom postupkuKomore.

Skupπtina je zaduæila Izvrπni odbori VijeÊe Komore da razmotre postoje li moguÊ-nosti za izradu strategije rada Komore, od-nosno nadopunu postojeÊih odredbi Statutaili akata Komore. Utvrde li se moguÊnosti zadonoπenje takve strategije, trebala bi bitipokrenuta inicijativa za njenu izradu i usvaja-nje. S tim u vezi je predsjednik Skupπtine Ko-more prof. dr. sc. Vlado JukiÊ zatraæio od de-legata Skupπtine da se bolje upoznaju sa sadr-æajem akata Komore.

Takoer, Skupπtina je naloæila struË-nim sluæbama da se Nadzornom odboru Ko-more daju na uvid svi ugovori kada se raz-matra poslovanje Komore.

Komora je ustanova s javnimovlastima i prvi joj je zadatakbrinuti se o svojim Ëlanovimai pacijentima

Skupπtinu, na kojoj je sudjelovalo85 od 130 delegata, pozdravili su predstavnicikomora u zdravstvu, udruga i institucija.Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu(UPUZ) dipl. iur. Mile Klepo istaknuo je da jeUdruga u svom djelovanju i u promiπljanjimauvijek povezana s Komorom a i s drugim ko-morama u zdravstvu. Aktualna administracijaposprema zdravstveni sustav analizama koje

• Skupπtina je na svojoj redovnoj 2.izvjeπtajnoj sjednici 16. lipnja razmatralaprijedlog tumaËenja Ëlanka 9. stavka 2. alineje4. Poslovnika o radu Skupπtine Komore, pre-ma kojoj delegat Skupπtine ima prava i duæ-nosti: Sudjelovati na sjednicama tijela Komorei na njima govoriti, a u radnim tijelima kojihje Ëlan i glasovati.

Podsjetimo, Ëlan Skupπtine Komoredr. Galibedin GalijaπeviÊ obratio se predsjed-niku Komore dopisom u kojem je zatraæio damu se dostave informacije o svim sjednicamasvih tijela Komore najmanje 10 radnih danaprije odræavanja sjednica kako bi, kao delegatSkupπtine, mogao njima nazoËiti, pozivajuÊise na Ëlanak 9. stavak 2. Poslovnika o raduSkupπtine Komore. Predsjednik Komore muje odgovorio da se taj Ëlanak odnosi na pravo

2. Sjednica SkupπtineHrvatske lijeËniËkekomore

Delegati Skupπtinemogu sudjelovati na svim

sjednicama tijela Komore uzprethodni dogovor s

predsjednicima tih tijela

6

Borka Cafuk

iz komore

eura, a gubitak zbog stresa uzrokovanogposlom i njegovih posljedica odnosi Ëetiriposto BDP-a Unije. Upravo ovdje vidim ipodruËje nastavka jaËanja suradnje naπih dvijuprofesija i da Êe predstojeÊa Nacionalna stra-tegija prepoznati prednosti koje svojim kom-plementarnim djelovanjem moæemo ostvaritii otvoriti prostor za joπ jaËu i kvalitetniju surad-nju. U ime psihologa u zdravstvenom sustavuæelim vas zamoliti da podræite naπu inicijativuo psiholozima kao zdravstvenim djelatnicima,koju Êemo pokrenuti nakon rasprave i usva-janja Nacionalne strategije razvoja zdravstva,izjavio je Gligora.

Predsjednica Hrvatske komore fizio-terapeuta Mirjana GrubiπiÊ zahvalila je na su-radnji Komori i svim lijeËnicima odgovarajuÊihspecijalnosti koji surauju s fizioterapeutimana svim razinama zdravstvene zaπtite. Vjeru-jem da Êemo uskoro poËeti suraivati u inter-disciplinarnom odnosu i s obiteljskim lijeËni-cima. Zatraæit Êemo da nas podræite u tomeda fizikalna terapija zauzme svoje mjesto naprimarnoj razini, istaknula je GrubiπiÊ.

Predsjednica Hrvatske komore me-dicinskih sestara Dragica ©imunec osvrnulase na boravak PEER misije EU u Hrvatskoj.

Uspjeπno smo preæivjeli proπli tje-dan procjene PEER misije iz Europske unije, odkoje sam saznala da u Hrvatskoj komore najbo-lje funkcioniraju. Iz onog πto smo im pokazalividjeli su da se bavimo zaπtitom pacijenata ta-ko πto naπim Ëlanovima osiguravamo trajnousavrπavanje, traæimo do njih da rade profesio-nalno i odgovorno, kontroliramo Ëlanovenaπih komora te da ih, ako je to nuænu,

zadiru viπe u tehnologiju rada a manje u druπ-tvene odnosne.

To nam je i zamjerka jer druπtveniodnosi determiniraju ono πto se zbiva uprocesu rada i tehnologiji. UPUZ zabrinjavaatak na menadæment u zdravstvu i na ocjenustanja u bolniËkom sustavu, za πto Udrugasmatra da ne stoje ni po jednoj osnovi, tj. bilopo osnovi voenja ustanova, gubitaka, nabaveili lista Ëekanja. UPUZ smatra da je to svederivat nerijeπenih druπtveno-ekonomskihodnosa. Rekli smo ministru zdravlja da u ovomtrenutku moæemo smijeniti sve ravnateljebolnica, no ako ostane isti instrumentarij niπtase time neÊe promijeniti. Ovo govorim radiKomore jer 99,9 posto ravnatelja u bolnicamasu lijeËnici. NaroËito je eklantantan primjerbolnice u Zaboku gdje je ravnatelj doπao podneopravdan udar kritike jer je zapoπljavaoumirovljene doktore. UPUZ i Komora se slaæuda treba potpuno drugaËije rijeπiti radni odnoslijeËnika, tako da on traje dok traje licenca itreba liberalizirati odnos rada prema ugovoruo djelu. I UPUZ i Komora su napravili velikiskorak u ocjeni stanja cijena u polikliniËko-konzilijarnoj zaπtiti. ZajedniËki smo napravilitemeljitu analizu, koja joπ uvijek nije doπla nasjednicu Upravnog vijeÊa HZZO-a. I daljnjeakcije nisu zamislive bez aktivnosti Komore,ostalih zdravstvenih komora i UPUZ-a,istaknuo je Klepo.

Predsjednik Hrvatske psiholoπke ko-more (HPK) Hrvoje Gligora izjavio je da je taKomora razmjerno mlada, da Êe iduÊe go-dine obiljeæiti 10 godina djelovanja i da imaoko 2600 Ëlanova. Hrvatska lijeËniËka komoraje bila uzor prema kojem je organiziran radHPK-a. U zdravstvenom sustavu, odnosno upodruËju kliniËke i zdravstvene psihologije teu psiholoπkom savjetovanju i medicini rada,zaposleno oko 20 posto psihologa u Hrvat-skoj. Psiholozi kao dio skupine profesionalacau zdravstvenom sustavu samostalno se koristedijagnostiËkim postupcima i osiguravaju kvali-tetan servis u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti,u sustavu javnog zdravstva, mentalnog zdrav-lja i u rehabilitaciji.

Upravo je mentalno zdravlje do-dirna toËka naπih profesija, a poremeÊaji men-talnog zdravlja obuhvaÊaju, prema nekim pro-cjenama, petinu populacije Europske unije.SliËno je stanje i u Hrvatskoj, gdje je najveÊibroj hospitaliziranih radi mentalnih poreme-Êaja u dobi od 20 do 59 godina, dakle u radnonajaktivnijem æivotnom razdoblju, πto je alarmza poduzimanje preventivnih aktivnosti ne sa-mo pojedinaca koji se s time susreÊu veÊ izbog druπtva koje æeli svoju snagu graditi najakom pojedincu i jakoj træiπnoj ekonomiji.Alarmantna je i Ëinjenica kako EU zbog men-talnih bolesti godiπnje gubi oko 800 milijardi

kaænjavamo, izjavila je ©imunec. Tajnica Hrvat-ske ljekarniËke komore mag. pharm. KaticaVugrinËiÊ TomiËiÊ izjavila je da Êe iduÊe godi-ne najstarije komore u zdravstvu postati puno-ljetne te da je i 18 godina mukotrpnog radadokazalo opravdanost njihova postojanja.

Dokazali smo da smo odgovorni,struËni i marljivi suradnici na svim poljima -od ureivanja regulative do struke i da se u nasi u naπe partnerstvo moæe pouzdati i Ministar-stvo zdravlja i HZZO i svi drugi. Æelim i namai vama da tu naπu karakteristiku komora prepo-zna i naπe Ministarstvo te da nas i dalje iskoriπ-tava kao suradnike i ne smatra suparnicima,

istaknula je VugrinËiÊ TomiËiÊ. Predsjednik Hr-vatskog lijeËniËkog zbora prof. dr. sc. ÆeljkoMetelko prenio je Skupπtini stavove struËnihdruπtava i podruænica HLZ-a koji smatraju daje pred nama izuzetno sloæeno razdoblje zdrav-stvenog sustava, u kojem nedostaje sredstavai zdravstvenih djelatnika, prava bolesnika iprava zdravstvenih djelatnika, te da dolazi vri-jeme promiπljanja odgovornosti bolesnika alii zdrave populacije za vlastito zdravlje.

Dva se problema posebno istiËukroz raspravu sa struËnim druπtvima i pod-ruænicama, a to su porast broja osoba s kroniË-nim nezaraznim bolestima, posebno se tu ucijelom svijetu govori o problemu πeÊerne bo-lesti tipa 2, i pretilosti koja kao bolest sudjelujeu svim segmentima KOPB-a, kardiovaskular-nih bolesti, πeÊerne bolesti, psiholoπkih i on-koloπkih problema. Porast broja oboljelih,zahtjevi i lijeËenje komplikacija prestaju bitizdravstveni problem i po svemu postaju nacio-nalni problem, koji zahtijeva dodatnu energiju

7

Zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik i predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

iz komore

8

odnosima, izjavio je Cesarik. Skupπtinu supozdravili joπ i predsjednica Povjerenstva zamedicinsku etiku i deontologiju Hrvatskekomore medicinskih biokemiËara mag. med.biokemije Sanja KaËkov i prim. dr. DanijelMrazovac u ime Hrvatskog lijeËniËkog sindi-kata.

IzvjeπÊe predsjednika Komore

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo podnio je delegatima kratkoizvjeπÊe o radu Komore. Istaknuo je da Komo-ra ne moæe biti potpuno zadovoljna, no vaænoje da se ipak postavila kao vaæan i nezaobi-lazni Ëimbenik u hrvatskom zdravstvu, πto sesvakim danom sve viπe i vidi.

U Komori ima 18.471 lijeËnika, s li-cencom 18.201, a onih koji rade u sustavuzdravstva 13.286, πto je viπe no u proteklomrazdoblju kada je bilo 12.700 lijeËnika. No, sdruge strane, broj specijalista u bolniËkomsustavu pao sa 7000 na 6449. Oni su otiπli uprivatnike ili u mirovinu i to je zabrinjavajuÊe.Stalno govorim da je u Hrvatskoj prisutan

svih nas. Ako tu ne napravimo zaokret Ëekanas bankrot sustava ili dramatiËno skraÊenjeæivotnog vijeka. Drugo je pitanje svakodnevanodnosa medija i zdravstvenih djelatnika, po-sebno lijeËnika, u πto smo svi, a posebno Ko-mora, uloæili izuzetno mnogo energije u raz-govoru s medijima a Ëini mi se da smo vrlomalo uspjeli napraviti, istaknuo je Metelko tedodao da je nuæno pogledati sebe u ogledaloi pokuπati kroz dokumentirano unapreenjekvalitete rada i dokumentacije onoga πtoradimo onemoguÊiti medijima da se na takavnaËin ponaπaju prema nama.

Zamjenik ministra zdravlja mr. sc.Marijan Cesarik izjavio je da je ponosan πtoje sam od 1995. delegat Skupπtine Komorei πto je mogao dati svoj doprinos radu Ko-more. Komora je ustanova s javnim ovlastima,stvorili su je HLZ, Medicinski fakultet ali ilijeËnici entuzijasti. Istovremeno, Komora jeuzor i drugim komorama. Ministarstvo zdrav-lja i Komora imaju dobre odnose. ProraËunkoji ima HZZO je takav da baπ ne moæemoudovoljiti svim æeljama, ali ni lista æelja nijeodraz ni kvalitete rada niti je svjedok dobrim

nedostatak lijeËnika. No da ih i imamone bismo ih mogli zaposliti jer nema sredsta-va, pa bi kada bi ih zaposlili morali bismoznaËajno sniæavati plaÊe. O tome svi moramovoditi raËuna jer kada uemo u EU moæe namse dogoditi znaËajan odljev lijeËnika, istaknuoje Minigo.

Protekle godine se Komora preselilai otvorila nove prostore, uvedeno je uredovnoradno vrijeme prilagoeno potrebama Ëla-nova. Stan u ©ubiÊevoj 9 na 3. katu vraÊen jeHLZ-u, a uredski namjeπtaj je doniran Hrvat-skom lijeËniËkom sindikatu i udrugama paci-jenata. Komora redovno plaÊa najam prostorai reæije æupanijskim povjerenstvima Komore,ali i za potrebe HLZ-a, te ponegdje i Sindikata.Prostor Komore u Tuπkanovoj 37 dan je nauporabu povjerenstvima Komore i Hrvatskomdruπtva za reanimatologiju HLZ-a, koje tamoodræava meunarodno licenciranu edukaciju.Sva tijela Komore uredno su obavljala svojeobveze utvrene zakonom i aktima Komore.Za Ëlanstvo u tijelima Komore bio je puno veÊiinteres no πto smo imali mjesta. StruËne sluæ-be u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu redovitoobavljaju svoje poslove a svi predsjedniciæupanijskih povjerenstava imali su moguÊnostangaæiranja izvrπitelja administrativnih pos-lova.

Predsjednik je ukratko prikazaobrojne aktivnosti Komore u razdoblju izmeudviju Skupπtina. Izmeu ostalog, Komoru suposjetili predsjednik RH Ivo JosipoviÊ, pred-sjednik Papinskog vijeÊa za pastoral zdrav-stvenih radnika mons. Zimovski, Peer misijaEU, saborski zastupnici te ministar zdravstvai predstavnici komora iz regija.

Predstavnici Komore bili su u posje-tu novom ministru zdravlja prof. dr. sc. RajkuOstojiÊu, na sastanku srednjo-istoËno europ-skih komora ZEVA, a ove godine Êe Komorabiti domaÊin tom sastanku, na kojem Êe temabiti osiguranja i medijacije te se oËekuje posjetsvih komora iz regije. Komora je sudjelovalau nizu meunarodnih sastanaka, poput EFMA-

Predsjednik HLZ-aprof. dr. sc. Æeljko Metelko,predsjednica Povjerenstva zamedicinsku etiku ideontologiju Hrvatskekomore medicinskihbiokemiËara mag. med.biokemije Sanja KaËkov,predsjednica Hrvatskekomore fizioterapeutaMirjana GrubiπiÊ,predsjednik Hrvatskepsiholoπke komore HrvojeGligora i zamjenik ministrazdravlja mr. sc. MarijanCesarik

Predsjednik Skupπtine Komore prof. dr. sc. Vlado JukiÊ

iz komore

9

financijskih sredstava. Svjesni smo da je sred-stava malo a za ta sredstava moramo pruæitinajbolju, optimalnu zdravstvenu zaπtituËuvajuÊi ugled lijeËniËke profesije i πtiteÊiprava naπih pacijenata, izjavio je Minigo.

IzvjeπÊe o radu Izvrπnogodbora Komore

U nastavku donosimo pisanoizvjeπÊe predsjednika Komore o radu Izvrπnogodbora Komore.

Izvrπni odbor je u razdoblju od 18.lipnja 2011. do 16. lipnja 2012. odræao osamsjednica. Sukladno svojim ovlastima, Izvrπniodbor u tom razdoblju, izvrπavajuÊi zakljuËkeSkupπtine i VijeÊa Komore, suraivao s tijelimadræavne i javne vlasti, zavodima za zdravstve-no osiguranje, komorama u sustavu zdravstva,udrugama lijeËnika i graana, æupanijskimpovjerenstvima Komore te na inicijativu Ëla-nova Komore.

Aktivnosti su se ostvarivale kroz radpredsjednika, dopredsjednika, rizniËara, pred-sjednika i Ëlanova stalnih povjerenstava Izvrπ-nog odbora i tajnika, a uz struËnu i tehniËkupomoÊ struËnih sluæbi Komore.

Radi preglednosti izvjeπÊa, opis po-slova Izvrπnog odbora u navedenom razdobljustrukturiran je kronoloπkim pregledom. Izvjeπ-Êa o radu pojedinih povjerenstava Izvrπnogodbora donosimo u srpanjskom broju LijeË-niËkih novina, kao i izvjeπÊa æupanijskih povje-renstava Komore.

a, CPME-a, UEMO-a, te na brojnim domaÊimsastancima i skupovima s posebnom tema-tikom. Komora je suorganizator jednog odteËaja Motovunske ljetne πkole unapreenjazdravlja, simpozija o eutanaziji Hrvatskog ka-toliËkog lijeËniËkog druπtva, PATH radioniceitd. I ove je godine u Opatiji organiziran VISimpozij Komore s temom osiguranja, medi-jacije i vjeπtaËenja, koji je bio vrlo uspjeπan,a organizirani su i teËajevi izobrazbe za stalnesudske vjeπtake

Meu brojnim aktivnostima Komo-re su rad na harmonizaciji specijalizacija sazahtjevima EU-a, davanje miπljenja i sudjelo-vanje u radnim grupama i Nacionalnom pov-jerenstvu za specijalizacije. »lanovi tijela Ko-more Ëlanovi su brojnih radnih grupa u Mini-starstvu zdravlja, a predsjednik je Ëlan Uprav-nog odbora Agencije za kvalitetu i akreditacijuu zdravstvu. Komora je aktivno sudjelovala udavanju miπljenja prilikom specijalizacija izhitne medicine i prilikom priznavanja uæespecijalizacije Ëlanova Komore. Komora sura-uje s HLZ-om i sa sve veÊim brojem struËnihdruπtava, materijalno podupire rad æupanij-skih podruænica HLZ-a, redovito podupireorganizaciju zagrebaËkog studentskog kon-gresa ZIMS, rad druπtava umirovljenih lijeË-nika i aktivnost zagrebaËke podruænice HLZ-a.

Kontinuirano ostvarujemo inten-zivnu suradnju sa svim vrstama medija. »lano-vi Komore koji su smatrali da im je kroz medijeuËinjena πteta i naruπen ugled mogli su za-traæiti pomoÊ odvjetniËkih ureda s kojima Ko-mora surauje a Komora je nekoliko puta tra-æila i ishodila objavu demantija u pojedinimmedijima, istaknuo je Minigo.

Mreæna stranica Komore postoji odlipnja 2005. i putem nje Komora pruæaËlanstvu aktualne informacije o svom radu,a isto tako i pribliæava se Ëlanstvu u rjeπavanjuposlova s Komorom.

LijeËniËke novine redovito izlaze itiskan je 109. broj. Provedeno je veliko i neo-visno istraæivanje o LijeËniËkim novinama imreænoj stranici, i moæemo biti viπe nego za-dovoljni jer je Ëitanost LijeËniËkih novina veÊaod 83 posto, naglasio je Minigo.

Tijela Komore broje 275 Ëlanova,odræala su ukupno 150 sjednica, donijela2397 zakljuËaka, zaprimila 8269 i odaslala7644 pismena. StruËnih skupova u organi-zaciji Komore i teËajeva bilo je oko 1337.Djelatnika je 15 - 13 u Zagrebu, i po jedan uOsijeku i Rijeci.

ZakljuËno, Komora se dokazala kaonezaobilazan subjekt u stvaranju zdravstvenepolitike i bez obzira koja je politiËka opcija navlasti moæemo i æelimo dati svoj doprinos zabolju zdravstvenu zaπtitu u okviru moguÊih

Aktivnosti Komore u 2011.

• 23. - 25. lipnja - Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ su-djelovao je na sastanku EFMA-WHO u Bruxe-llesu• 27. lipnja - Odræana je redovita sjednicaPartnerskog vijeÊa Komore i Splitske BankeSociete Generale• 28. lipnja - Prim. dr. Hrvoje Minigo, dr. Ma-rio Malnar i dipl. iur. Nikolina BudiÊ nazoËilisu sastanku vezanom uz nacrt Odluke o iz-mjenama i dopunama Odluke o osnovama zasklapanje ugovora o provoenju zdravstvenezaπtite iz obveznog zdravstvenog osiguranjau HZZO-u• 29. lipnja - Prvi dopredsjednik dr. MarioMal-nar nazoËio je 23. sjednici UpravnogvijeÊa HZZO-a• 30. lipnja- Prim. Minigo je sudjelovao na 59. sjedniciOdbora (dopune Zakona o suzbijanju zlou-porabe droga, izmjene i dopune Zakona ozdravstvenoj zaπtiti) kao Ëlan Odbora zazdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora- Prvi dopredsjednik dr. Malnar nazoËio je sa-stanku u vezi postupkom izrade e-Kartona i e-Uputnica u HZZO-u• 1. srpnja- Odræana je konstituirajuÊa sjednica VijeÊaKomore- Odræana je konstituirajuÊa sjednica Izvrπnogodbora Komore• 5. srpnja- Ministar zdravstva dr. Darko MilinoviÊ i dr-æavni tajnici dr. Ante Zvonimir Golem i dr.Draæen JurkoviÊ te ravnatelj HZZO-a dr.Tihomir Strizrep posjetili su nove prostorijeKomore i sastali se s Ëlanovima Izvrπnogodbora Komore- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ nazoËilaje sastanku o gerontoloπkoj zaπtiti u Hrvatskojkoji je odræan u Ministarstvu zdravstva• 6. - 8. srpnja - u organizaciji Komore i (c)NZ-a Andrija ©tampar odræana je u Motovunu jeodræana radionica „Intelligence u zdravstvui strateπko odluËivanje"• 13. srpnja- LijeËnici saborski zastupnici posjetili su noveprostorije Komore i sastali se s Ëlanovima Izvrπ-nog odbora Komore- Prvi dopredsjednik Komore dr. Malnar sudje-lovao je na sastanku u HZZO-u o statistici radalijeËnika u zdravstvenom sustavu• 20. srpnja - predsjednik Komore prim. Mini-go sa suradnicima izvrπio je primopredaju sta-na u ©ubiÊevoj 9/III predsjedniku HLZ-a prof.dr. sc. Æeljku Metelku• 21. srpnja- Prvi dopredsjednik Komore dr. Malnar sudje-lovao je na sastanku u Hrvatskom zavodu za

Predsjednik Skupπtine Komoreprof. dr. sc. Vlado JukiÊ

iz komore

10

• 23. kolovoza - U organizaciji Ëlana Pov-jerenstva HZZO-a za utvrivanje cijena DTP-a uSKZZ-u, koji u tom Povjerenstvu pred-stavlja Komoru, dr. sc. Vladimira MozetiËa,odræan je zajedniËki sastanak predstavnikapojedinih specijalistiËkih djelatnosti radi do-govora o naËinu izraËuna cijena usluga uSKZZ-u• 5. rujna- U HZZO-u je odræan sastanak radne grupeza e-Karton- U Komori je odræan sastanak Komisije zaprovoenje postupka za priznavanje speci-jalizacija iz hitne medicine- Na traæenje Ministarstva zdravstva Komoraje dala pozitivno miπljenje na prijedlog iz-mjena Mreæe javne zdravstvene sluæbe u dijelukoji se odnosi na dugotrajno lijeËenje i palija-tivnu skrb

hitnu medicinu vezanom uz rad æupanijskihzavoda za hitnu medicinu- U HZZO-u je odræan sastanak radne grupeza e-Karton- Predsjednik Komore prim. Minigo sa sura-dnicima je sudjelovao na sastanku vezanomuz organizaciju rada u COM-u odræanom uHZZO-u• 27. srpnja - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo nazoËio je 24. sjednici Upravnog vijeÊaHZZO-a• 1. kolovoza- U organizaciji Æupanijskog povjerenstvaKomore Bjelovarsko-bilogorske æupanijeodræana je tribina na temu suradnje HMP-a,COM-a i OB-a Bjelovar- U HZZO-u je odræan sastanak radne grupeza e-NaruËivanje

• 6. rujna - Predsjednik Komore prim. Minigoje sudjelovao u radu Nadzornog odbora Bas-ler osiguranja Zagreb• 7. rujna- Predsjednik Komore prim. Minigo nazoËioje obiljeæavanju 180. obljetnice osnutka i kon-tinuiranog rada vinkovaËke bolnice - Prof. dr. sc. Ljiljana RandiÊ sudjelovala je nasastanku Povjerenstva za prihvaÊanje pokro-viteljstva, novËano podupiranje znanstveno-struËnih skupova u zdravstvu i davanje miπ-ljenja na dodatno struËno usavrπavanje zdrav-stvenih radnika u Ministarstvu zdravstva• 8. rujna - Predsjednik Skupπtine Komoreprof. dr. sc. Vlado JukiÊ nazoËio je sveËanojakademiji u povodu 180. obljetnice radavinkovaËke bolnice• 15. rujna- U Osijeku je odræan sastanak Izvrπnog od-bora sa æupanijskim povjerenicima OsjeËko-baranjske æupanije i predstavnicima æupa-nijskih povjerenstava Brodsko-posavske,Poæeπko-slavonske i Vukovarsko-srijemske æu-panije- Na poziv HZZO-a dr. sc. Vladimir MozetiËje kao Ëlan Povjerenstva za utvrivanje cijenaDTP-a u SKZZ-u sudjelovao na sastanku• 16. rujna- Odræana je 2. sjednica Izvrπnog odbora Ko-more- Predsjednik Povjerenstva za privatnu praksui ugovornu specijalistiËku djelatnost dr. Mo-zetiË nazoËio je sveËanom otvorenju 3. Kon-ferencije medicinskog turizma u Zagrebu• 19. rujna - U Komori je odræan sastanak Ko-misije za provoenje postupka za priznavanjespecijalizacija iz hitne medicine• 20. i 21. rujna- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudjelo-vala je na TAIEX konferenciji u organizacijiEuropske komisije na temu „Bolesnikova si-gurnost"- drugi dopredsjednik HLK-a prim. dr. DraæenBorËiÊ je na Medicinskom fakultetu u ZagrebunazoËio predstavljanju knjige „Komunikacijau medicini - »ovjek je Ëovjeku lijek"• 21. rujna - Dr. MozetiË je u HZZO-u nazoËiosastanku Povjerenstva za utvrivanje cijenaDTP-a u SKZZ-u• 22. rujna - RizniËar HLK-a prim. dr. VjekoslavMahovliÊ nazoËio je sveËanosti otvaranjanovoizgraenih dijelova objekta KBC-a Za-greb• 26. rujna- Prvi dopredsjednik HLK-a dr. Malnar i dr.Branko PopoviÊ su u Hrvatskoj biokemijskojkomori nazoËili sastanku u vezi s uzimanjemuzoraka u ordinacijama obiteljske medicinete slanja poruke opisa uzoraka na centralnizdravstveni sustav

Tajnica Hrvatske ljekarniËke komore mag. pharm. Katica VugrinËiÊ TomiËiÊi Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica ©imunec

iz komore

11

• 3. listopada - U Komori je odræan sastanakKomisije za provoenje postupka za prizna-vanje specijalizacija iz hitne medicine• 4. listopada- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ nazoËilaje sastanku Srediπnjeg povjerenstva za koor-dinaciju izrade prijedloga i planova lijeËniËkihspecijalizacija u Ministarstvu zdravstva- Dipl. iur. Nikolina BudiÊ i dipl. iur. TatjanaBabiÊ sudjelovale su na radionici o izradiklasifikacijskih oznaka u Hrvatskom dræavnomarhivu• 6. listopada - Dipl. iur. Nikolina BudiÊ i dipl.iur. Tatjana BabiÊ sudjelovale su na 1. Forumusudova Ëasti i drugih stegovnih tijela komoraHrvatske u Hrvatskoj obrtniËkoj komori• 8. listopada - Prvi dopredsjednik Komoredr. Malnar nazoËio je otvorenju VII. Kongresafizioterapeuta Hrvatske• 12. listopada - Predsjednik Komore prim.Minigo sudjelovao je na 62. sjednici Odbora(prijedlog Zakona o kvaliteti zdravstvenezaπtite i socijalne skrbi, izmjene i dopune Za-kona o lijekovima, izmjene i dopune Zakonao medicinskim proizvodima, prijedlog Zakonao djelatnosti socijalnog rada, prijedlog Za-kona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelat-nosti) kao Ëlan Odbora za zdravstvo i socijalnuskrb Hrvatskog sabora• 13. listopada - Prvi dopredsjednik Komoredr. Malnar nazoËio je 26. sjednici UpravnogvijeÊa HZZO-a i sastao se s dræavnim tajnikomdr. Antom Zvonimirom Golemom na temupravilnika o specijalizaciji obiteljske medicine

- U Komori je zapoËeo 9. teËaj izobrazbe kan-didata za stalne sudske vjeπtake• 27. rujna - Prvi dopredsjednik HLK-a dr. Mal-nar nazoËio je 25. sjednici Upravnog vijeÊaHZZO-a, sastanku u vezi s ovlastima lijeËnikana dugotrajnim zamjenama u ordinacijamaPZZ-a te sastanku Æupanijskog povjerenstvaKomore Krapinsko-zagorske æupanije na temu„Organizacija sluæbe hitne medicinske po-moÊi i centra obiteljske medicine u æupaniji"u Krapini• 28. rujna - Pravnica Komore dipl. iur. Tat-jana BabiÊ je u Agenciji za zaπtitu osobnihpodataka povodom obiljeæavanja Meuna-rodnog dana prava na pristup informacijamanazoËila tribini „Pravo na pristup informaci-jama-dosadaπnja iskustva i buduÊi izazovi"• 29. rujna- Dr. MozetiË je nazoËio sastanku Povjerenstvaza utvrivanje cijenaDTP-a u SKZZ-u koji je odræan u HZZO-u- Dr. Ante IvanËiÊ i dr. Vjekoslava Amerl ©akicnazoËili su sastanku struËne radne skupine zaizmjenu Smjernica za farmakoterapiju opijat-skih ovisnika metadonom u Ministarstvuzdravstva• 29. rujna do 2. listopada - PredsjednikKomore prim. Minigo, rizniËar prim. MahovliÊi tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ su uPoljskoj sudjelovali u radu 18. simpozijalijeËniËkih komora Centralne i IstoËne Europe(ZEVA)• 30. rujna - Drugi dopredsjednik HLK prim.BorËiÊ nazoËio je sjednici Skupπtine Hrvatskekomore medicinskih sestara

• 14. listopada - Predsjednik Komore prim.Minigo i suradnici susreli su se s Ëlanovimadelegacije Vatikana na Ëelu s mons. Zygmu-ntom Zimovskim, predsjednikom PapinskogvijeÊa za pastoral zdravstvenih djelatnika ipredstavnicima Hrvatskog katoliËkog lijeË-niËkog druπtva• 15. listopada - Predsjednik Komore prim.Minigo i suradnici aktivno su sudjelovali u ra-du simpozija „Autonomija medicinske strukei eutanazija" u organizaciji Hrvatskog katoliË-kog lijeËniËkog druπtva• 18. i 19. listopada - Predsjednik Komoreprim. Minigo, dipl. iur. Nikolina BudiÊ i dipl.iur. Tatjana BabiÊ sudjelovali su na 2. Meuna-rodnoj konferenciji „Alternativno rjeπavanjesporova - moguÊnost suradnje pravosua igospodarstva" u Hrvatskoj obrtniËkoj komori• 18. listopada- Predsjednik Komore prim. Minigo je na pozivpotpredsjednika Vlade i ministra zdravstva isocijalne skrbi mr. Darka MilinoviÊa nazoËioradnom sastanku u Ministarstvu- Dr. Senad MusliÊ i dipl. iur. Mijo Karaula su-djelovali su u raspravi o prijedlozima izmjeneopÊih akata HZZO-a• 19. listopada - U Komori je odræan sastanakKomisije za provoenje postupka za prizna-vanje specijalizacija iz hitne medicine• 20. listopada - Drugi dopredsjednik Komoreprim. BorËiÊ nazoËio je otvaranju i radu skupapovodom zavrπetka MATRA Projekta „JaËanjeHrvatskog zavoda za zaπtitu zdravlja i sigur-nost na radu u podruËju sigurnosti na radu"• 21. listopada - Odræana je 11. proπirenasjednica Glavnog odbora HLZ-a• 24. listopada - U Komori je zapoËeo 10.TeËaj izobrazbe kandidata za stalne sudskevjeπtake• 25. listopada- Odræana je sjednica Nadzornog odboraKomore- Predsjednik Komore prim. Minigo je na pozivHrvatskog Crvenog kriæa nazoËiosveËanoj dodjeli odliËja Red Danice Hrvatskekojima je predsjednik RH, prof. Ivo JosipoviÊodlikovao darivatelje krvi za 100 i viπe putadarovanu krv- Dr. MusliÊ je sudjelovao na sastanku Povje-renstva za utvrivanje primjene posebnihstandarda u provoenju zdravstvene zaπtiteiz obveznog zdravstvenog osiguranja u HZZO-u i nazoËio je predstavljanju knjige ''Kakopobijediti πportsku ozljedu''- Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ je nazoËio sveËanostii primanju povodom Dana darivatelja krvi• 26. listopada.- Predsjednik Komore prim. Minigo, prim.BorËiÊ i prim. MahovliÊ nazoËili su sveËanomkoncertu u Hrvatskom glazbenom zavodupovodom obiljeæavanja 40 godina djelovanja

Zamjenik ministra zdravlja i predsjednika VijeÊa Komore mr. sc. Marijan Cesariki ravnatelj UPUZ-a dipl. iur. Mile Klepo

iz komore

12

• 24.-25. Studenog - Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ i dipl. iur. N. BudiÊ sudjelovale su uradu konferencije „Korupcija protiv zdravstva"u organizaciji Regionalne lekarske komoreVojvodine, Lekarske komore Srbije, koji je odr-æan u Novom Sadu• 29. studenog- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ nazoËilaje sastanku radne grupe za reformu hitne me-dicine po projektu Svjetske banke za obnovui razvoj u Ministarstvu zdravstva- Dipl. iur. Nikolina BudiÊ i mr.sc. Tatjana Ba-biÊ sudjelovale na radionici za izradu planaklasifikacijskih oznaka u Hrvatskom dræavnomarhivu• 7. prosinca - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sudjelovao je na okruglom stolu u okvirumini PATH projekta „Indikatori u mjerenju iprocjeni kvalitete rada bolnica" i na sjedniciUpravnog vijeÊa Agencije za kvalitetu i akre-ditaciju u zdravstvu• 8. - 9. prosinca- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudjelo-vala je u radu SZO PATH radionice „Indikatoriu mjerenju i procjeni kvalitete rada bolnica"- Doc. dr. Ljiljana PeriÊ i dipl. iur. Nikolina Bu-diÊ nazoËile su savjetovanju Udruge posloda-vaca u zdravstvu na temu „Aktualna ekonom-ska i pravna pitanja zdravstvenog sustava",odræanom u Opatiji• 13. prosinca - Predsjednik Komore prim.Minigo sa suradnicima sastao se s predsjed-nikom Uprave Croatia zdravstvenog osigura-nja dr. Kristijanom Podrugom i direktoricomSluæbe za medicinske poslove dr. BrankomErdelji ©tiviÊ, vezano uz organizaciju V. Sim-

muπkog zbora „ZagrebaËki lijeËnici pjevaËi"- Dr. Bari ©ita je sudjelovao na sastanku natemu „Izrada Plana i programa specijalizacijeiz obiteljske medicine" u ©NZ-u Andrija ©tam-par• 27. listopada- Predstavnici Komore mr. sc. Marijan Cesarik,dr. Senad MusliÊ i dr. Bari ©ita sudjelovali suu radu savjetovanja „Obaveze i aktivnosti æu-panija u zdravstvu" u Mariji Bistrici- Predstavnici Komore prim. BorËiÊ i dipl. iur.Nikolina BudiÊ nazoËili su otvaranju VII. Hr-vatskog kongresa hitne medicine s meu-narodnim sudjelovanjem• 4. studenog- U Komori je odræana sjednica VijeÊa Komore- Predsjednik Komore prim. Minigo nazoËioje sjednici Nadzornog odbora Basler osigu-ranja Zagreb• 9. studenog- Predsjednik Komore prim. Minigo sudje-lovao je na sastanku Povjerenstva za vanjskuprosudbu Agencije za znanost, koji je odræanna Medicinskom fakultetu u Zagrebu - Predsjednik Povjerenstva za primarnu zdrav-stvenu zaπtitu dr. MusliÊ nazoËio je struËnomsastanku u organizaciji Povjerenstva KomoreSisaËko-moslavaËke æupanije i HZZO-PU Sisak• 10. studenog- U Komori je odræan sastanak s Upravnimodborom Hrvatskog druπtva za reanima-tologiju HLZ-a u vezi s dogovorom o suorga-nizaciji teËajeva reanimacije- Predstavnica Komore, Ëlanica Povjerenstvaza meunarodnu suradnju dr. Ines ZeliÊ-Bari-ËeviÊ, sudjelovala je na sastanku UEMO-a uTorinu• 15. studenog- Prvi dopredsjednik Komore dr. Malnar su-djelovao je na 27. sjednici Upravnog vijeÊaHZZO-a- Predsjednik Komore prim. Minigo nazoËioje obiljeæavanju 132. obljetnice postojanjaKlinike za psihijatriju VrapËe• 17. studenog - Predsjednica Æupanijskogpovjerenstva Komore OsjeËko-baranjske æu-panije doc. dr. Ljiljana PeriÊ nazoËila sim-poziju „Ratna bolnica Vukovar 1991. godine- dr. Juraj Njavro" koji je odræan u Vukovaru• 18. studenog - U Komori je odræan sastanakKomisije za provoenje postupka za prizna-vanje specijalizacija iz hitne medicine• 21.-22. Studenog - Predstavnice Komoreprim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ i dipl. iur.Nikolina BudiÊ sudjelovale su u radu regional-ne konferencije „EHR Systems Quality Labe-lling and Certification" u Beogradu• 23. studenog - Prim. Minigo, dr. Malnar,dr. MusliÊ i dipl. iur. Mijo Karaula, sudjelovalisu na sastanku vezanom uz organizaciju Cen-tara obiteljske medicine, koji je odræan u Mini-starstvu zdravstva.

• 16. prosinca- U Komori je odræan sastanak Uæeg organi-zacijskog odbora V. Simpozija HLK-a „Pravnazaπtita lijeËnika u obavljanju lijeËniËke dje-latnosti - osiguranje, vjeπtaËenje, medijacija"- Drugi dopredsjednik Komore prim. BorËiÊnazoËio je sveËanoj sjednici FakultetskogvijeÊa MEF-a u Zagrebu• 19. prosinca - u Komori je odræan sastanaks prof. dr. sc. Mirjanom GrubiπiÊ IliÊ, voditelji-com istraæivanja Komore „Stres u lijeËnika"• 20. prosinca - predstavnici Komore nazoËilisu domjenku Hrvatskog lijeËniËkog zbora

Aktivnosti Komore 2012.

• 13. sijeËnja- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudjelo-vala je na radnom sastanku na temu rehabili-tacijski indikatori, koji je odræan u Agenciji zakvalitetu i akreditaciju u zdravstvu- Drugi dopredsjednik Komore prim. BorËiÊnazoËio je sveËanosti primopredaje vozila zahitnu medicinsku sluæbu• 19. sijeËnja - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sa suradnicima se sastao s predsjednikomHLZ-a prof. dr. Æeljkom Metelkom• 20. sijeËnja - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sudjelovao je u radu 12. sjednice Glav-nog odbora HLZ-a

Zamjenik predsjednika Skupπtine dr. Ninoslav Lekou razgovoru sa savjetnikom predsjednika Komore za odnose s HZZO-om prim. dr. Josipom JeliÊem

pozija HLK ''Pravna zaπtita lijeËnika u obav-ljanju lijeËniËke djelatnosti - osiguranje, vje-πtaËenje, medijacija''• 14. prosinca - Predsjednik Komore prim.Minigo sudjelovao je na 28. sjednici UpravnogvijeÊa HZZO-a

iz komore

13

• 17. veljaËe - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sudjelovao je na 2. Sjednici UpravnogvijeÊa HZZO-a• 20. veljaËe - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sa suradnicima sastao se s predstavni-cima Splitske banke d.d. i Reifeisen banke d.d.• 22. veljaËe- Dopredsjednik Komore dr. Malnar, prim.dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr. Petar Raπte-gorac i dipl. iur. Mijo Karaula sudjelovali suna sastanku u Ministarstvu zdravlja na kojemje se raspravljalo o izjednaËavanju prava i ob-veza ugovornih lijeËnika privatne prakse- Tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ su-djelovala je na sastanku tajnika strukovnihkomora u zdravstvu s glavnim tajnikom Mini-starstva zdravlja prim. dr. Siniπom Vargom- Odræan je sastanak radne grupe za specija-listiËko usavrπavanje (Nacionalno povjeren-stvo za specijalistiËko usavrπavanje doktoramedicine) • 25. veljaËe - Odræana je Godiπnja skupπtinaHrvatskog lijeËniËkog zbora• 27. veljaËe do 2. oæujka - U Komori je odr-æan 11. TeËaj izobrazbe kandidata za stalnesudske vjeπtake• 1. oæujka - Na zahtjev OpÊinskog dræavnogodvjetniπtva u Rijeci obavljen je izvanrednistruËni nadzor u specijalistiËkoj ginekoloπkojordinaciji dr. Darje KreπiÊ• 1.i 2. Oæujka - Na poziv Æupanijskog pov-jerenstva Komore KoprivniËko-kriæevaËke æu-panije predsjednik Komore prim. Minigo sËlanovima Izvrπnog odbora dr. Malnarom,prim. MahovliÊem, doc. dr. Ljiljanom PeriÊ,prim. dr. Katarinom Sekelj-KauzlariÊ i dipl.iur. Nikolinom BudiÊ boravili su u radnomposjetu Koprivnici• 6. oæujka - Prim. dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ i dipl. iur. Nikolina BudiÊ nazoËile sujavnom savjetovanju Izazovi u provedbi Zako-na o udrugama, u okviru IPA 2009 projekta• 8. oæujka- Drugi dopredsjednik Komore prim. BorËiÊnazoËio je otvaranju 3. Kongresa Druπtvanastavnika opÊe/obiteljske medicine- Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ nazoËio je obiljeæa-vanju 30. Dana hrvatskih odvjetnika - Doc.dr. Ljiljana PeriÊ i dipl. iur. Nikolina BudiÊ su-djelovale su u savjetovanju Udruge posloda-vaca u zdravstvu Poslovanje subjekata zdrav-stvenog sustava u uvjetima zdravstvene politi-ke Vlade RH i proraËunskih okvira u Opatiji • 12. oæujka - Dr. Malnar i prim. Mrazovacsudjelovali su na javnoj tribini Diskriminacijau vrednovanju rada lijeËnika u primarnojzdravstvenoj zaπtiti u odnosu prema bolniË-kim lijeËnicima u organizaciji Organizacije iekonomike medicinskih struka •16. oæujka - Na poziv HZZO-a sudjelovali sukao predstavnici Komore dr. Malnar, dr.

MusliÊ, dr. Bari ©ita i dipl. iur. Nikolina BudiÊna radnom sastanku radi rasprave o prioritet-nim problemima u PZZ-u • 20. oæujka- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ odræala jeseminar Profesionalne organizacije-prava i ob-veze lijeËnika studentima 6. godine MEF-aSveuËiliπta u Zagrebu u okviru kolegija Organi-zacija zdravstvene zaπtite i upravljanje zdrav-stvenom zaπtitom• 22. oæujka 2012.- Na poziv HZZO-a Ëlanovi Povjerenstva grupeza pregovore s HZZO-om, koju je imenovaoIO Komore, u sastavu: dr. Mario Malnar, prim.dr. Josip JeliÊ, prof. dr. sc. Vesna Jureπa, prim.dr. Danijel Mrazovac, dr. Senad MusliÊ i tajnikdipl. iur. Mijo Karaula, sudjelovali su na rad-nom sastanku na kojem se raspravljalo onacrtu opÊih akata HZZO-a• 23. - 25. oæujka - U Opatiji je odræan V. Sim-pozij Hrvatske lijeËniËke komore „Pravna zaπ-tita lijeËnika u obavljanju lijeËniËke djelatnosti- osiguranje, vjeπtaËenje, medijacija"• 26. oæujka - U Komori je odræana tiskovnakonferencija na kojoj su prezentirani zakljuËciV. Simpozija Komore28. oæujka - Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ nazoËioje sveËanom obiljeæavanju 20. godiπnjiceSlovenske lijeËniËke komore u Ljubljani• 29. oæujka- Predsjednik Komore prim. Minigo i surad-nici sastali su se s ministrom zdravlja prof. dr.sc. Rajkom OstojiÊem radi prezentiranja aktu-alne problematike i rjeπavanja otvorenih pi-tanja- Dr. Ivo JuriÊ nazoËio je u ime Komore sve-Ëanom obiljeæavanju Dana medicinskog fa-kulteta u Splitu• 30. oæujka - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo sudjelovao je na sastanku Agencije zakvalitetu i akreditaciju u zdravstvu• 4. travnja. - Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ nazoËioje predavanju „Prevencija? Moæemo mi to!",odræanom u sklopu Tjedna preventive u orga-nizaciji ©NZ-a Andrija ©tampar• 10. travnja - Prim. Minigo i dr. MusliÊ sudje-lovali su na sastanku o Odluci o osnovama zasklapanje ugovora u HZZO-u

• 23. sijeËnja - U Komori je odræan sastanaks predstavnicima Croatia osiguranje d.d. Za-greb i Croatia zdravstvenog osiguranja d.d.Zagreb radi pripreme Simpozija Komore''Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanju lijeË-niËke djelatnosti: osiguranje, vjeπtaËenje, me-dijacija'', koji je odræan od 23. do 25. oæujkau Opatiji• 25. sijeËnja - Tajnik Komore dipl. iur. Niko-lina BudiÊ nazoËila je tradicionalnom do-mjenku Hrvatske odvjetniËke komore• 26. sijeËnja - Prof. dr. Vesna Jureπa je sudje-lovala na Info danu 2. Akcijskog programazajednice na podruËju javnog zdravlja 2008.-2013. godine, koji je odræan u ZJZ-u ''Andrija©tampar''• 27. sijeËnja - U Komori je odræan sastanakUæeg organizacijskog odbora V. Simpozija Ko-more „Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanju li-jeËniËke djelatnosti-osiguranje, medijacija,vjeπtaËenje" s predstavnicima Spektar puto-vanja i Bonamarka• 30. sijeËnja - Predsjednik Komore prim.Minigo nazoËio je konstituirajuÊoj sjedniciUpravnog vijeÊa HZZO-a i sa suradnicima sesastao s predsjednikom Udruge hrvatskihpacijenata Marijom Drljom i vlasnicimaportala Najdoktor.com• 6. veljaËe - Predsjednik Komore prim. Mi-nigo i tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊsudjelovali su u radu okruglog stola Krvnaslika zdravstvenog sustava u organizacijimagazina Banka i ekonomskog institutaZagreb• 9. veljaËe- Predsjednik Komore prim. Minigo je su-djelovao na sastanku Upravnog vijeÊa Agen-cije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu- Prvi dopredsjednik Komore dr. Malnar idrugi dopredsjednik prim. BorËiÊ nazoËili susveËanosti otvaranja 2. Hrvatskog kongresao prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji• 14. veljaËe - Prim. dr. Katarina Sekelj-Ka-uzlariÊ odræala je seminar „Profesionalne or-ganizacije-prava i obveze lijeËnika" studen-tima 6. godine MEF-a SveuËiliπta u Zagrebuu okviru kolegija Organizacija zdravstvenezaπtite i upravljanje zdravstvenom zaπtitom• 15. veljaËe- Na inicijativu Povjerenstva za privatnu prak-su u Komori odræan sastanak s predstavnicima osiguravajuÊih druπtava- »lanica Povjerenstva za bolniËku djelatnostdr. Silva Potrebica nazoËila je simpoziju Kvali-teta u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini uVaraædinskim Toplicama- Odræan je sastanak radne grupe za specijalis-tiËko usavrπavanje (Nacionalno povjerenstvoza specijalistiËko usavrπavanje doktora me-dicine)

Prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnari delegat Skupπtine Primorsko-goranske æupanije

dr. Branko PopoviÊ

iz komore

14

• 2. svibnja - Prim. Minigo je sudjelovao u ra-du Okruglog stola „Dileme u zdravstvu" u or-ganizaciji ZagrebaËke podruænice HLZ-a• 4. svibnja - Prim. Sekelj-KauzlariÊ nazoËilaje sjednici Glavnog odbora HLZ-a• 9. svibnja- Odræana je 7. Sjednica Izvrπnog odboraKomore- Odræana je sjednica uæeg Organizacijskogodbora ZEEVA-e u rujnu 2012.• 14. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo sastao ses predstavnicima Hrvatskog druπtva za djeËjui adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju HLZ-a- Prvi dopredsjednik dr. Malnar sudjelovaoje na sastanku u Ministarstvu zdravlja u vezis projektom informatizacije PZZ-a• 15. svibnja - Predstavnici Komore dr. SenadMusliÊ, dr. Danijel Mrazovac, dipl. iur. Niko-lina BudiÊ, dipl. iur. Maja LackoviÊ i dipl. iur.Mijo Karaula sastali su se s lijeËnicima Mei-murske æupanije vezano uz reformu sustavahitne pomoÊi u toj æupaniji• 17. svibnja - Drugi dopredsjednik Komoreprim. BorËiÊ nazoËio je sveËanom otvorenju2. Meunarodnog sajma dentalne medicine- Dentex 2012• 18. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo je kaoËlan Povjerenstva za priznavanje naziva pri-marius nazoËio sjednici Povjerenstva- Prim. Minigo je sudjelovao u radu simpozija„20 godina laparoskopske kirurgije u Hrvat-skoj"- U Komori je odræan teËaj reanimacije Hrvat-skog druπtva za reanimatologiju HLZ-a • 22. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo sudjelo-vao je u radu Nadzornog odbora Basler osi-guranja Zagreb- Drugi dopredsjednik Komore prim. BorËiÊnazoËio je 115. skupπtini NjemaËkog lijeËniË-kog zbora, koja je odræana u Nürnbergu,Republika NjemaËka• 23. svibnja - Predsjednik Komore prim.Minigo je kao Ëlan Upravnog vijeÊa Agencijeza kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu nazoËiosastanku UV-a Agencije• 24. svibnja- Na zahtjev Ministarstva zdravlja obavljenje izvanredni struËni nadzor u OpÊoj bolnici Vukovar- Predsjednik Komore prim. Minigo je kaoËlan Povjerenstva za priznavanje naziva pri-marius nazoËio sjednici Povjerenstva• 25. svibnja - Prim. Sekelj-KauzlariÊ je nazo-Ëila znanstvenom simpoziju „Hipotireoza" uorganizaciji Hrvatskog druπtva za πtitnjaËuHLZ-a

• 12. travnja 2012.- Prim. Minigo gostovao je u emisiji HRT-a InMedias Res na temu lijeËniËkih pogreπaka- »lanica Æupanijskog povjerenstva KomoreOsjeËko-baranjske æupanije dr. Sanja ScarpaBugariÊ nazoËila je izvanrednoj sjedniciSekcije domova zdravlja Udruge poslodavacau zdravstvu vezanoj za otvorena statusna, or-ganizacijska i financijska pitanja poslovanjadomova zdravlja, koja je odræana u Osijeku• 16. travnja - Prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ,prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dipl. iur.Nikolina BudiÊ i mr. sc. Tatjana BabiÊ sudjelo-vali su u radu Okruglog stola „Mirenje u spo-rovima naknade πtete" u organizaciji Centraza mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje• 17. travnja - Prof. dr. sc. Vesna. Jureπa su-djelovala u radu Okruglog stola „Zdravstvou Hrvatskoj" u organizaciji Razreda za medi-cinske znanosti HAZU-a • 18. travnja- Prim. Minigo i prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sastali su se s dipl. iur. Marijom Pe-derin u Ministarstvu zdravlje u vezi s odræava-njem Peer misije u lipnju 2012. - Prim. Minigo i prim. Sekelj-KauzlariÊ su-djelovali u radu 1. sjednice Nacionalnogpovjerenstva za specijalistiËko usavrπavanjedoktora medicine u Ministarstvu zdravlja• 19. - 20. travnja - Prim. dr. Egidio ΔepuliÊi doc. ©obat sudjelovali su na forumu EFMA/ WHO u Armeniji• 20. - 22. travnja - Prim. Minigo, prim. Sekelj-KauzlariÊ i dipl. iur. BudiÊ sudjelovali su kaosuorganizatori na forumu „Sustav kvalitete ibolesnikove sigurnosti u zdravstvenim usta-novama RH" koji je odræan u Rovinju• 24. travnja - Dipl. iur. Nikolina BudiÊ i dipl.iur. Radmila Rumek-»rne sastale su se spomoÊnicom ministra zdravlja za pravnapitanja dipl. iur. Ljubicom –ukanoviÊ a u vezis unaprjeenjem suradnje struËnih sluæbiMinistarstva i Komore, koja se tiËu javne ov-lasti provoenja struËnog nadzora, davanjastruËnih miπljenja i pokretanja disciplinskogpostupka• 27. travnja- Prim. Minigo je u Komori odræao sastanaks predstavnicima tvrtke Rathman d.o.o. u vezis preuzimanjem podataka iz baze Komore unovi sustav- U Komori je odræan sastanak s predstav-nicima Centara za mirenje Hrvatske obrtniËkekomore i Hrvatske odvjetniËke komore Brani-mirom Tuπkanom i Suzanom Kolesar te sucemIvicom VeseliÊem, radi preuzimanja iskustavau vezi s osnivanjem Centra za mirenje Hrvat-ske lijeËniËke komore• 28. travnja - Dr. Ivo JuriÊ je u ime KomorenazoËio tradicionalnom plesu lijeËnika u orga-nizaciji Splitske podruænice HLZ-a

• 28. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo se uKomori sastao sa zamjenikom ravnatelja OB-a „Dr. Ivo PediπiÊ" dr. Miroslavom Anadolcemi predsjednikom Æupanijskog povjerenstvaSisaËko-moslavaËke æupanije dr. DavoromJelaskom u vezi s problemima u radu Sluæbeza citologiju• 29. svibnja- Prim. Minigo i dr. MusliÊ sudjelovali su nasastanku u vezi s centrima opÊe/dentalne medicine domova zdravljau HZZO-u- Prim. Sekelj-KauzlariÊ sudjelovala je u raduokruglog stola s temom EU direktiva - regula-cija profesije specijalista laboratorijske me-dicine• 1. lipnja- Prim. Minigo, prim. MahovliÊ, prim. Sekelj-KauzlariÊ i dipl. iur. BudiÊ aktivno su sudjelo-vali u radu 6. Skupa hrvatskih specijalizanatai mladih lijeËnika u organizaciji udruge „Medi-teraneo" u Biogradu na moru- Prim. BorËiÊ je nazoËio obiljeæavanju 64.obljetnice Klinike za traumatologiju Zagreb• 4. lipnja - Dr. MusliÊ je sudjelovao na Okru-glom stolu "Analiza zdravstvenog sustava -Primarna zdravstvena zaπtita i javno-privatnopartnerstvo u zdravstvu" u organizaciji maga-zina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb• 12. lipnja - Dr. MusliÊ i dr. Silva Potrebicasudjelovali su kao predstavnici Komore u radukonferencije u okviru izrade Nacionalnestrategije razvoja zdravstva• 15. lipnja- Odræana je 8. sjednica Izvrπnog odboraKomore- Odræana je sjednica Glavnog odbora HLZ-a

U Ëitavom razdoblju stalno su seodvijali redoviti poslovi struËnih sluæbi i æupa-nijskih povjerenstava u odnosu na provoenjepostupka relicenciranja, organizacije provo-enja ispita, licenciranja lijeËnika iz inozem-stva, pripremu sjednica Izvrπnog odbora Ko-more i stalnih povjerenstava IO-a Komore, teaktivnosti usmjerene na davanje odgovora nauËestala pitanja Ëlanstva.

IzvjeπÊe o radu VijeÊaU nastavku donosimo pisano iz-

vjeπÊe o radu VijeÊa Komore predsjednika Vi-jeÊa mr. sc. Marijana Cesarika, u razdobljuod 18. lipnja 2011. do 16. lipnja 2012.

U razdoblju izmeu dviju sjednicaSkupπtine Komore, VijeÊe Komore odræalo jetri sjednice, konstituirajuÊu i dvije redovite tetemeljem svojih statutarnih ovlasti u okvirudnevnog reda svake odræane sjednice ras-pravljalo o temama koje su proizaπle iz pos-

iz komore

15

U Povjerenstvo za dodjelu novËanepomoÊi Ëlanovima HLK-a, temeljem odluke skonstituirajuÊe sjednice VijeÊa imenovani suprim. dr. Draæen BorËiÊ, dr. Rok »ivljak, a treÊije Ëlan Povjerenstva sukladno odredbamaPravilnika o dodjeli novËane pomoÊi Ëlano-vima HLK-a rizniËar prim. dr. Vjekoslav Maho-vliÊ.

Na drugoj redovitoj sjednici VijeÊaHLK-a odræanoj 8. studenog 2011. nakonprovedene rasprave usvojen je prijedlog zapokretanje postupka izmjene Statuta HLK-ate je nakon istaknutog prijedloga za sastavRadne skupine za pokretanje postupkaizmjene Statuta HLK-a jednoglasno donesenzakljuËak da se u spomenutu radnu skupinuizabiru:- dr. Marijan Cesarik- dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ- dr. Ninoslav Leko- Nikolina BudiÊ, dipl. iur.- dr. Senad MusliÊ- dr. Vladimir MozetiË

Nakon provedene rasprave o pri-mjeni Direktive o radnom vremenu u PZZ-u,VijeÊe je zakljuËilo da se uputi preporukaproËelnicima æupanijskih ureda za zdravstvou RH da izvrπe aneksiranje ugovora o koncesijiza PZZ u dijelu koji se odnosi na primjenuDirektive o radnom vremenu.

Na istoj sjednici VijeÊa javnim gla-sovanjem imenovana su i dva nova zamjenikaËlana »asnog i Visokog Ëasnog suda HLK i to:

- prof.dr.sc. Sanja Balen - imenova-na je za zamjenicu Ëlana »asnog suda Komorena vrijeme od 4 godine u mandatnom raz-doblju od 2011. do 2015. godine

- prof.dr.sc. Æarko MavriÊ imeno-van je za zamjenika Ëlana Visokog Ëasnog sudaKomore na vrijeme od 4 godine u manda-tnom razdoblju od 2011. do 2015. godine.

Nakon provedene rasprave jedno-glasno je donesen zakljuËak kojim se usvajaprijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o javnimknjigama HLK-a. Navedene promjene u Pravil-niku bilo je potrebno uËiniti radi uskla-ivanjaakata Komore s izmjenama Zakona o pravuna pristup informacijama temeljem kojeg jeHLK obvezna pristup informacijama ustrojitikao upravni postupak te u sluËaju odbijanjazahtjeva podnositelja donijeti negativnorjeπenje i uputiti podnositelja da kao pravnilijek moæe koristiti æalbu Agenciji za zaπtituosobnih podataka.

VijeÊe je prihvatilo i podræalo infor-maciju o organiziranju XIX sastanka ZEVA uZagrebu u rujnu 2012. kojem Êe Komora bitidomaÊin. Takoer, dalo je podrπku organizi-ranju simpozija u Opatiji, u oæujku 2012. natemu: „Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanjulijeËniËke djelatnosti".

tavljenih vijeÊniËkih pitanja, prihvatilo infor-maciju o izvrπenju zakljuËaka s prethodnesjednice VijeÊa, razmatralo i usvojilo izvjeπÊepredsjednika Komore o aktivnostima izmeudviju sjednica VijeÊa te raspravljalo i donosilozakljuËke.

Na konstituirajuÊoj sjednici VijeÊaza predsjednika VijeÊa Hrvatske lijeËniËkekomore izabran je mr. sc.Marijan Cesarik, aza dopredsjednika VijeÊa dr. Ivan Horvatek. Na temelju odluke o provoenju postupkaizbora javnim glasovanjem na konstituirajuÊojsjednici VijeÊe je za Ëlanove vijeÊa »asnogsuda Komore izabralo sljedeÊe:- prof. dr. sc. Miroslav Bekavac-Beπlin, spec.opÊe kirurgije, Zagreb- prof. dr. sc. SreÊko Ciglar, spec. ginekologijei opstetricije, Zagreb- prof. dr. sc. Ino HusedæinoviÊ, spec. ane-stez.reanimat. i int. lijeË., Zagreb- prof. dr. sc. ©ime Mihatov, spec. internemedicine, Zagreb- prim. dr. Josip GjuroviÊ, spec. interne me-dicine, Zagreb

Za zamjenike Ëlanova vijeÊa »as-nog suda Komore izabrani su:- prof. dr. sc. Dragica KozariÊ-KovaËiÊ, spec.psihijatrije, Zagreb- prof. dr. sc. Robert KolundæiÊ, spec. orto-pedije, Zagreb- prof. dr. sc. Radoslav Herman, spec. gin-ekologije, Zagreb- prof.dr. sc. Ljubomir Hotujac, spec. psi-hijatrije, Zagreb- prim. dr. sc. Rudolf MilanoviÊ, spec. pla-stiËne i rekonstruktivne kirurgije, Zagreb

Za Ëlanove vijeÊa Visokog Ëasnogsuda Komore izabrani su:- prof. dr. sc. Marija Definis-GojanoviÊ, spec.sudske medicine, Split- prof. dr. sc. Josip UnuπiÊ, spec. opÊe ki-rurgije, Zagreb- akademkinja Vida Demarin, spec. neuropsi-hijatrije, Zagreb- prof. dr. sc. Josip TurËiÊ, spec. opÊekirurgije, Zagreb- prim. mr. sc. Dubravko Furlan, spec. djeËjekirurgije, Split

Za zamjenike Ëlanova vijeÊa Viso-kog Ëasnog suda Komore izabrani su:- doc. dr. sc.Marko JukiÊ, spec. anestezio-logije, reanimat. i intenz. lijeË., Split- doc. dr. sc. Æivko GnjidiÊ, spec. neurokirur-gije, Zagreb- prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, spec. neurolo-gije, Zagreb- prof. dr. sc. Gojko Buljat, spec. neuroki-rurgije i spec. opÊe kirurgije, Zagreb- prof. dr. sc. Ante BiliÊ, spec. interne medi-cine, Zagreb

Na treÊoj redovitoj sjednici VijeÊajavnim glasovanjem imenovan je i novi zamje-nika Ëlana Visokog Ëasnog suda HLK-a i to:

- prof.dr.sc. Oleg PetroviÊ imeno-van je za zamjenika Ëlana Visokog Ëasnog sudaKomore na vrijeme od 4 godine u mandatnomrazdoblju od 2011. do 2015. godine.

Usvojen je i Pravilnik o izmjenamai dopunama Pravilnika o provoenju izobrazbekandidata za stalne sudske vjeπtake. BuduÊida se Komori stalno javljaju lijeËnici koji bi usvojstvu mentora æeljeli sudjelovati u praktiË-nom dijelu izobrazbe kandidata za stalnesudske vjeπtake, popis mentora se stalno na-dopunjuje. Radi legitimnosti popisa mentorabilo je potrebno dopuniti odredbe ovogPravilnika te unijeti odredbu da Izvrπni odborKomore jednom godiπnje potvruje stanjepopisa mentora, a lista uvrπtenih lijeËnika utaj popis objavit Êe se na mreænoj stranici Ko-more u rubrici koja se odnosi na izobrazbukandidata za stalne sudske vjeπtake.

VijeÊe je takoer, prihvatilo infor-maciju o zakljuËku Izvrπnog odbora Komoreda Êe se Skupπtini Komore predloæiti provoe-nje postupka autentiËnog tumaËenja odredbeËlanka 9. stavak 2. toËka 4. Poslovnika o raduSkupπtine, a sukladno traæenju delegata dr.Galibedina GalijaπeviÊa.

Usvojeni su i zakljuËci V. SimpozijaKomore „Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanjuzdravstvene djelatnosti: osiguranje, vjeπta-Ëenje, medijacija" koji je odræan u Opatiji od23. do 25. oæujka 2012. Sukladno usvojenimzakljuËcima Komora Êe pokrenuti aktivnostiza osnivanje Centra za mirenje pri HrvatskojlijeËniËkoj komori.

Na sjednicama VijeÊa raspravljanasu i aktualna pitanja koja su postavljali ËlanoviVijeÊa u okviru toËke „VijeÊniËka pitanja" pasu se tako na raspravi naπle:

- problematika proizaπla iz sluËajazamjene bolesnika u DubrovaËkoj bolnici,obveza lijeËnika u zakupu poslovnog prostorana plaÊanje PDV-a na zakupninu,

- rad lijeËnika specijalista izvan pu-nog radnog vremena,

- primjena odredaba Kolektivnogugovora vezanih na direktivu o 48-satnomradnom vremenu,

- regulativa za odreivanje godiπ-njih odmora i odsutnosti lijeËnika PZZ-apriznavanje specijalizacije iz hitne medicine,

- opremljenost ordinacija u PZZ-u,bodovanje pri relicenciranju,

- trijaæa bolesnika u æupanijskimbolnicama,

- ustrojavanje „koπarice zdravstve-nih usluga",

- problematika organiziranja zdrav-stvene zaπtite u Meimurskoj æupaniji nakon

iz komore

16

delegate Skupπtine da su odræane dvijesjednice na kojima se raspravljalo o izvjeπÊuo financijskom poslovanju.

ZakljuËili smo da je Komora u pro-tekloj godini poslovala u skladu sa Zakonom.

Takoer, zakljuËili smo da i daljetreba posebnu pozornost posvetiti racio-nalnosti u troπkovima oko sluæbenih putovanjai organiziranja sjednica, istaknuo je Houra.

Rasprava po izvjeπÊima- traæi se strategija, zajedniπtvoali i poznavanje materije

Delegati Skupπtine æivo su rasprav-ljali o podnesenim izvjeπÊima i ostalim stva-rima koje muËe lijeËniËki staleæ. U nastavkunavodimo neke od komentara, prijedloga ikritika.

Doc. dr. Hrvoje Tiljak, delegat Gra-da Zagreba, istaknuo je da Komora mora viπeporaditi na tome da se popravi percepcijajavnosti o korumpiranosti lijeËnika. Takoer,ne slaæe se s time da se osobama koje nisuproπle izbore i nisu delegati u Skupπtini dodje-ljuju povjerenstva i smatra da tijela Komoremoraju voditi oni koje su Ëlanovi izabrali te dau njima moraju sjediti delegati. Takoer, Tiljaksmatra da bi osobe koje na izborima Komorenisu pobijedile, a dobile su velik broj glasova,trebale biti ukljuËene u rad Komore.

Dr. Galibedin GalijaπeviÊ, delegatGrada Zagreba, podræao je stavove doc. Tiljka.Percepcija je funkcioniranja Komore, smatraGalijaπeviÊ, da reprezentativnost delegata kaobaze Ëlanstva kroz tijela Komore nije dobraiako postoji statutarna sloboda da predsjednicitijela Komore mogu u tijela birati Ëlanove izkorpusa ljudi koji nisu izabrani kao delegatiskupπtine. GalijaπeviÊ je pozvao delegateSkupπtine da se sukladno Poslovniku o raduSkupπtine, prema kojem imaju pravo ad hocosnivati povjerenstva i odbore koji se mogui izvan zasjedanja Skupπtine baviti odreenomproblematikom, aktivnije ukljuËe i svojimsugestijama i angaæmanom pomognu ieventualno usmjere rad tijela Komore iprateÊih sluæbi.

Dr. Ante IvanËiÊ, delegat Istarskeæupanije, smatra da Komora treba definiratikljuËne elemente upravljanja, odnosno vizijui misiju, ciljeve i strategiju. Bez definiranihciljeva i strategije ne moæe se znati πto je ostva-reno. Kao primjer IvanËiÊ je naveo da biKomora trebala zauzeti stav o tome treba lidavati suglasnost na akte HZZO-a i MZ-a, ane miπljenja kao do sada.

Savjetnik predsjednika Komore zaodnose s HZZO-om prim. dr. Josip JeliÊ upo-zorio je na dio izvjeπÊa predsjednika Komore

primjene novog organizacijskog oblika hitnemedicine, kao i organizacija transporta vitalnougroæenih bolesnika i naputci ministra.

IzvjeπÊe o radusudova Komore

Pred »asnim sudom Komore sve-ukupno je u tijeku 17 disciplinskih postupaka.U Ëetiri predmeta donesena je odluka o za-stoju postupka jer je protiv prijavljenih lijeË-nika ujedno u tijeku kazneni postupak. Pos-tupci Êe se nastaviti po okonËanju kaznenihpostupaka.

U razdoblju od lipnja 2011. do li-pnja 2012., »asni sud odræao je 22 roËiπta teje donio 21 odluku i to:- 1 odluku kojom se izriËe disciplinska mjerajavnog ukora,- 2 odluke kojima se izriËe disciplinska mjera ukor,- 11 odluka kojima se postupak obustavlja jerje zahtjev za pokretanje disciplinskog postu-pka podnesen nakon proteka zastarnog rokaza pokretanje postupka,- 1 odluku kojom se izriËe disciplinska mjeraopomena,- 1 odluku kojom se izriËe novËana kazna uiznosu od 3.000,00 kn,- 1 odluku kojom se izriËe disciplinska mjeraprivremenog oduzimanja odobrenja za samo-stalan rad (licence) u trajanju od πest mjesecis rokom kuπnje od godine dana,- 1 odluku kojom se izriËe disciplinska mjeraprivremenog oduzimanja odobrenja za samo-stalan rad (licence) u trajanju od mjesec danas rokom kuπnje od πest mjeseci,- 3 odluke kojima se prijavljene lijeËnike oslo-baa odgovornosti, stoji u izvjeπÊu pred-sjednika »asnog suda Komore dipl. iur.Stanka Hautza.

Visoki Ëasni sud Komore je u istomrazdoblju odræao Ëetiri sjednice na kojima jeodluËivao o æalbama podnesenim protivodluka »asnog suda Komore te o jednoj za-molbi za povrat u prijaπnje stanje. Slijedomtoga, Visoki je Ëasni sud donio:- 3 odluke kojima se æalba odbija kao neo-snovana i potvruje odluka »asnog suda Ko-more,- 1 odluku kojom se dopuπta povrat u prijaπnjestanje,- 1 odluku kojom se æalba usvaja i predmetvraÊa na ponovni postupak »asnom sudu Ko-more, stoji u izvjeπÊu predsjednika VisokogËasnog suda dipl. iur. Milana PetranoviÊa.

IzvjeπÊe Nadzornog odbora

Predsjednik Nadzornog odboramr. sc. Zlatko Houra usmeno je izvijestio

vezan uz medijski linË lijeËnika. Ne moæe nitkotragiËno zavrπiti a da se ne objesi lijeËnika,izjavio je. Kao primjer je naveo kako je 16 no-vina, od toga jedne Ëak πest puta, objavilosliku djeteta koje je tragiËno izgubilo æivotguπenjem - uporno traæeÊi glavu lijeËnika.Kada se veÊ ne moæemo ili moæemo vrlo maloobraniti se od morbidnih optuæbi, onda svakiod nas, zakljuËio je JeliÊ, mora izvaninstitucio-nalno djelovati da zaπtiti dostojanstvo lijeË-nika, a ako trebamo jedni druge kritizirationda to Ëinimo na ovakvim skupovima korek-tno i s argumentima.

Predsjednica Æupanijskog povjeren-stva Komore VirovitiËko-podravske æupanijedr. Æeljka PeriÊ smatra da se lijeËnici trebajuprestati dijeliti na primarne, sekundarne, dom-ske, tercijarne itd., jer su svi u istim proble-mima. Mediji nas razapinju bez obzira gdjepripadamo, istaknula je te dodala da se jedinozajedniπtvom moæe neπto postiÊi. Æupanijskopovjerenstvo VirovitiËko-podravske æupanijeodræalo je sastanak na kojem je raspravljalo otome πto im Komora znaËi i πto od nje oËe-kuju. Pokazalo se da imamo hrvatski sindrom,odnosno vrlo smo servilni, ali ne u smislu dasmo sluge veÊ bismo voljeli da nam je sve ser-virano, ustvrdila je PeriÊ. »lanovi Komore oËe-kuju da im Komora sluæi, kao πto to rade i naπipacijenti koji niπta ne bi poduzeli za svojezdravlje veÊ oËekuju da sve mi napravimo,zakljuËila je PeriÊ.

Prim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ, dele-gat Grada Zagreba, je upozorio da praktiËkiniti jedna komora u Europi nema moguÊnostdavanja suglasnosti na akte. Onoga trenutkakada su komore u nekim istoËno-europskimzemljama zatraæile to pravo, dogodio se obrati ostale su bez ovlasti koje su do tada imale.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo istaknuo je da razumije zaπto po-stoji nezadovoljstvo, ali ono proizlazi iz togaπto neki ne znaju koja je uloga i ovlasti Ko-more. Komora ima viziju i ona se nalazi u nje-nim aktima. Da je nema ne bi se odræala. Pred-sjednike povjerenstava Skupπtina je legitimnoizabrala, a prema aktima oni imaju pravo samiizabrati Ëlanove svojih povjerenstava. StatutKomore propisuje da 50 posto Ëlanova povje-renstva mora biti iz redova delegata Skup-πtine, ako je to moguÊe s obzirom na njen sa-stav. Sami smo najviπe krivi za medije jer semeusobno blatimo, istaknuo je Minigo i za-kljuËio da je najvaænija suradnja lijeËnika, teda se oni meusobno ne optuæuju i da πtiteugled staleæa.

Predsjednik VijeÊa Komore mr. sc.Marijan Cesarik je naglasio da Komora nijeudruga veÊ ustanova s javnim ovlastima,izuzetno strogo definirana zakonima, koji suokvir izvan kojeg ona ne moæe izaÊi. To je ono

iz komore

17

detaljni dokument strategije rada Komore unarednom petogodiπnjem ili desetogo-diπnjem razdoblju iz kojeg Êe se izvlaËiti tak-tiËki planovi. Komori, istaknuo je Malnar,treba aktivniji pristup u svemu πto se tiËe lijeË-niπtva. Takoer, zakljuËio je Malnar, do iduÊihbi izbora, a kroz promjene Statuta, trebaloizraditi novi izgled i naËin reprezentativnostipo strukama u Skupπtini te je pozvao Sku-pπtinu na suradnju u izmjenama Statuta Ko-more.

Zamjenik predsjednika Skupπtinedr. Ninoslav Leko predloæio je da Skupπtinapodræi izmjene Statuta Komore zbog ulaskau Europsku uniju i zbog promjene recipro-citeta i ugradnje sigurnosnih mehanizama uStatut Komore, sukladno statutima komorai legislativi EU-a. Izvrπni odbor je veÊ osnovaoPovjerenstvo za izmjenu Statuta, naglasio je

πto stalno zaboravljamo, naglasio je i upozorioda u svijetu ne postoje komore koje imajupravo davanje veta vladi. Pozvao je delegateSkupπtine da prije nego se upuste u diskusijuprouËe zakone i akte Komore.

Dr. Marija KlariÊ, Ëlanica Povjeren-stva za primarnu zdravstvu zaπtitu i delegatSkupπtine iz Splitsko-dalmatinske æupanije,smatra da se i zakoni i pravilnici mogu mije-njati kako bi bili na Ëast lijeËnika i pacijenatate da je Komori potrebna strategija i da Ko-mora mora biti ona koja Êe traæiti promjene.

Prvi dopredsjednik Komore dr. Ma-rio Malnar smatra da Komora treba poduzetiaktivnosti da se promjeni percepcija korupcijeu javnosti o lijeËniπtvu i zdravstvenom sustavute loπa percepcija lijeËnika u javnosti. Takoer,smatra da Komora ima elemente strategije,no da bi do iduÊe Skupπtine trebala izraditi

Leko te zamolio Skupπtinu da podræi izmjeneStatuta.

Prihodi i rashodi Komore

RizniËar Komore prim. dr. Vjeko-slav MahovliÊ izvijestio je Skupπtinu o financij-skom poslovanju Komore u protekloj godinii prezentirao je financijski plan za tekuÊugodinu.

Ukupan prihod Komore u 2011.iznosio je 16.529.315,50 kuna, a ukupanrashod 16.326.216,05 kuna.

Procjenjuje se da Êe prihodi irashodi za poslovanje u 2012. iznositi20.484.350,00 kuna.

•••••

Na pripremnom sastanku za sjed-nicu Upravnog vijeÊa HZZO-a bilo je govorao medicini rada, izjavio je Minigo. HZZO jepredloæio sniæenje cijena za preventivnepreglede u medicini rada uz obrazloæenje daostvaruju puno veÊe prihode od ordinacijaobiteljske medicine. No, lijeËnici medicinerada imaju puno viπe troπkova no lijeËnici obi-teljske medicine pa se Komora suprotstavilatom prijedlogu. Predsjednik VijeÊa Komore i

predsjednik UV-a HZZO-a mr. sc. MarijanCesarik nadovezao se i rekao da je smanjiva-nje cijena odgoeno jer treba napraviti toËnijuanalizu stanja. No, Ëinjenica je da je prevelikraspon zarada meu timovima obiteljske me-dicine i medicine rada i da se kreÊe od 10.000do 100.000 kuna.

Predsjednica Povjerenstva za javno-zdravstvenu djelatnost prof. dr. sc. VesnaJureπa upozorila je da je to ozbiljna tema pr-venstveno stoga jer je prisutan problem pozi-cioniranja medicine rada u sustavu zdravstva.Medicina rada je javnozdravstvena djelatnosti kao takva bi trebala biti pozicionirana, us-tvrdila je Jureπa.

Odluke IO-a o zakljuËcimaPovjerenstva za PZZ

Predsjednik Povjerenstva za PZZ dr.Senad MusliÊ prezentirao je Ëlanovima IO-aIzvod iz zapisnika s 5. sjednice Povjerenstva,odræane 2. lipnja. Izvod prenosimo u cijelosti.

»lanovi Povjerenstva prihvaÊajugodiπnje izvijeπÊe o radu, uz prijedloge da radPovjerenstva bude bolje, bræe i kvalitetnijeprezentiran Izvrπnom odboru i kolegama. Ta-koer se oËekuje bræa i kvalitetnija reakcija Ko-more u zaπtiti interesa lijeËnika PZZ-a zato πtodo sada kolegama nije bila razvidna brzina re-akcije, a ponekad i izostanak reakcije Komore.

Uputiti dopis Agenciji za kvalitetui akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi supitom o tome do kuda se doπlo s izradomdokumenata vezanih za PZZ.

S obzirom na postupak DZ-a Mei-murske æupanije vezan uz „preraspodjelu"(odradu) radnog vremena ordinacija PZZ-asubotom poslije podne, Povjerenstvo je za-kljuËilo da to nije prihvatljivo, tj. da se rad

• Na sastanku u Hrvatskom zavoduza zdravstveno osiguranje (HZZO) bilo je go-vora o centrima obiteljske medicine (COM)koji nisu zaæivjeli, izvijestili su Izvrπni odborpredsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigoi predsjednik Povjerenstva za primarnu zdrav-stvenu zaπtitu dr. Senad MusliÊ na sjednici15. lipnja. Razmiπlja se o tome, istiËe MusliÊ,da se odustane od COM-a, pogotovo u svjetlupriprema novih ugovora za 2013.

S osme sjedniceIzvrπnog odbora

Razmiπlja se oukidanju COM-a

Borka Cafuk

Predsjednik Povjerenstva za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Nenad IliÊ, zamjenik predsjednicePovjerenstva za bolniËku djelatnost prim. dr. Danijel Mrazovac i predsjednik Povjerenstva za meunarodnu

suradnju prim. doc. dr. Hrvoje ©obat

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

iz komore

18

Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. Predlaæemo da Izvrπni odbor podræi tajstav Povjerenstva.

Zbog sve veÊeg broja zahtjeva zaizdavanje Potvrda o zdravstvenoj sposobnostis kojima su suoËeni lijeËnici u PZZ-u, Povjeren-stvo traæi da Komora podræi pravno tumaËenjeo moguÊnosti naplate potvrda koje se izdajuizvan radnog vremena ordinacija.

Temeljem zakljuËaka na sastanku uHZZO-u, Povjerenstvo predlaæe da se uputidopis ravnatelju HZZO-a u kojem se traæi bri-sanje obaveze rada u COM-u kroz sve ugovor-ne akte HZZO-a.

Predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo osvrnuo se na zakljuËak podtoËkom 1 i ustvrdio da se Komora u svojimaktivnostima intenzivno bavi problematikomPZZ-a te je zatraæio od IO-a da ne prihvatinavedeno traæenje, πto je IO i uËinio. ToËkubroj 2 IO je podræao i Komora Êe uputiti dopisAgenciji. IO je podræao zakljuËak Povjerenstvaiz toËke broj 3.

Komora Êe se oËitovati o e-NaruËi-vanju (iz toËke broj 5 izvoda) kada se upoznas detaljima kako je ono zamiπljeno. IO sesloæio sa zakljuËkom Povjerenstva pod toËkom6 da prikupljanje telefonskih kontakata i adre-sa elektronske poπte za HZZO ne moæe bitiobveza lijeËnika PZZ-a, te da te podatke mogudati samo oni pacijenti koji to æele.

subotom poslije podne treba, temeljem ugo-vora s DZ-om ili Æupanijom, dodatno platitiu vidu „posebnog deæurstva". Predlaæemo daIzvrπni odbor Komore podræi stav Povjeren-stva. S obzirom na informacije da se razmiπljao ukidanju „pripravnosti" obiteljskih lijeËnika,Povjerenstvo za PZZ podræava taj prijedlog ipredlaæe zamjenu „pripravnosti" s Timom 1ili Timom 2. Predlaæemo uputiti dopis Hrvat-skom zavodu za hitnu medicinu vezan uzdefiniranje mreæe i zamjene „pripravnosti" uobiteljskoj medicini.

Vezano uz najavljeno e-naruËivanjekoje bi trebali provoditi lijeËnici PZZ-a, a s ob-zirom na moguÊe dodatno administrativnooptereÊenje u svakodnevnom radu, Povje-renstvo predlaæe uputiti dopis Ministarstvuzdravlja s upitom o zamiπljenom naËinu rada,kako bi se Komora mogla o tome oËitovati.

Povjerenstvo smatra neprihvat-ljivim zahtjev koji su lijeËnici PZZ-a dobili odHZZO-a vezan uz prikupljanje telefonskihkontakata i e-mail adresa u ordinacijama PZZ-a jer je to joπ jedno dodatno administrativnooptereÊenje u radu, a s druge strane radi seo prikupljanju privatnih podataka koje paci-jenti nisu duæni davati. Smatramo da to nemoæe biti obaveza lijeËnika PZZ-a. Predla-æemo da Izvrπni odbor podræi taj stav Pov-jerenstva.

Vezano uz odluku HZZO-a kojomse timovima s prekobrojnim brojem pacije-nata umanjuje mjeseËni iznos tzv. glavarine,Povjerenstvo predlaæe da Komora poπalje HZ-ZO-u zahtjev da je preraspodjela pacijenataobaveza HZZO-a, a ne lijeËnika PZZ-a. Tako-er, u sluËajevima kada u mreæi nema tzv. ne-popunjenih timova, HZZO ne smije oduzimatipostojeÊa sredstva, te predlaæemo da HZZOizmijeni svoje odluke u tom smislu. Radi mo-guÊeg nedostatka lijeËnika u PZZ-u u predsto-jeÊem razdoblju, Povjerenstvo predlaæeuvoenje obaveze rada u PZZ-u za mladekolege koji su doπli s fakulteta, osim za nekeizrazito deficitarne bolniËke struke. Predla-æemo da se taj prijedlog uputi Ministarstvuzdravlja kako bi se ugradio u prijedlog

Vezano uz toËku broj 7 Komora jeveÊ na to reagirala, no ponovit Êe dopis HZZO-u. ZakljuËak pod toËkom 8 Komora Êeuputiti Povjerenstvu za specijalizacije.

IO se sloæio s toËkom 9 i preporuËioPovjerenstvu da napiπe zahtjev o ostvarenjumoguÊnosti naplate potvrda koje se izdajuizvan radnog vremena ordinacija. PrihvaÊenaje i toËka 10 te Êe se uputiti dopis ravnateljuHZZO-a kojim Êe se zatraæiti brisanje obvezerade u COM-u u svim ugovornim aktima HZZO-a.

Aktualnosti iz rada stalnihpovjerenstava IO-a

Predsjednica Povjerenstva za medi-cinsku etiku i deontologiju prof. dr. sc. Mirja-na Sabljar-MatovinoviÊ izvijestila je IO da jezajedno sa svojim zamjenikom mr. IvanomÆokaljem sudjelovala u radu proljetnog Bio-etiËkog simpozija HLZ-a. Tema Simpozija biloje mirenje, a posjeÊenost, na æalost, vrlo mala.Prisutni su traæili da objasne πto Komora radikako bi zaπtitila lijeËnike.

Proveden je redoviti struËni nadzorKlinike za onkologiju KBC-a Zagreb i izvan-redni struËni nadzor u OB-u Vukovar, izvijestioje IO predsjednik Povjerenstva za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. NenadIliÊ.

Predsjednica Povjerenstva za medi-cinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. sc. TatjanaJeren izvijestila je IO da Povjerenstvo ima velikbroj predmeta koje rjeπava, da sve viπe rastebroj predmeta iz alternativne medicine i daprilikom odobravanja skupova Povjerenstvomora biti vrlo oprezno. Takoer, Povjerenstvointenzivno raspravlja o moguÊnostimapripisivanja bodova i izradit Êe prijedlog kakoto ostvariti.

Zamjenik predsjednice Povjeren-stva za bolniËku djelatnost prim. dr. DanijelMrazovac izvijestio je IO da je Povjerenstvointenzivno radilo na mirenju primarne i

Predsjednik VijeÊa Komore mr. sc. Marijan Cesarik i predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

Drugi dopredsjednik Komore prim. dr. Draæen BorËiÊ, predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnostprof. dr. sc. Vesna Jureπa i predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. sc. Tatjana Jeren

iz komore

19

Usvojen je Malnarov prijedlog da se na listuuvrste: dr. Sanja Scarpa iz Osijeka, dr. InesZeliÊ BariËeviÊ iz Slavonskog Broda, dr. Æelj-ko Bakar iz Bjelovara, dr. Diana Kralj iz Kar-lovca, dr. Morena ButkoviÊ iz Pule, dr. InesDiminiÊ Lisica iz Rijeke te dr. Marija KlariÊi dr. Davorka Vrdoljak iz Splita.

Pregled ostalihaktivnosti Komore

U nastavku donosimo popis ostalihaktivnosti Komore koje su se odvijale u raz-doblju izmeu 7. i 8. sjednice IO-a, odnosnoizmeu 14. svibnja i 15. lipnja.• 14. svibnja- Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigosastao se s predstavnicima Hrvatskog druπtvaza djeËju i adolescentnu psihijatriju i psiho-terapiju HLZ-a- Prvi dopredsjednik dr. Mario Malnar sudje-lovao je na sastanku u Ministarstvu zdravljau vezi s projektom informatizacije primarnezdravstvene zaπtite• 15. svibnjaPredstavnici Komore dr. Senad MusliÊ, dr.Danijel Mrazovac, dipl. iur. Nikolina BudiÊ,dipl. iur. Maja LackoviÊ i dipl. iur. Mijo Karaulasastali su se s lijeËnicima Meimurske æupanijeu vezi s reformom sustava hitne pomoÊi uMeimurskoj æupaniji• 17. svibnjaDrugi dopredsjednik Komore prim. dr. Dra-æen BorËiÊ nazoËio je sveËanom otvorenju 2.Meunarodnog sajma dentalne medicine -Dentex 2012.• 18. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo je kaoËlan Povjerenstva za priznavanje naziva pri-marius nazoËio sjednici Povjerenstva- Prim. Minigo je sudjelovao u radu simpozija„20 godina laparoskopske kirurgije u Hr-vatskoj"- U Komori je odræan teËaj reanimacijeHrvatskog druπtva za reanimatologiju HLZ-a• 22. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo sudje-lovao je u radu Nadzornog odbora Baslerosiguranja Zagreb

sekundarne zdravstvene zaπtite u Meimur-skoj æupaniji.

Pojavila se ideja o ukidanju staæa,upozorila je IO predsjednica Povjerenstva zajavnozdravstvenu djelatnost prof. dr. VesnaJureπa te je zatraæila da Komora urgira protivtoga. Izvijestila je i da je Povjerenstvo dobiloStrategiju javnog zdravstva na oËitovanje, noda je opet zatraæeno izjaπnjenje za samo se-dam dana. Stoga je zatraæila da Komora po-πalje dopis MZ-u da ubuduÊe odmah poπaljusvoj prijedlog na miπljenje tijelima KomoreËim ga naprave.

Predsjednik Povjerenstva za meu-narodnu suradnju prim. doc. dr. Hrvoje©obat izvijestio je IO da su se valovi migracijau Europi okrenuli i da se lijeËnici vraÊaju u do-movinu jer su se uvjeti rada pogorπali i u emi-graciji nisu dobili πto su oËekivali. Sve viπe sena meunarodnim sastancima govori o tzv.task shiftingu jednostavnijih zahvata i oËitanjana medicinske sestre ali i pojaËava se bojazanda gospodarska kriza ne postane i zdrav-stvena. ©obat je takoer upozorio na to danakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju Ko-mora neÊe moÊi imati svoj cjenik zdravstvenihusluga jer Direktiva ne dopuπta limitiranjetræiπne utakmice. Kao kuriozitet ©obat je na-veo primjer spajanje bolnica u ©vedskoj, odkojih neke imaju sada i po 19.000 zapo-slenika, πto je izazvalo kaos - kako vertikalantako i horizontalan. ©obat je predloæio IO-uda Povjerenstvo ugosti sastanak UEMO-a(Europsko udruæenje obiteljskih lijeËnika)2014., πto je IO prihvatio.

Nadopunjena lista ËlanovaKomisije za provoenjeredovitog struËnog nadzora

IO je odbio prijedlog prvog do-predsjednika Komore dr. Marija Malnara dase s liste Ëlanova Komisije za provoenje redo-vitog struËnog nadzora za 2012. godinu briπuneki Ëlanovi, lijeËnici obiteljske medicine koji,navodno, nisu zadovoljili oËekivanjima strukedosadaπnjim radom.

- Drugi dopredsjednik Komore prim. dr. Dra-æen BorËiÊ nazoËio je 115. skupπtini NjemaË-kog lijeËniËkog zbora, koja je odræana u Nürn-bergu, Republika NjemaËka• 23. svibnjaPredsjednik Komore prim. Minigo je kao ËlanUpravnog vijeÊa Agencije za kvalitetu i akredi-taciju u zdravstvu nazoËio sastanku UV-a teAgencije • 24. svibnja- Na zahtjev Ministarstva zdravlja obavljen jeizvanredni struËni nadzor u OpÊoj bolniciVukovar- Predsjednik Komore prim. Minigo je kaoËlan Povjerenstva za priznavanje naziva pri-marius nazoËio sjednici Povjerenstva• 25. svibnja - Prim. dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ je nazoËila znanstvenom simpoziju „Hi-potireoza" u organizaciji Hrvatskog druπtva zaπtitnjaËu HLZ-a• 28. svibnja- Predsjednik Komore prim. Minigo se u Ko-mori sastao sa zamjenikom ravnatelja OB-a„Dr. Ivo PediπiÊ" dr. Miroslavom Anadolcemi predsjednikom Æupanijskog povjerenstvaSisaËko-moslavaËke æupanije dr. DavoromJelaskom u vezi s problemom u radu Sluæbeza citologiju• 29. svibnja- Prim. Minigo i dr. MusliÊ sudjelovali su nasastanku u vezi s centrima opÊe/dentalne me-dicine domova zdravlja u HZZO-u- Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudje-lovala je u radu okruglog stola s temom EU di-rektiva - regulacija profesije specijalista labo-ratorijske medicine1. lipnja- Prim. Minigo, prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ,prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ i dipl. iur.Nikolina BudiÊ aktivno su sudjelovali u radu6. skupa hrvatskih specijalizanata i mladihlijeËnika u organizaciji udruge „Mediteraneo"u Biogradu na moru- Prim. BorËiÊ nazoËio je obiljeæavanju 64.obljetnice Klinike za traumatologiju Zagreb4. lipnja- Dr. MusliÊ je sudjelovao na Okruglom stolu"Analiza zdravstvenog sustava - Primarnazdravstvena zaπtita i javno-privatno partner-stvo u zdravstvu" u organizaciji magazina Ban-ka i Ekonomskog instituta Zagreb• 12. lipnja - Dr. MusliÊ i dr. Silva Potrebicasu kao predstavnici Komore sudjelovali u radukonferencije u okviru izrade Nacionalne stra-tegije razvoja zdravstva• 15. lipnja- Odræana je sjednica Glavnog odboraHrvatskog lijeËniËkog zbora

•••••

Savjetnikpredsjednikaza odnose s HZZO-omprim. dr. Josip JeliÊi predsjednikPovjerenstvaza PZZdr. Senad MusliÊ

iz komore

20

statka lijeËnika, i velike odgovornosti kakostruËne tako i financijske pa sve do nemoguÊ-nosti trajne izobrazbe i izloæenosti kako verbal-nim tako i fiziËkim napadima nezadovoljnihosiguranika.

Odgovornosti lijeËnika u HZZO-usu viπestruke i od njih se traæi punoviπe od samog struËno-medicinskogvjeπtaËenja

Poloæaj i status lijeËnika u HZZO-uprezentirala je pomoÊnica ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaπtitu i Ëlanica Povjerenstvamr. sc. Dubravka Pezelj Duliba.

Radno mjesto doktora medicine uHZZO-u je visoko vrednovano, s neospornomvaænoπÊu, zbog nadleænosti i odgovornostikoje su preuzete kao duænost. OdgovornostilijeËnika su viπestruke, te su oni odgovorni zauËinkovitost sustava zdravstvenog osiguranjauopÊe; trebaju odgovoriti na potrebe i oËeki-vanja osiguranih osoba u ostvarivanju pravaiz obveznog zdravstvenog osiguranja, a odgo-vorni su i za osiguranje financijske zaπtite odtroπkova bolesti i za mehanizam kontrole po-troπnje, istaknula je Pezelj Duliba.

Struktura radnih mjesta, prema podacima izlistopada 2011., pokazuje da je udio doktoramedicine u ukupnom broju radnika HZZO-asedam posto. Od toga je na rukovodeÊimmjestima 16 doktora medicine, ovlaπtenih do-ktora je 114, a viπih inspektora i kontrolora je40, objasnila je Pezelj Duliba.

Dio lijeËnika u HZZO-u su dræavniduænosnici, tj. zamjenici i pomoÊnici ravna-telja. U Direkciji se doktori medicine nalaze upet sluæbi. U Sektoru za zdravstvenu zaπtitulijeËnici se na mjestu rukovoditelja ili viπih in-spektora nalaze u Sluæbi za ugovaranje zdrav-stvene zaπtite i u Sluæbi za lijekove i medicinskeproizvode i njihova je nadleænost organizacija,upravljanje i provedba propisa HZZO-a. Tre-nutno je pomoÊnica ravnatelja HZZO-a jedinidoktor medicine koji se nalazi u Sluæbi zazaπtitu zdravlja na radu. LijeËnici se nalaze joπi u Sluæbi za nadzor i kontrolu na funkcijamaviπih inspektora.

Jedan dio lijeËnika nalazi se u Sek-toru pravnih poslova u Sluæbi za upravni po-stupak i njima je neposredno nadreeni ruko-voditelj pravnik, koji nema sluha za potrebelijeËnika u HZZO-u i ne razumije sloæenost po-sla vjeπtaËenja lijeËnika, tako da unutar teSluæbe imamo najveÊi problem. U podruËnimuredima lijeËnici se nalaze na mjestima ruko-voditelja, ovlaπtenih doktora i kontrolora,ustvrdila je Pezelj Duliba.

Radna mjesta lijeËnika se planirajuu skladu s potrebama sustava kao i prepoz-navanja stvarnih potreba i prilika radnogmjesta, odnosa veliËine podruËja, brojaosiguranih osoba i broja ugovornih subjekatapo pojedinom doktoru.

Po podruËnim uredima imamo ve-like varijacije i razlike u opsegu poslova ovla-πtenih doktora. Primjerice, u PodruËnom ure-du »akovec na jednog ovlaπtenog doktoradolazi viπe od 22.000 osiguranika i 12 timova,a u susjednom PodruËnom uredu Varaædin najednog ovlaπtenog doktora dolazi gotovo

• Poloæaj i status lijeËnika u Hr-vatskom zavodu za zdravstveno osiguranje(HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinskoosiguranje (HZMO) bila je glavna tema pos-ljednjeg sastanka Povjerenstva za ostale lijeË-niËke djelatnosti Izvrπnog odbora HrvatskelijeËniËke komore, koji je odræan 31. svibnja.

Uz predsjednicu tog Povjerenstvaprim. dr. Katarinu Sekelj-KauzlariÊ, na sjed-nici su sudjelovali Ëlanovi Povjerenstva dr.Ante ÆupanoviÊ, dr. sc. Vesna Sitar Srebo-Ëan, dr. Darko Dogan, mr.sc. Dubravka Pe-zelj Duliba i dr. Æeljka Russo te predsjednikPovjerenstva Komore za HZZO dr. Josip Si-lovski, rukovoditeljica Sluæbe za ugovaranjeu direkciji HZZO-a dr. Dijana Cimera, πeficaOdsjeka medicinskog vjeπtaËenja za gradZagreb HZMO-a dr. Dijana Vasilj, naËelnicaOdjela medicinskih vjeπtaËenja HZMO-a dr.–urica Blaæinkov-ÆivkoviÊ i Ëlanica StruË-nog povjerenstva za reviziju naloga i miπljenjao invalidnosti Vlade RH prof. dr. sc. Nada ©i-kiÊ, koja je i predsjednica Hrvatskog druπtvamedicinskih vjeπtaka u mirovinskom osigu-ranju pri Hrvatskom lijeËniËkom zboru.

Problemi s kojima se lijeËnici u tadva sustava susreÊu vrlo su sliËni, od optere-Êenja poslom, koje najviπe proizlazi iz nedo-

Sa sjednice Povjerenstvaza ostale lijeËniËkedjelatnosti

Poloæaj i status lijeËnikau HZZO-u i HZMO-u

Borka Cafuk

Predsjednik Povjerenstva Komore za MORH i Ëlan Povjerenstva za ostale lijeËniËke djelatnosti dr. Darko Dogan,  πefica Odsjeka medicinskog vjeπtaËenja HZMO-a dr. DianaVasilj  , pomoÊnica ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaπtitu i Ëlanica Povjerenstva mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba, naËelnica Odjela medicinskog vjeπtaËenja HZMO-a dr.

–urica Blaæinkov-ÆivkoviÊ, predsjednica Povjerenstva prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ, rukovoditeljica Sluæbe za ugovaranje HZZO-a dr. Dijana Cimera, ovlaπteni doktorPodruËnog ureda Bjelovar HZZO-a i Ëlanica Povjerenstva dr. Æeljka Russo, predsjednik Povjerenstva Komore za HZZO i Ëlan Povjerenstva dr. Josip Silovski, Ëlan Povjerenstva

dr. Ante ÆupanoviÊ, Ëlanica StruËnog povjerenstva za reviziju naloga i miπljenja o invalidnosti Vlade RH prof. dr. sc. Nada ©ikiÊ, Ëlanica Povjerenstva dr. Vesna Sitar SreboËan i tajnik Povjerenstva dipl. iur. Maja LackoviÊ

iz komore

21

Potom, odgovorni su za 159.307.219,77kuna za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ifizikalnu medicinu i rehabilitaciju u specijalnimbolnicama i ljeËiliπtima te raËune stacionara.Takoer, odgovorni su i za 241.385.342,72kuna za ortopedska pomagala prema odobre-nju ovlaπtenih doktora Zavoda. ZnaËi da sunaπi ovlaπteni lijeËnici odgovorni za ukupno495.452.272,57 kuna. Kada su u pitanju bolo-vanja Ëija produæenja odobravaju lijeËniciHZZO-a, tu dolazimo do joπ veÊe brojke. Ovla-πteni lijeËnici HZZO-a u svojoj nadleænostiimaju 589.302.251,83 kuna, naglasila je PezeljDuliba.

Ovlaπteni doktori su uvedeni da bise postigla bolja operativnost i olakπala ko-munikacija s ugovornim subjektom, dostupnijiuvid u medicinsku dokumentaciju te pacijentuuËinjen „bliæi" proces ostvarivanja prava. Toje proces kojim zapoËinje nadzor primarnezdravstvene zaπtite, kao kontrolni mehanizampotroπnje, koji predstavlja i inicijativu za for-malnu kontrolu svih ugovornih obveza, te bo-lovanja i propisivanja recepata. Cilj je da se uokviru raspoloæivih sredstava osigura veÊiopseg u ostvarivanju prava iz zdravstvenogosiguranja, odnosno smanji potroπnja nakontroliranim stavkama.

LijeËniËka povjerenstva DirekcijeHZZO-a pojavljuju se kao pruæatelji struËnepomoÊi zbog jedinstvenog postupanja uobavljanju poslova struËno-medicinskogvjeπtaËenja i tu moramo pojaËati suradnju.Treba se pristupiti detaljnoj analizi predmetavjeπtaËenja kroz strukturu odobrenih/ neodo-brenih prava. Kroz izvjeπÊa o rezultatima ana-lize trebao uspostaviti mehanizme mjerenjauËinkovitosti i utvrditi dinamiku redovitih sa-stanaka radi razmjene iskustva.

Jako je vaæno da treba izraditi stan-darde o broju potrebnih radnih mjesta i brojupredmeta. Vaæna je edukacija i kolanje infor-macija kroz sustav, a lijeËnicima treba pruæitimoguÊnost da ukaæu na probleme na terenu.Nuæno je razviti novu upravnu kulturu u pru-æanju usluga i podiÊi vaænost osobne odgo-vornosti. Joπ nam je vrlo vaæna moguÊnost,tj. nemoguÊnost edukacije lijeËnika u HZZO-u. Postoji zakonska moguÊnost da se edu-ciramo ali zbog premalog broja lijeËnika uHZZO-u oni lijeËnici koji bi iz podruËnih uredaæeljeli otiÊi na specijalizaciju to ne mogu,zakljuËila je Pezelj Duliba.

Ovlaπtenim doktorima ne bibila na odmet zaπtitarska sluæba

Poloæaj ovlaπtenih doktora - kontro-lora HZZO-a, prezentirala je Ëlanica Povje-renstva dr. Æeljka Russo, koja je i ovlaπteni

58.000 osiguranika i 31 tim. U RegionalnimpodruËnim uredima, primjerice u Osijeku,imamo 176 zaposlenika, od Ëega je 12 lijeË-nika, od toga je 9 ovlaπtenih doktora i vjeπtakana 306.000 osiguranika i 181 tim za koji skr-be. U Zagrebu, Ëiji PodruËni ured pokrivaGrad Zagreb i ZagrebaËku æupaniju, je na 522zaposlenika 48 lijeËnika, od Ëega je 35 ov-laπtenih doktora i vjeπtaka, na viπe od milijunosiguranika i 662 tima. Imamo problem s ov-laπtenim doktorima po podruËnim uredimajer imamo urede, primjerice kao SlavonskiBrod, gdje nemamo niti jednog zaposlenoglijeËnika veÊ svi lijeËnici tamo rade na ugovoro djelu. U Poæegi, primjerice, imamo samojednog zaposlenog lijeËnika, objasnila je Pe-zelj Duliba.

LijeËnici u HZZO-u nose odreeneodgovornosti, i to u priznavanju prava osigu-ranih osoba, gdje daju razliËita odobrenja,provode struËno-medicinska vjeπtaËenja inadzor te su odgovorni i za koriπtenje prora-Ëunskih sredstava. Kada je priznavanje pravaosigurane osobe u pitanju, to predstavlja naj-viπe integracije zaposlenika u javnoj sluæbi,jer svojom odlukom utjeËu na potrebe kori-snika i na djelotvornost sustava. Ta odlukamora biti struËno-medicinska, prilagoenajavnom interesu i u skladu s ekonomskim re-zonom. Zapravo se od lijeËnika u HZZO-utraæi i puno viπe od samoga struËno-medi-cinskog vjeπtaËenja jer moraju gledati i eko-nomsku stranu, a vrlo Ëesto i pravnu stranu,jer nerijetko odluËuju na πto pacijent ima ilinema pravo.

U nadleænost lijeËnika spada dava-nje odobrenja o pravima, a to su bolovanje,duljina trajanja bolovanja, bolniËka medicin-ska rehabilitacija, fizikalna terapija u kuÊi,ortopedska pomagala, lijekovi, koriπtenjeskupljeg javnog prijevoznog sredstva i povrattroπkova zdravstvene zaπtite u inozemstvu.LijeËnici utvruju postojanje ili nepostojanjeËinjenica koje su uvjet za ostvarivanje prava,provode struËno-medicinska vjeπtaËenja nazahtjev i provode nadzor nad koriπtenjembolovanja.

Odgovornost lijeËnika u koriπtenjuproraËunskih sredstava je velika. Sustavu senameÊe zadatak izrade kvalitetnih podlogai regulative kojima se otkrivaju i zadovoljavajupotrebe osiguranih osoba, kao i svih korisnikasustava i javnosti unutar proraËunskih veliËinai dobre medicinske prakse. HZZO ima zadanproraËun i lijeËnici moraju paziti i na ekono-miËnost.

Ovlaπteni doktori izravno su odgo-vorni za sredstava koja se troπe u sustavuZdravstva. Odgovorni su za 94.759.710,08kuna za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju iambulantnu fizikalnu terapiju te SKZZ raËune.

doktor PodruËnog ureda Bjelovar HZZO-a.Status ov laπ ten ih doktora -

kontrolora HZZO-a dobi l i su l i jeËnicizaposlenici podruËnih ureda HZZO-a krajem2009. i on je barem jednim dijelom posljedicamanjka lijeËnika u Hrvatskoj.

Promjena statusa donijela je veÊusamostalnost u radu jer sva struËno-medicin-ska vjeπtaËenja ovlaπteni doktori od tada radesamostalno, a samo vjeπtaËenja kojima se odo-brava dopust ili rad u skraÊenom radnom vre-menu roditelju zbog njege djeteta s teæimsmetnjama u razvoju te vjeπtaËenje za pro-duljenje rodiljnog dopusta zbog prerano ro-enog djeteta radi se u timu, odnosno pot-pisuje ih se kao lijeËniËko povjerenstvo.

NajveÊu promjenu status je doniou vjeπtaËenju dugotrajnih bolovanja, tj. onihkoja duljinom trajanja za odreenu dijagnozupo Meunarodnoj klasifikaciji bolesti prelazeingerenciju izabranih lijeËnika. Ranije su se tabolovanja vjeπtaËila timski i u prostorijamaHZZO-a, a danas se vjeπtaËi u ordinacijamaizabranih lijeËnika. U nadzor dugotrajnih bo-lovanja u svaku ordinaciju obiteljske medicineu pravilu se odlazi svakih 14 dana, objasnilaje Russo.

VjeπtaËenje bolovanja doæivjelo jedobrodoπlu promjenu jer ovlaπteni doktori natemelju novog naËina rada bolje poznaju osi-guranike, a s izabranim doktorima razvijajupartnerski odnos. To im omoguÊuje da objek-tivnije zajedniËki procjenjuju potrebu za dalj-njim bolovanjem ili njegovim zakljuËenjem,pa je i pad stope bolovanja jednim dijelomposljedica ovakvog naËina rada.

Russo je istaknula i teπkoÊe koje sepojavljuju u obavljanju poslova ovlaπtenihdoktora. S obzirom na to da je funkcija ovlaπ-tenih doktora ponekad restriktivna, tj. osigu-ranici je doæivljavaju takvom kada smatraju dasu zakinuti za neka svoja prava, ovlaπteni sedoktori bore s nagomilanim stresom. Bilo bistoga dobro da se osigura zaπtitarska sluæba,kao πto je primjerice imaju zaposlenici Zavodaza socijalnu skrb, jer verbalne prijetnje osigu-ranika nisu rijetkost, a ponekad one eskalirajui do prijetnji vatrenim oruæjem.

Nerijetko u vjeπtaËenju bolovanjaovlaπteni doktori u obzir moraju uzeti i tzv.socijalnu indikaciju, koja im onemoguÊuje dakao relevantnu uzimaju samo medicinsku do-kumentaciju, πto stvara joπ veÊu odgovornost.

Je li opravdano nakon samo πestmjeseci obraivati pacijenta za invalidskukomisiju? Smatram da se procjena invaliditetaza veÊinu stanja nakon tako kratkog vremenane moæe donijeti. To izgleda kao nepotrebantrud i troπak. Moæda je to pitanje i za lijeËnikevjeπtake u HZMO-u, zakljuËila je Russo i posta-vila pitanje je li poæeljno da rukovoditelji

iz komore

22

teorija medicine veÊ nam je posao vezan uzodreene vjeπtine, poput vjeπtina rada u timu,svladavanja stresa ili komunikacije, o Ëemustudenti medicinske tijekom studija do sadanisu uËili, zakljuËila je predsjednica Povjeren-stva prim. Sekelj-KauzlariÊ i apelirala na dvaËlana Povjerenstva koji su i VijeÊnici Komore- dr. Dogana i dr. Silovskog - da potaknuKomoru na edukaciju lijeËnika u vjeπtinamakoje bi im pomogle u svakodnevnom radu,komunikaciji i donoπenju odluka.

LijeËnici u HZMO-u s upravljaËkimtitulama ne upravljaju ni s Ëim

»lanica StruËnog povjerenstva zareviziju naloga i miπljenja o invalidnosti VladeRH prof. dr. sc. Nada ©ikiÊ, koja je i predsjed-nica Hrvatskog druπtva medicinskih vjeπtakau mirovinskom osiguranju pri HLZ-u, prezen-tirala je poloæaj i status lijeËnika u sustavumirovinskog osiguranja.

Mirovinsko osiguranje je specifiËnojer lijeËnici ne rade samo svoj zdravstveni dioposla veÊ su i vezani s velikom koliËinom prav-nih propisa koje moraju svladati u svom radu.Neki od osnovnih su Uredba o opsegu i sadr-æaju medicinske dokumentacije, koja Ëestonije u skladu s naËinom na koji nama osigura-nici stiæu na vjeπtaËenje, potom Uredba omedicinskom vjeπtaËenju u mirovinskom osi-guranju, Zakon o listi tjelesnih oπteÊenja, Za-kon o listi profesionalnih bolesti, Zakon o pra-vima iz mirovinskog osiguranja djelatnihvojnih osoba, policijskih sluæbenika i ovlaπte-nih sluæbenih osoba, Zakon o pravima hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata i Ëlanovanjihovih obitelji i drugi. Uz to, naravno, mo-raju pratiti sva naËela i dostignuÊa suvremenemedicine.

Od nas ovdje prisutnih na sastankusvi imamo upravljaËke titule no mi ne uprav-ljamo ni s Ëim u mirovinskom osiguranju, veÊnama upravljaju pravnici. Upravljamo u nekimsitnim sektorima, a ono πto imamo to je odgo-vornost. Organizaciju rada i upravu nikadaniti jedan lijeËnik u mirovinskom osiguranjunije imao, niti utjecao na njih, istaknula je©ikiÊ.

Postupak ostvarivanja prava iz mi-rovinskog osiguranja na temelju invalidnostipokreÊe se prijedlogom izabranog lijeËnikaprimarne zdravstvene zaπtite i njegova miπ-ljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposob-nosti osiguranika prema propisima o zdrav-stvenom osiguranju. On je jedini koji zna ucijelosti zdravstveno stanje osiguranika tije-kom lijeËenja kao i vjerodostojnost medicinskedokumentacije.

podruËnih ureda budu nemedicinske struke.Predsjednik povjerenstva Komore za HZZOdr. Josip Silovski se nadovezao i rekao da bina to trebalo gledati elastiËnije. Kada nastanutrajne promjene u zdravstvenom stanju ondaima smisla da neπto ide na vjeπtaËenje uHZMO, inaËe se nepotrebno optereÊuju HZMO ali i rade troπkovi u HZZO-u te se optere-Êuje izabrani lijeËnik.

Suradnja ovlaπtenog doktora HZZO-a i izabranog lijeËnika upravo bi trebalabiti u tom smislu da oni zajedno odreujuvrijeme kada bi to trebalo biti. Moramo reÊida postoji i problem dugotrajnih bolovanjagdje naπi ovlaπteni doktori nisu uspjeli vratitiosiguranika na posao nakon dvije, tri godine,pa Ëak i viπe godina. Moæda bi kod tako du-gotrajnih bolovanja to mogla razrijeπiti tjeπnjasuradnja s HZMO-om, izjavio je Silovski.

Rukovoenje podruËnim uredomje multidisciplinaran posao; u njemu se mo-raju usuglasiti stavovi pravnika, ekonomista,lijeËnika i informatiËara, πto su najzastup-ljenije struke u HZZO-u, i toliko dugorazgovarati dok se sve tri strane potpuno nerazumiju, πto nije lako, istaknuo je Silovski.Stoga je teπko reÊi koja bi struka trebalarukovoditi podruËnim uredima, smatra Silov-ski koji govori iz vlastitog iskustva voenjauredom, te zakljuËuje da to doista ovisi o in-dividualnim sposobnostima. No, tko god biona Ëelu podruËnog ureda mora uvaæavati irazumjeti miπljenja preostalih struka.

Nedostatak lijeËnika u HZZO-upoveÊava optereÊenje

Iz prezentiranog proizlaze i zakljuË-ci Povjerenstva da i u HZZO-u, kao i u Ëitavomzdravstvenom sustavu, postoji vidljiv nedos-tatak lijeËnika a time je i veliko optereÊenjena svakom lijeËniku u odnosu na predmet injegov sadræaj, ali i u odnosu na broj predme-ta. Takoer, prisutan je i nedostatak lijeËnikaspecijalista jer se lijeËnici ne stiæu specijaliziratizbog nedostatka lijeËnika, a moæda i zbognedostatka sredstava.

Na lijeËnicima je velika medicinskai financijska te socijalna i materijalna odgovor-nost. Sigurnost na radu lijeËnika je i ovdjeproblem. Radi se o fiziËkoj sigurnosti i psiho-loπkom odnosu pacijenata prema lijeËnicima.To je ozbiljna poteπkoÊa u radu koja sepoveÊava s pogorπanjem socijalnih uvjeta uokruæenju.

LijeËnici u HZZO-u su izloæeni za-htjevima timskog rada za koji su potrebnaznanja i vjeπtine, pa bi Komora mogla orga-nizirati viπe edukacija za stjecanje vjeπtina.»esto zaboravljamo da medicina nije samo

Svako vjeπtaËenje poËinje primarnos pregledom osiguranika, no u HZMO-u se naneki Ëudan naËin smatra da lijeËnici vjeπtaciuopÊe nemaju nikakve veze s osiguranikom,veÊ da samo rade s papirima, pa im nije nitiu jednom segmentu valorizirano da rade s pa-cijentima.

Nakon pregleda osiguranika i medi-cinske dokumentacije, postoji nekoliko zak-ljuËaka koje vjeπtak moæe donijeti. Otkako jestupio na snagu novi Zakon o zdravstvenomosiguranju nama je zabranjena uporaba sin-tagme da se bolest nalazi u fazi lijeËenja. Pre-ma tome, ono πto proizlazi iz naπeg rjeπenjaje da prema Ëlanku 34. Zakona o mirovinskomosiguranju - invalidnost ne postoji. To ne zna-Ëi da ona ne postoji veÊ da ona - joπ - ne pos-toji, ili da stanje nije definitivno, ili da trebanastaviti postupak lijeËenja. Meutim, mi mo-guÊnost utjecaja na dalje bolovanje nemamo,objasnila je ©ikiÊ.

Kada vjeπtak zakljuËi da je lijeËenjezavrπeno onda utvruje je li to ostavilo trajneposljedice na anatomsko-funkcionalne sustaveosiguranika, tj. je li ostavilo trajne posljedicei jesu li one veÊe za viπe od polovice u odnosuna zahtjeve radnog mjesta. Ako su posljediceveÊe, postoji moguÊnost utvrivanja profesio-nalne ili opÊe nesposobnosti za rad. Utvrdi lise profesionalna nesposobnost za rad, to znaËida osiguranik ima preostalu radnu sposobnostna drugim poslovima u okviru struËne spreme.Osiguranike mlae od 50 godina uputno jeuputiti na profesionalnu rehabilitaciju.

Ona predstavlja buduÊnost u svimkulturnim zemljama no u ovom je trenutkuona dosta zakonski ograniËena zato πto osigu-ranik mora biti u radnom odnosu, motiviranza to, radna organizacija mora biti motiviranaza to itd., tako da ima puno ''ako''.

Osiguranici u ovom trenutku uglav-nom æele ostvariti svoja trajna prava a needucirati se za neko drugo zanimanje, πto bisvakako bilo bolje za njega kao pojedinca i zanas kao zajednicu. No, dok imamo preko300.000 osoba na Zavodu za zapoπljavanjenitko ne æeli izgubiti bilo kakav sigurniji izvorprihoda, pa kada osiguranik moæe samodluËiti onda on bira kakvu takvu mirovinu,objasnila je ©ikiÊ.

Vjeπtaci u HZMO-u utvruju i trajnai nasljedna prava. Koliko god je to u HZZO-u velik problem, i vidjeli smo koliko su velikamaterijalna sredstva za privremena prava osi-guranika, lijeËnici u HZMO-u su suoËeni s Ëi-njenicom da su ti ukupni iznosi, koje potpisujusvaki dan i za koje snose odgovornost, golemi.

Ako osiguranik nije zadovoljan rje-πenjem u prvom stupnju, on moæe pokrenutiæalbeni postupak, πto se nerijetko Ëini. A akonije zadovoljan niti s rjeπenjem u æalbenom

iz komore

23

nasilje od osiguranika koji nisu bili zadovoljniostvarenim pravima iz mirovinskog osigu-ranja. Pokuπavamo se osigurati na naËin daod osiguravajuÊih druπtava traæimo zaπtitu ipravnu pomoÊ. Kako je sve manji broj vjeπta-ka, a u HZMO-u nedostaje oko 40 posto ljudi,sve je veÊi pritisak na one koji ostaju, pa onirade terenski posao, odlaze u nepoznatepodruËne sluæbe gdje se ne mogu pripremitiza vjeπtaËenje i dobivaju neprimjeren brojspisa koji trebaju rijeπiti. Usporedo s time silnose poveÊava odgovornost i moguÊnost greπke,pa je to struËno prenapregnuto, πto ima zaposljedicu da je svakim danom u mirovinskomosiguranju sve manji broj lijeËnika, s tenden-cijom i daljnjih odlazaka, zakljuËila je ©ikiÊ.

Dr. –urica Blaæinkov-ÆivkoviÊ senadovezala i dodala da lijeËnici u mirovinskomosiguranju ne znaju πto ih Ëeka jer veÊ dugosluπaju najave o preustroju.

Nitko od nas ne zna πto to toËnoznaËi niti πto Êemo mi u buduÊnosti raditi ikako Êemo biti organizirani, istaknula je Bla-æinkov-ÆivkoviÊ.

Povrh toga zanimljivo je πto ih nitkone pita kako bi taj preustroj trebao izgledati,imaju li viziju ili neki problem koji bi trebalorijeπiti u preustroju.

Dr. Dijana Vasilj postavila je pitanjemoæe li Komora utjecati na to da se izjednaËivalorizacija lijeËnika u HZZO-u i HZMO-ombarem za odgovornost i rad s osiguranicima.

Predsjednica Povjerenstva prim. Se-kelj-KauzlariÊ zakljuËila je da Êe Povjerenstvouputiti sve zakljuËke sastanka Izvrπnom od-boru Komore. Dodala je da jedan od zaklju-Ëaka treba biti da se lijeËnicima u HZZO-u iHZMO-u trebaju dopustiti barem slobodnidani za edukaciju i da se, s obzirom na to daje edukacija lijeËnika obveza, moraju stvoritiuvjeti za nju, na Ëemu bi Komora trebala us-trajati. Uputila je lijeËnike da se s pravnim pi-tanjima mogu obratiti pravnoj sluæbi Komorei odvjetniËkim uredima s kojima Komora su-rauje. Komora moæe dati podrπku i reÊi daje rad lijeËnika u HZMO-u jednakovrijedan,vaæan i odgovoran kao i rad lijeËnika u HZZO-u, ali materijalna prava moæe naËisto istjeratisamo vaπ sindikat. Takoer, pokazalo se,naglasila je Sekelj-KauzlariÊ, da se medicinskadokumentacija opet pojavljuje kao nerijeπentema.

Komora je viπe puta traæila da mini-star zdravlja donese Pravilnik o medicinskojdokumentaciji i svjesni smo koliko je ona vaæ-na, πto se vidi najbolje u vjeπtaËenjima, i sla-æemo se s vaπim zakljuËkom da je dokumen-tacija nedostatna, da se vodi na nestandardninaËin te da je time teπka za vjeπtaËenje,zakljuËila je Sekelj-KauzlariÊ. Predloæila je i dabi Hrvatsko druπtvo medicinskih vjeπtaka u

postupku on moæe pokrenuti postupak predUpravnim sudom, πto isto tako u Hrvatskojnije rijetkost.

Prije nego se bilo koja invalidnostutvrdi u okviru HZMO-a, ona podlijeæe revizijistruËnog povjerenstva Ëije Ëlanove naprijedlog ministra rada i ministra zdravstvaimenuje Vlada RH. S obzirom na to da je vrlojasno navedeno da bi u uskoj suradnji trebalibiti i Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo radau ovom segmentu, bilo bi normalno da su tedvije sluæbe puno viπe u kontaktu, ali one tonisu, smatra ©ikiÊ.

Napredovanje lijeËnika u HZMO-uu struËno-znanstveno-nastavnimznanjima nije moguÊe, a steËenazvanja i rad s osiguranicimaim se ne priznaju

Zakonska je obveza svakog lijeËni-ka, pa tako i lijeËnika zaposlenih u mirovin-skom osiguranju, trajna izobrazba. Kod nasse primaju specijalisti s pet godina specijalis-tiËkog iskustva i uz znanje stranog jezika zavjeπtaËenje za potrebe meunarodnog osi-guranja. No, sustavna izobrazba medicinskihvjeπtaka u mirovinskom osiguranju ne postoji.Kada se lijeËnici zaposle u mirovinskom osigu-ranju imaju dva mjeseca izobrazbe tijekomkoje se upoznaju s organizacijom sluæbe i svjeπtaËenjem, πto nije dovoljno. Ako rade uveÊim podruËnim sluæbama, to nije tako velikproblem jer uvijek mogu nekog od kolegaupitati za sve specifiËnosti procesa, ali kole-gama koje rade u isturenim sluæbama, a kojesu sve praznije jer sve viπe ljudi odlazi iz miro-vinskog osiguranja, nije nimalo lako. Predloæilismo kao trajni oblik izobrazbe vjeπtaka teËajI. kategorije, meutim HZMO nije zaintere-siran za to jer nema financijskih sredstava.Imamo kroniËan izostanak sa svih struËnihskupova, koje nam nije moguÊe pohaati jerza to trebamo uzeti godiπnji odmor i samimoramo platiti kotizaciju. Stoga nam je teπkoi skupljati bodove za obnavljanje licence,istaknula je ©ikiÊ.

Osim toga, lijeËnicima u HZMO-uje napredovanje u struËno-znanstveno-nas-tavnim znanjima nije moguÊe, a steËena zva-nja im nisu priznata. Takoer, nigdje im uosobnom dohotku nije valoriziran rad s osigu-ranikom. Odgovornost za vjeπtaËenje trajnihi nasljednih prava je velika, ali takoer nijevalorizirana. Osobni dohoci lijeËnika u HZMO-u manji su od dohodaka lijeËnika u HZZO-u, u ovom trenutku za oko tisuÊu kuna ustartu.

Kolege su Ëesto izloæeni verbalnomnasilju, a neki su pretrpjeli i ozbiljno fiziËkog

mirovinskom osiguranju moglo organiziratiedukaciju za kolege lijeËnike koji izravno sura-uju s lijeËnicima u mirovinskom osiguranjuo njihovim obvezama, kako bi se suradnjapoboljπala.

Dr. Silovski je naglasio potrebu su-radnje izmeu Ministarstva zdravlja i Mini-starstva rada.

Imamo Zakon o zdravstvenom osi-guranju i Zakon o mirovinskom osiguranjukoji nisu usklaeni i to nam u operativnomsvakodnevnom radu generira stotinu proble-ma. Bilo bi jako dobro da se ta dva zakonausklade, izjavio je Silovski, pa Êe stoga Po-vjerenstvo predloæiti Izvrπnom odboru i odlu-ku da Komora utjeËe na usklaivanje tihzakona.

LijeËnicima u MORH-upromjene u pozitivnom smjeru

Povjerenstvo je uspjelo osvijestitipoloæaj lijeËnika u Ministarstvu obrane Repu-blike Hrvatske pa Êe uËiniti sve da se to ostvarii za lijeËnike u HZZO-u i HZMO-u. Podsje-timo, na sastanku Povjerenstva 3. veljaËe ovegodine Ëlan Povjerenstva pukovnik dr. DarkoDogan, zapovjednik Zavoda za zrakoplovnumedicinu brigadir dr. Tomislav BarËan i na-Ëelnik Odjela za zdravstvo Glavnog stoæeraOruæanih snaga RH pukovnik dr. Veljko VukiÊprezentirali su poloæaj i status lijeËnika u MORH-u. Objavljivanje izvjeπÊa sa sjednice uLijeËniËkim novinama imalo je za posljedicuda su im nadreeni sluæbenici zaprijetilipokretanjem stegovnog postupka zbog izno-πenja informacija te je Komora stala u njihovuzaπtitu.

Dr. Dogan se javio ministru obraneAnti KotromanoviÊu i objasnio mu nastalostanje te je ministar sprijeËio pokretanje ste-govnog postupka, ali je i sazvao dva sastankas lijeËnicima u MORH-u u travnju ove godinene bi li se pokuπao rijeπiti njihov poloæaj i sta-tus. Na drugom je sastanku, naglasio je Do-gan, bio i ministar zdravstva prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ, a iz toga je uslijedilo potpisivanjesporazuma za medicinsku evakuaciju vojnimhelikopterom koja se od tada provodi Ëitavugodinu.

To je samo poËetak priËe, upozo-rava Dogan, i najavljuje da Êe se strukturalnomijenjati lijeËniËka sluæba u MORH-u te smatrada Êe se daljnje promjene razvijati u pozitiv-nom smjeru.

•••••

iz komore

24

obavijest sa zaporkom i korisniËkim imenomna svoju e-adresu koju je naveo u prijavi, πtomu omoguÊava daljnji unos podataka vezanihuz struËni skup. Ukoliko organizator obavijestne dobije, to govori da prijava skupa nijedobro ispunjena i nuæno je skup ponovoprijaviti.

Nakon πto Povjerenstvo Komore zatrajnu medicinsku izobrazbu razmotri prijavui ukoliko odobri prijavljeni skup, organizatorstruËnog skupa na svoju e-adresu dobivaobavijest o odobrenju skupa, broju bodova ikategoriji skupa.

Organizator skupa u aplikacijuupravljanja struËnim skupom treba unijetipopis predavaËa i sudionika skupa nakonodræavanja struËnog skupa. Na temelju togpopisa aplikacija automatski dodjeljujebodove sudionicima skupa.

• Na mreænim stranicama HrvatskelijeËniËke komore (www.hlk.hr) veÊ je duæevrijeme aktivna aplikacija za trajno usavrπava-nje lijeËnika, odnosno za prijavu struËnih sku-pova i upravljanje struËnim skupovima za or-ganizatore. Smisao aplikacije je pojednostav-ljenje prijavljivanja struËnih skupova i omogu-Êavanje uvida lijeËnicima u broj sakupljenihbodova putem pristupanja kartici lijeËnika.Ovo je i jedinstveni program organizacije sku-pova i praÊenja sakupljenih bodova u naπojregiji.

Na mreænoj stranici nalaze se uputeza organizatore struËnih skupova o naËinuprijave i upravljanja struËnim skupom,odnosno naËinu unoπenja podataka vezanihuz struËni skup, kao i upute za koriπtenje tzv.kartice lijeËnika.

Po ispunjenoj prijavi struËnogskupa organizator struËnog skupa dobiva

S druge strane, svaki lijeËnik moæepristupiti svojoj kartici lijeËnika koja muomoguÊuje uvid u broj prikupljenih bodovate popis struËnih skupova na kojima je su-djelovao.

Upute za pregledkartice lijeËnika

Postupak pristupa kartici objaπnjenje i na mreænoj stranici Komore.

Autorizacija

U polje „KorisniËko ime" unesiteprezime.ime bez dijakritiËkih znakova, naprimjer: markovic.marko

Za osobe koje imaju dva prezimena unesiteprezime1.prezime2.ime, na primjer: juric.maric.snjezana. Pri tome se koriste toËke, a necrtice.

U polje „Lozinka" unesite JMBG, naprimjer: 0506963123124 (slika 1.)

Pregled osobnih informacija

Klikom na „Osobne informacije" slijeve strane izbornika dolazimo do vaπihosobnih informacija (slika 2.).

Klikom na ikonu poveÊala poredvaπeg zapisa otvaramo detaljne informacije(slika 3.).

Prikaz kartice

Klikom na gumb „Prikaæi karticulijeËnika" otvara nam se konaËno sama kartica.Ispod detaljnih informacija nalazi se lista vaπihdosadaπnjih usavrπavanja koja takoer moæetepregledavati klikom na ikonu poveÊala poredæeljenog usavrπavanja (slika 4.).

Kod otvaranja kartice moæemo jeispisati a sam ispis moæemo ponovit iosvjeæavanjem stranice (pritiskom na tipku 5)(slika 5.).

Ako imate pitanja i nakon πto steprouËili uputu, a koja su vezana uz naËinkoriπtenja aplikacije, prijavu struËnog skupa,unos podataka o struËnom skupu ili pristupkartici lijeËnika, molimo vas da se obratiteadministratorici Povjerenstva Komore za trajnumedicinsku izobrazbu, gi Fulviji Akrap na e-adresu fulvia.akrap@hlk.hr.

Takoer, a s obzirom da je ovaj su-stav podloæan usavrπavanju, svoje eventualneprimjedbe ili prijedloge kojima bi se moglopoboljπati rukovanje aplikacijama molimo dapoπaljete na istu e-adresu.

•••••

Aplikacija za medicinskuizobrazbu lijeËnika namreænoj stranici Komore

Upute za prijavustruËnih skupova i uvid

u karticu lijeËnika

Borka Cafuk

(slika 1.)

iz komore

25

••••••••••••••••••ObavijestËlanovimaKomore

• Cijenjeni Ëlanovi Hrvatske lijeË-niËke komore, molimo vas da se prilikomzapoπljavanja u zdravstvenoj ustanovi javiteu raËunovodstvo te ustanove radi organizira-nja plaÊanja Ëlanarine Komori.

»lanove koji prelaze na radnomjesto u drugu zdravstvenu ustanovu molimoda se jave raËunovodstvu te ustanove radi osi-guranja kontinuiteta plaÊanja Ëlanarine Ko-mori, buduÊi se ustega od plaÊe ne provodiautomatizmom.

Izgubljenei otueneiskaznice

• Sukladno Ëlanku 23. Pravilnika ojavnim knjigama i evidencijama HrvatskelijeËniËke komore objavljujemo da su dr. Ves-na PaskoviÊ i dr. Iva MilivojeviÊ prijavile gu-bitak, a dr. Ruæica KovaË i dr. Niko Ercegotuenje l i jeËniËke iskaznice HrvatskelijeËniËke komore.

U roku od 30 dana od objavegubitka lijeËniËke iskaznice u sluæbenomglasilu LijeËniËkim novinama Komora,odnosno izdavatelj iskaznice, lijeËnicima Êeizdati novu iskaznicu.

•••••

(slika 2.)

(slika 3.)

(slika 4.)

(slika 5.)

iz komore

26

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIX

Rezultati testiranja za broj 97 (prosinac 2011)

• AmbruπiÊ –uro AndrijaπeviÊ -TriviÊ Izabela AntoniÊ Æeljka AriÊ Ivana • BaËeliÊ Gabelica Ana BaËiÊ Dinko BaËiÊ Gordana Bajrami Asip Bakotin Nada BakπiÊ Marta BalkoviÊ Vanda Balog Sandra BanËiÊ Bogoljub Banjac Dijana Banjan Ana Marija

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a

»iËmak Smirnjak Ljiljana »iliÊ Branislava »oπiÊ Maja »rneli Marija »udina Nevia »upiÊ Miriam • ΔoriÊ Æeljko ΔuÊiÊ Tamara • DaniloviÊ Marija DaπiÊ Nada Daus ©ebeak Danijela DejanoviÊ Radomir Dokoza Martina DomjanoviÊ VasiljeviÊ Merica

BaraÊ Katija BariËeviÊ Ljiljana BariπiÊ Anita Bartol Mario Bartulica Ita Bator Ivana Bekavac Mara BekiÊ Dragana Belak Bariπin Anita BeleviÊ Dinka BenËiÊ Krunoslav BenoviÊ Nevenka Berger-Richter Snjeæana BeπliÊ Gabrijela BiliÊ Ivica BiskupoviÊ Katija

Biπkup Jadranka BiπkupiÊ Muæina Jasminka BlaæeviÊ Draæenka Bodul Marina BoduloviÊ MiπiÊ Zvjezdana BoriÊ Gordana Boπnjak Branimir BoæiÊ Kvaternik Gordana BradiÊ-Hammoud Mirna BrajkoviÊ Meri BrigljeviÊ Zografski Blaæenka Brisky Livia Brisky Tibor BrliÊ Mirjana BrliÊ Tarbuk Brankica BrodariÊ Olivera

BrozoviÊ Vinko BubiÊ FriπËiÊ Ruæica Bucko Ana Budimir Mario BuriÊ Marija • CeciÊ Sule Deana Cividini Goranka Cobenzl MilivojeviÊ Miriam Czindery Klemeπ Snjeæana • »akloviÊ Marija »apalija Davorka »ekiÊ Zoran »elebiÊ Ilija »iËak Dejan

• Sukladno najavi, objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanja na temu « MetaboliËkisindrom i kardiovaskularne bolesti " objavljenih u Ëasopisu MEDIX broj 97 prosinac 2011. godine. Svi kandidati time su ostvarili 7 bodovasukladno Pravilniku HLK. Napominjemo da posebne potvrdnice neÊe biti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljen u LijeËniËkimnovinama za lipanj 2012. »estitamo svim sudionicima koji su pravodobno odgovorili na postavljena pitanja. PreporuËamo Ëitateljima i ostaletestove znanja koje Êe MEDIX redovito objavljivati.

Uredniπtvo

• Obavjeπtavamo Ëlanstvo da je Komora, odnosno njezino Povjerenstvo za bolniËku djelatnost na Ëelu s predsjednicomdoc.dr.sc. Ljiljanom PeriÊ, dr.med. pokrenula inicijativu definiranja vremenskog standarda za svaku od usluga u pojedinoj medicinskojspecijalnosti (pregled, kontrolni pregled i sl.) radi izrade kadrovsko-vremenskih normativa rada lijeËnika.

Koncem svibnja upuÊen je dopis ( u prilogu) struËnim druπtvima Hrvatskog lijeËniËkog zbora i druπtvima koja djeluju izvanZbora, sa zamolbom druπtvima za dostavu smjernica - preporuka za obavljanje pojedinih dijagnostiËkih, terapijskih i rehabilitacijskihpostupaka kao i optimalni kadrovski normativ za rad lijeËnika u ambulantama i/ili stacionarnim dijelovima zdravstvenih ustanova.Ujedno su zatraæene preporuke za jedinstvenu medicinsku dokumentaciju u djelatnosti za koju je konkretno druπtvo nadleæno. Kaorok za dostavu traæenoga je ostavljen datum 29. lipnja 2012.g. Dodajemo kako je dopis ( u prilogu ) sliËnog sadræaja upuÊen i SavjetuHrvatskog lijeËniËkog zbora te Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a bit Êe upuÊen i svim katedramamedicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj - po pribavi kontakata voditelja katedri. Molimo Ëlanove koji su aktivni u svojim struËnimdruπtvima da prepoznaju vaænost ove inicijative te potaknu druπtva da πto æurnije odgovore na upit Komore radi nastavka rada naovoj sloæenoj temi.

• »lanovi PEER misije sluæbeno su boravili u Hrvatskoj od 11. do 15. lipnja s ciljem procjene napretka koji je ostvaren u Hrvatskoj u svezi sujednaËavanja edukacije medicinskih sestara, primalja, lijeËnika i doktora dentalne medicine s europskom Direktivom 2005/36/EC o priznavanjuprofesionalnih kvalifikacija i kako bi ohrabrili Hrvatsku da dovrπi reforme koje je pokrenula. U sklopu toga predstavnici PEER misije Adras Zsigmund izGlavne uprave za unutarnje træiπte i usluge Europske komisije, konzultantica za razvoj nastavnog programa medicinske edukacije s Medicinskog fakultetasveuËiliπta Ruprecht-Karls iz Hedelberga Melanie Simon i Susanne Vinther Nielsen iz Danskog nacionalnog odbora za zdravlje sastali su se s duænosnicimaHrvatske lijeËniËke komore 13. lipnja. IzvjeπÊe i procjenu napretka Hrvatske predstavnici PEER misije obznaniti Êe u jesen.

S lijeva na desno: viπa savjetnica uMinistarstvu zdravlja dipl. iur. Marija

Pederin, Ëlanica Izvrπnog odboraKomore prim. dr. Katarina Sekelj-

KauzlariÊ, Melanie Simon, predsjednikKomore prim. dr. Hrvoje Minigo, Adras

Zsigmund, Susanne Vinther Nielsen,tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ,

dipl. iur. Marijana Juras iz MisijeRepublike Hrvatske pri Europskoj uniji

i prevoditeljica Jasenka ButkoviÊ

Foto

vij

est PEER misija u Komori

iz komore

27

DomoviÊ Zlata Dragoja Vesna DropuljiÊ Nediljka Dujmov Stjepan Duner Ivica Duner Snjeæana DurakoviÊ Zijad • Dæaja Domagoj DæankiÊ Sanja • –erek Petar –ogaπ Tina –oreviÊ Branko –uras Velimir –ureviÊ Dragica –uriÊ Slavica • Emedi Vladimir Ermacora Ratko Ezgeta Slavica • FajdiÊ Branka Faraguna Miljenko Farkaπ Vedran Ferber GarofuliÊ Tatjana Fujs Ljiljana • GardaπaniÊ Jasna GaπpartiÊ Melita Glavan RadiÊ Dolores Glavaπ VraæiÊ SreÊka GojËeta BurniÊ Sanda Golubovac - Rutar Milica GoviÊ Dean Antulica Grbac RinËiÊ Gordana GrbËiÊ - MikuliËiÊ Biserka Gregov Miodrag GrgiÊ Tina GrgiÊ Æeljka • Hamπ Vera HatvaliÊ Zrinko Hegeduπ Suada Hofmann Jager Ozana Horvat –iko Ljiljana HostiÊ Vedran Hruπkar Iskra Huljev ©ipoπ Ivana • IliËiÊ Amila IπtvaniÊ Vuger Irena IvanËiÊ RavliÊ Iva IvankoviÊ Marija IvankoviÊ Mladen IvankoviÊ Pavelka Ivana IvkoviÊ Snjeæana • JadrejËiÊ Vitomir JadreπiÊ Æivana Jakovac Marko JanËiÊ Jelena JankoviÊ Periπa Viπnja Jazbec Vjekoslav JeliÊ Josip JerbiÊ Boris JoviÊ Milena JoviÊ ZlatoviÊ Josipa JuraniÊ Tea

JuriÊ Banai Sanja Jurina Helena JurkoviÊ Krolo Vesna Jurlina Hrvoje Jurlina Marija • KajganiÊ Ana KajiÊ Violeta KajiÊ Zvonko Kakarigi Davor Kalπan BrkiÊ Sanja Karlo GergoriÊ Barbara Keceli Mesaroπ Silvija Kevo Æeljko Kezele Borivoj Kinach Inna Kneæ Vladimir KneæeviÊ Mira KokiÊ Marina KolaËko ©imiËiÊ Ljiljana KolariÊ BlaæiËko Tanja KolariÊ Mia KolariÊ Vesna Kolenda Dæevada KolundæiÊ Boæica Komar LukaË Ivona KomljenoviÊ Adela KontiÊ Maπa Kopljar Marija Koprek Ivan KopriËanec Nikola KopriÊ Branko KorËi LovakoviÊ Æeljka KoriËiÊ Sanja KovaË ©estan Valentina KovaË ©tefanija KranjËec JagiÊ Jasenka Krbot Veljka KretoniÊ Ksenija Krizman Vuhinec Barbara Kriæan Branka Kriæan Vladimir KrniÊ Andrea KrtaliÊ Glorija KuËak Andrija Kukec Ivana Kukurin Dajana KuliπiÊ Vlasta Kunπtek KuËanda Tatjana Kustura Lea • Ladavac Ksenija LakiÊ Teodosija Lambaπa Josip Lanc »urdinjakoviÊ Vedrana Lauπ Perislav LesandriÊ Nedeljka Lipovac Mren Marija Lokmer Katarina LonËar Dalibor LukiÊ Anita LuliÊ Jadranka • LjubiËiÊ –ivo LjubiËiÊ Natalija LjubiÊ Snjeæana • Macner Koren Zdenka MajovËiÊ Jakov

MaleπeviÊ Jasenka Maras JurËiÊ Tatjana MaraviÊ Bravar Smilja MarËec Ivana Mareπ Bratko Vera Mariani PetroviÊ Ina MariÊ Dubravka MariÊ Veljko MariÊ Violeta Martinez Ivan MaπkoviÊ Senka MatejËiÊ Pero MatiÊ Mirko MatkoviÊ MarinkoviÊ Tatjana MatovinoviÊ Stella MeedoviÊ Denis MesariÊ Ksenija MiÊiÊ Josipa MihaljeviÊ Lea Miholek BrkiÊ Sanda MihoviliÊ Renata MikuliËiÊ Saπa Milovac Silvana Mintas Leo Miπigoj DurakoviÊ Marijeta MiπkoviÊ Milorad MlaËiÊ BojiÊ Nikica MladiniÊ Tadin Sandra Mren Vedrana Mrgan TomiËiÊ Biserka MujezinoviÊ Alija MunitiÊ Vjera MurπiÊ Miroslav MuæiÊ Tamara • Navratil Sven NeveπÊanin Marko NikoliÊ Ruæica NovinπËak Martina Novoselnik Dragan • OdrËiÊ Iπek Vesna OlujiÊ Irena OæiÊ Bebek Marko • PanËiÊ Slavica PapiÊ Vlasta Par Judaπ Vesna ParËetiÊ Kostelac Ida PaviÊ Tea PavloviÊ Maja Pehar Maja PeneziÊ Slavica Penko Emanuela PeranoviÊ FilipoviÊ Æeljka PerekoviÊ Vladimir Permozer HajdaroviÊ Snjeæana PeruπiÊ PrpiÊ Singlida PetkoviÊ Tatjana PetroπeviÊ Ivan PetroviÊ Ana PetroviÊ Branimir PetroviÊ Terezija PetroviÊ Vanja PicukariÊ Zdenka PinËar Snjeæana Piutti Sterija Romina Pivac Silvana

PopiÊ Vlasta PopoviÊ Branka Posedel Biserka PrtoriÊ Sanja PtiËar Romana • RaËki SimiÊ Dunja RadakoviÊ Petar RadiÊ Mihael Raguæ Antonija RaπiÊ Roso Blaæenka RavliÊ Suzana Razum Ivan RosandiÊ Piasevoli Rosanda RuËeviÊ Mira RudeliÊ ZadroviÊ Maja Rukavina OpatiÊ Vesna • Sabo Anica Sabol Mateja SankoviÊ Boæena Sarka Jasna Scagnetti Ksenia Schubert Mladen Sever PrebiliÊ Mirjana SikiriÊ Radmila Skopljak Vlasta SlaviËek Gordana Smoljan Ines Somoi Bernardica SoriÊ Maπa Srbelj DehliÊ Biserka Srpak Sabina Stakor Mirjana StaniÊ Marta StaniÊ Rikard StanojloviÊ BotiÊ Ljiljana Staver - Nikolov Elizabeta Staver Dijana StipanoviÊ Milorad StipeË Karmen StipkoviÊ Snjeæana StrajiniÊ Bojana Sviben Damir • ©akiÊ RadetiÊ Jelena ©aliÊ Herjavec Dubravka ©amarija Vladimir ©ebek Æeljko ©egviÊ Ivana ©eremet Darka ©estan Katarina ©estan Mario ©evkuπiÊ Davor ©ikaniÊ Sonja ©imiÊ Spomenka ©ipicki Tinka ©iriÊ Ivanka ©kvariÊ Martina ©kvorc Marcus Ingrid ©lezak Tihana ©oπtariÊ ÆelaliÊ Vera ©piπiÊ TreursiÊ Davorka ©tanfel Ivanka ©tanfel Æeljko ©umberac ©aravanja Suzana ©unjara Dragutin ©uperba Martina

©uperina Branka ©upraha Biserka ©uran Andrea ©urjak Belita • Tanfara Sonja TerziÊ Dragan TonkiÊ Vuksan Marica TonkoviÊ Zdenka Topolovec-Galic Biserka Treska PintariÊ Jasenka Tretinjak Lidija TrivunoviÊ Sanja TrstenjaËki Ljiljanka TurkoviÊ Milica TurkoviÊ Veljka • Uhoda Branko UrumoviÊ Sonja UtrobiËiÊ Ina Uzelac Karvazi Branka Uzelac Tanja • Valek Ivan Verbanac Ira VidoπeviÊ Marin VidoviÊ ©ehoviÊ Heda VladoviÊ Anita VlasteliÊ Ivana Vodjerek Matica Zdenka Volf Maja Vrdoljak TrogrliÊ Marina VrkiÊ Dina Vuica Ana VujeviÊ Miona VujiËiÊ IgnjatoviÊ Marijana VukasoviÊ Merica VukeliÊ Dario VukeliÊ Ina VukiÊ Veljko Vukman Marija VukoviÊ Anita VukoviÊ Dubravka Vurdelja Ivana VuruπiÊ Branimir • Winterhalter Zvonar Branka • Zadravec Tihana ZavidiÊ Tina ZekiÊ Danijela ZlaËki RaËiÊ Sanja Zlatar Mirna Zubak MariÊ Branka ZujiÊ Ana Filipa • Æambok Ivanka ÆarkoviÊ Branimir Æeljeznjak Dubravka Æic Alemka Æigmundovac KlaiÊ –ura Æupan KovaËiÊ Sanja ÆuriÊ Draæen

•••••

28

Novi model ugovaranjau primarnoj i sekundarnojzdravstvenoj zaπtiti

••• Koji su preostali prioriteti?• Joπ imamo novi model ugova-

ranja koji Êemo primjenjivati od 1. sijeËnja2013. za trogodiπnje razdoblje. To je modelkoji je baziran na viπe parametara mjerenja iËimbenika koji Ëine naËin izraËuna i ugovara-nja. ZnaËi, postoji dio koji se odnosi na prizna-vanje realnih fiksnih troπkova, tzv. hladnogpogona, a model glavarine manje Êe utjecati

nego πto je danas, odnosno utjecaj glavarineu novom modelu bit Êe otprilike jedna petina.Novost je da glavarinu uvodimo i u bolniËkojzdravstvenoj zaπtiti za tzv. gravitacijska podru-Ëja, odnosno koliko pacijenata gravitira premaodreenoj bolnici. Sve je vezano uz model«cijena puta uslugafl, znaËi svi naπi DTP-ovi iDTS-ovi koji su danas u funkciji, ukljuËujuÊi iPlavu knjigu, s namjerom da se napravijedinstven katalog usluga koji je meunarodnousporediv.

S obzirom na to da 1. srpnja 2013.ulazimo u Europsku uniju morat Êemo izvje-πtavati koje smo usluge davali strancima a kojesu stranci davali naπim pacijentima, pa katalogusluga i nazivlje usluga moraju biti usporedivi.

Najlakπe je i najefikasnije koristitimeunarodne πifrarnike usluga - u PZZ-u ICPC-2, a u bolniËkoj SNOMED. No, vidjet Êemojoπ koji Êemo πifrarnik primijeniti, ali termino-loπki se moramo uskladiti.

Drugi je segment, pored termin-ologije, kako i na koji naËin se odreuje cijenazdravstvene usluge. Do sada je HZZO odre-ivao cijenu zdravstvene usluge na naËin ''uz-mi ili ostavi''. Novi model koji æelimo primije-niti je da se odredi træiπna usporediva vrijedno-st usluge, koja je komparabilna s uslugamakoje se pruæaju u Sloveniji, Austriji, »eπkoj, Slo-vaËkoj, pogotovo kada je to bazen od kudanam dolaze turisti, pa onda i pacijenti. Naime,kada sukladno konvencijama fakturiramo naπeusluge tim zemljama, onda radimo prema cje-niku koji je HZZO odredio za domaÊe pacijen-te unutar sadaπnjeg modela ugovaranja - πtonije realna vrijednost cijene.

Primjerice, ne smatram da kardiolo-govo oËitavanje EKG-a vrijedi 12 kuna, to vri-jedi puno viπe. Dakle, realna cijena usluge jeneπto πto moramo utvrditi uz usku suradnjus Hrvatskom lijeËniËkom komorom, struËnimdruπtvima, sindikatima, Hrvatskom udrugomposlodavaca i svim ostalim zainteresiranimstranama.

HZZO Êe kao najveÊi kupac zdrav-stvenih usluga u Hrvatskoj dogovoriti rabate,koliËine, volumene, pravodobnost lijeËenja idrugo, πto Êe onda biti stvar individualnogdogovora izmeu HZZO-a i odreenog pru-æatelja zdravstvenih usluga. Onda to viπe nijegeneralna, jedna cijena svugdje za sve.

KBC Zagreb moæe imati drugaËijucijenu nego OB Pakrac, a OB Pakrac drugaËijucijenu od privatne poliklinike ili privatne bol-nice Akromion ili neke druge. NaËin na koji seto ugovara imat Êe svoj matematiËki modeltemeljen na odreenim pravilnicima i bit Êenadasve transparentan. Sve cijene, tj. sve πtosmo i s kime smo ugovorili i dogovorili objavitÊemo na internetu. Na proπloj sjednici Up-ravnog vijeÊa promijenili smo pravilnik koji

• U zdravstvenom sustavu slijedevelike promjene - od 1. sijeËnja iduÊe godineu primjeni Êe biti nove model ugovaranja,zdravstvo bi se trebalo potpuno informa-tizirati a poËet Êe se mjeriti i uspjeπnost rada

••• Koji su prioriteti HZZO-a ovegodine i kakva je Vaπa vizija daljnjih promjenai razvoja HZZO-a?

• Tri su glavna smjera koji sutrenutno sada prioriteti. Prvi je uspostavainformacijsko-komunikacijskog sustava, onogkoji je bio zapoËet 2003. Idemo u potpunuimplementaciju e-NaruËivanja, e-ListaËekanja, e-Doznake. Ipak je 2012. godina ivrijeme je da se s tim starim modelom ''peËat,potpis'' oprostimo i te da se on zamijeninovim tehnologijama da bi kao jedan jaki alatpoboljπao zdravstveni sustav i, s druge strane,lijeËnicima olakπao njihov posao.

••• Spominje se da bi sve to skupamoglo biti implementirano do kraja ove godine.

• Da. VeÊ je u KarlovaËkoj æupanijiimplementirana e-Lista Ëekanja a u rujnukreÊe i e-NaruËivanje kako bi se uspostaviosustav koji nam transparentno daje modalitetpo kojem primarna zdravstvena zaπtita upu-Êuje pacijente prema sekundarnoj zdrav-stvenoj zaπtiti.

Tako nema dupliciranja, nepo-trebnog naruËivanja, zna se koji su medicin-sko prihvaÊeni rokovi za koju dijagnozu i toÊe uvesti dosta reda u sustav.

Intervju s ravnateljemHZZO-a prim. SiniπomVargom, dr. med. dent.

Zagovaram sustavgdje je obeÊano ograniËeno ali se

moæe trenutno dati pacijentu ondakada mu je to doista potrebno

Borka Cafuk

iz hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

29

Æelio bih joπ naglasiti da je HZZO-u prioritet i mijenjanje sebe iznutra. VeÊ naiduÊoj sjednici Upravnog vijeÊa idu izmjeneStatuta, mijenjamo naËin unutarnje reorgani-zacije, uloga podruËnih ureda drastiËno semijenja. Cilj nam je do 31. prosinca ove go-dine ukinuti πaltersko poslovanje i da se po-slovanje odvija u elektronskom obliku, te stva-ranje drugaËije i bolje komunikacije s pacijen-tima i zdravstvenim radnicima.

Bolnice sa skromnijimlimitom i dobrom upravomuspijevaju djelovati u zadanimokvirima poslovanja

••• Na sav jetovanju Udrugeposlodavaca u zdravstvu 8. oæujka zatraæili stesudionike da se prihvate posla kako bi se zdrav-stveni sustav sveo u zadane okvire. Jesu li se onitome odazvali i na koji naËin se zdravstveni su-stav treba svesti u zadane okvire?

• PomoÊnica za financijska i pravnapitanja Ministarstva zdravlja Ljubica –uka-noviÊ i ja naglasili smo na Savjetovanju i za-molili sve ravnatelje zdravstvenih ustanova dase jednom za svagda stave u okvir financijskogi materijalnog upravljanja svojim zdravstvenimustanovama sukladno ugovoru koji imaju sHZZO-om.

Jesu li ti ugovori tada i danas, sobzirom da se nisu mijenjali, pravedni kadase usporede ustanove upitno je. Imam punoprituæbi na nepravednost da neke bolniceimaju pretjerano velike limite nego drugebolnice Ëiji su limiti skromniji. Meutim, po-kazuje se da se bolnica koja ima skromniji limiti dobru upravu uspije staviti u okvire poslo-vanja, dok neke druge bolnice s pretjeranovelikim limitima ne postiæu rezultate, pa Ëakniti ne opravdaju svoje limite s izvrπenim uslu-gama a istodobno generiraju gubitke premasvojim vlasnicima. To je jedan apsurd i Mini-starstvo zdravlja je veÊ zapoËelo primjenjivatizakonske odredbe jer lokalna uprava isamouprava ne prepoznaju svoju ulogu uupravljanju zdravstvenim sustavom negoimenuju nestruËne osobe na ravnateljskamjesta.

••• Na tom ste Savjetovanju ista-knuli da su vrata HZZO-a otvorena i da svatkomoæe doÊi razgovarati o svojim problemima. Jeli itko doπao?

• Od 60-ak bolnica u Hrvatskoj dosada su u HZZO doπli predstavnici triju bol-nica. Moj tim je samoinicijativno otiπao u nekecentre gdje smo vidjeli da postoje problemi,premda nije naπa uloga upravljati zdrav-

odreuje pitanje poslovne tajne. NaËelno samprotiv skrivanja bilo kojih informacija jer smomi javna ustanova u sustavu koji je po Zakonuo zdravstvenoj zaπtiti definirana kao javnasluæba i ne vidim razloga zaπto bismo mi neπtotajili kao poslovnu tajnu.

Uvode se mjerila uspjeπnostirada, a za odluke Êe financijskuodgovornost snositi onaj kojiih i donosi

Posljednja dva segmenta koja Ëe-kaju najveÊe promjene, a prvi je da uvodimomjerila uspjeπnosti rada. Postoje kljuËni indi-katori kvalitete i po tim Êemo parametrimaza primarnu i bolniËku zdravstvenu zaπtitumjeriti na koji naËin se obavlja usluga u obimukoliko je ugovoreno. Uspjeπnost je najËeπÊepitanje menadæmenta i financijske discipline.Tko je bolji imat Êe veÊi i bolji financijski uËi-nak kroz ugovor, a tko stranputi i ne radi su-kladno pravilima dobre poslovne prakse, tajÊe osjetiti (financijske) reperkusije. Ono πtoje novitet koji jednako zagovaraju i Ministar-stvo zdravlja i HZZO, jest da se odgovornostodmakne od bolnice. Danas kada izriËemoneku mjeru ili kaznu prema bolnici, onda seto de facto oduzima od onog malog seg-menta novaca koji je toj zdravstvenoj ustanovina raspolaganju neposredno za lijeËenjepacijenata. A naπa je namjera da onaj koji imadodatak na plaÊu za rukovodstvo i donoπenjeodluka mora i financijski snositi odgovornostza te odluke koje je donio.

I na kraju, ili na poËetku, s obziromda nam je to primarni cilj koji æelimo postiÊi,jesu indikatori kvalitete. Postoje meuna-rodno prihvaÊeni indikatori kvalitete po ko-jima se razlikuje dobro i kvalitetno obavljenazdravstvena usluga od one koja to nije. Pri-mjenom tih indikatora æelimo podræati na-mjeru Ministarstva zdravlja i ono πto je mini-star zdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊ viπeputa naglasio, da æeli razvijati izvrsnost zdrav-stvenih radnika i poticati razvoj centara izvr-snosti u Republici Hrvatskoj, a ovo je zapravojedino mjerilo na temelju kojega moæemo reÊiπto je centar izvrsnosti, a onaj koji to nije osje-tit Êe reperkusije zato jer ne ulaæe u unaprje-enje kvalitete.

••• HoÊe li biti otpora promjenama?• Otpor je prirodna stvar. Tko god

se uhvati u segment upravljanja promjenamanormalno je da se suoËi s otporom. Moæetepromijeniti aparat, zgradu i metodu, ali mije-njati ljudske navike teæak je posao.

stvenim sustavom. Vidimo probleme koje ukonaËnici svi mi kao graani moramo platitikroz poreze za sanaciju tih ustanova i menikao graaninu je u interesu da se te bolnicedovedu u red. A druga je stvar da kao ravnateljHZZO-a osjeÊam i poslovnu odgovornost.Nisam jedinka veÊ sam dio cjelokupnog lancaupravljanja zdravstvenim sustavom i nastojimpomoÊi drugima da se sustav poboljπa.

COM nestaje, a ustanovuza zdravstvenu skrb lijeËnicibi trebali prepoznati kaomodel buduÊnosti

••• ©to Êe biti s centrima obiteljskemedicine (COM-ovima)?

• Jedna od prvih stvari koje sampredloæio Upravnom vijeÊu HZZO-a, i ono jeto prihvatilo, jest da se ukine kaznena odredbaza lijeËnike obiteljske medicine koji ne sudje-luju u organizaciji COM-a. Smatram da u za-konu nema uporiπta na temelju kojeg mogunekoga kaænjavati za neπto πto zakonski nitinije utvreno. COM-ovi postoje samo u inter-nim aktima HZZO-a, i tu i tamo su sporadiËnozaæivjeli, πto je utemeljeno na entuzijazmu po-jedinaca i stjecajem okolnosti kako se negdjemoglo napraviti, meutim to se nije uvaæilokao generalno pravilo.

HZZO zagovara politiku - koja jepostojala i u prethodnoj koalicijskoj vlasti -samoorganiziranja lijeËnika obiteljske medi-cine u pravnom obliku koji se zove grupnapraksa. Grupna praksa je uvaæena u svijetu.Jedan lijeËnik i jedna medicinska sestra nemogu organizacijski ispuniti sve ono πto se odnjih traæi, tj. kuÊne posjete, sudjelovanje udispanzerskom radu i u radu hitne pomoÊi. Uurbanim sredinama moæda donekle i mogu.No imamo situacije u ruralnim sredinama gdjelijeËnici godinama nisu bili na godiπnjem od-moru jer nemaju kome ostaviti svoje pacijente,i to je apsolutno nedopustivo.

Grupna praksa kao vrsta interesnogsamoorganiziranja nastupa prema HZZO-u iMZ-u kao jedan organizacijski oblik koji moæezauzeti svoje mjesto za osiguravanje kuÊnihposjeta, organiziranje deæurstva i pruæanje sve-ga πto je potrebno za sudjelovanje u hitnojmedicinskoj pomoÊi. Taj pravni oblik je sadr-æan i u vaæeÊem Zakonu o zdravstvenom osi-guranju, no osim same grupne prakse postojii moguÊnost udruæivanja na primarnoj razinizdravstvene zaπtite u novi organizacijski oblikpod imenom ustanova za zdravstvenu skrb.

Taj naziv moæda zvuËi nezgrapno,no taj je naziv u uporabi jer je Ëesto sam nazivgrupna praksa pogreπkom iskoriπten za pojam

iz hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

30

s odreenim rabatom u korist pacijenata.Namjera je kupiti πto kvalitetniju uslugu zaπto manje novaca. To je konaËan cilj koji æe-limo postiÊi. NaËin izraËuna DTS-a je meto-dika koja moæe iÊi i u jednom ili u drugomsmjeru, ali opet kaæem - s novcem koji imamona raspolaganju æelimo πto viπe kvalitetnijihusluga.

Po stopi bolovanja i daljeodskaËemo od EU-a

••• Kakve su stope bolovanja u RHi koji su daljnji koraci za smanjivanje bolovanja?

• Primijetili smo da su stope bolo-vanja vrlo razliËite ovisno o kojem se podruË-nom uredu HZZO-a radi. Imamo æupanijekoje jako odskaËu po indeksima stopa bolova-nja. Od 2009. do danas bilo je dosta aktivno-sti po pitanju smanjivanja stopa bolovanja ito su struËne sluæbe HZZO-a dosta dobro od-radile, πto se vidi iz smanjenih stopa dugo-trajnog bolovanja za otprilike jednu treÊinu,πto je dosta dobar rezultat. Meutim, kada seusporede naπe stope s prosjeËnim stopamau Europi i zemljama koje nas okruæuju, a Ëla-nice su Europske unije - onda se vidi da ima-mo joπ mnogo prostora za smanjenje stopabolovanja. Imamo Ëak i ponudu od odreenihprivatnih servisa za sudjelovanje, s obziromna to da poslodavac sudjeluje u bolovanjunaπih osiguranika prva 42 dana, a od 43. danaHZZO preuzima troπkove bolovanja, pa jesvima u interesu da se bolovanja dovedu ured i da imaju smisla. Ministarstvo zdravlja jenositelj tablice izraËuna i preporuËenih tra-janja odreenih bolovanja. HZZO je prepo-ruËio da se preispitaju te tablice i da se viditreba li smanjiti trajanja odreenih bolovanjabuduÊi da struËne sluæbe HZZO smatraju dasu neopravdano dugaËka, pogotovo ona upsihijatriji.

••• Moæete li navesti æupanije kojedrastiËno odskaËu prema stopama bolovanja?

• Primjerice, trenutaËno PodruËniured Dubrovnik pokazuje znaËajno odstupa-nje i uskoro Êe se krenuti u reviziju po ordina-cijama i zdravstvenim ustanovama kako bi setoËno utvrdilo koje su to dijagnoze i kolika jeopravdanost duljine tih bolovanja.

Volumen propisivanja lijekovasmanjiti e-Smjernicamai edukativnim sastancimas lijeËnicima

••• HoÊe li HZZO neπto poduzeti uvezi s racionalizacijom propisivanja lijekova?

prostornog dijeljenja Ëekaonice i zahodaizmeu dvije ordinacije.

Ustanovu za zdravstvenu skrb li-jeËnici bi trebali prepoznati kao model bu-duÊnosti po kojem pet, 10 ili 25 lijeËnika i nji-hove medicinske sestre, a udruæeni mogu bitii pedijatri i ginekolozi, pruæaju jednu cjelovituzdravstvenu skrb za puno veÊi fond pacijenatanego πto je to sluËaj danas. To i rjeπenje zaprekobrojne pacijente. Unutar grupne prakseprekobrojni pacijenti iz jednog tima mogu sepreraspodijeliti kolegama koji imaju manjibroj pacijenata i automatski su onda ti pa-cijenti plaÊeni, za razliku od danaπnjeg mode-la po kojem ih HZZO ne priznaje u proraËunu.

••• ZnaËi li to da Êe COM nestati izzdravstvenog sustava?

• Tu preporuku veÊ smo predloæiliMinistarstvu zdravlja, a kao zamjenski modelsmo predloæili ustanovu za zdravstvenu skrb.Jednu stvar nisam spomenuo - kada obavlja-mo financijske transakcije izmeu HZZO-a iindividualne ordinacije danas i model nadzorakoji HZZO provodi vrlo je skup model pa namonda treba velik broj zaposlenika i puno po-slovnih procesa je usredotoËeno na jednuindividualnu ordinaciju. Onog trenutka kadaÊe 10 ili viπe ordinacija biti udruæeno u usta-novu za zdravstvenu skrb automatski Êe itroπkovi HZZO-a biti manji, a uπtede koje seostvare smanjenim administriranjem HZZO-a mogle bi se prenijeti u veÊu zaradu ustanoveza zdravstvenu skrb.

DTS treba biti komparabilans cijenom usluga u Austrijii Sloveniji

••• Najavili ste da Êe se za svakuzdravstvenu ustanovu prema zavrπnim raËu-nima utvrditi koji su fiksni troπkovi i obveze teda Êe to postati sastavnim dijelom ugovora i re-evaluacije DTS-a (dijagnostiËko terapijskeskupine). Moæete li reÊi neπto viπe o tome?

• Medicinska tehnologija, materija-li i metode neprestano se mijenjaju i DTS tomora neprestano pratiti. U novom modelupitanje je kada Êemo evaluirati svaku bolnicuponaosob, koji su njeni fiksni troπkovi hladnogpogona, hoÊemo li te fiksne troπkove razbitii ugraditi u DTS usluge, to je jedna namjera,a alternativa je da DTS usluga ne sadræi teelemente i da se taj dio zasebno plaÊa. Velikaje razlika ovisno o modelima i na koji naËinugovaramo privatne pruæatelje zdravstvenihusluga mimo javne mreæe.

Moja je namjera da DTS budekomparabilan s cijenom usluge u Austriji, Slo-veniji ili drugdje. A ovisno o koliËini i pravo-dobnosti pruæenih usluga mi bismo ih plaÊali

Bivπa vlast je uspjela uvesti modelkojim je stagnirala porast materijalnih troπkovaza lijekove. To je model u kojem se stalnimulaskom novog lijeka na listu sniæava cijena ilise barem zadræava na istoj razini i zbog togase nije znaËajno smanjio financijski izdatak.Meutim, ono πto je zabrinjavajuÊe s medi-cinskog aspekta jest strmoglav rast koliËinalijekova. Pitanje je medicinskih struka koji jerazlog tome jer se nije znaËajno poveÊao nitipobol stanovniπtva niti se znaËajno poveÊaobroj stanovnika da bi postojalo opravdanje zatako velik porast volumena propisivanjalijekova. Tu oËito onda nedostaju terapijskesmjernice, odnosno njihova striktna primjena,i tu Êe novi informatiËki model uvesti e-Smjer-nice i integrirati ih u informatiËko rjeπenje kojesvaki lijeËnik ima u svojoj ordinaciji, πto vodika tome da se lijekovi propisuju prema opÊe-prihvaÊenim terapijskim smjernicama i medi-cini baziranoj na dokazima. Naravno da Êemodati lijeËniku suvereno pravo da od toga moæeodstupati, ali to Êe traæiti obrazloæenje i takvaodstupanja smiju biti sporadiËna a ne pravilo.

NeÊe se dopustiti da lijeËnik stalnoi sustavno krπi terapijsku smjernicu. Novisustav business intelligencea koji se ugraujeneÊe dopustiti da to traje mjesecima veÊ Êese kroz nekoliko tjedana vidjeti tko odstupaod norme i provest Êe se kontrola i sankcio-niranje ako odstupanje nije opravdano.

Ovog mjeseca poËinju i redovitesjednice podruËnih ureda HZZO-a koje Êe seodræavati otprilike u treÊem tjednu u mjesecui trajat Êe dva radna dana. Na njima Êe seraspravljati s lijeËnicima obiteljske medicineo njihovim navikama propisivanja lijekova inavikama odobravanja bolovanja. U prvo vri-jeme bit Êe to samo edukativna mjera da sevidi tko, gdje i kako kotira u usporedbi s dru-gim kolegama. Nakon zavrπetka edukativnihmjera primjenjivat Êe se kaznene odredbe, tj.kada se lijeËnik sustavno nalazi izvan medi-cinski opravdanih granica sukladno ugovor-nim obvezama poËet Êe plaÊati ugovorenefinancijske kazne.

••• HoÊe li se za lijeËnike organiziratisveobuhvatniji help desk?

• Trenutno imamo help desk koji jeusredotoËen iskljuËivo na CEZIH. On Êe seproπiriti na tumaËenje pravilnika i drugih stvarikoje tiπte lijeËnike, da smanjimo birokratskipritisak i odgovaranje na dopise zato πtolijeËnici trebaju odgovor onda kada postavepitanje.

Istovremeno idemo s bijelim tele-fonom za pacijente, koji Êe biti univerzalan iza MZ i za HZZO te Êe svaki pacijent moÊidobiti informaciju koja ga zanima.

iz hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

31

Takoer se razmiπlja o treÊem stu-pu, no to je joπ uvijek u povojima. To bi bilododatno osiguranje, koje bi bilo neka vrstazdravstvene πtednje. MoguÊe je da Êemonapraviti pilot projekt takvog modela na jed-nom manjem uzorku, tj. na razini jednogpodruËnog ureda HZZO-a, da se vidi kako bito izgledalo i kakve bi rezultate dalo. Sve jeto vezano s namjerom da se jasno prikaæu kojesu to toËno usluge i u kojem roku ih HZZOpokriva, a u æargonu se to zove koπaricazdravstvenih usluga. Kada Êe i na koji naËinbiti definirana koπarica stvar je diskusije πiregforuma, na razini Vlade, udruga pacijenata,zdravstvenih komora i drugih.

Previπe je zdravstvenih prava tre-nutno obeÊano, a realizacija obeÊanog je ote-æana. Stoga zagovaram sustav gdje je obe-Êano ograniËeno, ali da se to πto je obeÊanomoæe trenutno dati pacijentu onda kada muje to doista potrebno.

HLK su moja vrataotvorena od 0 do 24

Hrvatska lijeËniËka komora izradilaje prijedlog utvrivanja realnih cijena DTP-ai predala ga bivπem predsjedniku UV-a HZZO-a dr. Draæenu JurkoviÊu, no taj prijedlog ni-kada nije uvrπten na dnevni red UpravnogvijeÊa. Jeste li upoznati s tim prijedlogom ihoÊe li se on uzeti u obzir ako Êe se mijenjaticijene dijagnostiËko-terapijskih postupaka?Nisam upoznat s tim prijedlogom. U papirimakoje mi je bivπi ravnatelj HZZO-a ostavionisam naiπao na prijedlog utvrivanja realnihcijena DTP-a. BuduÊi da upravo razmatramo

••• Kada se moæe oËekivati proπire-nje help deska za lijeËnike?

• Tijekom ove godine. Cilj nam jeda to zaæivi do 31. prosinca.

Hrvatsko bi se stanovniπtvotrebalo udvostruËiti da biHZZO mogao biti potpunofinancijski neovisan odræavnom proraËunu

••• Je li u bliskoj buduÊnosti u planuliberalizacija træiπta zdravstvenog osiguranja?

• Donekle. Radi se o dva segmenta.Za osnovno osiguranje je na meunarodnojrazini izraËunano da kada se radi agregacijasredstava za funkcioniranje zdravstvenogsustava u obliku zdravstvene kase onda jepitanje koliko je Ëlanova potrebno da ta kasaima kako bi bila financijski isplativa.

Kada se uzme u obzir pitanje soli-darnosti mladih sa starima, zdravih s bole-snima i bogatih sa siromaπnima, onda, da bito funkcioniralo i imalo smisla, minimalan jebroj Ëlanova te kase 10 milijuna i 500 tisuÊaljudi. ZnaËi, hrvatsko bi se stanovniπtvo tre-balo udvostruËiti da bi hrvatska kasa, tj. HZZO, mogla samostalno opstojati i biti pot-puno financijski neovisna o dræavnom prora-Ëunu. Broj Ëlanova kase se i mijenja s obziromna demografske podatke i s obzirom da sta-novniπtvo stari.

Solidarnost mladih sa starima svese viπe mijenja u korist starih jer je sve manjemladih koji uplaÊuju na raËun starih osoba.Samom Ëinjenicom da stanovniπtvo stariimamo prevagu bolesnih nad zdravim ljudi-ma. A kada joπ uzmemo u obzir svjetsku rece-siju, sve je manje bogatih u odnosu na siro-maπne. Kada se sve to uzme u obzir, i broj Ëla-nova kase bi trebao biti veÊi da bi ona moglaopstojati. Pitanje je πto Êe biti u Europskojuniji. Predviam da Êe u nekoj daljoj buduÊ-nosti postojati jedinstvena zdravstvena kasana razini EU-a da bi se poluËili bolji rezultatiu solidarnosti. Prema tome HZZO ostaje uproraËunu.

S druge strane, HZZO ima jako do-bro razvijen model dopunskog zdravstvenogosiguranja za koje nam se spoËitava da nijetræiπno orijentirano i najvjerojatnije Êemo mo-rati promijeniti taj model pristupanjem EU-u. MoguÊe je da Êe dopunsko zdravstvenoosiguranje i istupiti iz Riznice te postati za-sebna javna ustanova koja Êe biti viπe ili manjekonkurentna u odnosu na privatne pruæateljedopunskog zdravstvenog osiguranja.

nove modele ugovaranja zdravstvene skrbiza razdoblje od 1. sijeËnja 2013. aktualiziratÊemo te razmotriti i taj prijedlog.

••• Hrvatska lijeËniËka komoragodinama surauje s HZZO-om kao partner udonoπenju odluka. Kakva je Vaπa vizija suradnjes njom?

• Hrvatskoj lijeËniËkoj komori su od0 do 24 sata, sedam dana u tjednu, otvorenamoja vrata i vrata struËnih sluæbi, ali se morapoπtovati naËin na koji se pripremaju mate-rijali i teme o kojima se raspravlja. Svaki prije-dlog koji doe iz Komore za diskusiju morabiti definiran - tj. u sebi sadræavati podatke ozateËenom stanju, prijedlog mjera za posti-zanje novog rezultata rada, koji su akteri ivremenski okviri. Kada Êe nam se suradnjatemeljiti na tome, smatram da Êemo ostvaritivelike pomake.

Æelio bih joπ na kraju dodati da mise osobno ne svia da je HZZO jedini u cije-lom hrvatskom zdravstvenom sustavu kojiprovodi bilo kakve disciplinske mjere. I Mini-starstvo zdravlja ima svoje mjere, i zdravstve-ne komore imaju svoje mehanizme. Sada jetrenutno takvo sanje da je HZZO preuzeonjihovu ulogu.

Smatram da HZZO ne treba po-stavljati struËna, nego financijsko-ekonomskai pitanja o pravodobno pruæenim zdrav-stvenim uslugama.

Meutim, trenutaËno HZZO uka-zuje i na struËne propuste jer postoji perce-pcija vakuuma da se ne realiziraju disciplinskemjere koje bi trebali provesti drugi akteri uzdravstvenom sustavu.

•••••

iz hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Prof. dr. Dragutin Koπuta,IX Simfonija (bronca)

mjeseci. Prednost na listama Êe imati trudnicei dojilje te pacijenti koji zbog bolesti ne moguraditi ili kojima prijeti pogorπanje zdrav-stvenog stanja.

Moæe li lijeËnik koji napravi20 operacija imati istu plaÊukao i onaj koji ih izvede 100?

OstojiÊ je upozorio da trenutaËnopostoje velike razlike u nabavnim cijenamaugradbenog materijala. Primjerice, cijena ko-ronarnog stenta istog proizvoaËa KBC Za-greb plaÊa 4.500 kuna, a OB Dubrovnik11.500 kuna. Endoprotezu kuka Klinika Lov-ran plaÊa 4.300 kuna, a KBC Zagreb 7.800kuna itd.

Broj specijalista i postupaka koje suproveli nije ravnomjeran, pa je negdje veÊibroj specijalista proveo manji broj postupakaod specijalista u drugoj ustanovi kojih je ma-nje. Trebalo bi razgovarati i o plaÊama lijeË-nika, smatra ministar.

Naime, lijeËnik koji operira 100 ka-tarakti mjeseËno ima istu plaÊu kao i onaj kojioperira samo 20. Takoer, lijeËnik koji napraviviπe operacija izloæeniji je tome da napravipogreπku. Ravnatelji kaæu da su za stanje krivilimiti, ali prema analizi ispada da su za stanjeodgovorni menadæmenti bolnica, koji osimtoga i nisu usredotoËeni na potrebe pacije-nata, naglaπava OstojiÊ.

Ministar je najavio i da Êe se na je-sen prezentirati master plan. BolniËki Êe su-stav doæivjeti znaËajne promjene u sustavuupravljanja i premda se bolnice neÊe zatvaratione Êe se znaËajno rekonstruirati.

Velike liste Ëekanjane generiraju guæveveÊ kaos u sustavu

Analizu lista Ëekanja u hrvatskimbolnicama provelo je Povjerenstvo Ministar-stva zdravstva za liste Ëekanja. PoËetkom ovegodine ono je analiziralo 16 dijagnostiËkih iterapijskih postupaka u 48 bolnica. »lanoviPovjerenstva prof. dr. sc. Karmen LonËareki dr. Aleksandar Dæakula prezentirali su re-zultate analize na konferenciji za novinare.

Osnovni problem nastanka velikihlista Ëekanja nije guæva veÊ popriliËan kaos usustavu. Povjerenstvo je utvrdilo da je 27.travnja ove godine na neku pretragu ili opera-ciju Ëekalo 580.000 pacijenata, a tome trebadodati i 57.500 neispravnih narudæbi, bezpodataka o osobi i pretragama. Na prvi pre-gled kod bolniËkog lijeËnika Ëekalo je 106.000pacijenata, a njih 242.000 Ëekalo je na kon-trolni pregled.

Povjerenstvo je analiziralo viπe od500.000 zapisa o pacijentima koji Ëekaju. Sa-mo je 48 bolnica dostavilo podatke o svojimlistama Ëekanja, od njih samo 41 bolnica imaliste na svojim mreænim stranicama dok sepreostale liste Ëekanja ruËno upisuju. Ne pos-toji jedinstven postupak naruËivanja i jedin-stvenog naËina raËunanja prosjeËnog Ëekanja.Elektronske liste Ëekanja na ortopedskeoperacije kuka i koljena ima samo 15 bolnicaod 31 bolnice u kojoj se takvi zahvati pro-vode, a za oËnu mrenu 13 bolnica od 24. Sto-ga je, istiËu LonËarek i Dæakula, upitna vjero-dostojnost podataka koji se navode u analizi.

Analiza je pokazala da se vrijemeËekanja znaËajno razlikuje izmeu zdrav-stvenih ustanova te da su uzroci problemasloæeni. Kao najËeπÊe razloge stvaranja dugihlista Ëekanja Povjerenstvo je utvrdilo da su toloπa organizacija sustava zdravstvene zaπtitei nejasno definirane odgovornosti Ministarstvazdravlja, HZZO-a i bolnice, a ulogu u stvaranjukaosa imaju i pacijenti i primarna zdravstvenazaπtita. Nejasno su definirana prava pacijenatana dobivanje zdravstvene skrbi u odreenomroku i prioriteti prema kojima se naruËuju pa-cijenti. Razvidan je i nedostatak toËnih i aæur-nih informacija o listama Ëekanja zbog Ëegaje bilo teπko donositi odluke o organizaciji su-stava. Takoer, menadæment bolnica je loπ ito se ogleda u izrazitim razlikama u nabavnimcijenama ugradbenog materijala i lijekova teu izrazitim razlikama u produktivnosti bolnica.Nije jasno utvren ni odnosno javnog i privat-nog sustava. Primjetan je nedovoljan broj me-dicinskih ureaja i njihova dotrajalost zbogËega se oni uËestalo kvare, ali prisutno je i ne-dovoljno i neracionalno koriπtenje tih ureaja.

iz hrvatskog zdravstva

•••••••••••••••••Ministarstvozdravlja - Projektsmanjenja listaËekanja u bolnicama

Uvode seliste Ëekanja po hitnosti

• Prekinuti kaos i uvesti red na listeËekanja u hrvatskim bolnicama cilj je Projektasmanjenja lista Ëekanja Ministarstva zdravljakoji je sluæbeno zapoËeo 22. svibnja, a pot-puno Êe zaæivjeti poËetkom iduÊe godine,istaknuo je ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ na konferenciji za novinare 22.svibnja.

Projekt je Ministarstvo radilo u su-radnji s udrugama pacijenata, koje su dalepodrπku smanjivanju lista Ëekanja i podizanjusvijesti o osobnoj odgovornosti pacijenata.

Zdravstvene Êe se usluge svesti umedicinski prihvatljive rokove i uvest Êe sepravila i postupci voenja listi Ëekanja premastupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta.

Tri su stupnja hitnosti, tj. hitnogpostupka: usluge koje treba pruæiti odmah,odnosno u roku od 24 sata; brzi postupci kojetreba obaviti unutar tri mjeseca; redovnipostupci u kojima se zdravstvena usluga trebapruæiti uπest mjeseci.

Kod malignih bolesti stupanj hit-nosti je dva tjedna do mjesec dana, a kod or-topedskih operacija i operacija mrene oka sugradnjom umjetne leÊe on iznosi 12 do 18

Ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊ, pomoÊnica ministra mag. iur. Ljubica –ukanoviÊ i pomoÊnikministra mr. Luka VonËina

34

35

postojati odgovorna osoba koja Êe uspostav-ljati kontakt s pacijentom, i to najmanje triradna dana prije planiranog izvoenja ope-racije i najmanje sedam dana prije izvoenjaodreene pretrage te Êe upozoriti pacijentana posljedice neopravdanog izostanka s ope-racije/pretrage.

Preduvjeti su za uvoenje reda u lis-te Ëekanja organizacijske promjene i informa-tiËko povezivanje bolnica. Stoga Êe svaka bol-nica osnovati Povjerenstvo za upravljanje lista-ma Ëekanja s najmanje dva Ëlana, od kojihjedan mora biti informatiËar. Povjerenstvo Êebiti zaduæeno za komunikaciju s Ministar-stvom i HZZO-om, aæuriranje podataka i zanadzor nad cjelokupnim radom.

Ministarstvo Êe, s druge strane, vrlobrzo donijeti Pravilnik o listama Ëekanja ukojem Êe se utvrditi najprihvatljivije vrijemeËekanja na zdravstvene usluge, tri liste Ëekanjapo hitnosti, postupak prijava na liste, kriterijiza razvrstavanje pacijenata i naËin upravljanjalistama Ëekanja te pitanje pacijenata koji pre-tragu/operaciju æele obaviti kod odreenoglijeËnika zbog Ëega su spremni duæe Ëekati nalisti. Pravilnikom Êe se odrediti i sankcije zapacijente koji se ne odjave s lista Ëekanja, tj.neopravdano izostanu s pretrage ili operacije,a kako Êe te sankcije izgledati i provoditi seMinistarstvo Êe dogovoriti s udrugama paci-jenata.

Uskoro Êe zapoËeti i nabavka ug-radbenog materijala prema snimci stanja listiËekanja. Ugradbeni materijal nabavit Êe se pu-tem javne nabave, Ëime se planira uπtedjetiminimum 100 milijuna kuna koje Êe biti isko-riπtene za nabavku dodatnih materijala. Dosrpnja Êe se nabaviti i 42 ultrazvuËna aparataza razne vrste pretraga za kliniËke i æupanijskebolnice u kojima je utvren nedovoljan brojili dotrajalost medicinskih ureaja. Pet novihsofisticiranih CT ureaja nabavit Êe se do ruj-na, a u uporabu Êe uÊi i πest CT stimulatora

Pacijenti se viπestruko naruËuju naistu pretragu u viπe bolnica, takoer ne dolazena zakazane termine ili se ne odjavljuju s listinakon πto pregled obave u nekoj drugoj usta-novi. Osim toga, vidljivo je grupiranje pacije-nata u popularnim bolnicama i kod poznatihdoktora. Posljednje, vidi se da postoji pre-komjerno upuÊivanje na pretrage koje nisumedicinski opravdane, i to iz samih bolnicaali i iz PZZ-a.

Osim toga, detektirana su i uskagrla; primjerice, kod ortopedskih zahvata toje nedostatak lijeËnika, opreme, neodjavlji-vanje pacijenata s lista Ëekanja te premalenbroj setova alata potrebnih za operacije,nedostatak operacijskih lampi ili buπilica isitnog instrumentarija. S druge strane, kodoperacije oËne mrene uska su grla nedostataksitne opreme poput rotatora ili pinceta tenepostojanje dnevne bolnice i Ëinjenica danisu svi operateri jednako vjeπti.

Pacijente Êe na pretrage/operacije naruËivati obiteljskilijeËnici, a mjerodavni stupanjhitnosti utvrivat Êe bolniËkispecijalisti

Ministarstvo zdravlja æeli uvesti su-stav u kojem Êe pacijente na dijagnostiËkepretrage i operacije naruËivati njihovi obi-teljski lijeËnici, koji Êe prema stupnju hitnostiizravnim e-NaruËivanjem na e-Listu ËekanjaomoguÊiti optimalan termin u nekoj od bol-nica.

Pacijenti se viπe neÊe smjeti samiprijavljivati na liste Ëekanja, no dobit Êe prilikuda u dogovoru s lijeËnikom odaberu bolnicukoja im najviπe odgovara. Mjerodavni stupanjhitnosti Êe pak na temelju dokumentacije ut-vrditi bolniËki specijalist, a u svakoj Êe bolnici

koji su do sada stajali neiskoriπteni. Kapacitetiprivatnog sektora koristit Êe se samo u sluËa-jevima kada kapaciteti javnog sektora nisudostatni.

e-Liste Ëekanjai e-NaruËivanje

Do kraja ove godine uvest Êe se e-Liste Ëekanja, a e-NaruËivanje Êe zaæivjeti 1.sijeËnja 2013. Na e-Listama Ëekanja nalazit Êese jasni podaci i one Êe omoguÊiti usporedbupodataka po regijama, bolniËkim zahvatimai lijeËnicima te upravljanje sustavom i nadzor.S druge strane, e-NaruËivanje iÊi Êe izravnoiz ordinacija PZZ-a.

Prema akcijskom planu, e-ListeËekanja Êe zaæivjeti 1. kolovoza u srediπnjojHrvatskoj, 15. rujna u Istri i Primorju, 15. listo-pada u sjevernoj Hrvatskoj i 15. studenog uDalmaciji i Slavoniji. Planira se da e-Naru-Ëivanje u srediπnjoj Hrvatskoj zaæivi 1. rujna,u Istri i Primorju 1. listopada, u srediπnjoj Hr-vatskoj 15. studenog te 15. prosinca u Dal-maciji i Slavoniji.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Nacionalni dandarivanja ipresaivanjaorgana i tkivaHrvatska vodeÊa zemlja usvijetu po broju darivatelja

• Hrvatska je vodeÊa zemlja u svi-jetu po broju darivatelja organa i najuspjeπnijaËlanica Eurotransplanta, istaknuo je ministarzdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊ na konfe-renciji za novinare 24. svibnja u povodu obilje-æavanja Nacionalnog dana darivanja i presa-ivanja organa i tkiva 26. svibnja.

Na milijuna stanovnika Hrvatskaima 33,5 realiziranih darivatelja. Ove su go-dine presaena 133 organa. Hrvatska dræiprvo mjesto u svijetu s transplantacijom bu-brega i jetara, a od poËetka ove godine pre-saen je 71 bubreg i 39 jetara, te 19 srca i Ëe-tiri guπteraËe.

VeÊ je protekle godine Hrvatska bilau samom vrhu u transplantacijama i ostvarenje rekordan broj od 413 transplantacija, tj.presaeno je 239 bubrega, 124 jetara, 38 srcai 12 guπteraËa. Ne tako davno Hrvatska je bilana posljednjem mjestu po broju darivatelja i

»lanovi Povjerenstva Ministarstva zdravstva za liste Ëekanja dr. Aleksandar Dæakula  i prof. dr. sc. KarmenLonËarek, ravnatelj HZZO-a prim. Siniπa Varga i zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik

iz hrvatskog zdravstva

36

na kroniËne nezarazne bolesti, riziËna pona-πanja i opasnosti vezane uz poljoprivredneradove. PIN namjerava posebno obraivatizdravstvene rizike djece koja sudjeluju u poljo-privrednim radovima. DugoroËni ciljevi Cen-tra podrazumijevaju oblikovanje programamjera zdravstvene zaπtite i standardizacijeintervencija za zaπtitu zdravlja i unapreenjekvalitete æivota osoba koje æive u ruralnim po-druËjima u Republici Hrvatskoj te razviti okvirei platformu za programe edukacija prilago-ene potrebama razvoja odræive poljo-privrede.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••NagradninatjeËaj HZZO-aprotiv puπenjaNajbolje priËe nagraditÊe se s 50 polica dopunskogzdravstvenog osiguranja

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) drugu godinu za redomorganizira nagradni natjeËaj s ciljem poticanjaljudi na prestanak puπenja, koje ozbiljnougroæava zdravlje i predstavlja velik financijskiteret zdravstvenom sustavu.

Nagradni natjeËaj poËinje naSvjetski dan nepuπenja 31. svibnja i traje do10. lipnja. U njemu mogu sudjelovati svi kojiHZZO-u poπalju priËu ili video uradak o tomekako su prestali puπiti ili zaπto nikada nisupuπili.

Najboljih 50 priËa i video uradakaHZZO-ov æiri Êe nagraditi jednogodiπnjompolicom dopunskog zdravstvenog osiguranja.Viπe o nagradnom natjeËaju proËitajte namreænoj stranici HZZO-a www.hzzo.hr, gdjeÊe po zavrπetku natjeËaja biti objavljen i popisdobitnika nagrada.

Borka Cafuk

transplantacija. Ministar je zahvalio svim obi-teljima darivatelja organa i Ëestitao svimdonorskim bolnicama i transplantacijskim ti-movima, a ravnatelju OB-a Varaædin dr.Dubravku Trπinskom uruËio je priznanje i po-kretni respirator za potrebe donorskog pro-grama zbog izvrsnih rezultata koje je bolnicapostigla.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Centar za ruralnozdravlje u seluSjeverovcu

Stanovnici ruralnih podruËjatrpe nejednakosti u zdravlju

• Centar za ruralno zdravlje zaæivioje u selu Sjeverovcu u opÊini Sunja, SisaËko-moslavaËka æupanija, a 19. svibnja pred-stavljen je i njegov program rada. PokretanjeCentra ideja je Udruge PIN (Partnerstvo-In-formacije-Napredak za zdravlje) i ostvarenaje u suradnji s lokalnim partnerima. PIN zazdravlje je neprofitno, nestranaËko, nereli-giozno, dobrovoljno i nezavisno udruæenjegraana i pravnih osoba na Ëelu s predsjedni-com dr. sc. Nataπom Janev Holcer, dipl. ing.Osnovano je radi razvitka i unapreenja zdra-vog naËina æivota i kvalitete æivljenja, zaπtiteljudskog zdravlja, prevencije nastanka bolesti,poticanja svijesti o Ëovjekovoj okolini i odræi-vom razvoju, te popularizacije znanosti.

Rezultat je dvogodiπnjeg istraæiva-nja i pilotiranja intervencija kroz koje je Udru-ga PIN utvrdila znaËajne zdravstvene proble-me stanovnika rura ln ih podruËja tepredstavlja model upravljanja projektimazasnovan na dokazima.

Meu partnerima se posebno istiËeCroMSIC - meunarodna udruga studenatamedicine, Ëijih je viπe od trideset Ëlanova krozdvije godine aktivno sudjelovalo u istraæiva-n j ima i in te rvenc i j ama na te renu .

PIN navodi da prema OECD-u sta-novnici ruralnih podruËja trpe nejednakostiu zdravlju u viπe aspekata. Na prvome je mjes-tu teæak socioekonomski poloæaj i veÊi udiostarijeg stanovniπtva. Neka od preliminarnihistraæivanja pokazala su puno veÊu prevalen-ciju hipertenzije (M 77%, Æ 75%), te πeÊernebolesti tipa 2 (23%).

U Centru Êe se odvijati skup ciljanoizabranih i organizacijskih povezanih aktiv-nosti kako bi se unaprijedilo zdravlje stanov-nika ruralnih podruËja primarno usmjerenih

•••••••••••••••••Europski dandebljineU Hrvatskoj je prekomjernoteπko 60 posto odraslih

• Prekomjernu teæinu u Hrvatskojima 60 posto odraslih i 19 posto djece, a 20posto odraslih i sedam posto djece je debelo,istaknuo je predsjednik Hrvatskog druπtva zadebljinu HLZ-a prof. dr. sc. Mirko KorπiÊ upovodu Europskog dana debljine 21. svibnjana okruglim stolu koji je organizirao zagre-baËki Gradski ured za zdravstvo i branitelje usuradnji s Udrugom za prevenciju preko-mjerne teæine.

Trend debljanja u Europi nastao jeosamdesetih godina, istaknuo je KorπiÊ, s po-javom jeftine, loπe i visokokaloriËne hrane, auzrok su mu i genetski Ëinitelji, ubrzani stil æi-vota te kulturoloπki i socioekonomski faktori.Prepoznavanje uloge debljine i s njom pove-zanih bolesti najvaæniji su za poËetak pre-vencije i lijeËenja debljine.

Debljina je u Europi odgovorna zaoko 13 posto smrti i povezana je s oko 60 po-sto smrtnih sluËajeva od kroniËnih nezaraznihbolesti, poput srËanog ili moædanog udara. Sobzirom na postotak osoba s prekomjernomteæinom, epidemija debljine hara svijetom.Predvia se da Êe zbog epidemije debljine2015. u svijetu biti 2,3 milijarde osoba s pre-komjernom teæinom i viπe od 700 milijuna pre-tilih.

LijeËniËke novine su bile meu pr-vim medijima koji su upozorili na porast brojaprekomjerno teπkih graana 15. listopada2005. Tadaπnji podaci uvelike se razlikuju oddanaπnjih. U Hrvatskoj se procjenjivalo da jeprekomjerno teπka polovica odraslih osoba i17 posto djece.

U svijetu je bilo viπe od milijarduosoba s prekomjernom teæinom, a projekcijeSvjetske zdravstvene organizacije tada supredviale da Êe 2015. biti 1,5 milijardu osobas prekomjernom teæinom.

Borka Cafuk

iz hrvatskog zdravstva

37

stvenom sustavu u uvjetima gospodarske re-cesije i ograniËenih moguÊnosti financiranja"ukazao je da trend potroπnje i prihoda po-sljednjih godina ima kontinuirano negativanpredznak unatoË tome πto je dio rashoda bioprikriven kroz odgode plaÊanja. Neke odmjera kojima Êe se trend stvaranja deficitazaustaviti podrazumijevaju prvenstveno raci-onalizaciju rashoda kroz, primjerice, ograni-Ëenje potroπnje lijekova i poticanje razvojaprivatnog zdravstvenog osiguranja. Izazov,naglasio je VonËina, predstavlja dakako su-glasnost svih u zdravstvenom sustavu okomjere i postupaka koji bi sustav odveli u pra-vom smjeru.

Na konferenciji je bilo govora i okljuËnim izazovima i moguÊnostima zdrav-stvene skrbi sutraπnjice. IduÊa desetljeÊa obi-ljeæit Êe sve veÊi udio korisnika zdravstvenihusluga starijih od 60 godina, a financijski gle-dano, dugovjeËnost je skupa. Jedna od temabila je i partnerstvo javnog i privatnog sektora.Istaknuta su ograniËenja veÊinskog finan-ciranja zdravstvenog osiguranja iz dræavnogproraËuna i nizak udio i doprinos privatnogzdravstvenog osiguranja te se apeliralo na do-noπenje zakonskih akata koji bi omoguÊilipostupnu i promiπljenu strategiju liberalizacijetræiπta zdravstvenog osiguranja.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Ministar zdravljau Izvrπnom odboruSvjetskezdravstveneorganizacije

• Ministar zdravlja prof. dr. sc. Raj-ko OstojiÊ izabran je za Ëlana Izvrπnog odboraSvjetske zdravstvene organizacije (SZO) na65. Godiπnjoj skupπtini SZO-a odræanoj 25.svibnja u Æenevi priopÊilo je Ministarstvozdravlja.

Hrvatsko zdravstvo uvijek je bilo usamom vrhu europskoga, a u nekim granamai na razini svjetskog zdravstva. Moj cilj je daπto prije popravimo πtetu koju su zdravstvu uproteklom razdoblju nanijela neka loπa rje-πenja i da ga ponovno, po kvaliteti i povje-renju pacijenata, dovedemo tamo gdje je onobilo 80-ih godina proπlog stoljeÊa, dakle usam vrh europskog zdravstva, izjavio je OstojiÊnakon izbora u Izvrπni odbor SZO-a.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Otvoren odjel zakliniËka ispitivanjau DjeËjoj bolniciSrebrnjak

• U DjeËjoj bolnici Srebrnjak u Za-grebu 30. svibnja sveËano je otvoren prvi za-seban Odjel za kliniËka ispitivanja u Hrvatskoj.

Projekt izgradnje Odjela poËeo je2009. Grad Zagreb je financirao graevinskeradove, a Privredna banka Zagreb donirala je2,5 milijuna kuna za opremanje Odjela takoda je on potpuno prilagoen standardima Eu-ropske unije, koja je u posljednje dvije godineprilagodila propise kojima se doprinosi pro-mjeni stanja u pedijatrijskoj farmakologiji, pri-opÊeno je iz bolnice. Odjel Êe unaprijediti raz-voj lijekova koji Êe se primjenjivati kod djecenakon prethodno provedenih ispitivanja uËin-kovitosti i neπkodljivosti u djece prema stro-gim normativima.

Prema standardima EU-a, nije etiËkidavati lijekove djeci ako oni nisu ispitani napedijatrijskoj populaciji u razvojnoj fazi djetetakoje prima odreeni lijek. Ravnatelj Srebrnjakadr. Boro Nogalo istiËe da su se lijekovi kojisu se do sada upotrebljavali u pedijatriji uglav-nom kliniËki ispitivali na odraslim osobama,a potom bi se preraËunavale preporuËenedoze lijeka za djecu.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Prva regionalnaKonferencijao poslovanjuu zdravstvu ''HealthCare Business Arena2012''

• Prva regionalna Konferencija oposlovanju u zdravstvu ''Health BusinessArena 2012'' odræana je 24. i 25. svibnja uZagrebu i omoguÊila je razmjenu ideja i sta-vova svim sudionicima u zdravstvenom susta-vu te raspravu o moguÊim rjeπenjima zdrav-stvenih izazova u uvjetima ograniËenih mo-guÊnosti financiranja. Konferenciju je organi-zirala Infoarena Grupa pod pokroviteljstvomMinistarstva zdravlja.

PomoÊnik ministra zdravlja mr. Lu-ka VonËina u uvodnom predavanju o „Zdrav-

•••••••••••••••••U zraËnoj baziDivulje - Splitdodatni tim hitnemedicinske sluæbei helikopterOruæanih snaga

OtoËki lijeËnici educiranio hitnom zraËnommedicinskom prijevozu

• OtoËki lijeËnici sudjelovali su nadvodnevnoj edukaciji o hitnom zraËnom me-dicinskom prijevozu pacijenata 18. i 19. svib-nja u Splitu, priopÊava Hrvatski zavod za hitnumedicinu (HZHM).

Edukaciju je organizirao HZHM usuradnji s Ministarstvom zdravlja i dræavnomupravom za zaπtitu i spaπavanje u Splitu.

Edukacija je proizaπla iz Sporazumao suradnji u provedbi hitnog zraËnog medi-cinskog prijevoza u svrhu pruæanja zdravstve-ne zaπtite na podruËju Republike Hrvatske kojisu potpisali ministar zdravlja prof. dr. sc. RajkoOstojiÊ i ministar obrane Ante KotromanoviÊ25. travnja, a koji je dio reorganizacije hitnemedicinske sluæbe. Sukladno Sporazumu, uzraËnoj bazi Divulje - Split nalazit Êe se do-datni tim hitne medicinske sluæbe koji Êe, uzhelikopter Oruæanih snaga s vojnim zrakoplo-vnim osobljem opremljen za pratnju i lijeËenjepacijenata tijekom zraËnog prijevoza, biti naraspolaganju za hitni zraËni medicinski pri-jevoz. LijeËnik koji upuÊuje zahtjev za prijevozpacijenata viπe neÊe morati biti u njegovojpratnji jer Êe ga preuzeti helikopterski medi-cinski tim.

Ravnateljica HZHM mr. Maja Grba-BujeviÊ otoËkim je lijeËnicima na edukacijigovorila o vaænosti Sporazuma i poznavanjanaËina postupanja u provedbi hitnog zraËnogmedicinskog prijevoza. Dr. sc. Ingrid Boπan-Kilibarda i dr. Radmila Majhen UjeviÊ upoz-nale su otoËke lijeËnike s indikacijama koje za-htijevaju pozivanje helikoptera, a ravnateljZavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalma-tinske æupanije dr. Leo LuetiÊ osvrnuo se naprotokol postupanja za pozivanje helikoptera.PoruËnik Josip PeriÊ iz Ministarstva obraneRepublike Hrvatske - Eskadrile transportnihhelikoptera, okupljenima je objasnio kako Êetim hitne medicinske sluæbe najsigurnije priÊihelikopteru, te unijeti i iznijeti pacijenta, a

iz hrvatskog zdravstva

38

Vojnog zdravstvenog srediπta u sastavu Za-povjedniπtva za potporu Oruæanih snaga Re-publike Hrvatske u Splitu.

HZZO u prvom kvartaluostvario manji prihodno protekle godine

U prvom kvartalu ove godine HZZO je ostvario ukupan prihod od 5.100.470.897 kuna πto je za 3,32 posto manje odukupnog prihoda ostvarenog u istomrazdoblju protekle godine. Prihodi od ob-veznog zdravstvenog osiguranja u prvomkvartalu su iznosili 4.283.893.141 kuna.

Rashodi su porasli za 4,59 posto iu prvom su kvartalu iznosili 5.410.811.551kuna. NajveÊi dio rashoda, odnosno 86,88posto, otiπao je na zdravstvenu zaπtitu, a11,56 posto na naknade, dok svi ostali rashodiËine 1,56 posto ukupnih izdataka.

Stopa bolovanja na teret poslo-davca u prvom kvartalu bila je 1,75 posto, πtoje za 2,23 posto manje od stope bolovanja uistom razdoblju protekle godine. Stopa bolo-vanja na teret Zavoda iznosi 1,83 posto i uodnosu na prvi kvartal protekle godine pove-Êala se za 1,10 posto.

Od stope bolovanja na teret Zavo-da stopa bolovanja zbog bolesti iznosi 1,19posto, zbog komplikacija u trudnoÊi 0,52posto, a bolovanje zbog njege Ëlana obitelji0,12 posto. Znatan udio u stopi bolovanja nateret Zavoda Ëine komplikacije u trudnoÊi i tos 28,41 posto.

Borka Cafuk

naËelnik Dræavnog centra 112 DUZS-a Zoran©imiÊ predstavio protok komunikacije zapozivanje helikoptera.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••S 8. sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-a5,7 milijuna kuna zafinanciranje timova HMPza vrijeme turistiËke sezone

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) osigurati Êe 5,7 milijunakuna za financiranje hitne medicinske pomoÊiza vrijeme turistiËke sezone odluËeno je nasjednici Upravnog vijeÊa 24. svibnja. Time Êese financirati 13 timova, od kojih je 12 na dr-æavnim cestama i jedan u redovnom radu zazraËni promet.

UV HZZO-a je odluËilo da Êe se ti-jekom ove godine provesti tri natjeËaja za fi-nanciranje pripravniËkog staæa za doktoremedicine. Prvi natjeËaj ove godine provest Êese za doktore medicine jer, istiËe HZZO, radise o deficitarnoj struci. Broj pripravniËkihmjesta utvrivat Êe se na temelju podatakaugovornih zdravstvenih ustanova.

HZZO Êe ugovoriti lijeËenje svojihosiguranika u hiperbariËnoj komori KBC-aSplit za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosincatekuÊe godine. MjeseËni iznos za lijeËenje iz-nositi Êe do 23 840 kuna, a lijeËenje Êe se pro-voditi putem Zavoda za pomorsku medicinu

•••••••••••••••••Iz Hrvatskog zavodaza hitnu medicinu

Edukaciju za djelatnikehitne medicinske sluæbe proπlo660 zdravstvenih djelatnika

• Hrvatski zavod za hitnu medicinuprepoznao je vaænost edukacije i stalnogstruËnog usavrπavanja djelatnika hitnemedicinske sluæbe (HMS) bez koje nemareorganizacije HMS-a u Hrvatskoj te kvalitetnei svima dostupne medicinske usluge.

U suradnji s Ministarstvom zdravlja,Zavod je osmislio i organizirao edukacijskukampanju za djelatnike HMS-a koja se provodikroz prezentacije, predavanja, seminare, tre-ning radionice i sliËno, doznajemo iz Zavoda.

Edukaciju, koja je zapoËela protek-log listopada, do sada je proπlo 660 djelatnikaHMS-a. Prva sljedeÊa trening radionica odræatÊe se u lipnju u Naπicama, a namijenjena jedjelatnicima izvanbolniËkog HMS-a iz Slavo-nije.

Zavod je do sada organizirao edu-kaciju za dispeËere medicinske prijavno-do-javne jedinice; lijeËnike i medicinske sestre/medicinske tehniËare izvanbolniËke HMS-a;vozaËe izvanbolniËkog HMS-a; te za lijeËnikes otoka koji za prijevoz pacijenata nerijetkomoraju koristiti hitni zraËni medicinski prijevozi edukacije obnavljanja znanja koja je namije-njena svim djelatnicima æupanijskih zavoda zahitnu medicinu, lijeËnicima opÊe/obiteljskemedicine te medicinskim sestrama /medi-cinskim tehniËarima koji sudjeluju u djelatnostiHMS-a kroz deæurstva i pripravnosti.

Program edukacije dispeËera dosada je proπlo 150 sudionika, a edukacija setemelji na predavanjima i radionicama iz os-nove komunikacije, tehniËke potpore, postu-paka u sluËaju izvanrednih situacija, dokumen-tiranja u dispeËerskoj sluæbi te upoznavanjasa strukturom i naËinom rada s Hrvatskim In-deksom prijema hitnog poziva za medicinskuprijavno - dojavnu jedinicu.

Edukaciju iz izvanbolniËkog HMS-a do sada je proπlo 120 djelatnika na najsuvre-menijoj opremi. Prethodno edukaciji svakomje sudioniku Zavod dostavio knjigu Smjerniceza rad izvanbolniËkog HMS-a, priruËnik Temeljnihitni medicinski postupci i DVD Hitni medicinskipostupci u izvanbolniËkim uvjetima.

U sklopu priprema za turistiËku se-zonu Zavod je u suradnji s Ministarstvom obra-ne u Splitu proveo edukaciju za 60 otoËkih

Ravnateljica HZHM mr. Maja Grba-BujeviÊ otoËkim je lijeËnicima na edukaciji govorila o vaænostiSporazuma i poznavanja naËina postupanja u provedbi hitnog zraËnog medicinskog prijevoza

iz hrvatskog zdravstva

39

2008. i na veliko iznenaenje organizatora,s obzirom na temu skupa i naËin njegovavoenja (prikazivanjem uobiËajenih i posebicenovih operativnih tehnika), prerasla je u dobroposjeÊen i visoko rangiran skup. Ove segodine tako krajem travnja u Pragu okupiloviπe od 400 zaljubljenika u ginekoloπku on-kologiju iz 53 zemlje svijeta, a posebno jeuoËljiv zamjetan broj mladih ljudi. Hrvatskaje ove godine sudjelovala sa Ëak 13 sudionika,πto je za malu zemlju vrlo reprezentativanbroj. Raspored predavanja zahtijevao je solid-nu kondiciju u praÊenju noviteta na polju radi-kalne kirurgije, ostavljajuÊi pri tome malo vre-mena za opuπtanje i uæivanje praπkim gastro-nomskim delicijama.

PredavaËi su redom bili eminentnaimena ginekoloπke onkologije poput: DavidaCibule, Nadema Abu-Rustuma, Tima Moul-da, Erica Leblanca, Pierluigia Benedetti-Pa-nicia, virtuoznog endoskopiËara Masaaki An-doua i mnogih drugih vrsnih imena.

Meu hrvatskim sudionicima pose-ban je ponos i zadovoljstvo generirala Ëinje-nica da je na popisu predavaËa bio i naπ cijeniprof.dr.sc. Ante ΔoruπiÊ, koji je odræao zapa-æeno predavanje na temu ingvino-femoralnelimfadenektomije u lijeËenju karcinomastidnice.

Skup je definitivno pokazao da seginekoloπka onkologija davno pomakla izzdjelice; zavladavπi kompletnim retroperito-neumom. Samostalno je ili uz pomoÊ surad-nih struka postigla kompletnu citoredukcijukod uznapredovalog karcinoma jajnika, πtoinaËe Ëesto rezultira mutilirajuÊim operaci-jama.

Isto tako, nemali broj predavaËapokazao je zavidnu endoskopsku razinu ope-riranja, Ëime je nedvojbeno laparoskopija do-bila svoje mjesto u ginekoloπkoj onkologiji,naravno, u indiciranim sluËajevima. Meutim,iako su neke operacije doista djelovale kao izSF filma, primjerice laparoskopska citoredu-kcija subdijafragmatiËkih masa kod karcinomajajnika, single-port ekstraperitonealna para-aortalna limfadenektomija, intravezikalna la-paroskopska ekscizija veziko-vaginalne fistuleitd., doima se da operateri vjeæbaju tehnikudo savrπenstva, pomalo zaboravljajuÊi na vrlodugo trajanje ovako zahtjevnih operacija, ane-stezioloπke rizike i moæda zanemarujuÊi indi-kacije za primjenu pojedinih tehnika (πto seipak ne bi smjelo zaboraviti, op.a.).

Velik interes poluËila je ginekoloπ-ko-uroloπka sesija, na kojoj je bilo govora orekonstrukciji mokraÊnog mjehura i uretera,najËeπÊim komplikacijama ginekoloπkih opera-cija; potom o endometriozi uretera, resekcijiuretera i rekonstrukcijskim tehnikama tzv.Boari flap, Psoas hitch, itd. Svakako treba apo-strofirati kako je prof. Cibula sa suradnicima

lijeËnika o postupcima provoenja hitnogzraËnog medicinskog prijevoza.

Na radionicama obnove znanja na-mijenjene djelatnicima æupanijskih zavoda zahitnu medicinu, lijeËnicima opÊe/obiteljskemedicine i medicinskim sestrama / medicin-skim tehniËarima koji sudjeluju u djelatnostiHMS-a kroz deæurstva i pripravnosti sudjelo-vao je 331 sudionik. Radionice su bile posve-Êene odræavanju diπnih putova, temeljnimpostupcima oæivljavanja te sigurnoj defibri-laciji i imobilizaciji.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Priznanja naπimlijeËnicima

• Udruge branitelja iz Domovin-skog rata sveËano su 22. svibnja u Zagrebudodijelile prof. dr. Slobodanu Langu „Poveljumira i prijateljstva". Tom su mu prilikom Ëesti-tali brojni visoki hrvatski civilni i vojni duæno-snici, podsjeÊaju na njegovo humanitarnodjelovanje za vrijeme rata.

Naπem suradniku doc. Darku Brei-tenfeldu dodijelila je Skupπtina Grada Zagre-ba 3. svibnja, na sveËanosti u StarogradskojvijeÊnici povodom Svjetskog dana zdravlja,nagradu "©ampion zdravlja" za 2011. godinukao osobi koja doprinosi stvaranju zdravijegZagreba, konkretno za doprinos u lijeËenjualkoholizma.

Æeljko Poljak

•••••••••••••••••Trinaest naπihginekologa naradionici u Pragu

• U jednoj od najljepπih i najstarijihsrednjoeuropskih metropola - u Pragu, odræa-na je treÊa meunarodna video radionica natemu radikalne kirurgije u ginekoloπkoj onko-logiji.

Prva takva radionica pod vodstvomvrlo agilnog prof. Davida Cibule odræana je

•••••••••••••••••Deset godinaAmbulanteza lijeËenje bolidjece u Zagrebu

• U petak 1. lipnja proslavljena jeu Klinici za djeËje bolesti Zagreb 10-godiπnjicadjelovanja Ambulante za lijeËenje boli djece.Osnovana je u lipnju 2002., meu prvima uHrvatskoj (sad ih ima viπe od 30) a nastala jeuz veliku podrπku Hrvatskog druπtva za lijeËe-nje boli, posebice prim. Marijane Persoli-Gudelj, prof. Anice JuπiÊ, prof. Viπnje MajeriÊKogler i prim. Mire Fingler, sadaπnje pred-sjednice HDLB-a. Uprava Klinike za djeËjebolesti omoguÊila je odgovarajuÊi prostorza doniranu opremu.

Ambulanta je namijenjena lijeËenjukroniËne boli djece - glavobolje, neuralgije,miπiÊno-koπtano-zglobnih bolova razliËitihuzroka te lijeËenju maligne boli. Od posebneje vaænosti lijeËenje boli djece s malignim bo-lestima i rad ove ambulante znaËajno je po-pravio kvalitetu æivota ove djece - najteæihbolesnika.

U proteklih 10 godina lijeËeno je vi-πe od 1400 djece i izvedeno viπe od 20 000postupaka - pregleda, kontrolnih pregleda,medikamentnog lijeËenja - titracijom analge-tika te nemedikamentnih terapija laserom,TENS-om i laser - akupunkturom. U veljaËi jezapoËela radom i Sluæba za lijeËenje akutneboli APS (Acute Pain Service) namijenjenalijeËenju poslijeoperacijske boli djece kojamoæe ostaviti trajne posljedice. Stoga je ovasluæba posebno vaæna i za humanizaciju

(Abu-Rustum, Benedetti-Panici, Köhler, Ras-pagliesi, Querleu, Morrow) predstavio noviklasifikacijski sustav radikalne histerektomijebaziran na trodimenzionalnom anatomskompredloπku za resekciju parametrija.

VeÊina predavanja pokazala su nesamo virtuoznost operatera, veÊ i tehnoloπkupotporu koju imaju u svojima centrima, πtoje za nas, naæalost. tek nedostiæan san. Mi tekmoæemo sanjati o 2 mm laparoskopskim in-strumentima pomoÊu kojih operira MasaakiAndou i nadati se da Êemo posjetiti neki odsvjetskih centara, od koji su neki u naπem ne-posrednom susjedstvu, te doæivjeti in vivo ka-ko se operira pomoÊu „Da Vincija". Defini-tivno, vrlo instruktivan i zanimljiv skup, zapreporuËiti svim ginekolozima, a posebiceonima koji se bave ginekoloπkom onkolo-gijom.

Ingrid Marton, dr.med.

iz hrvatskog zdravstva

Prof. dr.Slobodan Lang

Doc dr.Darko Breitenfeld

40

skrbi Health Consumer Powerhouse (HCP).Predsjednik HCP-a dr. Arne Björnberg istiËeda je hrvatsko zdravstvo prema rezultatimaveÊ na razini njemaËkog i zdravstva Ujedinje-nog Kraljevstva. Prava pacijenata i informira-nje korisnika zdravstvene zaπtite dobro su raz-vijeni, a e-Zdravstvo se vrlo brzo implemen-tira. No, slabe karike hrvatskog zdravstva idalje ostaju liste Ëekanja i dostupnbost suvre-menim lijekovima. To bi moglo, upozoravaBjörnberg, ugroziti hrvatski cilj da postanecentrom zdravstvenog turizma.

Hrvatska je u Indeksu dobila 663boda od moguÊih 1000 i popela se s 23. mjes-ta na kojem je bila 2009. na 17. Usporedberadi, Nizozemska koja je od 2005. meu prvetri zemlje po EHCI-iju 2012. dobila je najviπe,odnosno 872 boda, a slijede ju Danska s 822boda, Island sa 799 bodova, Luksemburg sa791 bodom i Belgija sa 783 boda.

Indeks je mjerilo standardau europskom zdravstvu

EHCI 2012. Usporedio je 34 nacio-nalna zdravstvena sustava u Europi prema 42pokazatelja u pet podruËja koja su kljuËna zapotroπaËa u zdravstvenoj skrbi, a to su pravapacijenata i informiranje; vrijeme Ëekanja nalijeËenje; rezultati prevencije / skup pruæenihusluga i farmacija.

Indeks je postao mjerilom stan-darda u europskom zdravstvu, a sastavlja seiz kombinacije javne statistike, anketa zapacijente i nezavisnih istraæivanja.

Zdravstvo nikad boljeunatoË krizi

Premda se upozoravalo da Êe zbogsvjetske gospodarske krize zdravstveni sustavpostati loπije zbog smanjenja zdravstvenihproraËuna i gubitka kvalitete, Indeks pokazujeda je europsko zdravstvo bolje nego ikada.

odnosa prema djetetu u bolnici. APS se sastojiod anesteziologa i dvije medicinske sestrekoje obilaze operirane pacijente, mjere inten-zitet boli skalama odgovarajuÊim za dob dje-teta te prate uspjeπnost analgezije, nuspojaveanalgetika i eventualne komplikacije. U pro-tekla 4 mjeseca pregledano viπe od tisuÊu dje-ce, a primijenjenom analgezijom bili zadovolj-ni i djeca i njihovi roditelji. Uz ambulantu po-stoji i prostor Dnevne bolnice gdje je moguÊatitracija analgezije za nehospitaliziranu djecui za invazivne metode lijeËenja poput central-nih i perifernih blokova æivaca .

U Ambulanti se odræava i praktiËnidio nastave poslijediplomskih teËajeva trajneedukacije lijeËnika I. kategorije, od 2006.„LijeËenje boli djece", od 2009. „LijeËenje bolidjece i palijativna skrb". Ovaj je teËaj kurikulu-ma od 6 teËajeva koje HDLB preporuËilo zasve lijeËnike iz ambulanta za lijeËenje boli.

Prim. dr. sc. Diana ButkoviÊ, dr. med.,specijalist anesteziologije i reanimatologije,uæi specijalist intenzivne medicine, Ambulanta

za lijeËenje boli djece, Zavod zaanesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno

lijeËenje, Klinika za djeËje bolesti Zagreb

•••••••••••••••••Euro indekszdravstvene zaπtitepotroπaËa 2012.Hrvatsko zdravstvona razini njemaËkog

• Hrvatska se popela s 23. na 17.mjesto na Euro Health Consumer Indexu2012 (Euro indeks zdravstvene zaπtite potro-πaËa / EHCI) i hrvatsko je zdravstvo dobilo vrlodobru ocjenu na predstavljanju Indeksa 15.Svibnja u Bruxellesu, objavila je πvedska orga-nizacija za analizu i informacije o zdravstvenoj

Pa ipak Indeks ukazuje na tri podru-Ëja koja su pod znaËajnim utjecajem krize. Pri-sutno je duæe Ëekanje na skupe operacije uzemljama koje su najviπe pogoene krizom.Takoer, vidljiva je poveÊana potreba za vlas-titim financiranjem niza tretmana te nedosta-tak napretka i smanjen pristup novim vrstamalijekova

U Europi je i dalje prisutan problembolniËkih infekcija, a Indeks upozorava zasvaku drugu od 34 usporeene zemlje na opa-snost od infekcija. HCP smatra da bi inicijativaEU za zabranu prodaje antibiotika bez recepta,koja je nezakonita ali se i dalje prakticira u ne-kim zemljama, uvelike smanjila broj infekcija.

Viπe informacija o ovogodiπnjemEuro indeksu zdravstvene zaπtite potroπaËaproËitajte na http://www.healthpowerhouse.com/

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Dva lijeËnika - noviËlanovi HAZU-a

• Ove su godine dva lijeËnika pos-tali akademici. Za dopisnog Ëlana izabran jeStevo Julius a za redovnog Ëlana Davor Mi-liËiÊ. Nekoliko rijeËi o svakome od njih.

Stevo Julius roen je1929., 1953. je diplo-mirao, a 1964. obraniodisertaciju na MEF-u uZagrebu, gdje je kaospecijalist interne me-dicine i asistent u In-ternoj klinici Rebro ra-dio do 1964. Tada je

otiπao na SveuËiliπte dræave Michigan u AnnArbor u SAD, gdje bio voditelj Odsjeka zahipertenziju i nastavnik viπe od 40 godina.Njegov je istraæivaËki interes usmjeren na pa-tofiziologiju ranih faza arterijske hipertenzijei metaboliËkog sindroma. Danas je aktivanprofessor emeritus interne medicine i fiziolo-gije. Gost je profesor na MEF-u u Zagrebu iPadovi, poËasni doktor znanosti SveuËiliπta uGöteborgu u ©vedskoj, poËasni Ëlan Austral-skog, Hrvatskog, Europskog, Finskog, Maar-skog, MeksiËkog, ©panjolskog, Poljskog i ©ve-dskog druπtva za hipertenziju. Autor je viπeod 400 radova, a o njegovu πiroku intelektual-nom interesu svjedoËe dvije knjige memoara:Neither Red Nor Dead i Adventures in Hyperten-sion. »lan je uredniËkih odbora najuglednijihËasopisa iz podruËja hipertenzije. Primio je vi-πe nagrada uglednih organizacija, a Meuna-rodno druπtvo za hipertenziju osnovalo je na-gradu Stevo Julius Award for Excellence in

iz hrvatskog zdravstva

Ukupanbroj bodova

koje su ostvarile34 zemlje

medicinska etika

41

• U izdanju Medicinske naklade iHrvatskoga lijeËniËkog zbora u proljeÊe ovegodine je izaπla knjiga izlaganja s I.-XI. Pro-ljetnog bioetiËkog simpozija Hrvatskoga lijeË-niËkog zbora naslovljena BioetiËke teme. RijeËje o zbiru tema koje su objavljivane u pojedi-naËnim zbornicima u razdoblju 2001. - 2011.tijekom odræavanja pojedinog simpozija. Onaje odraz dvojbi s kojima se lijeËnici u okvirumedicinske sluæbe, izobrazbe ili javnog djelo-vanja susreÊu te prezentacija problema kojisu prepoznati kao dominantni, ponekad i ne-rjeπivi. Uz navedeno, knjiga je i dokument ra-da Povjerenstva za medicinsku etiku i deonto-logiju HLZ-a, tijela koje je slijednik znatno sta-rijih nastojanja vezanih uz osnutak Komisijeza zaπtitu prava Ëovjeka i medicinsku etikuZbora oformljenu 1990. godine.

Povjerenstvo se, uz svoje rutinskoposlovanje, usredotoËilo i na organizaciju iodræavanje Proljetnih bioetiËkih simpozijaZbora. U razdoblju 2000. - 2010., pod vod-stvom prim.mr.sc. Gorana IvaniπeviÊa odræa-no je ukupno jedanaest simpozija s temama:BioetiËka edukacija medicinara, Prava djetetakao pacijenta, Suradnja lijeËnika i farmaceutskeindustrije u trajnoj izobrazbi, LijeËnik i javnost,Bolesnik - prava i obveze, Hrvatsko zdravstvou tranziciji, Zahvalnost lijeËniku, LijeËniËkatajna, Dostupnost medicinskih postupaka uHrvatskoj te Zdravlje i/ili profit, MedicinskaetiËka povjerenstva u Hrvatskoj.

U knjizi je na 574 stranice tekstaobjedinjen sadræaj 76 autora iz razliËitih pod-ruËja: medicine, stomatologije, prava, ekono-mije, teologije i filozofije. Raspon tema i njiho-va aktualnost potaknula je urednike ove knjigeprim. IvaniπeviÊa i prof.dr.sc. Stellu FatoviÊ-FerenËiÊ da prikupljeni materijal objedine ujedinstvenu publikaciju, u nadi da Êe ona naÊisvoj put do svih onih koji navedene bioetiËketeme prepoznaju kao vaæne u svojoj sredini istrukama s kojima se bave. Za Ëitatelje LijeËni-Ëkih novina donosimo prilagoeno poglavljeLjubomira RadovanËeviÊa u knjizi otisnutou poglavlju koje obrauje teme vezane uz zah-valnost lijeËniku. Prikaz Êemo zavrπiti segme-ntom iz poglavlja prof.dr. Biserke Belicze(1942.-2005.), u knjizi objavljenog pod naslo-vom Etika i medicinsko pravo u trajnoj izo-brazbi lijeËnika. Neka ono posluæi kao vizijarazvoja ovoga podruËja i podsjetnik na jednuod istaknutih bioetiËarki u Hrvatskoj.

EtiËke asocijacijena temuzahvalnosti lijeËnikuLjubomir RadovanËeviÊ

Zahvalnost je vrlinai to najveÊa od svih vrlina.

Ciceron

• LijeËniËka je profesija takve naravida Ëini usluge (servisira) na najviπoj razini ni-vou, tj. radi na oËuvanju zdravlja, suzbijanjubolesti, spaπavanju æivota, odgaanju smrti.Zdravlje - valetudo bonum optimum - najveÊaje vrijednost, kao i æivot. Æivot bez zdravlja æi-vot je bez kvalitete. "Zdrav Ëovjek ima tisuÊuæelja, bolestan samo jednu - zdravlje". Stoganaπa profesija u bolesnika - ako je iole etiËan,a veÊina ljudi ipak jeste - izaziva osjeÊaj zahval-nosti za uËinjenu dobrotu. Zahvalnost je op-Êenito, karakteristika dobrih ljudi. Kad je netkodobio takvu uslugu koja mu je saËuvala ili vra-tila zdravlje ili sprijeËila smrt, po etiËkim kano-nima treba osjeÊati zahvalnost.

Iskustvo uËi, izraæeno rijeËimaIvana ©ibla (Ratni dnevnik): "U svijetu kojimgospodare ljudi, konji ne mogu raËunati sljudskom zahvalnoπÊu. Ne mogu raËunati niljudi a kamoli konji". I: "Zahvalnost ne poznajenikakva duha. To dokazuju ljudi" (burmanska).August ©enoa u pjesmi "Budi svoj!" lijepo ka-æe: "I radi za svijet, al' ne sluπaj pljeska, / I ljubisvijet, al' ne nadaj se plaÊi, / jer hvala ljudskavoda je vrh pijeska". "Zahvalnost je lopoË Ëijicvjetovi brzo uvenu" (etiopska). Potrebiti lakozaboravljaju uËinjeno dobro. Ruske poslovicesavjetuju: "Svoje 'hvala' ne æali, a tue ne oËe-kuj!" i "Velika je rijeË: hvala". Dobro je Ëinitidobro, pa se lijeËnik osjeÊa uzviπeno ako jeuspio zadovoljiti svoju misiju na svijetu - svojudedikaciju æivota i svoju vokaciju u profesijikojoj se posvetio i prije svoga dugogodiπnjeg

BioetiËketeme

iz hrvatskog zdravstva

Hypertension Education za najuglednijenastavnike. Dugogodiπnji doprinos prof. Ju-liusa istraæivanju i lijeËenju arterijske hiperten-zije ostavio je trajan i najdublji trag u svjetskojznanosti, a posebno je zasluæan za razvoj iunaprjeenje istraæivanja i lijeËenja arterijskehipertenzije u Hrvatskoj.

Davor MiliËiÊ roenje 1962., diplomiraoje na MEF-u u Zag-rebu u dobi od 23 go-dine i stekao stupanjdoktora medicinskihznanosti u dobi od 27godina. Educirao se iu inozemstvu, pogla-

vito kao stipendist Zaklade DAAD. Danas jevodeÊi aktivni hrvatski kardiolog s velikimmeunarodnim znanstvenim i struËnim ugle-dom. U drugom uzastopnom mandatu pred-vodi vodeÊu kardioloπku kliniku u Hrvatskoj.Predsjednik je Hrvatskoga kardioloπkog druπ-tva u Ëetvrtome uzastopnom mandatu, dosada je bio predsjednik Ëetiri nacionalna kar-dioloπka kongresa i nekoliko elitnih meuna-rodnih znanstvenih skupova. Redovni je pro-fesor i dekan MEF-a u Zagrebu. Objavio je vi-πe od 60 publikacija u CC Ëasopisima, a citi-ran je 220 puta. Bio je istraæivaË u velikim me-unarodnim studijama koje su citirane viπeod 2400 puta. Zapaæen i originalan znanstve-ni doprinos dao je u istraæivanjima otpornostina antitrombocitne lijekove u akutnom in-farktu miokarda, uznapredovaloga zatajivanjasrca, oslikavanja miokarda i kardiovaskularneprevencije. Uveo je viπe novih nastavnih sadr-æaja i osnovao nove djelatnosti na Fakultetu.

GostujuÊi je profesor na dvamainozemnim sveuËiliπtima i na BeËkoj πkoli zakliniËka istraæivanja (Vienna School of ClinicalResearch) te pozvani predavaË na brojnimskupovima diljem svijeta. Bio je mentor dese-tak disertacija. »lan je (Fellow) Europskogai AmeriËkoga kardioloπkog druπtva i obnaπavaæne funkcije u meunarodnim znanstvenimtijelima. Dobio je meunarodna i domaÊapriznanja, ukljuËujuÊi i nagradu InternationalLeague of Humanists 2008., Nagradu HAZU-a 2010. te nagradu MEF-a u Zagrebu za izni-mnu znanstvenu produktivnost 2011. godi-ne. Predsjednik je Nacionalnog bioetiËkogpovjerenstva za medicinu, Ëlan SrediπnjegaetiËkoga povjerenstva, Ëlan Skupπtine Hrvat-ske lijeËniËke komore i Glavnoga odbora HLZ-a te nacionalni koordinator za specijalizacijuiz kardiologije. OsnivaË je i ravnatelj Hrvatskekardioloπke zaklade. Svojim dosadaπnjim ra-dom dao je trajan i prepoznatljiv, velik osobnidoprinos hrvatskoj medicini i medicinskimznanostima.

Æeljko Poljak•••••

medicinska etika

42

Od simboliËke zahvalnosti lijeËnikmoæe imati samo moralnu satisfakciju podsloganom dobro je Ëiniti dobro. Poπto je svijetmaterijalan, realan, zahtjevan u pogledu pre-æivljavanja, beskrupulozan, nuæno je, kao i udrugim profesijama, lijeËnicima platiti za nji-hov trud. Ali, "tko zahtijeva zahvalu, Ëini darjeftinim" (njemaËka). LijeËniËki rad zahtijevamnogo energije, znanja, teπko stjecane edu-kacije, umjeπnosti, fiziËke i psihiËke angaæir-anosti i nikako nije danguba koju npr. sudskivjeπtaci naplaÊuju kao jednu stavku pri potrebiodlaska putovanjem na vjeπtaËenje u drugigrad.

Zahvalnost je vrlina koja zadovo-ljava i onoga koji je uglavnom zasluæeno pri-ma. ObiËno se ne oËekuje neka zahvalnost.PouËeni iskustvom o ljudskom nesavrπenomkarakteru, tako ako doe - dobro je doπla, ne-kad i iznenaujuÊe. GrËka poslovica kaæe: "Br-za zahvalnost je najljepπa, zakaπnjela je bezvri-jedna i nedostojna tog imena". Meutim, nemora biti: bolje ikad nego nikad, festina lente.Ipak, kad bi lijeËnik oËekivao zahvalnost, vrlobi brzo bio razoËaran, ali i utoliko viπe obrado-van kad bi ona neoËekivano doπla.

Zahvalnost je prije svega osjeÊaj,ali se moæe definirati moralistiËki i kao duæ-nost, obaveza, potreba, neophodnost, nuæda,osjeÊaj Ëasti, duga, digniteta, poπtenja. TaobvezujuÊa dimenzija daje zahvalnosti aspektprinude. Poznato je da su bolesnici, kad suim lijeËnici viπe nego potrebni, puni obeÊanja("ne bu vam zabadaf"), ali im lijeËnici, pouËe-ni iskustvom, ne nasjedaju svojim prekoksnim,prematurnim radovanjem. Zahvalnost kao"na vrbi svirala, ili groæe". Ili "ad KalendasGraecas", nije uvijek sreÊom o tom po tomneizraæena. OsjeÊaj krivnje, duga, svakako damora proæimati svakog iole etiËnog Ëovjeka,ako se nije oduæio makar verbalnom zahva-lom. S druge strane, lako se zaboravlja dobro-bit koju je lijeËnik pruæio i dao, Ëim opasnostbolesti i prijeteÊe smrti proe. LaiËka izreka,Ëesto Ëujna: "za lijekove se ne zahvaljuje",vjerojatno potjeËe od ideje da su oni "od Bo-ga" dani, ili da su nekako obavezni da se dadubolesnicima. Ipak nisu besplatni.

UnatoË izreci sic transit gloria mun-di, stjecanje slave jedan je vid druπtveno izra-æene zahvalnosti zajednice, simboliËkog kara-ktera (osim Nobelove i drugih nagrada kojeimaju i lukrativni aspekt) nekim lijeËnicima,a zaborav onima manje uspjeπnima, pa Ëak iprezir onima koji su Ëinili kobne, grube greπ-ke, danas nazvani eufeministiËko-pogreπno-ironiËno perfidno-cehovski ekskulpirajuÊe -"komplikacijama". U skladu s "vrana vrani oËine vadi", nasuprot ËeπÊem ponaπanju po:"Homo homini lupus - medico medici - lupissi-mus!", Prepuπtanje viπoj sili pod egidom "Bog

i napornog πkolovanja. VeÊ mu je taj osjeÊajuspjeha jedan izraz zahvalnosti koji potjeËeod njega samoga, i ako je vjernik, zahvalan jei on viπem biÊu. Nepoznata vis maior (Me-dicus curat - natura sanat!) Ëesto igra ulogu,bilo u negativnom, bilo u pozitivnom smisluu medicinskom poslovima, bilo ozdravljiva-nja, bilo istraæivanja. PoliteistiËki bogovi - sim-boli sreÊe; varava, vjeËno okreÊuÊi se, Fortu-na, Kairos - bog sretnog trenutka kojeg trebauhvatiti za Ëeoni Ëuperak jer za Ëas iπËezne,imaju svoga udjela u uspjehu i medicinskihzahvata, iako je primarno znanje, umijeÊe, is-kustvo, inteligencija, obrazovanost, odgoj -lijeËnikovo. LijeËnik je zahvalan bogovima, abolesnik zahvalan lijeËniku, te ta dvostrukazahvalnost osvjetljava odnos lijeËnik - bolesniku nekom i metafiziËkom ozraËju. "Ni za πtonismo tako zahvalni kao za zahvalnost" (M.v. Ebner-Esehenbach, Aforizmi). Ugodno jeprimiti zahvalu, ali: "OsjeÊaj duæne zahvalnostiteret je koji su kadre podnijeti samo jakeduπe."

Na temu zahvalnosti u medicinsko-etiËkom kontekstu moæe se govoriti i o nje-nom materijalnom aspektu, tj. o nagradi, ho-noraru koji je lijeËnik zasluæio osim zahvalnostiverbalnog, emocionalnog, idealistiËkog kara-ktera. VeÊ se u antiËko vrijeme o tome govorii u Hipokratovoj (460.-377. pr. Krista) prisezi.Medicina je profesija, te iako lijeËnici uglav-nom æive da lijeËe, ali i lijeËe da bi mogli sasvojim obiteljima i æivjeti. LijeËniËki je hono-rar, kao izraz zahvalnosti u novcu ili dobrima,varirao u povijesti od simboliËke naknade doenormnih (iznuenih) iznosa, koji su se u rijet-kih gomilali tijekom uspjeπnih (trgovaËkih)karijera do zaista velikih bogatstava opisanihu raznim anegdotama i vidljivih iz poreznihizvjeπÊa. Kontradoktorski intonirana πala go-vori kako je jedna izlijeËena bolesnica rekla:"Doktore, ne znam kako da Vam se oduæim?",a on: "Draga gospoo, otkad su FeniËani iz-mislili ono πto su izmislili, ne bi trebalo bitidvojbe." Zanimljiv je podatak da se na Istoku,u Kini, lijeËnika obiËno plaÊa dok god je Ëov-jek zdrav; Ëim oboli, bolesnik prestaje plaÊati,a lijeËnik je obavezan striktno lijeËiti. To binavodno trebalo znaËiti da se stimulira lijeË-nika da radi na profilaksi i oËuvanju zdravljazduπnije da ne bi netko uopÊe obolio. Sigurnoje to predimenzionirana ideja o moguÊnostispreËavanja i suzbijanja bolesti, za πto adinfinitum nema praktiËne moguÊnosti.

Zahvalnost moæe biti beskrajna,imaginarna, laæna, samo metaforiËki i simbo-liËki intonirana, ali je materijalna stvarna.

Uostalom, "zahvalnost je jedna odonih stvari koje se ne mogu kupiti" (Halifaks)."Zahvalnost je kod veÊine ljudi samo jaka ipotanja æelja za joπ veÊim dobroËinstvima".

Êe ti platiti" puki je izgovor, kao πto je jedanfarizejski nastrojen sveÊenik, nota bene, izli-jeËen od erektilne disfunkcije (sic!) rekao psi-hijatru, ateistu: "Ne mogu Vam donijeti πunku,ali Êu se moliti za vas". Ipak su to lijepe gestei kada lijeËnik deklarirani vegetarijanac, nepu-πaË i zagriæeni antialkoholiËar dobije uzaludnedarove: πunku, πteke cigareta, bocu viskija.

Zahvalnost lijeËniku bila je nesraz-mjerna u antiËka vremena kada su lijeËnicinegdje kaænjavani za neuspjeh, npr, odsijeca-njem ruke, drakonskim mjerama, opisanim uHamurabijevom zakoniku. To je pomoÊu anti-cipiranog straha spreËavalo, da se upusti u ioleriziËne zahvate koji bi, moæda, sudeÊi po vara-vom iskustvu, vjerojatno mogli i uspjeti.

Meu Ëinitelje koji poveÊavaju sna-bdijevanje ego-libida (energije) ubrajaju sepojmovi vezani za zahvalnost: tjelesno i psihi-Ëko dobro osjeÊanje - blagostanje, osjeÊaj us-pjeha, odanog priznanja, gratifikacija objekta,nagraivanje superega, nadoknada za preæiv-ljene frustracije, energiziranje, etc. Zahvalnostprija i superegu, i egu, i idu, tj. zadovoljavasve tri instance liËnosti. »ovjek gratificira svojeinstinkte dijeleÊi gratifikaciju (zahvalnost) dru-gima i dobivajuÊi satisfakciju od njih, koristeÊiza tu svrhu mehanizme projekcije i identifi-kacije. Zahvalnost je svaËija æelja. Dijete trebabiti gratificirano da izraste u zrelog, odraslog.

Ako se dijete deprivira gratifikacije,uslijedi poremeÊen razvoj. Primivπi gratifikacijusvatko se dobro osjeÊa, uz potrebu da je altru-istiËki vrati. Pruæiti nekome drugome zadovolj-stvo zahvalnosti pruæanje je uæitka i samomesebi, ako Ëovjek ima ugraene etiËke ingredi-jencije i konotacije superega. Zahvaljivanje semoæe nazvati i self-stimulation behavior (sa-mostimulirajuËe ponaπanje) i self-reinforce-ment (samopotkrepljenje).

Zreo i etiËan Ëovjek trebao bi imatibaziËnu potrebu da zadovolji druge dobro-tom, dobrohotnoπÊu (ne Ëini drugome onoπto ne æeliπ da se tebi Ëini - Konfucije), te spo-sobnost davanja i primanja (i zahvalnosti) zato. Nezadovoljstvo neprimljenom zahvalnoπÊuetiËki zreo Ëovjek (a lijeËnik to jest) apstrahira.VeÊ sama potraga za satisfakcijom predstavljaprincip uæitka (neka mi bude dozvoljeno damalo parafraziram Freuda), kao πto je veÊ tra-æenje sreÊe ustvari sreÊa. »ovjek (lijeËnik) razvi-ja aktivnosti (lijeËi), koje mu dozvoljavaju dazadobije ono πto mu je potrebno, te u tomedobiva satisfakciju, makar ona u vidu zahval-nosti (pacijenta) i izostala. Za zadovoljenjepotrebe za samopotkrijepljenjem nije potreb-na zahvalnost, premda ona hrani instance nadja, ja i ono. Instinktualne potrebe za koje sesmatra da su locirane u idu ispraænjavaju se(discharge) samo kada postoji bliska suradnja

medicinska etika

43

znanstveno-istraæivaËkim i sveuËiliπnim usta-novama u podruËju biomedicine i zdravstvas druge.

Moæda Êe reÊi neki od vas da mojikriteriji i moja oËekivanja nisu primjerena na-πim realnim moguÊnostima. UnatoË tome, ana temelju saznanja stjecanih unazad protek-lih nekoliko godina na meunarodnim, pose-bice europskim forumima, te UNESCO-vomMeunarodnom i Meuvladinom odboru zabioetiku, esencijalno zaokupljenim stanjemi problemima u podruËju etike, bioetike, bio-medicinske etike, deontologije i medicinskogprava, dopuπtam si slobodu izraziti svoje oso-bno uvjerenje, da smo dosegli krajnju toËkukada suradnja lijeËnika i farmaceutske indu-strije u implementaciji etike i medicinskogprava, poËevπi od razine trajne izobrazbe, po-staje kljuËan preduvjet da Republika Hrvat-ska, hrvatska znanost, hrvatska medicina,hrvatsko zdravstvo i hrvatski lijeËnici posta-nu prepoznatljiv promotor i kreator civilizacij-skog iskoraka ËovjeËanstva u konstelaciji 21.stoljeÊa, slijedeÊi i nasljedujuÊi etiËku premisuporuke Andrije ©tampara iz 1919. godine:"Kako koji narod cijeni æivot i zdravlje svojegËovjeka, tako Êe drugi narodi cijeniti njega"!

Stoga svima nama u vlastitom inte-resu, kao i u interesu generacija koje dolazesavjetujem, imajmo ove rijeËi na umu i poπtuj-mo ih kao misao vodilju, dok Êemo osmiπlja-vati program trajne izobrazbe lijeËnika u cje-lini, a posebice dok Êemo osmiπljavati i realizi-rati program etike i medicinskog prava u traj-noj izobrazbi lijeËnika, poËevπi od izobrazbeËlanova etiËkih povjerenstava u zdravstvenimustanovama, etiËkih povjerenstava za istraæi-vanja, etiËkih povjerenstva za znanstveno poπ-tenje/nepoπtenje, do etiËkih povjerenstavaza promicanje i zaπtitu prava pacijenata.

Vjerujte mi da je to prvi korak kojinam predstoji u neposrednoj buduÊnosti, akone æelimo preuzeti odgovornost da smo samisebe stavili na margine europskih i meuna-rodnih inicijativa, razvoja i praktiËke imple-mentacije u podruËju etike, medicinske etike,deontologije i medicinskog prava.

PoËnimo stoga veÊ danas promi-πljati kako da osmislimo najuËinkovitiju strate-giju buduÊeg razvoja trajne izobrazbe lijeË-nika u podruËju biomedicinske etike, ljudskihprava i medicinskog prava na svim razinamadjelovanja u domeni biomedicine i zdravstvau suradnji s farmaceutskom industrijom i svimdrugim potencijalno zainteresiranim partne-rima. Pri tome konkretno imam na umu pre-dodæbu piramide koja poËinje s NacionalnimbioetiËkim povjerenstvom za medicinu, na-kon koje slijedi mreæa institucijskih etiËkih po-vjerenstava, etiËkih povjerenstava za istraæi-vanja; HLZ, HLK, medicinskih, stomatoloπkih,

izmeu ega i superega. Tako gratifikacijamoæe biti svjesna, predsvjesna i podsvjesna.

LijeËnik a' priori diskauntira (otpi-suje) zahvalnost bolesnika, ne treba mu nar-cistiËka gratifikacija. RezervirajuÊi rijeË za-dovoljstvo (uËinjenim dobrim djelom) za rijeËzahvalnost, lakπe je se unaprijed moæe odreÊi,ako se ne pojavi. Nezadovoljstvo pacijentaneuspjehom lijeËenja (za πto lijeËnik, naravno,ne mora uopÊe biti kriv), rezultira nezahval-noπÊu bolesnika, pa Ëak i drugim emocijama.

To nastaje zbog magijskog vjero-vanja u omniscijenciju, omnipotenciju i nepo-greπivost lijeËnika, koji tako ima aureolu "bogau bijelom", te ne moæe nikad i nikako u dere-istiËkom prelogiËkom miπljenju bolesnika po-grijeπiti, omanuti, izgubiti bitku s boleπÊu.

Bolesnik shrvan boleπÊu uzda senekad u nemoguÊe, ignorirajuÊi Ëinjenicu rea-liteta, a svojevremeno je bio i suodgovoranriziËnim ponaπanjima i za sam nastanak bo-lesti (puπenje, alkoholizam, pretilost).

•••••

Etika i medicinskopravo u trajnojizobrazbi lijeËnika

Biserka Belicza (1942-2005)

Kako koji narod cijeni æivoti zdravlje svojeg Ëovjeka,

tako Êe drugi narodi cijeniti njegaA. ©tampar

• Radovalo bi me kada bih veÊ da-nas mogla pouzdano utvrditi da su etika, me-dicinska etika, bioetika, deontologija, zdrav-stveno i medicinsko pravo tijekom opstankasamostalne dræave Republike Hrvatske stekleprimjereno im mjesto na listi programa surad-nje lijeËnika i farmaceutske industrije u trajnojizobrazbi. To bi znaËilo da su postavljeni te-melji partnerskog odnosa u evoluciji strategijeobavijeπtenog i odgovornog osmiπljavanjastrategije opskrbe i potroπnje lijekova s jednestrane te istraæivanja i ispitivanja kakvoÊe,uËinkovitosti i sigurnosti postojeÊih, odnosnoistraæivanja, ispitivanja i uvoenja novih pro-izvoda domaÊe i strane farmaceutske in-dustrije, zainteresirane za suradnju s hrvat-skim lijeËnicima, hrvatskim zdravstvenim,

farmaceutsko-biokemijskih fakulteta i visokihzdravstvenih πkola, do razine svakog pojedi-nog kliniËkog tima, kako bi u danome trenut-ku bili pripravni za kompetentno donoπenjeetiËko-deontoloπko-medicinsko-pravnih odlu-ka, primjereno potencijalnim potrebamasvakog lijeËnika bilo u funkciji lijeËnika prakti-Ëara ili istraæivaËa-znanstvenika.

Neophodna je brza reakcija i akcija,jer aktualna zbivanja u podruËju biomedi-cinskih znanosti, biotehnologije, druπtvenihi gospodarskih odnosa, ubrzanog razvoja no-vih meunarodnih, posebice europskih mjeri-la i kriterija, naprosto viπe ne dopuπtaju nitiopravdavaju strategiju Ëekanja ili neprofesio-nalnog pristupa implementaciji tih principakako na razini izobrazbe tako na razini svako-dnevnog rada u podruËju biomedicine izdravstva.

Svjesna nabujale i trajno rastuÊekompleksnosti problematike, osobno se zala-æem za razvijanje modela trajne izobrazbe ukojem naglasak nije na usvajanju i memo-riranju gotovo nesagledivog opsega posto-jeÊeg faktografskog znanja i normativnogopusa. UsredotoËimo se radije na razvijanjesposobnosti trajnog individualnog uËenja, ucilju prepoznavanja, suoËavanja i rjeπavanjakonkretnih problema i pitanja.

Slijedom toga predlaæem da razmi-slimo o trajnoj izobrazbi lijeËnika u biomedi-cinskoj etici i medicinskom pravu primjerenoaktualnim potrebama i prilikama svojstvenimnaπoj sredini, odreenoj sluæbi, specijalistiËkojstruci, znanstvenoj disciplini odnosno djelat-nosti, koristeÊi tako steËeno znanje i vjeπtineu cilju postizanja vrsnoÊe medicinske skrbi,kao odrednice kulture partnerskih odnosa, ukojem zaπtita i promicanje prava pacijenataistovremeno postaju garancija naπeg vlastitogprofesionalnog i druπtvenog statusa i digni-teta.

Postavimo li to kao svoj/naπ zajed-niËki cilj, uvjerena sam da ga moæemo brzoostvariti i da Êe s rezultatima suradnje lijeËnikai farmaceutske industrije u trajnoj izobrazbilijeËnika u podruËju etike, bioetike, medicin-ske etike, deontologije, medicinskog i zdrav-stvenog prava biti zadovoljni i ponosni ne sa-mo oni koji su u tome procesu sudjelovali, veÊi svi koji Êe ga nasljedovati, primjenjivati i tije-kom nadolazeÊe buduÊnosti trajno unaprje-ivati.

•••••

novosti izmedicinske literature

Aspirin u prevenciji ponovne venske tromboembolije•

Fluorokinoloni povezani s odignuÊem mreænice•

Komplikacije abortusa vakuum aspiracijom u prvom trimestru nakon pripreme cerviksamizoprostolom

•Placenta accreta - konzervativni pristup embolizacijom arterije uterine

odmah nakon planiranog elektivnog carskog reza•

Insuflacija CO2 vs. sobnog zraka kod gastrointestinalne endoskopije•

Povezanost kolonizacije æeluca s Helicobacter pylori i hemoglobina A1C•

Uloga probiotika u eradikaciji H. pylori infekcije kod dispepsije•

Metformin prevenira karcinom jetre kod dijabetesa tipa 2•

Gastrointestinalni simptomi povezani s pretiloπÊu•

Nove dijetetske preporuke za sindrom iritabilnog crijeva•

Homoseksualci imaju veÊu smrtnost od HBV nego od HCV infekcije•

Perinealni pristup najbolji za rekonstrukciju prolapsa rektuma•

Rezanje elektriËnim noæem izgleda da ne poveÊava rizik za infekciju rane•

Prednosti endoskopske transgastriËne resekcije inficirane nekroze pankreasa•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

46

•Fluorokinoloni povezanis odignuÊem mreænice

• Peroralni fluorokinoloni, popu-larni antibiotici πirokog spektra, mogu pove-Êati rizik od odignuÊa mreænice oka. Do nave-denog zakljuËka doπla je skupina istraæivaËapod vodstvom Mahyara Etminana saSveuËiliπta Britanske Kolumbije u Kanadi anali-zirajuÊi rezultate opseænog istraæivanja kojeje obuhvatilo oko milijun osiguranih bolesnikakoji su posjetili oftalmologa u kanadskoj po-krajini Britanska Kolumbija izmeu 2000. i2007. godine. Iz opseæne baze podataka is-traæivaËi su izdvojili osiguranike s primarnimodignuÊem mreænice i pratili ih do krajaistraæivanja, isteka zdravstvenog osiguranjaili smrti.

Osobe koje su uzimale fluorokino-lone per os u vrijeme postavljanja dijagnozeimale su 5 puta veÊu moguÊnost nastankaodignuÊa mreænice nego one koje nisu uzi-male fluorokinolone. Treba napomenuti da jeukupan postotak bio relativno nizak: 3,3% od4 384 bolesnika s odignuÊem mreænice uzi-malo je fluorokinolone. Nasuprot tome, ukontrolnoj skupini od 43 840 bolesnika biloje samo 0,6% bolesnika koji su uzimali fluoro-kinolone. Zanimljivo, ranije uzimanje fluo-rokinolona nije imalo uËinak na poveÊanjerizika od odignuÊa mreænice, πto moæe upu-Êivati na moguÊ akutni toksiËni uËinak. Pove-Êan rizik nije primjeÊen niti kod osoba koje suuzimale β-laktamske antibiotike ili β-agoniste.

Za sada nema definitivnog obja-πnjenja navedenog akutnog uËinka kao nitidirektih dokaza o utjecaju fluorokinolona nanastanak ablacije mreænice. Od ranije je poz-nato kako fluorokinoloni mogu interferirati sasintezom kolagena, πto moæe utjecati na pato-genezu odignuÊa mreænice. Poznat je i pove-Êan rizik od nastanka puknuÊa tetive. Iakorezultati ovog istraæivanje nisu dovoljni zapromjenu danaπnjih terapijskih smjernica,svakako upuÊuju na oprez kod dijela bolesnikas oËnim simptomima koji uzimaju fluorokino-lonske preparate.(JAMA. 2012;307(13):1414-9.)

Adrian Lukenda, dr. med.•••••••••

•Komplikacije abortusavakuum aspiracijom uprvom trimestru nakonpripreme cerviksamizoprostolom

• Malo je dostupnih informacija okomplikacijama nakon vakuum aspiracijamau prvom trimestru nakon pripreme cerviksaanalozima prostaglandina poput mizopro-stola. Upravo je zato nedavno objavljen radMeirika i suradnika na tu temu u prestiænomËasopisu Lancet pobudio velik interes, pose-bice ginekologa. Naime, kolege su provelirandomiziranu, kontroliranu, retrospektivnustudiju u 14 centara, u 9 razliËitih zemalja od22. listopada 2002. do 24. rujna 2005.

U tom su vremenskom razdoblju4972 zdrave æene zatraæile arteficijalni pobaËaju zakonskom roku. Ispitanice su randomi-zirane u dvije skupine: skupina koja je tri sataprije pobaËaja vaginalno aplicirala 2x200 μgmizoprostola brojala je 2 485 ispitanica, askupinu koja je tri sata prije zahvata vaginalnoinserirala dvije placebo tablete saËinjavalo je2 487 ispitanica. Dvije ispitanice iz mizopro-stolske skupine nisu podvrgnute zahvatu (va-kuum aspiraciji). PraÊenje pacijentica trajaloje dva tjedna, a ukupno je 56 pacijentica izsvake skupine izgubljeno iz praÊenja.

StatistiËka analiza je pokazala kakosu 50 (2%) od 2 427 ispitanica iz mizopro-stolske skupine i 74 (3%) iz placebo skupineimale jednu ili viπe komplikacija vakuumaspiracije (relativni rizik (RR) 0-68, 95% CI 0-47 0-96).

U skupini tretiranoj mizoprostolomni jedna pacijentica nije imala oπteÊenjecerviksa, ali je u tri sluËaja zabiljeæena per-foracija uterusa. U placebo skupini je u dvasluËaja zabiljeæeno oπteÊenje cerviksa, a perfo-racija uterusa u samo jednom. InkompletnipobaËaji znatno su uËestaliji u placebo skupini(55; 2%) u usporedbi sa skupinom koja jeprimala mizoprostol (19; <1%), zbog Ëega jereevakuaciju trebalo 14 (<1%) korisnica mizo-prostola, a 48 (2%) pacijentica iz placeboskupine podvrgnuto je ponovnom zahvatu.Nije uoËena razlika u incidenciji zdjeliËneupalne bolesti izmeu dviju promatranihskupina (30; 1% vs 25; 1%). Glavne nuspojaveprimjena mizoprostola tijekom trosatneprimjene prije planiranog zahvata bile suabdominalna bol (1355; 55% vs 545; 22%)i vaginalno krvarenje (909; 37% vs 167; 7%).

•Aspirin u prevencijiponovne vensketromboembolije

• Poznato je da bolesnici s prebo-ljelom venskom tromboembolijom (VTE)imaju poviπen rizik za ponovnu pojavu VTE-a dugo godina nakon prekida antikoagu-lantne terapije. Rizik za rekurentni VTE po-sebno je visok u bolesnika sa spontanimneprovociranim VTE-om - oko 20% takvihbolesnika imat Êe ponovno VTE u dvije go-dine nakon prekida antikoagulantne terapijeperoralnim antagonistima vitamina K.Produæena antikoagulantna terapija smanjujerizik ponovne pojave VTE-a, ali je povezanas poviπenim rizikom za nastanak krvarenja, uztakoer daljnju potrebu redovitog vaenjakrvi radi titriranja doze lijeka.

U svibanjskom broju glasovitogThe New England Journal of Medicine objav-ljena je vrlo interesantna studija koja je istra-æila ulogu aspirina u sekundarnoj prevencijirekurentnog VTE-a u bolesnika koji su pre-boljeli idiopatski neprovocirani VTE.

U toj multicentriËnoj dvostruko-sli-jepoj studiji bolesnici s preboljelom prvomneprovociranom VTE i koji su zavrπili tijekom6 do 18 mjeseci uzimanje peroralnih antiko-agulansa (antagoniste vitamina K) randomi-zirani su na primanje aspirina 100 mg na danili placeba tijekom 2 godine, s opcijom pro-duæenja razdoblja lijeËenja. Rekurentni VTEje nastupio u 28 od 205 bolesnika koji suprimali aspirin i u 43 od 197 bolesnika koji suprimali placebo (6,6% vs. 11,2% na godinu).Tijekom medijana vremena lijeËenja od 23,9mjeseca, 23 bolesnika koji su uzimali aspirini 39 koji su uzimali placebo imalo je reku-rentni VTE (5,9% vs. 11,0% na godinu). Jedanbolesnik u svakoj ispitanoj skupini imao jeepizodu velikog krvarenja tijekom razdobljastudije. Nepovoljni dogaaji bili su sliËni uobje ispitane skupine.

Autori zakljuËuju da aspirin sma-njuje rizik rekurentnog VTE-a za oko 40% uodnosu na placebo kada se daje bolesnicimas neprovociranim VTE-om nakon πto prekinuantikoagulantno lijeËenje, bez uoËenogpoviπenja rizika za nastanak velikih krvarenja.(N Engl J Med. 2012;366:1959-1967.)

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.••••

novosti iz medicinske literature

47

Prednosti ukljuËuju „managerira-nje" pacijentice sa znatno manjim stresom irizikom uslijed hemodinamske nestabilnosti.(Clin Radiol. 2012;May.)

Ingrid Márton, dr. med.

•Insuflacija CO2vs. sobnog zrakakod gastrointestinalneendoskopije

• Insuflacija ugljiËnog dioksida(CO2) od ranije se predlaæe kao alternativainsuflaciji sobnog zraka prilikom izvoenjagastrointestinalne endoskopije u svrhu disten-zije crijevnog lumena.

Kolega Wang WL sa suradnicimaiz Kine publicirao je pregledni Ëlanak s metaanalizom koja je ukljuËivala randomiziranakliniËka istraæivanja na temu komparacijeinsuflacije sobnog zraka i CO2. 21 randomi-zirana kliniËka istraæivanja, i to 13 o kolono-skopiji, 4 o ERCP-u (endoskopska retrogradnakolangiopankreatografija), 2 o enteroskopijis dvostrukim balonom, 1 o ezofagogastro-duodenoskopiji, 1 o fleksibilnoj sigmoido-skopiji.

Za kolonoskopiju insuflacija je re-zultirala slabijim intenzitetom postprocedu-ralne bolnosti te veÊim udjelom pacijenatakoji su bili bez bolova u prvom i πestom post-proceduralnom satu. Za ERCP nije uoËenuËinak redukcije bolnosti kod insuflacije CO2,kao ni kod metode enteroskopije dvostrukimbalonom. Kod EGDS-a oba tipa insuflacije subila jednako sigurna glede endoskopskesubmukozne disekcije.

Autori istraæivanja zakljuËuju kakoinsuflacija CO2 ima prednost u komparacijis insuflacijom zraka u smanjenju postproce-duralne bolnosti i crijevne distenzije kod ko-lonoskopije. (Aliment Pharmacol Ther. 2012 Mar 27. [Epub aheadof print])

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.•••••••••••

Kolege u zakljuËku naglaπavaju ka-ko priprema cerviksa na zahvat, vaginalnomaplikacijom 400 μg mizoprostola moæesmanjiti incidenciju komplikacija vakuumaspiracija u prvom trimestru. Pri tome, valjanaglasiti, kako se radi o jeftinoj i vrlouËinkovitoj metodi.(Lancet. 2012;379:1817-1824.)

Ingrid Márton, dr. med.

•Placenta accreta- konzervativni pristupembolizacijom arterijeuterine odmah nakonplaniranog elektivnogcarskog reza

• U tisku je vrlo zanimljiv rad fran-cuskih kolega Bouviera i suradnika koji su po-kuπali evaluirati ostvarivost i efikasnost ru-tinske embolizacije arterije uterine odmahnakon planiranog carskog reza u kontroli-ranim uvjetima (tzv. cath laba), a u svrhu kon-zervativnog tretmana placentae accretae.

Kolege sa SveuËiliπta Angers prove-le su retrospektivnu studiju u tercijarnom cen-tru od travnja 2001. do rujna 2010. godine.12 pacijentica podvrgnuto je embolizacijiarterije uterine odmah po elektivnom car-skom rezu, s rezidualnim posteljiËnim tkivomili kompletnim posteljiËnim tkivom in situ.

Dijagnoza abnormalne placentacijepotvrena je intraoperativnim nalazom u 14sluËajeva. 4 pacijentice imale su placentupercretu s invazijom mokraÊnog mjehura. U7 sluËajeva gubitak krvi nije bio znaËajan, paje sam zahvat embolizacije uterine arterijesmatran profilaktiËkim i sekundarna hemora-gija nije uoËena u toj skupini. Postpartalnahemoragija nastupila je u 5 sluËajeva; embo-lizacija je bila uspjeπna u 3 sluËaja, dok u jeu 2 rezultirala histerektomijom. U jednom slu-Ëaju uterina embolizacija rezultirala je nekro-zom uterusa i posljediËnom histerektomijom6 tjedana nakon zahvata.

U jedne pacijentice s placentompercretom kasne komplikacije rezultirale suhisterektomijom s resekcijom mokraÊnogmjehura. Embolizacija arterije uterine odmahpo carskom rezu u strogo kontroliranim uvje-tima, odnosno u tzv. cath labu, smatra se izve-divom terapijskom opcijom za konzervativnitretman placente accrete.

•Povezanost kolonizacijeæeluca s Helicobacterpylori i hemoglobina A1C

• Do sada su mnogu autori navelivisoku prevalenciju Helicobacter pylori infekcijekod pacijenata s tipom 2 πeÊernom bolesti,sugerirajuÊi na usporeno æeluËano praænjenjekoje pridonosi bakterijskoj kolonizaciji iliprerastanju u gastrointestinalnom traktu kaorezultat autonomne neuropatije.

Kolega Chen Y sa suradnicima jeobjavio veliko istraæivanje o utjecaju H. pyloriinfekcije na razinu glikoziliranog hemoglobinaA1c u serumu, u koje je ukljuËio 7417 ispita-nika starijih od 18 godina i 6072 ispitanikastarija od 3 godine. Rezultati istraæivanja supokazali pozitivnu povezanost izmeu seropo-zitiviteta H. pylori, posebno CagA pozitivitetai razine glikoziliranog Hgb-a nakon iskljuËenjaispitanika s pozitivnom osobnom anamnezomza πeÊernu bolest.

Takoer je uoËena pozitivna pove-zanost izmeu H. pylori infekcije i poveÊanogindeksa tjelesne mase (BMI). Rezultati studijepokazuju ulogu H. pylori infekcije na poreme-Êenu toleranciju glukoze kod odraslih osobakoja moæe biti potencirana poveÊanim BMI-jem.(J Infect Dis. 2012 Apr;205(8):1195-202.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Uloga probiotika ueradikaciji H. pyloriinfekcije kod dispepsije

• Uloga probiotika u æeluËanommil jeu je vaæna zbog kompetiranja sbakterijom Helicobacter pylori. Kolega RosaniaR sa suradnicima s Odjela za gastroentero-logiju, Foggia, Italija, istraæivao je uloguprobiotiËkih kultura kod dispeptiËkih pacije-nata sa H. pylori infekcijom (placebo-kontro-lirana studija). 40 ispitanika pozitivnih za H.pylori (koristeÊi urea izdisajni test) lijeËeno jetijekom 10 dana mjeπavinom 8 vrsta pro-biotika, a kontrolna skupina ispitanika (n=40)je tretirana placebom. Nakon mjesec dananapravljen je drugi urea izdisajni test i test nafekalni H. pylori Ag u svrhu detekcije H. pylori.I dalje pozitivni pacijenti za H. pylori su tre-tirani trojnom eradikacijskom terapijom tenakon 30 dana retestirani na prisutnost H.

novosti iz medicinske literature

48

•Gastrointestinalnisimptomi povezanis pretiloπÊu

• Pretilost je vrlo vaæan javno-zdravstveni problem udruæen s komorbi-ditetima, dok su simptomi od strane gastro-intestinalnog (GI) trakta vrlo uËestali meuopÊom populacijom. Meusobna poveza-nost ova dva entiteta nije jasna, stoga je ko-lega Eslik GD iz Australije publicirao metaanalizu o udruæenosti GI simptomatologije spoveÊanim indeksom tjelesne mase (BMI) ipretilosti kod odraslih. U istraæivanje jeukljuËio rezultate studija iz razliËitih bazapodataka poput Medline, Embase, CurrentContents u razdoblju od 1950-2011.

Ova studija je pronaπla signifi-kantnu povezanost specifiËnih GI simptomai poveÊanog BMI-ja, a rezultati istraæivanja supublicirani u Ëasopisu Obesity Reviews. Ufinalnu analizu je ukljuËeno 77 538 ispitanikaiz 21 studije, a rezultati o meusobnoj pove-zanosti su sljedeÊi.

Gornja abdominalna bolnost (OR2.65, 95% CI 1.23-5.72), gastroezofagealnirefluks (OR 1.89, 95% CI 1.70-2.09), proljev(OR 1.45, 95% CI 1.26-1.64), bol u pr-sima/ægaravica (OR 1.74, 95% CI 1.49-2.04),povraÊanje (OR 1.76, 95% CI 1.28-2.41),nepotpuno praænjenje crijeva (OR 1.32, 95%CI 1.03-1.71).

Autor istraæivanja nije uoËio znaËaj-nu povezanost poveÊanog BMI-ja s bolovimau donjem dijelu trbuha, kao ni s konstipa-cijom, nadutosti, fekalnom inkontinencijom,muËninom i analnim zatvorom. Eslick navodii objaπnjenja o meusobnoj povezanosti GIsimptomatologije i poveÊanog BMI-a i pre-tilosti: gornja abdominalna bolnost moæe bitipovezana sa postprandijalnom distenzijomæeluca ili usporenim æeluËanim praænjenjem.Dijarea moæe biti povezana sa poveÊanimunosom hrane koji dovodi do poveÊanogosmotskog tlaka i slabije konzistencije stolice.(Obes Rev. 2012;13:469-479.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••••••••••

pylori. Kod ispitne skupine pacijenata koja jelijeËena probiotiËkim kulturama, 13 ispitanikaod njih 40 su postali negativni za H. pyloriinfekciju, dok su svi kontrolni ispitanici ostalipozitivni. Autori zaljuËuju kako adekvatnaterapija probioticima moæe eradicirati H. pyloriinfekciju.(Inflamm Allergy Drug Targets. 2012 Mar 28. [Epubahead of print])

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Metformin prevenirakarcinom jetre koddijabetesa tipa 2

• Prema rezultatima meta-analizepublicirane u travnju ove godine u respekta-bilnom Ëasopisu Journal of Clinical Endocrino-logy and Metabolism, metformin smanjujerizik za razvoj hepatocelularnog karcinomakod bolesnika sa πeÊernom bolesti tipa 2.

Dr. Zhi-Jiang Zhang sa suradni-cima, sa ©angajskog sveuËiliπta u Kini, navodikako dijabetiËari imaju dvostruko veÊi rizik zarazvoj karcinoma jetre. Prethodne studije suukazivale na preventivnu ulogu metforminana pojavnost karcinoma jetre, kolorektalnogkarcinoma, ali i druge tipove karcinoma.

Kolege iz Kine su uvidom u bazepodataka publicirali rezultate dosadaπnjimkliniËkih istraæivanja na temu pojavnosti pri-marnog karcinoma jetre kod pacijenata saπeÊernom bolesti tipa 2.

U meta analizu je ukljuËeno 105495 ispitanika s tipom 2 πeÊerne bolesti, re-zultati su komparirani s rezultatima ispitanikakoji nisu uzimali metforminsku terapiju, te jeuoËena statistiËki signifikantna razlika kodskupine ispitanika lijeËenih metforminom.

Autori istraæivanja navode metfor-min kao potencijalno kemopreventivno sred-stvo koje znaËajno smanjuje pojavnost hepa-tocelularnog karcinoma kod dijabetiËara, aprednost je πto se dobro podnosi i nije skup.

U manje razvijenim zemljama svi-jeta gdje je incidencija ove maligne bolestiveÊa te se kod njih javlja 85% svih hepatoce-lularnim karcinoma, metformin je potenci-jalno vaæan lijek u prevenciji ove bolesti kodopÊe populacije.(J Clin Endocrinol Metab. 20 April 2012.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.•••••

•Nove dijetetskepreporuke za sindromiritabilnog crijeva

• Britansko dijetetsko udruæenjeizdalo je nove preporuke za dijetetsku terapijusindroma iritabilnog crijeva (skr. SIC) kododrasle populacije, a smjernice je publiciralou Ëasopisu Journal of Human Nutrition and Die-tetics. SIC je kroniËni i funkcionalni gastroin-testinalni poremeÊaj koji se javlja kod 9-23%svjetske populacije. Dijeta i promjena æivotnihnavika su vaæne strategije u lijeËenju, a istra-æivaËi su pretraæili elektronske baze podatakau razdoblju od 1985-2009. g. te su pregledalirezultate 30 studija.

SpecifiËne kliniËke praktiËne prepo-ruke su sljedeÊe:

• Kako bi se poboljπala SIC simpto-matologija, uklonite mlijeko i dijetetske pro-izvode. Kada se sumnja na intoleranciju mli-jeka, a laktoza hidrogen izdisajni test je potvr-dan ili nije dostupan, potrebno je uvesti dijetus malo laktoze, posebno kod odreenih etniË-kih skupina povezanih s visokom prevalen-cijom deficijencije laktaze.

• U sluËaju dokazane intolerancijelaktoze, potrebno je uvesti dijetu s malom ko-liËinom laktoze.

• Kada se sumnja na nepodnoπenjemlijeka, a simptomi se ne poboljπavaju nanisko-laktoznu dijetu, potrebno je posumnjatina drugi inkriminirajuÊi agens poput proteinakravljeg mlijeka. Potrebno je uvesti dijetu bezmlijeka ili drugi alternativni mlijeËni proizvod.

• Izbjegavaj æitarice i riæu koje nav-laËe vodu na sebe i stvaraju nadutost.

• Potrebno je na 3 mjeseca uvestilisnato povrÊe kod konstipacija predomi-nantnog oblika SIC.

• Smanji unos fermentabilnih uglji-kohidrata kod pojedinaca sa SIC-om kod kojegdominira abdominalna bolnost, nadutost iflatulencija.

• Uvesti probiotike u prehranu ipro-naÊi odgovarajuÊi pripravak na temelju4-tjedne konzumacije.

Ove smjernice su nutritivne prepo-ruke u lijeËenju SIC-a, utemeljene na znan-stvenim dokazima, zakljuËuju autori.(J Hum Nutr Diet. 2012;25:260-274.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.•••••

novosti iz medicinske literature

49

Niti dob bolesnika niti preope-rativni komorbiditeti nisu bili povezani s post-operativnim komplikacijama. Njihovi zakljuËcitemelje se na najveÊem nizu sluËajeva rekon-strukcija prolapsa rektuma do sada objavljenihu literaturi. Podaci su dobiveni iz AmericanCollege of Surgeons National Surgical QualityImprovement Program (NSQIP) koji prikupljademografske podatke bolesnika i preope-rativne medicinske povijesti bolesti, kliniËkei laboratorijske nalaza i podatke o praÊenjubolesnika iz stotine bolnica diljem SAD-a.

Ova analiza obuhvatila je ukupno1275 bolesnika podvrgnutih rekonstrukcijirektalnog prolapsa. Od tih bolesnika, 706(55%) podvrgnuto je perinealnom pristupu.Abdominalni pr istup proveden je napreostalih 569 bolesnika (45%). Æene Ëine ot-prilike 91% bolesnika u obje kirurπke skupine.Srednja dob bolesnika podvrgnutih perineal-nom pristupo bila je 74 ± 16 godina u uspo-redbi s 58 ± 18 godina kod abdominalnogpristupa (P <.0001).

Zbog povezanosti izmeu mnogihistraæivanih ishoda, autori su izraËunali brojbolesnika s jednom ili viπe komplikacija u sva-koj grupi, a ne ukupan broj komplikacija. U30 dana nakon operacije, 94 bolesnika (7,4%)u obje skupine doæivjela su 153 velike kom-plikacije, definirane kao smrt, respiratorni ilisrËani problemi, venska tromboembolija, za-tajenje bubrega, sepsa, infekcije prostora i or-gana ili povratak (revizija) u operacijsku salu.Razlike izmeu skupina nisu bile oËite na jed-nostavnoj univarijantnoj analizi, ali to se pro-mijenilo primjenom multivarijantne analizekoja je ukljuËivala operativni pristup, pre-operativnu primjenu steroida, srËane i pluÊnekomorbidite, ASA (American Society of Ane-sthesiologists) status, funkcionalni status ipreoperativnu vrijednost trombocita.

Kod multivarijantne analize, peri-nealni pristup bio je povezan s manjim rizikomza velike (omjer izgleda [OR], 0,46; 95%interval pouzdanosti [CI], 0,31 - 0,80, P =0,0038) i male (OR, 0,35; 95% CI, 0,20 do0,60, P = 0,0002), komplikacije u usporedbis abdominalnim pristupom. Takoer pokazalesu se razlike izmeu vrsta abdominalnih pri-stupa. Abdominalna resekcija s rektopeksijom,koja ukljuËuje resekciju kolona i anastomozu,povezana je s veÊom stopom infekcije organa/prostora (8,1%) nego izolirana rektopeksija,koja zahtijeva mobilizaciju i samo fiksacijarektuma bez resekcije (1,6%;. P = 001).

U usporedbi s rektopeksijom, samoresekcija je takoer bila povezana s veÊomstopom veÊih komplikacija (OR, 2,15; 95%CI, 1,10 do 4,41, P = 0,0299). Rektopeksija iperinealna operacija nisu se znaËajno razli-

•Homoseksualci imajuveÊu smrtnost od HBVnego od HCV infekcije

• Homoseksualci su subpopulacijas visokom prevalencijom HIV infekcije, a pre-ma rezultatima istraæivanja publiciranog uËasopisu Clinical Infectious Diseases kroniËniB hepatitis dovodi do dvostruko veÊe smr-tnosti nego li kroniËna HCV infekcija.

Istraæivanje je proveo kolegaFalade-Nweulia s Johns Hopkins UniversitySchool of Medicine, Baltimore, u koje je uklju-Ëio 680 ispitanika muπkog spola sa HBV in-fekcijom i 343 ispitanika sa HCV-om, od kojihje 69,4% bilo HIV-1 pozitivno.

Ukupan broj godina praÊenja je bio6728, od Ëega su bila 293 smrtna ishoda, a51 smrtni sluËaj zbog jetrene bolesti. Stopamortaliteta na 1000 osoba godiπnje je bilasliËna u HBV i HCV skupini (41,2 vs 46,4), me-utim mortalitet zbog jetrene bolesti je bioznaËajno veÊi u HBV skupini ispitanika (9,6 vs5,0). 46 od 51 smrtnog sluËaja zbog jetrenebolesti su bili muπkarci s HIV infekcijom. Stopamortaliteta kod HIV pozitivnih ispitanika bilaje 10,7 u komparaciji s 2,1 kod osoba bez HIVinfekcije. HIV pozitivni muπkarci s CD4 sta-nicama ispod 200 stanica /mm3 imali su 16puta veÊi rizik za smrtni ishod povezan s je-trenom bolesti od ispitanika s brojem CD4veÊim od 350 stanica /mm3.

Autori studije naglaπavaju vaænostagresivnijeg pristupa u prevenciji, dijagnosticii lijeËenju kroniËnog hepatitisa B, πto se po-sebno odnosi na bolju procijepljenost za HBV.(Clin Infect Dis 2012, April 20, in press.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Perinealni pristup najboljiza rekonstrukcijuprolapsa rektuma

• Abdominalni pristup za rekon-strukciju prolapsa rektuma nosi znatno veÊirizik za komplikacije nego perinealni pristup,navode autori ove studije. Zanimljivo je na-pomenuti da je operativni pristup jedini Ëim-benik neovisno povezan i s velikim i malimkomplikacijama nakon rekonstrukcije prolap-sa rektuma tvrde Fleming i sur. (University ofRochester, New York, SAD), u Ëasopisu Colo-rectal Disease.

kovale po stopi velikih komplikacija. Dokaz daje abdominalna resekcijska rektopeksija ne-zavisno povezana s udvostruËenjem stopevelikih komplikacija u usporedbi s abdominal-nom rektopeksijom samo potvruje da je re-sekcija crijeva znaËajan zahvat za benignastanja, istiËu autori. Iako ova resekcijskaoperacija moæe biti terapijska kod pacijenatas prolapsom rektuma i kroniËnom konstipa-cijom, odgovarajuÊa selekcija pacijenata odiznimnog je znaËaja.

OgraniËenja NSQIP baze podatakaukljuËuju nedostatak informacija o struËnostikirurga i znaËajne razlike osnovnih karakte-ristika bolesnika, πto upuÊuje na pristranost(engl. bias) odabira u kojem su bolesnici viπegrizika podvrgnuti perinealnom pristupu.

Takoer je moguÊe da nisu sve ma-nje komplikacije povezanih s perinealnimpristupom evidentirane. Osim toga, uzoraknije sluËajan, jer su bolesnici uzimani samo odbolnica koje su æeljele sudjelovati u NSQIP bazipodataka.

Ipak, autori zakljuËuju da dugo-roËno smanjenje recidiva prolapsa koju pruæaabdominalni pristup mora biti odmjereno sobzirom na poveÊan rizik komplikacija.(Colorectal Dis. 2012;14:362-8.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Rezanje elektriËnimnoæem izgleda da nepoveÊava rizik za infekcijurane

• Meta-analiza kojom je uspore-ivano rezanje elektriËnim noæem (dijatermija)sa skalpelom pokazuje da nema razlike ukomplikacijama same rane odnosno posli-jeoperacijske boli, rezultati su objavljeni uBritish Journal of Surgery. Infekcije kirurπke raneuzrokovane rezanjem dijatermijom dovele sudo zabrinutosti u posljednjih nekoliko godina,a 2008, britanski Nacionalni institut za zdravljei kliniËku izvrsnost objavio je smjernice navo-deÊi da se dijatermija ne smije se koristiti zakirurπke rezove. Studije na æivotinjama poka-zale su da koriπtenje toplinske energije moæesmanjiti zacjeljivanje rana i poveÊati rizik zainfekciju rane zbog nekroze na rubovima rane.Meutim, kliniËki podaci za potporu ovihrezultata kod ljudi su rijetki, tvrde Ly i sur. (De-partment of Surgery, University of Auckland,New Zealand).

Zbog prethodnog, istraæivaËi suproveli sustavno pretraæivanje i pregled

novosti iz medicinske literature

50

•Prednosti endoskopsketransgastriËne resekcijeinficirane nekrozepankreasa

• U randomiziranoj pilot studiji bo-lesnika s inficiranom nekrozom pankreasa, teæioblici morbiditeta i mortaliteta bili su niæinakon minimalno invazivne endoskopsketransgastriËne nekrozektomije nego nakonlaparoskopske odnosno putem otvorene me-tode - laparotomije.

Rezultate ove PENQUIN studije suBakker (University Medical Center Utrecht,the Netherlands) i Ëlanovi Dutch PancreatitisStudy Group objavili u Ëasopisu Journal ofAmerican Medical Association.

Procjene su da se svake godine uSAD-u viπe od 50.000 bolesnika hospitalizirazbog akutnog pankreatitisa. Inficirana nekrozaguπteraËe jedna je od najozbiljnijih kompli-kacija osnovne bolesti. Tradicionalna kirurgijakod inficiranog nekrotizirajuÊeg pankreatitisaizaziva upalnu reakciju (proinflamatorni odgo-vor) i povezana je s visokom stopom kompli-kacija. Znanstvenici su u nadi da Êe endoskop-ska transgastriËna nekrozektomija, kao manjeinvazivna metoda, smanjiti upalnu reakciju itakve komplikacije vezane uz sam postupakkao πto je multi-organsko zatajenje.

PENQUIN studija ukljuËila je 22bolesnika u Ëetiri bolnice u Nizozemskoj urazdoblju od kolovoza 2008. do oæujka 2010.Endoskopsko lijeËenje provedeno je na sedi-ranim bolesnicima, a sastojalo se od trans-gastriËne punkcije i dilataciju æeluca balonom,retroperitonealnom drenaæom inficiranogsadræaja i nekrozektomijom. Kirurπko lijeËenjesastoji se od video-asistiranog retroperito-nealnog debridmana ili, ako to nije bilo mo-guÊe, laparotomije s jednakim intraope-rativnim postupkom. Bilo je 10 pacijenata uendoskopskoj skupini i 12 u kirurπkoj skupini.Dva pacijenta u kirurπkoj skupini nije trebalonekrozektomiju nakon perkutane drenaæe ipostavljanja katetera. IstraæivaËi izvjeπÊuju dau usporedbi s kirurπkim pristupom, endo-skopski pristup znaËajno smanjuje ukupnoupalno stanje, o Ëemu svjedoËi znaËajno sma-njenje serumske razine interleukina-6 nakonzahvata (p = 0,004). Osim toga, kompozitni(sloæeni) kliniËki ishod velikih komplikacija(novo nastalo multiorgansko zatajenje, intra-abdominalno krvarenje, enterokutana fistulaili fistula guπteraËe), odnosno smrt nastupilaje rjee nakon endoskopske nekrozektomije

literature o kliniËkim ispitivanjima u usporedbirezova koæe, dijatermijom u usporedbi s re-zovima uËinjenih skalpelom.

Od 61 studije utvrene u poËet-nom pretraæivanju literature, istraæivaËi suukljuËili 14 randomiziranih kontroliranih ispi-tivanja s ukupno 2541 bolesnikom. Autori suiskljuËili loπe dizajnirane studije s obzirom naJadad bodovni sustav za randomizirana kon-trolirana ispitivanja. Iako je veÊina studijausporeivala ishode operacije u trbuhu, istra-æivaËi su takoer ukljuËili 1 studiju o hemi-artroplastici kod fraktura kuka i 1 studiju sanalizom ishoda nakon reza na vratu.

ProsjeËno trajanje praÊenja u studi-jama iznosilo je 6 tjedana. Rezultati su po-kazali da ne postoji znaËajna razlika u odnosuna rezanje dijatermijom u usporedbi sa skal-pelom u stopi ranih komplikacija (omjer iz-gleda, 0,87; 95% interval pouzdanosti [CI],0.66 - 1,13, P = .29) ili boli 24 sata nakonoperacije (srednja razlika, 0,89; 95% CI, 0,00do 1,77, P = .05). Rezanje dijatermijom,meutim, rezultirao je znatno manjim gubit-kom krvi tijekom operacije (srednja razlika, -0,72 mL/cm2, 95% CI, -0,43 do -1,01 mL/cm2, P <0,001) i kraÊim trajanjem izvoenjasame incizije (srednja razlika, - 36 sekundi,95% CI, za -22,77 -49.61 sekundi, P <0,001)u usporedbi sa skalpelom. Znanstvenici istiËuda rez skalpelom ukljuËuje nekoliko izmjenainstrumenata instrumentom dijatermije - ko-agulacije, πto bi moglo objasniti poveÊanjevremena incizije i gubitka krvi tijekom ope-racije.

Rizik za oπtre ozljede zbog koriπte-nja skalpela je najuvjerljiviji razlog za koriπte-nje rezanja dijatermijom, navode autori. Oninapominju da skalpeli uzrokuju 18% ozljedaosoblja kirurπkim materijalom, πto ih stavljana drugo mjesto uËestalosti nakon igle, kojaËini 41 % ozljeda, prema statistici iz 2009.

Meutim, ova meta-analiza ne pru-æa dovoljno definitivan dokaz da se ukloniskalpel iz operacijske sale, a takoer ima ivaæna ograniËenja, piπe PJ Drew (Royal Corn-wall Hospitals Trust, Treliske, Truro, UnitedKingdom), u popratnom komentaru. Studijaje ukljuËila u meta-analizu prvenstveno studijeabdominalnih operacija, a podaci o poslije-operacijskoj boli u meta-analizi su heterogeni,navodi dr. Drew. Male razlike u trajanju sameincizije i gubitku krvi evidentirane u meta-analizi su od malog kliniËkog znaËenja. (Br J Surg. 2012;99:613-20.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.••••

u odnosu na kirurπku nekrozektomiju (20%prema 80%, p=0,03 ). Stope novo nastalogmultiorganskog zatajenja bile su 0% u en-doskopskoj skupini u usporedbi s 50% kodbolesnika podvrgnutih operaciji (p=0,03).

Bila je evidentirana jedna fistulaguπteraËe u endoskopskoj skupini i sedam ukirurπkoj skupini (10% prema 70%, p=0,02).Pet pacijenata je umrlo, jedan nakon endo-skopije i Ëetiri nakon operacije (10% prema40%, p=0,30). Sve smrti su uzrokovane perzi-stirajuÊim multiorganskim zatajenjem. Ovi'rani', obeÊavajuÊi rezultati zahtijevaju potvrduputem opseænijeg kliniËkog ispitivanja,navode autori.

Dr. O. Joe Hines i dr. Graham W.Donald, (David Geffen School of Medicine atUCLA, Los Angeles, SAD), iznijeli su u prido-danom komentaru svoju viziju na studiju. OniistiËu da, iako je razlika u razinama IL-6 iz-meu endoskopske i kirurπke skupine statisti-Ëki znaËajna i znanstveno uvjerljiva, IL-6 imaograniËenu upotrebljivost kao kliniËki alat zaodluËivanje.

Komentatori navode da su autoristudije prikladno oprezni u opisivanju svojihnalaza kao preliminarnih. Nadalje govore kakotreba imati na umu da je nedavna PANTERstudija (takoer od Dutch Pancreatitis StudyGroup) pokazala prednosti perkutane drenaæekao poËetnog lijeËenja inficirane nekrozeguπteraËe.

To je postao standardni kirurπkipristup u mnogim velikim centrima, dodajuÊida dokazi sugeriraju da je perkutana drenaæaprihvatljiva, poæeljno je da se obavlja u ranijemstadiju bolesti i, ako je moguÊe, treba odgoditiviπe invazivne zahvate za najmanje mjesecdana.(J Am Med Assoc. 2012;307:1053-61,1084-5.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•••••

novosti iz medicinske literature

51

• U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u ugledniminozemnim znanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

JelakoviÊ B, KaranoviÊ S, VukoviÊ-Lela I, Miller F, Edwards KL, NikoliÊ J, TomiÊ K, Slade N, Brdar B, Turesky RJ, StipanËiÊÆ, Dittrich D, Grollman AP, Dickman KG. Aristolactam-DNA adducts are a biomarker of environmental exposure toaristolochic acid. Kidney Int. 2012;81(6):559-67.School of Medicine, University of Zagreb and Department for Nephrology, Arterial Hypertension and Dialysis, UniversityHospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

Zagorac GB, MahmutefendiÊ H, Tomaπ MI, KuËiÊ N, Le Bouteiller P, LuËin P. Early endosomal rerouting of majorhistocompatibility class I conformers. J Cell Physiol. 2012;227(7):2953-64.Department of Physiology and Immunology, Faculty of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia.

Gunjaca I, Zunic J, Gunjaca M, Kovac Z. Circulating Cytokine Levels in Acute Pancreatitis-Model of SIRS/CARS Can Helpin the Clinical Assessment of Disease Severity. Inflammation. 2012;35(2):758-63.Division of Gastroenterology, Department of Medicine, University Hospital Dubrava

Vuk T, BariπiÊ M, OËiÊ T, MihaljeviÊ I, Sarlija D, JukiÊ I. Error management in blood establishments: results of eightyears of experience (2003-2010) at the Croatian Institute of Transfusion Medicine. Blood Transfus.2012;22:1-10.Croatian Institute of Transfusion Medicine, Zagreb, Croatia.

Suton P, LukπiÊ I, Müller D, Virag M. Lymphatic drainage patterns of head and neck cutaneous melanoma: does primarymelanoma site correlate with anatomic distribution of pathologically involved lymph nodes? Int J Oral Maxillofac Surg.2012;41(4):413-20.University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia.

Chapman MJ, Ginsberg HN, Amarenco P, Andreotti F, Borén J, Catapano AL, Descamps OS, Fisher E, Kovanen PT,Kuivenhoven JA, Lesnik P, Masana L, Nordestgaard BG, Ray KK, Reiner Z*, Taskinen MR, Tokgözoglu L, TybjÊrg-HansenA, Watts GF. Triglyceride-rich lipoproteins and high-density lipoprotein cholesterol in patients at high risk ofcardiovascular disease: evidence and guidance for management. Eur Heart J. 2011;32(11):1345-61.*Department of Internal Medicine, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

Reiner Z*, Catapano AL, De Backer G, Graham I, Taskinen MR, Wiklund O, Agewall S, Alegria E, Chapman MJ, DurringtonP, Erdine S, Halcox J, Hobbs R, Kjekshus J, Filardi PP, Riccardi G, Storey RF, Wood D. ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: the Task Force for the management of dyslipidaemias of the European Society ofCardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS). Eur Heart J. 2011;32(14):1769-818.*Department of Internal Medicine, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

Prugger C, Keil U, Wellmann J, de Bacquer D, de Backer G, Ambrosio GB, Reiner Z*, Gaita D, Wood D, Kotseva K, HeidrichJ; EURO ASPIRE III Study Group. Blood pressure control and knowledge of target blood pressure in coronary patientsacross Europe: results from the EUROASPIRE III survey. J Hypertens. 2011;29(8):1641-8.*Department of Internal Medicine, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

Reiner Z. New ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias - any controversies behind the consensus?Eur J Cardiovasc Prev Rehabil. 2011;18(5):724-7.Department of Internal Medicine, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

aktualna tema

53

Produæenje boli, patnje, Ëesto bezmoguÊnosti bolesnikova privole? A znanje?Medicinari moraju znati da se pojedine fizio-loπke funkcije ne gase istovremeno, ali prirodase brine da taj slijed ide prepoznatljivim tije-kom. Ako smo taj slijed nauËili, moæemo Ëaki predvidjeti sljedeÊi korak i eventualno samosmanjiti patnju, a ne agresivno podræavati dokraja iscrpljene fizioloπke procese.

U ovom promiπljanju æelim skrenutivaπe misli na danaπnje moguÊnosti pruæanjamedicinske potpore u tim tako vaænim „po-sljednjim" trenucima koju sam kroz svoj dugo-godiπnji rad u praksi primjenjivao.

Joπ kao mladom lijeËniku, u puninisnage i steËenoga znanja, bila je borba protivneumitnog samo jedno od razoËaranja zbognemoÊi i unaprijed izgubljene bitke. Javljalose ogorËenje i prkos jer „to se nije smjelo do-goditi, trebalo je nabaviti najsuvremenije lije-kove, instrumente, aparate kojima Êemo po-moÊi, odræati, lijeËiti" - a na kraju, rezultat jepoznat.

Danas lijeËnike poduËavamo kakounaprijediti æivot i oËuvati zdravlje, a umiruÊibolesnik izravno je proturjeËje te obveze, pazato ponekad lijeËnici reagiraju na umiruÊebolesnike kao na neuspjeh svoje struËnosti.

Tek osobno iskustvo u vlastitoj obi-telji oËvrsnulo je moje uvjerenje da treba uovim trenucima ipak drugaËije postupati odonog nauËenog iz predavanja i knjiga. »ovje-ku moramo dopustiti da umre u trenucimakad vrijeme za to doe. Ne i nikako eutana-zijom, nego uz medicinsku brigu i s ljudskimrastankom. Medicinska briga nije uvijek inter-vencija, a posebno ne ovdje, veÊ moæda samoblago poloæena ruka ili osjeÊajno osluπkivanjanadolazeÊe tiπine.

Makar danas, kad spomenemo ter-minalnu skrb, onda je doista u nazivu sve reËe-no, jer se radi o naËinu i vrsti svekolike pomoÊina putovanju bez povratka. LijeËnici Ëesto æelegovoriti o medicinskoj pomoÊi bolesniku uterminalnom razdoblju bolesti usmjerivπi svojupomoÊ prema onome gdje je medicina danasjaka, a to je otklanjanje boli.

• U svom dugogodiπnjem radu uordinaciji obiteljske medicine bezbroj putasam se susreo s ovim pitanjem. Ono danasËak, πtoviπe, postaje dnevno prisutno i pred-stavlja novu pojavu u druπtvenim odnosimajer se umiranje preselilo iz obiteljskog domau institucije.

Posljednji trenuci æivota povezujuumiruÊeg s aparatima, nepoznatim osobama,jureÊim kolima hitne medicinske pomoÊi i ne-umitnim krajem u osami vlastitog tijela i ne-stanka æivota.

Jesmo li doista svjesni, jesmo li doi-sta potpuno prigrlili taj dar æivota na ovomprekrasnom zemaljskom putovanju? Nismoli se previπe, s jakom æeljom i usmjerenomsnagom, podredili tom zemaljskom kao vjeË-nom, jedinom i neuniπtivom postojanju, dokse najednom ne dogodi smrt, nedjeljiva sa-stavnica svakoga roenog Ëovjeka?

I odjednom poËinju razgovori i æa-lovanje, ponavljanje trenutaka æivotnoga krajakako je smrt bila teπka, smrtna muka je dugotrajala, ili: „Uæasno se borio sa smrÊu", itd. Asmrt kao pojam nevidljiva je, nedodirljiva,nemjerljiva, uvijek prisutna i laka. Naprotiv,borba za æivot u tom posljednjem trenutku,borba za produljenje pojedinih fizioloπkihfunkcija pa makar veÊ osoba bila bez svijestii ne moæe se opirati, ali okolina, najbliæi Ëlano-vi obitelji, zahtijevaju produljenje toga neu-mitnoga kraja. Nastupa najviπi stupanj anga-æiranja, od jedinica hitne medicinske pomoÊi,jedinica intenzivne skrbi u ustanovama s dra-matiËnim i uznemirujuÊim postupcima, dokne nastupi smiraj i prestanak æivota.

On, ili ona, ne moæe nam kazati ka-ko mu je bilo tijekom naπega Ëesto brutalnogangaæiranja, jer je ponio sve svoje spoznajesa sobom, a mi smo unaprijed izgubili tu bitkupokazujuÊi svu tehnologiju i umijeÊe kaoopravdanje „viπe se nije moglo". A πto?

Prim. Slavko LovasiÊ, dr. med.,specijalist opÊe-obiteljske medicine

Smije li danas Ëovjek(bolesnik) umrijeti ?

aktualna tema

54

sposobnostima ili nedostacima. Ipak, ne smi-jemo kao lijeËnici nikad zaboraviti da najbolje,ali i najstroæe ocjene naπeg poziva i ljudskostidobivamo kroz medicinsku skrb umiruÊegbolesnika.

Skrb obiteljskog lijeËnika Ëine pos-tupci kojima se bolesniku suoËenom sa smrto-nosnom boleπÊu, i njegovoj obitelji, unapre-uje kvaliteta preostalog æivota. »ini se tokroz sprjeËavanje i olakπavanje simptomasredstvima ranog otkrivanja, procjene i lijeËe-nja boli, te kroz olakπavanje ostalih psihiËkih,psihosocijalnih i duhovnih problema.

Naglasak je ovdje na pomoÊi poje-dincu, ali nimalo nije nevaæna, dapaËe nekiput je mnogo vaænija, pomoÊ obitelji.

Rijetki su oni koji nisu imali potrebesusresti se s ovakvim dogaajima u obitelji i

Kao i inaËe u medicini, moæe nas-tati velika opasnost, jer se poËinju primjenji-vati sheme, algoritmi temeljeni na statistiËkimvjerojatnostima, ali kao πto je u uvodu napo-menuto, moramo misliti na to da se ovdje radio pojedincu, ljudskoj jedinki za koju treba uvi-jek i iznova prilagoditi algoritme znanja.

Bolesniku u terminalnoj fazi (bole-sti) zbog bilo kojeg uzroka, pristupa se holis-tiËki, tj. u srediπtu pozornosti ne smije biti sa-mo bolest, odnosno bolesni organ, nego cije-la osoba sa svim svojim psiholoπkim, druπtve-nim i duhovnim problemima. Pri tome iskre-no suosjeÊanje s bolesnikom spada u najviπeznanje i dostignuÊe u medicini. U obiteljskojmedicini, putujuÊi godinama u zajedniπtvu spacijentima, poveznica izmeu pacijenta i li-jeËnika na drugaËijim je osnovama nego onakoja se moæda stvara njegovim povremenimboravkom u ambulanti ili bolniËkom odjelu.

PoznajuÊi do detalja ne samo bo-lest, obiteljski lijeËnik poznaje i bolesnikovuobitelj, okolinu u kojoj on æivi i radi, a poseb-no njegovu kulturoloπku i socijalno druπtvenuusmjerenost i promiπljanje. On nerijetko poz-naje i njegove tajne, skrivene strahove i tjesko-be, koje moæda ne poznaju njegovi u okoliniu kojoj æivi. Postoji pravo umijeÊe kako se pre-dati pacijentu, a istovremeno zadræati profe-sionalnu ËistoÊu posla koji se obavlja. Ne tre-ba skrivati spoznaje da se to Ëesto ne postiæe,jer i lijeËnik je samo Ëovjek ograniËen ljudskim

baπ zbog buduÊih moguÊih takvih trenutakauvijek ih se valja iznova prisjetiti. „Ja sam rije-πila problem svojih roditelja, smjestila sam ihustanovu (dom) i nemam brige" - Ëuje se sveËeπÊe u ordinacijama obiteljske medicine.

Jesmo li u egoizmu vlastitog æivotadoista tako rijeπili njihov problem? Sve dokme sjeÊanje na grËenje umiruÊeg tijela, teπkodisanje i nemirnu borbu duπe koje nestaje utrenu kad najmilija osoba stisne ruku umiru-Êem, uvijek Êu predlagati i traæiti naËine da tiposljednji trenuci budu s onima koji su nasdoveli na æivotni put. Istina da to nije lako niuvijek moguÊe, ali uvijek, kadgod je i gdjegodmoguÊe, to je najljudskije i najsnaænije povezi-vanje ovog i buduÊeg vremena. Dakle, glavnije cilj skrbi lijeËnika obiteljske medicine pobolj-πanje kvalitete bolesnikova æivota, jer je zaoËekivati da se na sam tijek bolesti viπe suvre-menim medicinskim spoznajama i metodamane moæe bitno utjecati. U naπim prilikama tose joπ uvijek najËeπÊe provodi u domu boles-nika, ali zbog „silnih" napredaka sve viπe senastoji takve osobe (bolesnike?) smjestiti u in-stituciju daleko od oËiju i srca. „Nemam snagegledati kako mi majka (otac) pati", a sjeÊanjena neprospavane noÊi te iste majke, roditelja,pri pojavi prvih grËeva, nicanja zubi, bezraz-loænih temperatura i plaËa kao da su zauvijekizbrisana. A nakon neumitnog dogaaja isteosobe znaju reÊi: „Jao, da sam barem bio joπmalo s njim, da sam joπ barem neπto mogao

»ovjeku moramodopustitida umre

u trenutkukad vrijemeza to doe

aktualna tema

55

za nadu, posebno podræati Ëlanove obiteljikoji u takvim trenucima mogu biti potpunoslomljeni i izgubljeni. Nikada i nikako pri po-javi pogorπanja bolesnika u terminalnoj fazipostupiti tehnoloπki, πto se Ëeto radi: „Odmahtraæite i zovite hitnu, odvedite ga u bolnicu",veÊ naprotiv, svoje znanje podijeliti i smirujuÊiprenijeti njima.

Nerazumno ukidanje kuÊnih posje-ta i kuÊnog lijeËenja zbog bilo kakve moguÊ-nosti nagraivanja od strane HZZO-a doveloje do poremeÊaja upravo onih najvaænijih od-nosa lijeËnik - pacijent. To se s druge straneiskoristilo stvarajuÊi merkantilizam u prostorunerijeπenih temeljnih odnosa izmeu lijeËnikai pacijenta izgradnjom „kuÊa za umiranje"(domova) te nemilosrdnim koriπtenjima nizapojedinih zajedniËkih sluæbi, od hitne medi-cinske pomoÊi do hitnog bolniËkog prijema,zaguπenog dijagnostiËkim postupcima s poz-natim rezultatom, uz to s jakim nezadovolj-stvom i tugom onoga koji je otiπao kao i nje-govih najbliæih. Strelice nezadovoljstva, ogor-Ëenja i ljutnje okoline poËinju se sve viπe us-mjeravati prema institucijama koje, eto, nisuuËinile dovoljno, puneÊi tako novinske Ëlankesenzacionalizmom, a ne pogaaju u sræ, a toje odnos meu najbliæim Ëlanovima obiteljii lijeËnika obiteljske medicine kao ravnoprav-nog partnera u slijedu neumitnog dogaaja.

Taj postupak nije mjerljiv bodomni „plavom knjigom", ali je zasigurno mnogoprimjereniji ako se dobije barem materijalnanaknada i pokriÊe troπkova i vremena.

Za sada je taj odnos ugraen jedi-no u savjest lijeËnika, pacijenta i njegovih naj-bliæih, a razjarenost druπtva spremna je na

reÊi, primiti ga za ruku, obrisati mu znoj ili u-rediti krevet da mu leæanje u njemu bude ugo-dnije, da sam, da sam, da sam..."

No, unisonost ponaπanja postajenaËin druπtvenog socioloπkog ponaπanja, traæise veza (uspjeπni valjda to uvijek ostvare),grade se prave „tvornice" domova za starijei nemoÊne, a kraj koji je odavno medicinskiprouËavan i predvidiv, danas dodatno traæiintervenciju cijelog tima hitne medicinskepomoÊi, voænju do najbliæe ili najpoznatijeustanove za intenzivnu njegu, u kojoj se neu-mitan kraj uskoro dogodi unatoË mnogo-brojnoj postavi osoba zvuËnih imena s mas-kama na licima i okruæenih mnogobrojnimaparatima.

Obiteljski lijeËnik, i ne samo on,mora pripremiti bolesnika i Ëlanove njegoveobitelji na neumitno. Kod razgovora s boles-nikom u terminalnoj fazi njegove bolesti trebaispitati koliko on i njegova obitelj znaju o bo-lesti i ishodu, kakav je stav bolesnika i njegoveobitelji prema bolesti, saznati o eventualnimranijim iskustvima s takvim bolesnicima. Tkoje dominantna osoba u obitelji, ili nastoji toodlaskom bolesnika postati, njegove moguÊereakcije, moguÊe reakcije Ëlanova obitelji, uzstalno preispitivanje vlastitih osjeÊaja i stavo-va, suosjeÊanja i æaljenja. Za takav se razgovortreba pripremiti i iskreno razgovarati o prog-nozi na naËin koji je bolesniku razumljiv, bezpreviπe medicinskih pojedinosti. Ako bolesnikneπto nije razumio, treba to ponoviti i poka-zati mu da smo razumjeli πto nam æeli reÊi.

Tijekom razgovora treba dopustitibolesniku i obitelji da izraze svoje emocije, ti-πina koja nastaje tijekom razgovora uvijek mo-ra biti tolerirana. Uvijek treba ostaviti prostora

nova nezadovoljstva kojima se traæe izgrad-nje novih domova, smjeπtaja, institucija zaodbacivanje i udaljavanje od onih koji bi u timtrenucima trebali i morali biti najbliæi i neraz-dvojni s onima koji odlaze zauvijek.

Na kraju, ne zaboravimo da umiruoni gore i oni dolje, desno i lijevo, bogati i si-romaπni, a to se dogaa bilo kada u svaËij-em æivotu, neznano, naglo, dugo i polaga-no, a vrijeme bezbriæno tka Ëas za Ëasom svedok ne doe Ëas kad Êe vrijeme biti bez nas.

Odjednom shvatimo da radost isreÊa nije niπta drugo do li vrijeme koje nasneumoljivo juri i tjera, iznenadni najveÊi darnama u cijelosti tog trenutka prije kraja.

Taj trenutak ne mjeri se otkucajimasata veÊ jednim dugim uzdahom u kojem krat-ka sadaπnjost postane vjeËnost. Branimo se ine æelimo udovoljiti svojoj radoznalosti i u svo-ju glavu ugraditi tek nekoliko spoznaja kojeÊe nas uvijek prisjetiti na neumitnost odlaska.

Zaπto taj odlazak drugima ne uËinititakvim kakvim bismo ga mi sami æeljeli imatiu blizini i zajedniπtvu s nama najdraæim inajmilijima?

Veliki Goethe je napisao: „Naj-sretniji je onaj Ëovjek koji kraj svog æivota po-vezuje s poËetkom."

•••••

Cochrane knjiænica objavljuje sustavnepregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org mogu sepretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskoj osiguravaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i πportakorisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje je potrebnokliknuti na pretraæivaËko suËelje Ovid SP,unutar kojeg se nalazi poveznica naCochrane Database of Systematic Reviews.Kad u traæilici ove baze pronaete Ëlanakkoji vas zanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••

57

srtljivih radikala kisika". Postoje li dokazi iz kliniËkihstudija da uzimanje antioksidansa moæe produæitiæivot?

Kontekst

Oksidativni stres moæe imati ulogu upatogenezi karcinoma i kardiovaskularnih bolesti,πto su vodeÊi uzroci smrti u zemljama sa srednjimi visokim prihodima. U prehrani se nalazi niz vita-mina i elemenata u tragovima koji su esencijalniza dobro zdravlje. U observacijskim pokusima jeuoËena znaËajna pozitivna povezanost izmeupoveÊanog rizika od kroniËnih bolesti i jedenjaveÊe koliËine voÊa i povrÊa.

Meutim, nije toËno poznato koji suspecifiËni sastojci voÊa i povrÊa zasluæni za taj bla-gotvorni uËinak. Osim toga, teπko je utvrditi uz-roËno-posljediËne veze observacijskim pokusima.Antioksidansi su privukli najviπe pozornosti kaoobeÊavajuÊi „preventivni sastojci". VoÊe i povrÊeje izvor brojnih hranjivih tvari, a meu njima beta-karoten, vitamin A, vitamin C, vitamin E i selenimaju antioksidativni potencijal. Mnogi ljudiuzimaju nadomjestke antioksidansa vjerujuÊi dana taj naËin pospjeπuju svoje zdravlje.

Nije jasno jesu li nadomjestci antioksi-dansa korisni ili πtetni. Slobodni radikali moguimati dvojnu ulogu kao esencijalni posrednicireakcija u kojima se neæeljene stanice odstranjujuiz tijela. Meutim, pretjerana koliËina antioksi-dansa moæe utjecati s nekim æivotno vaænim ob-rambenim mehanizmima u organizmu. U pret-hodnom Cochrane sustavnom preglednomËlanku, BjelakoviÊ i suradnici su utvrdili da nado-mjestci antioksidansa Ëak i poveÊavaju smrtnostza 4%. U meuvremenu je napravljeno joπ neko-liko velikih pokusa u kojima je ispitivana uËinko-vitost nadomjestaka antioksidansa na smrtnost.U ovom sustavnom pregledu iz Cochrane knjiæ-nice BjelakoviÊ i suradnici obnovili su svoje pret-hodno pretraæivanje literature s ciljem pronala-æenja novih dokaza o blagotvornim i πtetnim uËin-cima nadomjestaka antioksidansa za prevencijusmrtnosti u odraslih. U sustavni pregled literatureukljuËili su sve randomizirane kliniËke pokuse natemu primarne i sekundarne prevencije u kojimasu rabljeni nadomjestci antioksidansa (beta-karoten, vitamin A, vitamin C, vitamin E, selen)u usporedbi s placebom ili nikakvom interven-cijom.

Rezultati

U sustavni pregled literature autori suukljuËili 78 randomiziranih kontroliranih pokusas ukupno 296.707 ispitanika. Od njih je 56 po-kusa, s ukupno 244.056 ispitanika imalo nizakrizik od sustavnog otklona. Zdravi ispitanici istra-æivani su u 26 pokusa s 25.900 ispitanika. Ispita-nici s razliËitim bolestima u stabilnoj fazi istraæivanisu u 52 pokusa s ukupno 80.807 ispitanika.Srednja dob bila je 63 godine (raspon: 18 do 103godine). Srednja proporcija æena bila je 46%. Od78 pokusa, 46 ih je koristilo dizajn paralelnih

skupina, 30 faktorijalni dizajn i 2 cross-over dizajn.Svi antoksidansi su bili davani peroralno, ili zaseb-no ili u kombinaciji s vitaminima, mineralima ilidrugim intervencijama. Trajanje uzimanja nado-mjestka variralo je od 28 dana do 12 godina (sred-nja duljina trajanja: 3 godine; medijan: 2 godine).Meta-analiza modela sluËajnih uËinaka pokazalaje da nadomjeπtanje antioksidansa nije imaloznaËajan uËinak na smrtnost, dok je meta-analizafiksnog uËinka pokazala da znaËajno poveÊavasmrtnost. Heterogenost studija bila je niska. Meta-regresijska analiza nije utvrdila znaËajne razlikeu procijenjenom uËinku intervencije izmeu po-kusa primarne i sekundarne prevencije. U 56 po-kusa s niskim rizikom od sustavnog otklona nado-mjestci antioksidansa znaËajno su poveÊali smrt-nost - 18.333 umrla/146.320 ispitanika (12,9%)nasuprot 10.320 umrlih/97.736 ispitanika(10,6%), uz omjer rizika od 1,04 i 95% CI od1,01-1,07. Kad su istraæeni uËinci pojedinih anti-oksidansa u pokusima s niskim rizikom od sustav-nog otklona, autori su utvrdili da beta-karoten ivitamin E znaËajno poveÊavaju smrtnost, dokvitamin A, vitamin C i selen nisu znaËajno utjecalina smrtnost. Univarijantna meta-regresijska ana-liza pokazala je da je doza vitamina A znaËajnopovezana sa smrtnoπÊu.

ZakljuËak autora

BjelakoviÊ i suradnici zakljuËuju danisu pronaπli dokaze koji bi poduprli uporabunadomjestaka antioksidansa u primarnoj ili sekun-darnoj prevenciji. Prema rezultatima meta-analiza,beta-karoten i vitamin E mogu poveÊati smrtnost,kao i veÊe doze vitamina A. Stoga autori prepo-ruËuju da bi se nadomjestci antioksidansa trebalirazmatrati kao medicinski pripravci i proÊi dovolj-ne procjene prije nego ih proizvoaËi poËnu rekla-mirati.

Odgovor na pitanje

U pokusima ukljuËenima u sustavnipregledni Ëlanak BjelakoviÊa i suradnika nisuanalizirani uËinci polifenolskih nevitaminskihantioksidansa, ali jesu uËinci drugih nadomjestakaantioksidansa koji su koriπteni u randomiziranimkontroliranim pokusima. Zbirni rezultati tih po-kusa pokazali su da antioksidansi ne smanjujusmrtnost, πtoviπe poveÊavaju je za par postotaka.I autori upozoravaju da bi se nadomjestci anti-oksidansa trebali tretirati kao lijekovi i prikladnoistraæiti u kliniËkim pokusima prije nego se poËnupreporuËivati ljudima. Stoga bi istu procedurutrebao proÊi i pripravak profesora Radmana prijenego li se odluËite uloæiti u njega koju kintu.

Bjelakovic G, Nikolova D, Gluud LL, Simonetti RG,Gluud C. Antioxidant supplements for prevention ofmortality in healthy participants and patients withvarious diseases. Cochrane Database of SystematicReviews 2012, Issue 3. Art. No.: CD007176.DOI: 10.1002/14651858.CD007176.pub2.

•••••

Nema dokazaza uËinkovitostnadomjestakaantioksidansau primarnoji sekundarnojprevenciji smrtnostiScenarij

Vaπu pozornost privlaËi bombastiËninaslov u novinama „Radman predstavio eliksirmladosti koji neutralizira starost". U Ëlanku pro-fesor Miroslav Radman reklamira „najuËinkovitijiantioksidans nove generacije". Kaæe Radman uËlanku da je starenje u korelaciji s korozijom,odnosno oksidacijom za æivot vaænih proteina. Ida se oËekuje da neutralizacija korozivnih radikalaputem antioksidativnih elemenata smanji razinuoksidacijskih oπteÊenja molekula te poveÊa uËin-kovitost biokemijskog ËiπÊenja organizma. Pri-pravak koji profesor Radman reklamira sadræipolifenolski nevitaminski oksidans nove gene-racije. Oduπevljeni ste idejom da uzimanjem nekihtabletica moæete produæiti svoj æivot.

Pitanje

Pitate se - kako bi bilo da i ja poËnems preventivnim uzimanjem antioksidansa i da sezaπtitim od, kako Radman kaæe, „opakih i na-

cochrane zanimljivosti

58

nemojte je jesti. Nemojte jesti ni ribe iz velikihjezera u SAD-u jer su koliËine ostataka æivedaleko preko dopuπtenih razina. Prekrasanπkotski losos iz farmskog uzgoja takoer moæebiti opasno kontaminiran.

Izgleda, sve su multinacionalke iste,bilo da je rijeË o proizvoaËima gaziranih na-pitaka, brze hrane, lijekova, GMO proizvodaili duhanskih preraevina.

Sve je u njima usmjereno iskljuËivona profit, pa Ëak i njihovi kontrolni laboratoriji.No to samo po sebi ne bi bio problem kad nebi raspolagale golemim financijskim sredstvi-ma kojima kupuju sve oko sebe, od lokaneadministracije do ameriËke FDA.

Da bi vlasti "progledale" i zabranilepuπenje na javnim mjestima, da bi se na kutija-ma cigareta obavezno stavilo upozorenje "pu-πite na vlastitu odgovornost" ili "puπenje iza-

ziva rak" te da bi oni koji su dobili rak na pluÊi-ma dobili odπtetu, trebalo je proÊi skoro polastoljeÊa. Lijek pod nazivom fen-phen koristiose za mrπavljenje pet godina prije nego je u-klonjen jer se ispostavilo da izaziva oπteÊenjesrËanih zalistaka. Vrlo traæeni analgetik Vioxxπtancao se i plasirao pune dvije godine prijenego je proradila savjest odgovornih ljudi jerozbiljno poveÊava rizik od bolesti srca i krvnihæila (srËani i moædani udar). Marketing u mul-tinacionalkama usmjeren je na podsvijest ljudii njihove metode se bitno ne razlikuju od mar-ketinga vojne industrije koja prodaje oruæjeπirom svijeta Ëak pod cijenu da prethodno iza-zove mali prljavi rat.

Zavoenje svim sredstvima je stan-dardna metoda, a mediji su kanal do konaË-nog potroπaËa. Nakon duljeg boravka u SAD-u mnogi stranci (a meu njima i autor) bili suπokirani Ëinjenicom kako prva zemlja tehniËko-tehnoloπkog razvoja svijeta tako odano sluπajeftine TV poruke. To je sukladno tezi "ako vla-daπ s TV-om vladaπ i s masama". U Americi sekupuje ono πto se reklamira a taj trend sasvimsigurno putuje na istok i zapljuskuje naπe oba-le. Uskoro poËinju EU prvenstvo u nogometui olimpijada, a glavni igraË bit Êe u to vrijemepivovarska industrija koja Êe nas uz asistencijusnack industrije zamarati TV reklamama prekomjesec dana.

Pitanje genetiËki modificiranih or-ganizama u prehrambenom lancu skinut je sdnevnog reda pa se viπe i ne postavlja, ali pro-blem s nekoliko propisa i protokola nije rije-πen. Zaπto? Zato πto se GMO πiri, pa sada viπei ne znamo gdje ga ima a gdje ga nema.

Naime, ako sirovine za proizvodnjuprehrambenih proizvoda sadræe genetskimaterijal, odnosno strane proteine nepoznatestrukture i svojstava koji potencijalno mogunaπkoditi djeci, zaπto tvrditi da su takve na-mirnice „zdravstveno ispravne"? Tko je odre-dio da su za dojenËad potencijalno opasne,a za odrasle flzdrave«? No, izgleda da je toËkuna fli« postavio McDonalds koji se takoerpridruæio „pobunjenicima" i iz masovne pro-dukcije iskljuËio genetski modificirane sirovine(krumpir, sojino ulje, kukuruzni sirup). BuduÊida se radi o golemom korisniku sirovina, nijebilo teπko shvatiti kakav je to bio πok za pro-tagoniste GM hrane koji su duboko uvjereniu njihovu korisnost i neπkodljivost.

Treba li se dakle sada Ëuditi πto SADæeli isprazniti svoja skladiπta? Bez obzira πtoameriËke multinacionalne kompanije vrπestraπan pritisak na EU da „proguta" GM siro-vine iz SAD-a kako bi se ispraznila skladiπtadræavnih rezervi, Velika Britanija, ali i ostalezemlje EU-a, vrlo su zabrinute i pruæaju sveveÊi otpor. Posljednjih godina pojavila su seznanstvena izvjeπÊa koja tu zabrinutost oprav-

nutricionistiËka tema

• Da multinacionalne kompanijecaruju te da je farmaceutska industrija raz-maæena i bahata princeza kojoj nitko ne moæestati na put kako u Americi tako i u Europi,manje viπe je poznato.

Ali manje je poznato da EU ima æes-tokih problema s toksiËnim i radioaktivnimotpadom, a sama pomisao na ono πto Êe sedogoditi narednih desetak godina diæe struË-njacima kosu na glavi. Sjeverno more je "smet-liπte" jer se u njega osim kanalizacijskih cijevivelikih gradova (Hamburg, Antwerpen, Roter-dam) unosi golema koliËina teπkih metalakadmija, olova i æive iz vrlo razvijenih industrij-skih pogona susjednih zemalja.

Sva æiva biÊa (ribe, rakovi, mekuπci)kontaminirana su u toj kloaki, pa ako putujetetrajektom u ©vedsku i u restoranu vam servira-ju ribu list koja æivi na morskom dnu, bolje

Sve viπe otrovau prehrambenomlancu

U sluæbi njegovogveliËanstva profita

Dr. sc. Ignac Kulier

nutricionistiËka tema

59

velika problema - kako regulirati eksplozivannatalitet i kako osigurati jeftine izvore hrane.Natalitet su regulirali strogim restriktivnimpropisima, a produkciju velikih koliËina namir-nica mogu osigurati samo zahvaljujuÊi bio-tehnologiji, odnosno genetskoj modifikaci-ji sirovina biljnog i æivotinjskog podrijetla.

Zato su prihvatili ponudu Amerika-naca pa su tako, preuzimajuÊi tehnologiju,doπli na drugo mjesto u svijetu po produkcijiGM sirovina za prehrambenu industriju. Mog-lo bi se reÊi ovako: dok se Amerikanci i EU spo-re oko zdravstvene ispravnosti GM hrane, Ki-nezi bezuvjetno sve uzimaju i sretni su πto suto povoljno dobili. Nakon poËetnih uspjeha,Kinezi koji su studirali u SAD-u preuzeli su teh-nologiju genetske modifikacije kao svoju i sa-da su na mnogo mjesta pretekli i svoje uËitelje.Ne samo da Êe rjeπavati svoje prehrambeneprobleme, veÊ Êe po svoj prilici imati viπkovaza izvoz. Radi usporedbe, evo i nekoliko poda-taka: tijekom 1999. godine kineska investicijau biotehnologiju iznosila je 119 milijuna dola-ra, dok su za to vrijeme Brazil i Indija investiralipo 15 milijuna dolara. Ne treba spominjati dasu Amerikanci u isto vrijeme investirali 2-3 mi-lijarde dolara. BuduÊi da je riæa glavna dnevnahrana, veÊ su uËinili viπe zahvata u namjeripopravljanja prinosa i zaπtite od insekata kori-steÊi se tehnologijom genetske manipulacije.

davaju. Sve je viπe zahtjeva da se GM sirovinene puπtaju na podruËje EU-a bez prethodnihtoksikoloπkih istraæivanja. Vrhunac je postiglonedavno objavljeno izvjeπÊe Britanskog medi-cinskog druπtva koje je ustvrdilo kako æitaricekoriπtene u djeËjoj hrani mogu sadræavati tok-sin bakterije Bacillus Thuringiensis. Naime, æi-tarice nacijepljene tim genom programiranesu da proizvode toksin i tako se brane od inse-kata. Taj se toksin u malo veÊim koncentra-cijama moæe pretvoriti u djeËjeg ubojicu. Aspomenuto medicinsko udruæenje nije bilotko jer predstavlja 115.000 lijeËnika VelikeBritanije.

Treba li dodati da je nama susjednaItalija donijela propis po kojem sirovine zadjeËju hranu ne smiju sadræavati genetskimodificirane sirovine, a u Velikoj Britaniji nekesu lokalne vlasti (Kent, Surrey, Oxfordshire,North, Tyneside, Southampton) zabranile GMsirovine u obrocima za πkolsku djecu.

Jedno treba svakako razjasniti: kadse kaæe sirovine iz organskog uzgoja to neznaËi da su slobodne od genetskog materijala,veÊ da su slobodne od umjetnog gnojiva ipesticida, dakle, od raznih zaπtitnih kemijskihsredstava koja se koriste u poljoprivredi. HoÊureÊi: sirovine mogu nositi oznaku „organske",ali to nikako ne znaËi da nemaju strani genet-ski materijal u sebi.

Suprotno tome, oznaka NON-GEIznaËi da su sirovine dobivene bez sjemenakoje je genetski obraeno i koje je uzgojenou blizini njiva koje su flkontaminirane«genetskim sjemenom.

Zato su Kinezi zahvalni kupci GMOsirovina. Kinezi, izgleda, imaju samo dva

Naæalost, investicija se ne odnosi nasigurnost GM hrane jer Kinezi idu logikomflkad se Amerikancima do sada niπta nije do-godilo, neÊe se dogoditi ni nama«, πto je upravilu loπa logika.

A mi u Hrvatskoj, kao maloj zemlji,mogli bismo iÊi logikom „kad se niπta nije do-godilo Amerikancima, a potom i Kinezima,zaπto bi se dogodilo baπ nama"? Sva sreÊa dakod bovine encefalopatije (BSE) prije viπe godi-na nismo iπli logikom - kad su kontaminiranokoπtano braπno troπili Britanci, Nijemci i Fran-cuzi, zaπto ga ne bismo koristili i mi? Povijestnas uËi da je imitatorska logika uvijek loπa;bolja je vlastita logika pa makar bila i po-greπna. I joπ neπto!. Iskustvo pokazuje da semultinacionalke uvijek ponaπaju prema istojmatrici: prodrijeti u neku zemlju, osvojiti træiπtena boom bez obzira na cijenu i ærtve te poku-piti profite. Sve je iskljuËivo u sluæbi njenogveliËanstva PROFITA, a sve πto stoji na tomputu treba „ukloniti" ili „kupiti". Ne moæe bitijednostavnije!

PriËa o GMO-u ovdje ne zavrπava;zapravo to je tek poËetak.

Nisu aditivi (njih oko 600) dodanikod obrade duhana zato da se duhan „parfi-mira" veÊ da se puπaËi uËine ovisnicima. Natom planu rade ekipe struËnjaka svih profila.

Aditivi se dodaju u prehrambene iduhanske proizvode sa svrhom da privuku po-troπaËe svojim izgledom, bojom, mirisom iokusom, veÊom trajnoπÊu itd.

No razlika je meu njima u tome πtosu prehrambeni proizvodi korisni pa se po-boljπanja objeruËke prihvaÊaju kao nuæna, aduhanske preraevine su apsolutno beskorisnei πtetne pa se njihova uloga svodi na zavoenjenovih konzumenata i poveÊanje ovisnosti veÊpostojeÊih puπaËa.

61

Premda se radi o kemijskim spoje-vima (arome, boje, antioksidansi, stimulansi)sliËne strukture, meu njima je golema raz-lika; prvi ulaze na usta a drugi ulaze u oblikudima u pluÊa. Putem bogato razgrananogkrvotoka aditivi iz pluÊa ekspresno dolaze umozak pa se njihovo djelovanje tamo oËitujepo karakteristiËnim znakovima. Postoji joπjedna znaËajna razlika: aditivi u prehram-benim proizvodima temeljito su ispitani i oz-naËeni E-brojevima, dok aditivi za duhanskepreraevine imaju samo okvirne propise asmjesa koju neka duhanska industrija koristiza prskanje po duhanskom listu ima statusstroge poslovne tajne. I joπ samo jedna sit-nica: u prehrambenim proizvodima legalnose koristi oko 2000 aditiva a u duhanskojindustriji oko 600. S obzirom na Ëinjenicu daduhanska industrija raspolaæe ogromnomakumulacijom, da ima svoje laboratorije istruËne kadrove s jedne strane, te da su ljudiizuzetno osjetljivi na tzv. mirisnu sferu s drugestrane, sigurno je za oËekivati da se stav-ljanjem poæeljnih aroma i drugih aditivastimulira ovisnost u smislu angaæiranja nepu-πaËa kao i u smislu produbljivanja ovisnostikod postojeÊih puπaËa.

Istina je da se aditivi na duhanskusmjesu stavljaju u vrlo malim koliËinama, aliisto tako je istina da se gorenjem duhana mo-æe registrirati oko 4000 kemijskih spojeva odkojih su neki karcinogeni. Da je dim cigaretezaista toksiËan i karcinogen govori vrlo auten-tiËan podatak koji kaæe da svake godine u EU-

u prerano umire 500.000 ljudi od bolestivezanih uz puπenje.

No valja reÊi joπ jednu istinu: od da-naπnjih 600 aditiva koje koristi duhanska in-dustrija za samo jedan proizvod - cigarete -gotovo nijedan od njih nije se koristio 1970.godine! ©to to znaËi? To znaËi da se ideja o„kemijskom zavoenju" novih konzumenatapostupno razvijala sukladno razvitku kemijei ostalih srodnih disciplina. Ne treba zaboravitida se na isti ili sliËan naËin razvijao doping usportu. Ovome treba dodati da je do prijedvadesetak godina javnost bila koncentriranana katranski ostatak iz duhanskog dima (zbogËega i uvoenje filtera), a na aditive nitko nijeobraÊao pozornost.

Izgleda da postoji pogreπna perce-pcija aditiva u cigaretama; dok javnost mislida se cigarete «parfimirajufl kako bi bileatraktivnije puπaËima, industrija dodaje svasredstva kako bi se poveÊao slobodan nikotinkoji u mozgu djeluje adiktivno. Dodavanjeamonijevih spojeva poveÊava alkalnost dimai brzinu apsorpcije nikotina, koji tako lakπeprolazi barijere i veæe se tamo u mozgu gdjese veæu i sve droge. Eugenol i mentol sedodaju kako bi dim ugodno „hladio ædrijelo",tj. da se zamagli osjeÊaj nadraæaja. A da bi seprivukli tinejdæeri, cigaretama se dodaju πeÊeri Ëokolada jer su, kao πto je poznato, „slabi"prema slatkiπima. Da bi se proπirili bronhi iomoguÊilo totalno puπenje, cigaretama sedodaje kakao koji sadræi dva alkaloida - teofilini teobromin. Svaki od ovih spojeva ima svojedjelovanje, ali ono na πto se Ëesto zaboravlja

nutricionistiËka tema

Volite lipaπtete

i hrenovke?©to se moæe od krave upotrijebiti:

mesomlijeko

©to ostaje:mozakkostijetra

slezenasrcevime

rogovikopita

oËi

Sve se to moæe upotrijebiti zapaπtetu s tim da se sve samelje, a prijetoga se tvrdi dijelovi kemijski "homo-geniziraju" u mekanu masu!

Sada se dodaju okusi, sol,glutamat, boje i sve πto je potrebno da sezajedno sa svim mekanim dijelovima spojiu jedinstvenu masu koja se stavlja ukonzerve i sl., obiËno pod imenom Ëajnaili jetrena paπteta.

nutricionistiËka tema

62

Ova ironiËna definicija veÊ tadadaje naslutiti πto Êe mu se dogoditi.

Svaka multinacionalka se trga dazauzme indijsko træiπte od milijardu ljudi. Go-lema zemlja, golemo træiπte, vruÊa klima - ide-alna prilika za profit. Koncentrat kole plus vo-da i eto najboljeg sredstva za slatko „osvje-æenje". Bio bi to raj nebeski, samo da nemapovremenih analiza koje alarmiraju - na viso-ku kontaminiranost. »itateljstvo treba znatiËinjenicu da siromaπnu Indiju muËe brojni in-sekti a kljuË od toga zla dræe kemijske multina-cionalke iz NjemaËke i SAD-a.

Kao bomba prasnula je vijest da jenajviπi indijski sud (Supreme Court) zatraæiood Coca Cola Company India da objavi svojuformulu staru 120 godina.

jeste i njihovo djelovanje u kombinacijama.Joπ neπto: jedno je njihovo djelovanje u nativ-nom obliku a sasvim drugo djelovanje kadataj spoj sagorijeva na visokim temperaturama.U pravilu, kada se radi o karcinogenim spoje-vima opasne su oksidirane varijante. SliËno jes kolesterolom; za srce i krvne æile opasan jesamo oksidirani oblik. Koji su to aditivi s far-makoloπkim djelovanjem? Acetaldehid, levu-linska kiselina, teobromin, sladiÊ (Glicirhizin)i piridin. Primjerice, bomboni s dodanim eks-traktom sladiÊa nisu dopuπteni, a u nekim secigaretama koristi; tj. kroz usta ne moæe alimoæe kroz pluÊa.

Kad se sruπio mit o cigaretama sniskim katranom (low tar) moralo se napravitineπto novo πto Êe zadræati imperij duhanskeindustrije. Spas je naen u aditivima. ©to viπenikotina, veÊa ovisnost a πto je veÊa ovisnostveÊa je potroπnja cigareta. Aditivi koji ubrza-vaju nikotin sliËni su aditivima koje dodajemou benzin radi boljeg izgaranja i lakπeg prola-æenja kroz sapnice motora. Evo dokaza! PhilipMorris je poËeo πpricanje duhanskog liπÊaamonijevim kloridom 1965. godine, nakonËega je njegova proizvodnja udvostruËena.Tako se obistinilo prastaro pravilo iz krËmi ko-je kaæe: „Æeliπ li veÊu potroπnju alkoholnih pi-Êa, serviraj usoljene ribice".

Ako se posluæimo definicijom Phi-lipa Morrisa iz 1972. godine gdje se kaæe da„cigareta nije konaËan proizvod duhanskeindustrije, veÊ je u pitanju paket koji se πaljekupcima a nikotin je u paketu mali demon",onda su aditivi nosaË tog pakovanja. „Paketu cjelini donosi Ëovjeku veliko zadovoljstvokoje mu ne moæemo uskratiti" - floskula jemarketinga duhanske industrije koja se stalnoprovlaËi kroz podsvijest. Tko puπi, tko mu jekriv!

Svrha je da se zaviri u kemijski sastavi provjeri odakle sadræaj ostataka insekticidakoji su viπestruko nadmaπili dopuπtenu razinu.

Isti je zahtjev proslijeen predstav-nicima Pepsi Cole Co. zbog istog razloga, aodmah zatim slijedila je i odluka πkolskih vlastiIndije da se djeci zabrani upotreba popularnihnapitaka sve dok se ne utvrdi da nisu πkodljivi.Za proizvoaËe gaziranih napitaka koji zajed-no pokrivaju preko 90% indijske potroπnje,nastala je zona sumraka. Dogodila se uzbunane samo u indijskim upravama kompanijanego i u njihovim centralama u Atlanti i NewYorku.

No nije to sve; uslijedio je ultima-tum indijskih zdravstvenih vlasti „da predajudokumentaciju u roku 4 tjedna ili se suspen-dira prodaja u Indiji". ©ok u Atlanti jer se timekrπi 120-godiπnja tradicija tajnosti formule.InaËe, formula se Ëuva u sefu banke u Atlantis kljuËevima koje posjeduju samo dvojica pov-laπtenih direktora koji nikada ne putujuzajedno.

Glede πtetnih sastojaka (insekticida)oglasio se Znanstveni centar (CSI) koji je potvr-dio da uzorci popularnih gaziranih napitakasadræe πtetne ostatke insekticida 25 puta viπeod dozvoljenog limita. Nije u pitanju samo je-dan veÊ 11 napitaka koje na indijskom træiπtuplasiraju ameriËke multinacionalne kompanije.I nije samo u pitanju jedan insekticid veÊ njihnekoliko - lindan, DDT, malation, klorpirifos- dakle najtoksiËniji. Uzorci su uzeti iz 12 indij-skih provincija pa ne moæe biti nikakve sumnjeu autentiËnost podataka. S obzirom da se sta-tistiËki podaci analiziraju kumulativno, koliËinaostataka insekticida se u odnosu na 2003.godinu poveÊala za ravno 30 puta.

63

po svemu sudeÊi nije bila najkomercijalnijerjeπenje.Coca Cola je smjesa karamela, kofe-ina, πeÊera, gazirane vode, limunske i fosfornekiseline (polifosfata) i 8 esencijalnih ulja, πtosve daje karakteristiËnu aromu. Dakle, vjeπtasinteza skrojena da zavede milijune ljudi (dje-ce). Punionice se baziraju na mijeπanju kom-ponenti (koncentrata) s gaziranom vodom ipunjenju u staklenke, odnosno pet ambalaæu.AromatiËna ulja obavezno dolaze iz SAD-a, akaramel i kofein iz Velike Britanije. SkupinastruËnjaka i studenata je pokuπala repliciratirecepturu i napraviti imitaciju, ali bez veÊeguspjeha. Tajna je u emulsifikaciji, tj. procesukod kojega se sve komponente poveæu i „sjed-nu" u svoj karakteristiËan oblik. Ili joπ toËnije,tajna je u dodacima koji nisu nigdje specifi-cirani. Pokuπali su smjesu povezati s gumi ara-bicom i gumi akacijom, ali opet bez uspjeha.Zatim su u pomoÊ pozvali struËnjaka za emu-lsifikaciju dr. Petera Barhama koji ih je upo-zorio da koriste pogreπnu gumi arabiku kaoi da im za mijeπanje treba veÊa sila. To je biodobar poËetak. Na kraju su dobili priliËnouvjerljivu kopiju. Æelite li dakle sami napravitiCoke?

Kako se multinacionalke u nuædipomaæu? Premda na træiπtu ljuti konkurenti,kada doe do krizne situacije, oni su solidarni.Tako je bilo glede situacije u Indiji. Ali se isto-vremeno meusobno i podrivaju. Tako je uPepsi centralu u New Yorku stiglo pismo izCoke, Bronx Headqurters, s potpisom «Dirkflkako imaju na prodaju originalnu recepturuza odgovarajuÊu cijenu.

Kako se moglo i oËekivati, izvrπnidirektori o tome su obavijestili Coca Colu, aova je obavijestila FBI. Uslijedila je „nevidljiva"istraga o provaljivanju 120-godiπnje tajne.

BuduÊi da su navedeni insekticiditeπki nervni otrovi, nije teπko pretpostaviti πtoto znaËi za djecu kad se takvi napici konzu-miraju po 2-3 litre dnevno, πto je nekakavprosjek za vrelu indijsku klimu. Neki su uzorciimali Ëak i 200 puta veÊe koliËine insekticidaod dopuπtenog limita.

BuduÊi da su ameriËke kompanijeodbacile nalaze neovisne znanstvene institu-cije uz poznate parole kako oni „iznad svegapaze na sigurnost potroπaËa", mnogi indijskipravnici su traæili od Vlade da smjesta obustaviprodaju takve neispravne (opasne) namirniceu Indiji. Zaπto su ameriËke multinacionalketako glatko odbacile optuæbe na svoj raËun?

Zato πto su dobro prostudirale in-dijske propise (Bureau of Indian Standards)gdje postoje strogi standardi o koliËini pesti-cida za flaπiranu vodu za piÊe, ali ne i zagazirane napitke (soft drinks).

Dakle, ako idu na sud, multinacio-nalke odnose pobjedu. I multinacionalkeimaju konja za igru.

I konaËno, oporba (Bharatiya Jana-ta Party) je predloæila donjem domu indijskogparlamenta da se donese odluka o zabraniprodaje Coke i Pepsi sve dok viπestruke analizene budu suglasne svjetskim standardima. Nji-hov Ëelnik je izjavio: „Te se kompanije igrajuæivotima milijuna naπih ljudi i mi to viπe nemoæemo tolerirati". Za nekoliko je dana pro-daja Coke naglo pala za 11%, s daljnjom ten-dencijom pada, o Ëemu su obavijestile sveindijske novine. Premda razgoliÊena do kraja,Coke je zadræala bahatost.

Nije to ni prvi, a vjerojatno ni zadnjipokuπaj krae recepture ili imitiranja napitkaCoca Cola koji godiπnje u svijetu ostvaruje ba-snoslovnu sumu dolara. Samo u Velikoj Brita-niji plasira se 922 milijuna litara toga tamnog„osvjeæivaËa". Napitak je izumio kemiËar MarkPendergrast davne 1886. godine i od tada seoriginalna receptura Ëuva u Atlanti.

No valja odmah reÊi da se sadaπnjaCoke razlikuje od originalne recepture, koja

Uhapπena je trojka zaposlenika ioptuæena za krau stroge poslovne tajne. Za14 stranica traæili su prvo 10.000$, ali se kas-nije svota znaËajno podigla i dogurala sve do1,5 milijuna $.

Iz paæljivog iπËitavanja izvjeπÊa CSI-a, koji je pedantno izvrπio analizu 57 uzoraka,moæe se vidjeti πto se radi i kako se radi, aliprije svega Ëinjenicu da se od 2003. godine,dakle od zadnje analize na insekticide, stanjegotovo nije popravilo jer su tada naenaprekoraËenja dopuπtenog limita insekticida za34 puta. Je li to izolirani sluËaj ili obiËan inci-dent? Ne, to je standardna matrica po kojojrade sve multinacionalne kompanije. Primje-njuje se sveto pravilo: ©to ne moæeπ prodatiu svom dvoriπtu, gurni u tue, pa ako nastupiπteta neÊe biti po tvojim leima. To smo vidjelikod ameriËke duhanske industrije u sluËajutuæbi zbog raka pluÊa, a to smo vidjeli i u slu-Ëaju nesreÊe s kemijskom tvornicom UnionCarbide u Bopalu. A vidjeli smo i u hrvatskomsluËaju smrti pacijenata zbog toksiËnih dijali-zatora. Multinacionalke se jednostavno oglu-πuju na javno mnijenje, na dræavne institucijezemalja u kojima prodaju kao i na sve πto seo njima piπe. To se u prijevodu zove bahatost.

©to je nakon odluke o zaoπtravanjuodnosa poduzela Coca Cola Indija? Smjestaje angaæirala posebnu tvrtku (Perfect Rela-tions) za popravak imidæa u javnosti. Meu-tim, indijska javnost je naelektrizirana jer, po-red afere s insekticidima, Coca Cola troπi og-romne koliËine obiËne vode u proizvodnji i ta-ko izaziva deficit pitke vode za obiËne ljude.A u indijskim provincijama voda za piÊe bilaje oduvijek kritiËna. Nije stoga Ëudo πto tisuÊeljudi protestiraju u blizini svake punionice.Onaj tko ima novce ima i vlast, a tko ima vlasttaj je i bahat.

•••••

nutricionistiËka tema

65

medicopolis

I tko zna πto bi sve joπ ova nadare-na psihijatrica napisala da je nacisti nisu ubili1942. godine zajedno s njene dvije kÊeri. No,tanatos ne zna za milost. Kada sudbina odredidan, on doleti do ærtve, uzme joj duπu i preda-je je Hadu. Tako je to oduvijek bilo u mitovimai u æivotu. Sada æivimo u drugaËijim vreme-nima. Sruπili smo mitove, a ni psihoanaliza vi-πe nije u modi. Osim opasnih metoda u lijeËe-nju posjedujemo i one u umiranju. I baπ kaoda je naslov Spilreininog djela o destrukcijipreplavio naπu kulturu, pojavila se vijest kako

projekt nizozemske udruge Pravo na smrt,podupire i tamoπnja ministrica zdravstva.

Pravo na smrt je za one pacijentekoji zadovoljavaju kriterije za eutanaziju, alije njihovi lijeËnici ne æele obaviti. Nizozemskizakon, naime, neizljeËivo bolesnima koji pro-laze kroz nepodnoπljive patnje bez izgleda zapoboljπanjem, daje pravo na asistirano samo-ubojstvo, a njihovim lijeËnicima pravo na pri-govor savjesti.

Stoga specijalizirani timovi koji se

sastoje od posebno obuËenih struËnjaka, po-maæu onima koji su se naπli u surovom procje-pu izmeu prava pacijenata i savjesti lijeËnika.Treba joπ naglasiti i Ëinjenicu da su, za razlikuod veÊine drugih usluga, usluge eutanazijebesplatne. Tim dolazi na kuÊna vrata i donosiinjekciju koja Êe pacijenta dovesti u stanje du-bokog sna, a potom i usmrtiti. Nedavno je ta-ko za jedne hrvatske novine nizozemska pul-mologinja dr. Petra de Jong izjavila da je ubila15 pacijenata.

Osim u Nizozemskoj, eutanazija jejoπ legalizirana jedino u Belgiji i Luksemburgu.U ©vicarskoj i tri savezne ameriËke dræave(Oregonu, Washingtonu i Montani) dopuπte-no je, pak, asistirati u samoubojstvu i osiguratismrtonosnu dozu onome tko to zatraæi.

I tako u vremenima u kojima æivimoopasna metoda postaje rastezljiv pojam, aljudska sudbina ironiËan. Tanatos viπe nije bezobliËja i niπta viπe ne prepuπta neizvjesnosti.I njega smo osvijestili, dali mu bijelu kutu, inje-kciju i opori miris medikamenata. Ima i listuËekanja. Sve savrπeno ureeno, besplatno iuËinkovito.

A ËitajuÊi sve te nevjerojatne poma-ke ne mogu se oduprijeti olakπanju πto æivimu maloj zemlji na margini svih dogaaja. Akoniπta drugo, sve te novotarije joπ nisu dopreledo nas. Ubijaju nas tek ratovi, bolesti i starostpa zasad joπ uvijek moæemo, bez straha, otvo-riti vrata. NajveÊa opasnost je da eventualnobudemo opljaËkani. No i to je prava sitnica.Joπ uvijek nam ostaje æivot. A to je, kaæu,najveÊe bogatstvo.

stella@hazu.hr•••••

Prof. dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ

To πto lutaπ pustinjomnikako ne znaËi

da postoji obeÊana zemljaPaul Auster

• Film Opasna metoda, koji je prijenekog vremena prikazan u naπim kinima, re-æijski potpisuje David Cronenberg po scena-riju oskarovca Cristophera Hamptona.

Godina je 1904. Carl Jung, uËenikSigmunda Freuda koristi Freudovu metodupsihoanalize kako bi lijeËio Sabinu Spielrein,koja je primljena na njegov odjel. A πto du-bljom njegova veza sa Sabinom postaje, onse sve viπe razilazi u stavovima sa svojim men-torom. Zürich i BeË postaju tako filmskom po-zornicom istinitih dogaaja, koji tematizirajuodnos dvaju medicinskih titana i jedne æene.

Psihijatrija u to vrijeme insistira naznanstvenom pristupu i Ëvrstoj sponi s medi-cinom, zaziruÊi od πarlatanstva. Tu se otvarajaz izmeu mladog psihijatra u usponu, CarlaJunga i njegovog mentora Sigmunda Freuda.I dok je za ovu dvojcu prominenata baπ svatkood nas Ëuo, Sabina Spielrein je πiroj javnostiostala nepoznata. Pod utjecajem Junga i Freu-da ona zavrπava medicinu i posveÊuje se psi-hoanalizi. Djeluje u ©vicarskoj i Rusiji, a naj-utjecajnije djelo joj je Destrukcija kao uzrokvraÊanju u postojanje.

Opasna metodaili smrt pred vratima

SabinaSpielrein

66

specifiËnih tema. Kolege Goran Mijaljica iMarija Definis GojanoviÊ upozorili su na ne-dostatnost medicinske edukacije iz etike u vezis istraæivanjima, unatoË dugogodiπnjem po-stojanju etiËkih povjerenstava. U drugom suradu razmotrili potrebu i naËin dobivanja pri-stanka u istraæivanju na bioloπkom materijaluumrlih osoba. Ginekologinja Aleksandra Fr-koviÊ problematizirala je ginekoloπko-opste-triËka pitanja u adolescentskoj dobi. Izmeuostalog, primijetila je da u kontekstu demo-grafske politike velik publicitet dobiva raspra-va o medicinski potpomognutom zaËeÊu, dokneopaæeno prolaze pobaËaji u adolescenti-ca, kojima se ne zna niti pravi broj s obziromna manjkavu evidenciju tih zahvata u privat-noj praksi. Epidemiolozi Slavko AntoliÊ i Alek-sandar Racz istraæili su stavove medicinskihsestara o farmaceutskoj industriji i naπli da suu tom smislu kritiËnije od opÊe populacije.Stavovima medicinskih sestara, odnosno nji-hovim etiËkim dilemama bavila se i kolegicaIva Sorta Bilajac sa suradnicom SilvanomVozila i naπla da se najËeπÊe suoËavaju s pita-njem pravednosti. Kolegica Vesna ©endulaJengiÊ i suradnik Damir ÆubËiÊ ukazali su navaænost æivotinja u terapiji, naroËito psihija-trijskih bolesnika. Najviπe se u tu svrhu koristepsi i maËke, no uspjeπnim se pokazao i bora-vak na farmama gdje bolesnici rade i druæe sesa æivotinjama. Sociologinja Nada GosiÊ ana-lizirala je strukovne organizacije na podruËjuzdravstva (komore). Na temelju statuta i radapovjerenstava za etiku i sudova Ëasti, zakljuËilaje da se specifiËan sadræaj, kao i kriteriji, stan-dardi i naËela rada pojedinih komora teπkomogu razabrati.

Govorilo se o rastuÊem broju pritu-æaba pacijenata na rad zdravstvenih radnikai o potrebi pravne regulacije tog podruËja. Is-to vrijedi za surogat-majËinstvo, gdje se sadakao nositeljice prava pojavljuju Ëak tri majke- bioloπka, gestacijska i majka-usvojiteljica.U vezi s trudnoÊom sve se viπe govori o umjet-noj maternici; kad postane dostupna, Ëovje-Ëanstvo Êe se suoËiti s Ëitavim nizom etiËkihi pravnih pitanja. EtiËkim prijeporima obilujei podruËje reprogenetike. Liberalni zakoni do-puπtaju genetiËku detekciju i preinake, pa iuklanjanje fetusa na zahtjev roditelja, no ko-liko su dobri i pravedni takvi postupci i kojesu to „dobre" ljudske osobine? Ne radi li seovdje o novoj eugenici, zapitala se filozofki-nja Marina KatiniÊ. U jednom drugom raduproblematizirano je genetiËko testiranje i ot-krivanje rezultata u sluËaju neizljeËivih bolesti- ako nema lijeËenja, zaπto raditi pretragu ipriopÊavati nalaze predisponiranoj osobi? Imali dræava pravo morbidno pretilo dijete oduzetiroditeljima i staviti ga pod svoju skrb, upitalase u svome referatu biologinja Jasminka Pave-liÊ. Joπ jedna dilema, u vezi sa zakonskom od-redbom u nekim zemljama da se lijeËnicimakoji prakticiraju alternativno/komplementarnolijeËenje uskrati licencija - ne zadire li to u pra-vo pacijenta na zdravstvenu zaπtitu i u autono-miju lijeËnika da bira terapijsku metodu kojusmatra najpogodnijom?

Zadnjih godina istraæivanja su jasnodokazala utjecaj uma, odnosno misli na zdrav-lje - negativnih u smjeru bolesti, a pozitivnihu smjeru zdravlja. Razlog za Ëinjenicu da se otome ne zna - profit, glavna ideja i cilj medici-ne danas. Pred sluπaËe je stavljena i dilema oetiËnosti koriπtenja dijagnostiËkih ureaja umarketinπke svrhe. Njima se, naime, moguidentificirati reakcije mozga na oglase i proiz-vode, te proizvoaËima dati bolje podatke odklasiËnog istraæivanja træiπta. Nije dalekovrijeme kad Êe se mozak moÊi preslikati u ra-Ëunalni sustav; pribliæavamo li se tisuÊljetnomidealu besmrtnosti?

Kad je rijeË o idealima, treba spo-menuti izlaganje sociologinje Æivke JuriËiÊ.Prezentirala je kritiku opÊeprihvaÊene i za ve-Êinu neupitne definicije zdravlja Svjetskezdravstvene organizacije, koja zdravlje odre-uje kao „stanje apsolutnog fiziËkog, psihiË-kog i socijalnog blagostanja, a ne samo kaoodsutnost bolesti". Apsolutno zdravlje je uto-pija; prema toj definiciji nitko od nas nikadanije bio, niti Êe biti zdrav (jedan autor ciniËnoje primijetio da na ovakav naËin definiranozdravlje viπe nalikuje na komu). Konstelacijazdravlja i bolesti koncipirana je statiËki iakose radi o kategorijama koje se s vremenommijenjaju. Osim toga, zdravlje i bolest postav-ljeni su kao dva strogo odvojena, antago-

• Kad je 1961. u Seattleu stavljenu funkciju prvi hemodijalizator, nije se Ëiniloda Êe to biti ishodiπte bioetiËkog razvoja uSAD-u. Naime, s njim u vezi oformljeno je pr-vo etiËko povjerenstvo sastavljeno od struË-njaka i laika razliËitih profesionalnih i svjeto-nazorskih opredjeljenja sa zadaÊom odabi-ranja kandidata za tu ograniËeno dostupnuterapijsku metodu. Godinu dana kasnije u Ëa-sopisu Life objavila je Shana Alexander re-portaæu s naslovom „Oni odluËuju tko æivi,tko umire", πto je prihvaÊeno kao poËetakbioetike - nove interdisciplinarne znanstvenediscipline. Na njene poËetke podsjetili su naskolega Amir Muzur i sociologinja Iva RinËiÊna ovogodiπnjim Loπinjskim danima bioetikeodræanim od 13. do 16. svibnja.

Filozof Hrvoje JuriÊ ukazao je naposebnu vaænost etiËkih odbora - njima je us-postavljena bitna promjena u naËinu odluËi-vanja u medicini. Proces donoπenja teπkih od-luka prenesen je s lijeËnika i na druge subje-kte, Ëime je ne samo podijeljena odgovor-nost, odnosno rastereÊen lijeËnik, veÊ su stvo-rene pretpostavke za neutralizaciju paterna-lizma, redukcionizma i monoperspektivizmau medicini i zdravstvenoj skrbi. Iako su seetiËki odbori u zadnjih pedesetak godinaproπirili iz kliniËke prakse i na podruËje biome-dicinskih istraæivanja, a i drugdje, sudioniciskupa sloæili su se da veÊinom ne zadovo-ljavaju u pitanju sastava i kompetencije Ëla-nova, te su nerijetko predmet manipulacijei zlouporabe za politiËke i ekonomske ciljeve.

Na Loπinjsikim danima bioetike,kao svake godine, izloæen je i niz drugih

10. Loπinjski danibioetike - pedesetgodina etiËkihpovjerenstava

Lidija Gajski, dr. med.

obljetnica

67

kojih su slijedili specifiËni oblici dijagnosti-ciranja i lijeËenja. Aktualna kriza medicine na-laæe promjenu. Jedna od moguÊih novih me-tafora je ona o „tijelu kao homeostatskom or-ganizmu" koji poduzima razne adaptivnestrategije kojima se suoËava s vanjskim utje-cajima. „Ekoloπke" metafore koje koriste poj-move poput ravnoteæe, odræivosti, kvaliteteæivota, odgovornosti i zajedniπtva preferirajudugoroËne planove u zdravstvenoj politici snaglaskom na zdravlje populacije i socijal-ne faktore umjesto kratkoroËnih, individua-liziranih i skupih tehnoloπkih rjeπenja usmjere-nih borbi protiv smrti. Moæda najsveobuhva-tniji bio bi, po Babelovu miπljenju, bio-psiho-socijalni model koji bi ukljuËio sve navedeneaspekte bolesti i zdravlja, odnosno njihovuinterakciju, i na fleksibilan naËin omoguÊioprilagoavanje razliËitim bolesnicima i

nizirana entiteta, zanemarujuÊi postojanje po-stupnog prijelaza iz jednoga u drugo. Ovakoformulirana, definicija zdravlja SZO-a nemastvarnu operativnu vrijednost i uklapa se udominantnu biomedicinsku, redukcionistiËkuparadigmu, odgovarajuÊi medicinskom esta-bliπmentu, tj. tehnokratskom modelu medici-ne i zdravstvenog sustava.

O definiciji, odnosno koncepcijizdravlja govorio je i filozof Kreπimir Babel.Podsjetio je da se zdravlje veÊinom odreujekroz negaciju - nepostojanje bolesti. No tu sepostavlja pitanje πto je bolest - skup objek-tivnih kriterija ili subjektivnih iskustava; odre-uje li se na temelju uzroka ili posljedica; akoje definirano kao odstupanje od normale, nakoji se naËin odreuje normala... Oblikovanjepojmova zdravlja i bolesti u velikoj je mjeriovisno o metaforama. U kontekstu zapadnetradicije najutjecajnije su metafore „tijelo kaostroj" i „medicina kao rat". Pokazale su se kaomoÊno orue u lijeËenju niza bolesti, no zavelik dio bolesti nije naen uzrok i terapija,zanemareni su okoliπni i druπtveni Ëimbeni-ci, kao i uloga pacijenta koji je pretvoren teku objekt lijeËenja, a odnos izmeu lijeËnikai bolesnika je dehumaniziran. Izrazi poput „ra-cionalizacija", „uËinkovitost", „isplativost",„davatelji i korisnici zdravstvenih usluga",„ulaganje u zdravlje" - izraz su ulaska eko-nomskih metafora u medicinu. Premda su onekorisne, pa i nuæne u kontekstu rasta zdrav-stvenih troπkova, trebale bi ipak ostati spo-redne, jer ako postanu temeljne i dominan-tne, primarni ciljevi medicine - lijeËenje, Ëuva-nje i unaprjeenje zdravlja, pravo na zdrav-stvenu skrb i pravednost odlaze u drugi plani ustupaju mjesto træiπnim vrijednostima, uprvom redu zaradi. Kroz povijest su postojalirazliËiti modeli poimanja zdravlja i bolesti, iz

Prof. dr. Dragutin Koπuta, Krikobljetnica

• Piπem u vezi s donoπenjem Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020., tema ljudski resursi i starenjezdravstvenih radnika.

U dnevnom tisku i u LijeËniËkim novinama Ëitamo da Hrvatskoj nedostaje mnogo lijeËnika i da postoji moguÊnost„uvoza" iz Bugarske i Rumunjske. Stoga mi je neshvatljivo zakonsko pravilo prema kojem lijeËnici sa 65 godina moraju umirovinu, pogotovo zato πto kalendarska dob nije mjerilo za mentalno i fiziËko zdravlje i radnu sposobnost. LijeËnici kojisu stariji od 65 godina i koji su se svojim radom dokazali kao struËnjaci na odreenom polju, a mentalno i fiziËki su sposobni,trebali bi, po moguÊnosti, i dalje raditi u istoj ustanovi i u njoj ostati kao savjetnici.

U NjemaËkoj i danas takvi profili rade bez plaÊe (jer im je mirovina dovoljna za dnevne potrebe), a rade posaokoji dobro znaju i tako mogu pomoÊi mlaima savjetom i primjerom.

Ne trebamo otkrivati toplu vodu, nego samo primijeniti ono πto veÊ postoji, dobro funkcionira i ne optereÊujefondove. Umirovljeni lijeËnici ionako rade posao kojem su posvetili cijeli radni vijek.

Prof. dr. Janko HanËeviÊ, spec. kirurg traumatolog u mirovini•••••pi

smo

Ëita

telja

bolestima. U procesu dijagnostike lijeËnik bibio viπe nego sada okrenut psiholoπkim karak-teristikama i æivotnim uvjetima bolesnika,mobilizirao bi svoju sposobnost uæivljavanja,suosjeÊanja, kao i naraciju i komunikaciju, kojabi predstavljala i vaæan dio terapije. Bitni Ëim-benici lijeËenja bili bi usmjeravanje, savjeto-vanje i suradnja s pacijentom koji bi aktivnosudjelovao u Ëitavom procesu. U takvom kon-ceptu, koji uzroke i rjeπenja bolesti ne traæisamo u individualnim bioloπkim osobinamapacijenta, veÊ u πirem kontekstu, lijeËnik bisasvim sigurno osjetio potrebu i duænost zaaktivizmom i na πirem druπtvenom i politiË-kom planu. UnatoË tome πto je moÊ vlada-juÊih interesa snaæna prepreka svakomnapadu na biomedicinski dogmatizam.

•••••

Nedostaje nam lijeËnika,a iskusni seniori moraju u mirovinu!?

68

Prvi se autor tom temom bavio od1995. tj. od vremena pisanja knjige o HrvatuNikoli MaπtroviÊu (1791. - 1852.), austro-ugarskom generalu koji je u toj tiskari 1845.godine objavio "Knjigu gospodina oberstaraMastroviÊa svojiem OtoËanom" (MaπtroviÊTihomil. General Nikola MaπtroviÊ - Æivot idjelo jednog hrvatskog Ëasnika, NakladaErasmus d.o.o., Zagreb 1996).

Evo nekoliko temeljnih podataka omehitaristima i njihovoj tiskari u BeËu, iz pred-govora knjizi.

Peter Manuk (1676.-1749.), ro-dom iz Sebastije u Armeniji, u 15. godini jezareen i pri tom je dobio ime Mehitar (Utje-πitelj). Stoga su Ëlanovi reda koji je on 1701.godine utemeljio u gradu Modonu dobilinaziv mehitaristi (Papa Ivan Pavao II je 3.srpnja 2001. mehitaristima Ëestitao 300. ob-ljetnicu opstojanja reda). Aktivnosti reda sluæ-beno je papa Kliment XI (1649. - 1721.)odobrio 1712. Pred napadom Turaka, koji surazorili i samostan mehitarista i grad Modon,izbjegli su mehitaristi 1715. u Veneciju.

Mehitaru je poklonjen Otok sv. La-zara nedaleko od Lida na kojem je u obnov-ljenoj crkvi izgradio ponovno samostan zasvoje redovnike. Skupina mehitarista koja je1773. preπla u Trst (tada dio Habsburπke mo-narhije) nazvana je Kongregacija mehitarista.Carica Marija Terezija (1717.-1780.) im jedekretom 1775. dopustila tiskanje knjiga naarmenskom i latinskom jeziku. Mehitaristi su1810. utemeljili samostan u BeËu, a u veljaËi1811. u jednom zapuπtenom samostanu ka-pucinskog reda pokrenuli su tiskaru na stro-jevima prevezenim iz Trsta. Car im je dodijelioprivilegiju tiskanja knjiga "na istoËnim i zapad-nim jezicima". Prva knjiga koju su tiskali mehi-taristi u BeËu bila je "Æitje presvete DjeviceMarije" na armenskom jeziku (1812.). U prigo-di sveËanog otvorenja, u nazoËnosti carskogpara, novosagraene zgrade tiskare suvreme-nije i bogatije opremljene, tiskali su 1837. go-dine na 25 jezika (meu njima i na hrvatskom)molitvu Sv. Ivana Zlatoustoge "BlagosloviBoæe". Vaænom zadaÊom smatrali su tiskanjeknjiga (svake godine 6 novih) koje su razdijeliliu gotovo milijun primjeraka.

U politiËkom æivotu malih slaven-skih naroda u Europi, mehitaristi Armeni pre-poznavali su vlastitu tragiËnu sudbinu. Malii progonjeni narod smjeπten uz Kavkaz, jed-nim svojim dijelom i katoliËke vjere, bio jeugroæen osmanskim i ruskim imperijalnimposezanjima za Armenijom, ali istodobno inedostatnim poznavanjem bogate armenskekulture kod uljuenih europskih naroda.

Izdavanjem knjiga na slavenskimjezicima djelotvorno su pomagali intelektu-alne napore drugih malih naroda povijesnog

• Nedavno je hrvatska medicinskajavnost upoznata s dokumentima o jednompokuπaju utemeljenja medicinskog fakultetau Zagrebu sredinom 19. stoljeÊa (LN 106:67-9, veljaËa 2012.). Prepiska dr. Josipa Zlata-roviÊa (1807-1874), baruna Metela Oæego-viÊa (1814.- 1890.) i bana Josipa ©okËeviÊa(1811.- 1896.) iz 1861. i 1862. godine o or-ganiziranju zdravstva u kraljevini Hrvatskoji Slavoniji "pronaena, zagubljena i novopro-naena" potvruje znaËenje tog nekadaπnjegprofesora na beËkom "Josephinumu" spome-nutog ranije u tekstu "Josephinum i hrvatskilijeËnici" meu Hrvatima koji su studij medici-ne zavrπili na Vojno-medicinskoj akademiji uBeËu utemeljenoj 1785. godine naredbomcara Josipa II (LN 97:64-7, oæujak 2011.). ZaHrvatsku su oni bili vezani ne samo roenjemnego i vaæni zbog svoga djelovanja te utjecajana razvitak zdravstva u Hrvatskoj. ZlataroviÊje kasnije dospio u nemilost pa je svoje idejeo unapreenje zdravstva u domovini slao izTrsta i objavljivao u zagrebaËkim "Narodnimnovinama".

Malo znamo o lijeËnicima koji suradili u Hrvatskoj u 19. stoljeÊu, o nekima odnjih samo ime i prezime. Æivotopisi svega ne-kolicine meu njima bili su dosad predmetsustavnijeg istraæivanja. To su Gjuro Agusti-noviÊ (1816. - 1870.), Mihovil Nazor (1819.- 1892.), Ignjat Thaller (1840. - 1916.),Milan NemiËiÊ (1844.- 1930.) i Milan Amruπ(1848.- 1919.). Upozoreno je stoga na pot-rebu daljnih istraæivanja u cilju potpunijegupoznavanja toga razdoblja hrvatske medi-cinske povijesti.

Nije proπlo dugo, a dobili smo noviizvor podataka o lijeËnicima te ostalim javnimradnicima Hrvatima koji su svoja djela tiskaliu BeËu u tiskari tamoπnjeg mehitaristiËkogsamostana. Nacionalna i sveuËiliπna knjiænicai Erasmus naklada d.o.o. objavili su 2011. go-dine knjigu "Croatica mechitaristica - Biblio-grafija hrvatskih knjiga objavljenih u Mehitaris-tiËkoj tiskari u BeËu" koju su priredili TihomilMaπtroviÊ i Slavko Harni.

CroaticaMechitaristica Medica

iz povijesti hrvatske medicine

Piπe: Ivica VuËak

iz povijesti hrvatske medicine

69

Popis hrvatskih lijeËnika i njihovih djelatiskanih u mehitaristiËkoj tiskari u BeËu obuhvaÊenihu "Croatica mechitaristica" pokazuje koliko malo zna-mo o naπoj medicinskoj proπlosti:

PLEYEL, Josip Kalasancije(Zagreb, 1792.- ?). Dissertatio inauguralis medica deMedicina Psychica. 1817.SCHAUBAUER, Matija(Varaædin, 1800.- ?). Dissertatio inauguralis physio-logico-pathologica de Pubertate. 1827.ZADRO, Illuminato(Cres, 1810.- ?). Dissertatio inauguralis chemico-pharmacologica de aethere sulfurico. 14. travnja1834.POLIΔ, Luka (Hreljine, 1803. - ?). Dissertatio inau-guralis medica de Scorbuto. 19. srpnja 1934.DUBRAVEC, Aleksandar Grgur(Milaπevci/»azma, 1809.- ?). Dissertatio inauguralismedica de Diarrhoea, 21. oæujka 1935.CORNET, Rajmund(Samobor, 1812. - ?). Dissertatio inauguralis medicade Aquis sotereis ferratis Imperii Aus-triae. 17. prosinca1936.DOMIN, Ignjat PetruπeveËki(Zagreb, 1809.- Graz, 1852). Dissertatio inauguralismedica De haemorrhoidibus. 1936.MAR»ELJA, Josip(Rijeka, 1805. - ?). Dissertatio inauguralis medica deMercurio dulci. 1836.MARE©EVIΔ, Ivan Petar(Kreπevo, ?. - ?). Dissertatio inauguralis medicodiaetetica exhibens Canones hygienes generales.1936.RAKOVAC, Aleksa(Zagreb, 1812. - Varaædin, 1880).JEL»IΔ, Franjo (Rijeka, 1813. - Rijeka, 1888). Tractatusde podagra. 1837.RANDIΔ, SreÊko(Bakar, 1813. - ?)). De astro montano antido-to venenianimalis. 1840.TURKOVIΔ, Dragutin (Osiek, ?- ?). Febres intermi-ttentes in Regnis Hungariae et Slavoniae endemicae.1840.DE©KOVIΔ, Josip(Omiπ, 1816. -, ?). Über die Pflichten des Arz-tesgegen den Staat und Seine Mitmenschen. 1843. LALIΔ, Josip(1796. - 1860.). NaËin vraËtva suproti steklini ilitiugrizu b_snih pasha pri Ëov_ku i blagu kak, takojersuproti kaËnom ugrizu. 1844.Heilmethode gegen die Hundswuth (Hydro-phobie)bei Menschen und Thieren. 1845.

usuda sliËnoga njihovom vlastitom. Stoga sumeu knjigama tiskanim u MehitaristiËkoj ti-skari u BeËu posebno brojne knjige na sla-venskim jezicima. S ciljem meusobnog bo-ljeg upoznavanja slavenskih jezika pokrenutje 1879. i "Slavjanski almanah". U njemu suobjavljivani prilozi na sedam slavenskih jezika(bugarskom, Ëeπkom, hrvatskom, slovaËkom,slovenskom, srpskom i starom ukrajinskom).

I hrvatski su pisci tako u armen-skom mehitaristiËkom samostanu u BeËudobili moguÊnost tiskanja hrvatske knjige kojupoËesto, iz razliËitih razloga, nisu imali u do-movini. Prva knjiga na hrvatskom bila je"Kratko skazanje jednoga dogaaja u komu senasca godine 1813. redovnik F Andria Do-rotich".

Objavio ju je sam Andrija DorotiÊ(1761.- 1837.), franjevac, hrvatski knjiæevniki politiËar 1815. godine, svega tri godine na-kon poËetka rada beËke mehitaristiËke tiskare.U pjesmi sastavljenoj od 160 deseteraËkih iËetiri osmeraËka katrena s parnom rimom opi-sao je pjesnik svoje sedmomjeseËno skrivanjepred francuskim okupacijskim vlastima uVranratcu pokraj rodnog Sumartina na BraËu1813. godine. Zatim je preπao na podruËjepod kontrolom Turaka, s kojeg je pozivaonarod na ustanak protiv Francuza. Pjesmaobiluje idiliËnim opisima prirode.

U sljedeÊim je desetljeÊima objav-ljeno sveukupno oko 240 hrvatskih knjiga. Od1867. do 1869. tiskane su i hrvatske novine"Novi pozor", politiËke novine s ciljem promi-canja hrvatskih nacionalnih interesa.

Stoga "Croatica mechitaristica"predstavlja dobro-doπlo vrelo i za one koji ÊeprouËavati hrvatsku baπtinu, na hrvatskom idrugim jezicima, s aspekta vjerske, knjiæevne,znanstvene, pravne, gospodarske struke pamedicine.

MIHAILJEVIΔ, Ivan(-). Dissertatio inauguralis medica De phle-bitides ingenere et de metrophlebitide in specie. 1846.NAZOR, Mihovil(LoæiπÊa/BraË, 29.9.1819. - LoæiπÊa, 24.1. 1892.). Dedoctrina medica Baglivii. 1846.KU»INIΔ, Hinko(Vinica, . - ?). Dissertatio inauguralis medica, profanesde rabie canina, ejus indole et cura prophylacticainstruens. 1847.Die Wuthkrankheit der Thiere, mit einer Einleitung zurVerhütung dieser Krankheit bei Menschen undThieren, in polizeilicher und prophylactischer Hinsicht.1847.KURETIΔ, Bogdan(-). Pjesma na slavu Vuka StefanoviÊa KaradæiÊa (1848).Pozdrav slavjanskieh djakah universiteta beËkog bratjipo Hrvatskoj, Slavoniji ii Dalmaciji. 1848. UÆAREVIΔ Jakov(Osijek, 1810. - Petrijevci, 1881.). Kratak opis Cesare-vine austrijanske u obÊe, i pojedinih njezinih pokrajinahna pose. 1861.JERINIΔ, Miho(Ston, 1872.- ©ibenik 1955). Sladke uspomene iBoæiÊna jabuka. 1896.

•••••

72

svima koji su napadali ©tamparov rad i djelo:„©tampar je bio kristalno Ëist, nekorumpiran,sljedbenik medicine koja pripada narodu...uvijek je branio principe lijeËniËke etike, kat-kad grubo". Tom prigodom je tadaπnji Medi-cinski centar dobio ime A. ©tampara, a bistaje sada ispred Doma zdravlja koji danas nosinjegovo ime.

U LijeËniËkim novinama (broj 72 zarujan 2008., str. 81-83) napisao je urednik dr.Æeljko Poljak pod naslovom „©tamparofilijaili πtamparofobija?" da ©tampar nije zasluæio(citiram): „natezane obljetnice koje se zavrπa-vaju s nulom i toliko divljenja, jer je toliko bri-nuo za zdravlje naroda πto nije uvijek bilo usuglasju s interesima lijeËniËkog staleæa".*

Moæe li za lijeËnika nekad i danaspauπal nazvan glavarina biti samo financijskoili etiËko pitanje? Moæe li to umanjiti zasluge,ideje i djelo Andrije ©tampara svjetskomzdravstvu i primarnoj zdravstvenoj zaπtiti, dabi se upitali kakav je bio kao Ëovjek? Ovo namdokazuje da ©tamparove ideje i djelovanje joπdijele lijeËniËki staleæ na πtamparofobe i πtam-parofile ili „krotke tovare" kako je napisaourednik LijeËniËkih novina.

Svjedoci smo da su nedavno u Ame-rici izbacivali bolesnike iz bolnice na ulicu jernisu mogli privatnicima platiti lijeËenje!

Doprinosi li ovomu stanju danaπnjasve veÊa tendencija privatizacije medicine, vla-davina profita, promjena patologije i perce-pcije o zdravlju nekada i sada, ali i sve veÊaagresivnost farmaceutske industrije i proizvo-aËa sve skuplje moderne opreme da se odideje „zdravlje za svakoga" postupno sve viπeodustaje?

©tamparov djed doselivπi iz »ankau Lici u Novu Gradiπku nije mogao zbog siro-maπtva πkolovati Ambroza, ©tamparovog oca,pa mu je πkolovanje plaÊao bogataπ iz poznatenovogradiπke obitelji, vlasnik mlinova JuliusMatokoviÊ, velik prijatelj i krsni kum obitelji©tampar. Ambroz nakon zavrπene uËiteljskeπkole u Petrinji odlazi iz Nove Gradiπke kaoprvi uËitelj u Brodski Drenovac.

©tamparova majka Katarina 1. rujna1888. u zgradi πkole rodila je Andriju ©tam-para, kao i tri kÊeri. Jedna sestra je umrla rano,a druge su radile u Novoj Gradiπki. Osam godi-na mlaa sestra Marija, koju su zvali Persa, ra-dila je cijeli radni vijek u πkoli kao nastavnicai sahranjena je na centralnom groblju u NovojGradiπki 1967. sa svojim roditeljima. ©tampa-rov brat Miro bio je domobranski Ëasnik ipoginuo je u II svjetskom ratu.

©tamparov otac Ambrozije, kako jeime uklesano na grobu u Novoj Gradiπki izBrodskog Drenovca, MrzoviÊa, Vrbice i kasni-je OkuËana, nakon umirovljenja vraÊa se u svo-ju kuÊu u Novoj Gradiπki, gdje su boravili oko14 godina, sve do smrti oca 1936. ©tampa-rova majka Katarina umire 1937. Poznati op-Êinski novogradiπki lijeËnik Ivan VidakoviÊ bioje sljedbenik ©tamparovih ideja, nastavljaËpromocije socijalne medicine i zdravstvenogprosvjeÊivanja, pa je od strane ©tamparovogMinistarstva 1931. poslan u Hamburg na teËajo malariji. koja je u ovom kraju bila epidemijskiproblem.

©tamparovu majku lijeËio je dr. Vi-dakoviÊ, a stanovao je u kuÊi pored ©tampa-rovih i Ëesto je viao ©tampara, kad god jemogao i kada je dolazio u posjet roditeljima.©tampar na svoju æalost nije mogao biti nazo-Ëan u teπkim trenucima bolesti „nezaboravne"majke, kako je napisao rukom u pismu zah-

• GovoreÊi o ©tamparu, njegovomvremenu i suvremenicima osvijetlit Êemo ka-kav je bio, Ëemu je teæio i πto je postigao.©tampar se dosljedno borio za svoje ideale izasluæio svjetsku slavu kao borac za socijalnumedicinu, ali je trpio svoje i tue obiteljskeprobleme, poniæenja i uvrede okrutnih re-æima, Zbora lijeËnika i LijeËniËke komore zbogprivatne lijeËniËke prakse, naæalost i odkolega, ali ih se nikada nije bojao. Na sastankuZbora 30. prosinca 1924. dr. Janko BoæiÊuputio je ©tamparu tako oπtre rijeËi (nazvaoga je abnormalnim i psihopatom), da je nazahtjev predsjednika dr. »aËkoviÊ moraoizjaviti kako te rijeËi nije izgovorio kao tajniku ime Zbora, veÊ iskljuËivo u svoje ime i damu je æao πto su te rijeËi pale.

©tampar je svom nasljedniku prof.Branku KesiÊu govorio: „»esto sam se osje-Êao kao Krist u hramu koji goni trgovce i fari-zeje kad sam napadao negativne pojave ulijeËniËkom staleæu." Ove njegove rijeËi KesiÊje citirao prigodom otkrivanja spomen-bisteAndrije ©tampara ispred stare bolnice u NovojGradiπki 1969. i tom prilikom dao odgovor

uspomene i sjeÊanja

Andrija ©tampar- osobnost, obitelj,kolege, prijateljii Nova Gradiπka

Mr. sc. Dragoljub KociÊ, dr. med.

Predavanje odræanona Petim danima Andrije

©tampara 30. oæujka 2012.u Slavonskom Brodu.

* Urednikova primjedba. Autor me je, izgleda, citirao po sjeÊanju jer to πto mi pripisuje pod navodnicima ja nikad nisam tako napisao, ali sam, istina, ironizirao ljubitelje«okruglihfl obljetnica prilikom pokuπaja ©tamparove beatifikacije. Evo zato doslovno dva odlomaka iz moga spornoga Ëlanka: „©tamparova ideja socijalne i preventivnemedicine u svjetskim je razmjerima genijalna i korisna za narodno zdravlje ali kao da nije provediva bez zloupotrebe lijeËniËkog staleæa..." Tome mogu dodati da je, inaËehumana parola «Zdravlje za svefl, provediva samo na dva naËina: adekvatnim poveÊanjem broja lijeËniËka ili - zloupotrebom postojeÊeg lijeËniËkog staleæa. Svjedoci smoda prava bolesnika stalno rastu, a svakim nam danom nedostaje sve viπe lijeËnika. Molim Ëitatelja da sam izvede zakljuËak. Ostajem i kod ironiËne tvrdnje: „Biti oËaranbrojkom koja zavrπava nulom (120-godiπnjica roenja, 50-godiπnjica smrti, 60-godiπnjica ©tamparova Ëelniπtva u SZO-u) zato jer to flokrugla« brojka, objektivno je besmisaojer astronomski nema nikakve razlike izmeu 99. 100. i 101. godine, osim ako tu nema neke astroloπke mistike koju ja ne razumijem. Deseta i stota godina nipoπto nisuokrugle, kako flmisle« oni koji ne znaju misliti jer se ta njihova predodæba temelji na izmiπljenom decimalnom sustavu. Zanimljivo je kako neki ne mogu doËekati ni tu 10.ili 100. godinu, pa dodatno proglaπavaju flokruglom« 5. i 25. godiπnjicu." Onoga kome to nikako nije jasno pitam: bi li radije doæivio 80. ili 81. godinu, makar ta drugabrojka nije „okrugla".

uspomene i sjeÊanja

73

LijeËniËkom vjesniku iz Nove Gradiπke Ëlan-kom o narodnom zdravlju. U svojoj 22. godini(1911.) bio je razoËaran neuspjelim zdrav-stvenim odgojem kada je u Novoj Gradiπkizatraæio da na proslavi okupljenom naroduodræi predavanje o alkoholizmu „jer se viπenovca troπi na alkohol nego za πkole". Na pro-slavi su zaraivali prodajom alkohola, pa muOdbor nije dozvolio da odræi predavanje, πtoga je razljutilo, ali je kao reakciju na taj postu-pak tiskao letke o alkoholizmu i dijelio narodu.U Novoj Gradiπki tiskana je i knjiæica „Spolnebolesti". U Novoj Gradiπki pripremao je di-

plomski rad. U prilikama potpuno nerazvije-nog zdravstvenog sustava, vrlo teπkih epide-mijskih i higijenskih uvjeta æivota naroda,©tampar dolazi 1913. u Novu Gradiπku kaoopÊinski lijeËnik, a u stvari vratio se u zaviËaj.Bio je u kontaktu sa svojim sestrama, rodi-teljima i brojnom prijateljima i kolegama, skojima je ostao u prijateljskim vezama dosmrti.

vale, kada je bio na sahrani obavijeπten odsvojih sestara o poærtvovnosti dr. VidakoviÊa,pa se ispriËao πto mu nije mogao osobnozahvaliti.

©tampar je najËeπÊe spominjaomajku, oca manje, ali je od svoga oca joπ udjetinjstvu mogao nauËiti mnogo o higijeni.Ambroz je u svim πkolskim spomenicamakritizirao nehigijenske navike naroda, bez za-hoda, loπu pripremu hrane i hranjenja, loπestanovanje i praznovjerje. Otac je ©tamparuprigovarao za boravka u Novoj Gradiπki naneke njegove postupke, neka druæenja, svje-

tonazor, a kasnije i za zapostavljanje obitelji.Pravi razlog njihovog neslaganja nije poznat.

U brojnim opisima Andrije ©tam-para najoskudniji su podaci o povezanosti sNovom Gradiπkom, joπ od studentskih danakada je dolazio u staru gradsku bolnicu i asi-stirao. Kako je bio sklon pisanju, u tiskari pri-jatelja M. Mlaana tiskao je knjiæicu o Suπici1909. godine. Prvi put se javlja iste godine u

U Novoj Gradiπki dokazao se kaomladi lijeËnik i s 24 godine stekao je iskustva,Ëime je bio ponosan kao Slavonac. Tu je bo-ravio skoro 4 godine. Odlaskom u Ministar-stvo u Beograd predstavio se kao lijeËnik izNove Gradiπke! PutujuÊi za Zagreb iz Zemunagdje je stanovao nije propustio priliku da na-vrati u Novu Gradiπku, a vodeÊi æenu Marijuna pregled dr. Durstu u Zagreb i ona je za-traæila da izau iz vlaka jer æeli posjetiti obi-telj dr. MladenoviÊa.

Kosta MladenoviÊ bio je prvi πko-lovani kirurg u novoj Gradiπki i 31 godinu bioje ravnatelj gradske æupanijske bolnice, s kojimje ©tampar i kao student i poslije stalnosuraivao. MladenoviÊ je bio 20 godina stariji,ali to njihovom prijateljstvu i suradnji nijesmetalo. ©tampar je MladenoviÊa nazivao„drugim ocem". MladenoviÊev sin Emil je tek1974. otkrio u dokumentaciji svoga oca ©tam-parova pisma iz Ministarstva Tu su i prijatelj-ska pisma MladenoviÊevom sinu Duπku kojije bio lijeËnik i borac za socijalnu medicinu -πtamparofil. Objavio sam ta pisma na II Da-nima. Emil je svoja iskustva napisao u „Inmemoriam", iz kojih se vidi kako je on kaodjeËak vidio ©tampara u njihovoj kuÊi, kakoje ©tampar njegovog oca nazivao „moj dire-ktore i moj uËitelju".i napisao: „Neka iskonskasnaga koja je iz toga Ëovjeka izbijala meni kaodjetetu je jako imponirala i ja sam u svojojglavi stvorio zakljuËak, gledajuÊi onu okrugluglavu, da Êe on neπto veliko stvoriti. Takvomoje uvjerenje bilo je potkrijepljeno Ëinjeni-com da kad je izbila epidemija kolere u selimaiznad Cernika kod Nove Gradiπke meu rat-nim zarobljenicima, ©tampar zajedno s mojimocem energiËno je sudjelovao u suzbijanjuove opake bolesti." U sluËajno otkrivenom zapisnikuCrvenoga kriæa naπao sam da je 29. rujna1914. godine, dva mjeseca od poËetka rat,aOdbor izabrao „dragovoljca" 24-godiπnjegpoletnog i ambicioznog opÊinskog lijeËnikaAndriju ©tampara za ravnatelja ratne bolniceCrvenog kriæa, jer bolnica u gradu nije moglaprimiti veliki broj ranjenika. ©tampar je orga-nizirao u suradnji s MladenoviÊem bolnicu uzgradi danaπnje gimnazije. ©tamparova æenaradila je u toj bolnici, Ëak i kao trudnica, a onje morao educirati domaÊice i laike za rad kaobolniËarke jer nije bilo drugog kadra. RadeÊikao opÊinski lijeËnik morao je i raditi kao ki-rurg, internist, Ëak i s rendgenom, koji je bio6. u dræavi, epidemiolog, a njegova asistenticabila je 20-godiπnja Zora Myohl iz poznatenovogradiπke æidovske obitelji.

U bolnici je uspjeπno lijeËeno 2000ranjenika i samo ih je 15 umrlo, uz jedan slu-Ëaj zaraze, jer su MladenoviÊ i ©tampar uveliBergmanovu asepsu i gumene rukavice. Pre-davao je osoblju higijenski minimum.

uspomene i sjeÊanja

74

se 1937. lijeËnicom Desankom RistoviÊ, osni-vateljicom πkolske poliklinike u Zagrebu od1924. do 1940.

Henry van Zile Hyde iz Washing-tona, 1946. godine, Ëlan komiteta za tehniËkupripremu WHO, doËekao je nakon sedamdana putovanja ©tampara u Parizu u hotelu,pa je u posmrtnom Ëlanku naveo kako mu je©tampar u πali kazao da je oæenio drugu æenujer mu je donosila mnogo problema i odluËioda je najbolje da je odvoji od javnog zdrav-stva. Kazao je da mu je ©tampar o svom dolas-ku u BeË na studije rekao kako ga je majkaosigurala slavonskom πunkom da izdræi du-gi put do sjevera. Desanka RistoviÊ od poËetkabila je najveÊi borac za ©tamparovu socijalnomedicinsku ideologiju, a kao druga æena uskladnom obiteljskom æivotu je znatnopomogla ©tamparu u buduÊem æivotu.

Kao karizmatiËna osoba ©tamparje imao tri karakteristike - iskuπavajuÊi i osje-ÊajuÊi snaæne emocije u sebi, inducirao ih dru-gima, i bio otporan na utjecaje drugih. Ta nje-gova osobnost, koju smo kao studenti doæi-

vljavali od svoga profesora, osvajala je i razli-kovala ga je od drugih ljudi. Nije se ljutio kadsu mu kao dekanu studenti prosvjedovaliispred Dekanata na ©alati zbog uvoenja tur-nusa i bijelom bojom obojili cijeli njegov velikiautomobil.

Njegove inovativne ideje pouËa-vanja naroda o zdravlju, socijalno orijentira-nog i suradljivog lijeËnika sa svima u zajednici,neovisnog ekonomski o bolesniku, ne ËineÊirazlike izmeu imuÊnih i siromaπnih, djelujuÊigdje ljudi æive i rade, a da za takav naporanrad budu poπteno nagraen, imaju veliku vri-jednost.

Takve zasluge nikada i nitko neÊemoÊi umanjiti, jer su prihvaÊene u svijetu inepotrebno ga je braniti! Nije bio u politiËkimstrankama, da bi na taj naËin postigao æeljeno.Veliki ©tamparov prijatelj dr. Antun StipiπiÊiz Splita nedavno mi je kazao kada je bio u HSS-u, predloæeno im je u stranci da podræavaju©tampara, koji je govorio da bez etiËkog nemani zdravstvenog preporoda niti popularizacijevrijednosti zdravlja.

Pitanje zaπto se danas tako velik brojlijeËnika bavi politikom zasluæuje odgovor.Proπlo je toËno sto godina od kada je uËasopisu Zvono (5/1911) ©tampar predloæioda se u πkole uvede spolni odgoj, kada se osimluesa i gonoreje nije znalo za HPV, HIV, klami-dije. Predloæio je da se odgoj vrπi prvo kodkuÊe i prirodnoznanstveni u πkoli, uz izbor le-ktire, drugo, seksualni odgoj spolno zrele mla-deæi i treÊe, odgoj uËitelja i roditelja, pa je za-kljuËio: „Valjda Êe uskoro doÊi doba kad Êe sei seksualnom odgoju priznati vrijednost". Na-æalost, joπ nije!

Moæda je ©tampara najbolje opisaoprofesor Batut 1919. kada je ©tampar kao 33-godiπnji lijeËnik doπao u Ministarstvo: „Visoka,neobiËna, krupna ljudina, visoka Ëela i jako

Za uspjeπan viπegodiπnji rad ©tam-par je odbio novËanu nagradu u korist NoveGradiπke, πto je vidljivo iz zapisnika Crvenogkriæa, ali je dobio zlatnu kolajnu.

Meutim, ©tampar je odbijao po-nude za nabavu u njegovoj bolnici pisane nanjemaËkom jeziku, pa je u Austro-Ugarskojpostao persona non grata i bio kaænjen neo-Ëekivanim pozivom u vojsku 15. srpnja 1916.Poslan je u Mathausen kao logorski lijeËnik,gdje boravi do kraja rata. Zbog naglog od-laska iz Nove Gradiπke nije mogao vidjeti ro-enje svoga prvoroenog sina Slobodana svedo kraja rata, kada se ponovno vraÊa u NovuGradiπku i tu ostaje do 25. studenog 1918.kada je pozvan u Zagreb.

ZnaËajnu ulogu imao je ©tamparkada je u suradnji s MladenoviÊem, Benkovi-Êem, prvim direktorom Doma zdravlja, sudje-lovao u izgradnji bolnice na Strmcu za djeËjutuberkulozu, koja je njegovom zaslugomotvorena 1929. godine.*

Za vrijeme Domovinskog rata bol-nica je devastirana, ali je po Ëetvrti put obnov-ljena kao privatna katoliËka bolnica Sveti Ra-fael, u vlasniπtvu reda Milosrdne braÊe svetogIvana od Boga i otvorena 2011. za kroniËnepsihijatrijske bolesnike, a uz nju i prvi hospiciju Slavoniji (v. o tome Ëlanak na str. ... ).

Moæda je najteæe razdoblje u ©tam-parovu æivotu bilo nakon prerane smrti prveæene Marije, kada je ostao sam s petero malo-ljetne djece, pa su djeca morala biti kod ro-ditelja i roaka. ©tampar je stalno osjeÊaonostalgiju za obitelj i Slavoniju.

U pismu iz Æeneve 12. kolovoza1933. piπe kolegi u Novoj Gradiπki: „Teπko mije ostaviti moju porodicu kako Êu svoje srce,znanje i iskustvo posvetiti drugima kad nemogu svojima u domovini". Po povratku izKi-ne napisao je: „Djecu sam naπao na moru,ona su se promijenila i tjelesno i duπevno.Radovali smo se ponovnom vienju".

Vrativπi se iz Kine u kolovozu 1936.,Ëetiri godine nakon smrti æene Marije, oæenio

*S tim u vezi vidi Ëlanak Ivice VuËaka o ©tamparovomsporu s dr. Deæmanom o lijeËenju tuberkuloze (LN broj107, str. 59.).

Andrija ©tampar ,udovac,otac petero djece

Kosta MladenoviÊ

Andrija ©tamparu Kini

uspomene i sjeÊanja

75

dim toga koji raspisuje licitaciju za vodu. - Vidjeli ste me i sad moæete iÊi.- NeÊu odmah, nego hoÊu da vas

upitam: znate li vi doktore da ja svaki drugidan s Njegovim VeliËanstvom igram karte?

- ©to se to mene tiËe?- Kaæem, igram karte s VeliËan-

stvom!- I πto to znaËi?- Tako, igram, igram i onako u igri

mu kaæem: onaj doktor ©tampar lopuæa!- Marπ van!- Odoh ja sam, ali to πto rekoh

ostaje!Nakon desetak dana ©tampara po-

zove ministar u svoj kabinet i kaæe: - Dragi doktore, dogodile su se

nezgodne stvari, general ÆivkoviÊ je rekons-truisao vladu i obojica smo na ledu.

©tampar je prisilno umirovljen u43. godini æivota. U veliku korupciju s vodomupletena je bila i dinastija, draæba je poniπ-tena, MatejiÊ je dobio koncesiju za 30 tisuÊadinara.

U svojoj knjizi Æeljko Dugac o©tamparu piπe: „S jedne se strane ©tamparo-va zdravstvena politika poistovjeÊivala s be-ogradskim centralizmom i unitarizmom, dokse s druge strane ©tamparu prigovaralo daproteæira hrvatske interese". ©tamparu su tobila dva utega koje je morao stalno podnositiiako to nije bilo istinito. Tako su muprigovarali i o politiËkom opredjeljenju isvjetonazoru, a zaboravljale su se njegovezasluge u SZO-u i UN-u!

Profesorica Stella FatoviÊ-FerenËiÊse zapitala: „Kako nam nije palo na pamet da

razvijene lubanje, mirna, odreena i dostojan-stvena dræanja, predstavio mi se kao doktorAndrija ©tampar, opÊinski lijeËnik u NovojGradiπki". Iz poπtovanja ©tampar je pozvaoBatuta u Zagreb 1927. da otvori ©kolu narod-nog zdravlja. U LijeËniËkom vjesniku (62/1940) ©tampar je opisao Batuta: „Ponosansam da Batuta mogu raËunati meu svojeuËitelje. U njegovoj kuÊi osjeÊao sam se kaou kuÊi roditelja. Kad sam ga zadnji put po-sjetio vidjelo se da ga æivot ostavlja. Dræao jedugo moju ruku i toplo je stisnuo. Mojeg uËi-telja nisam viπe vidio, ali njegov duh ostao jeæivjeti." Neopravdano se kritizira profesoraAndriju PaviÊa πto je buduÊem Domu umirov-ljenih lijeËnika dao ime Andrije ©tampara.

©tampar je duπom i srcem stalnobio povezan s Novom Gradiπkom i Strmcemsve do 1957., kada je godinu dana prije smrtiu 69. godini bio tamo posljednji put. Poveza-nost dokazuju brojna pisma prijateljima kaoi kamen na grobu u glavnoj aleju na Mirogojuu Zagrebu, prema njegovoj æelji donesen saStrmca. U istom grobu pokopan je njegov sining. Boris u 57. godini æivota te prva æena Ma-rija u 45. godini. Na donjem dijelu, na pose-ban naËin isklesanog kamena i oblika piπe:„KTO IH ZNA©E VSAK IH ÆALJA©E!"

Danas je zanimljivo da je ©tamparbio i borac protiv cehovske ideologije ali iprotiv korupcije!

Enes »engiÊ u knjizi „Iz dana u dans Krleæom" kaæe da mu je Krleæa ispriËao πtoje Ëuo od ©tampara o dogaaju koji se dogo-dio u ©tamparovom uredu u Ministarstvuzdravlja. Krleæa kaæe:„PriËa ©tampar meni dokje Ëitao sluæbeni list da je primijetio da se nje-govo Ministarstvo suglasilo da se koncesijaza eksploataciju bukoviËke mineralne vodeda industrijalcu i izvozniku za 30 hiljada di-nara. ©tamparu se to uËini Ëudnim i nazovetelefonom i pita je li to pogreπka i zatraæi istra-gu koliko bi koncesija vrijedila. Dobio je od-govor 60 milijuna dinara. ©tampar odmahnaredi poniπtenje najma i raspiπe javnu draæ-bu. Nekoliko dana iza toga ©tamparov πefkabineta ulazi i kaæe:

- Gospodine doktore, MatejiÊ molida ga primite.

- ©to hoÊe?- Kaæe, samo da vas pozdravi!- A, dobro, πto vi znate o MatejuÊu?- Niπta, samo se priËa da je svako

Êoπe u Beogradu njegovo.- Dobro pustite ga!MatejiÊ ulazi dræeÊi se za kvaku i

kaæe:- Dobar dan, doπao sam samo da

vidim ko je taj ©tampar.- Dobar dan, molim πto ste trebali?- Niπta nisam trebao, nego da vi-

tog autentiËnog slavonskog diva ili, kako sustranci ©tampara zvali, balkanskog medvjeda,prezentiramo svijetu kao hrvatski brand, ËijesteËevine valja nastaviti bez licemjerja, poπ-tenjem i trajnom posveÊenoπÊu."

Na koncu, vratimo se zaËuujuÊemzakljuËku Æeljka Poljaka koji pita je li ©tamparbio negativna ili pozitivna liËnost i odgovarada ovisi o tome koga pitate, pa Êe odgovor bi-ti po onome: pesimist Êe u πvicarskom siru vi-djeti samo rupe - πtampatofobija, a optimistsamo sir - πtamparofilija.

Pravi odgovor dao mu je u LijeËniË-kim novinama moj kolega Berislav Skupnjaki glasi: ©tamparologija!

•••••

Novoj Gradiπka - Bolnica

Otkrivanje spomen-biste Andrije ©tamparaispred stare bolnice u Novoj Gradiπki 1969

76

kon manje upale pluÊa koju je prebolio bezfebriliteta. Njegovo srce, veÊ duæe vremenamiopatski proπireno, nije izdræalo i prestaloje kucati s navrπene 73 godine. UnatoË fina-ncijskoj propasti uspio je tijekom æivota steÊimjesto meu glazbenim velikanima, a nje-gova je velika zasluga πto je pomogao okupitiostalu Ëetvoricu mladih, visokoobrazovanihi glazbeno nadarenih ljudi: Aleksandra Por-firjeviËa Borodina, Cezara AntonoviËaCuija, Modesta PetroviËa Musorgskogi Nikolaja Rimski-Korsakova. Od konku-rencije ponekad i posprdno nazivani „velikompetoricom" i „moÊnom gomilicom", oni sutaj naziv svesrdno prihvatili i pod njim uπli uglazbenu povijest. Mladog je AleksandraPorfireviËa Borodina (1833-1887) njegovamajka od rana usmjerila prema medicini,ostavivπi ga cijelog æivota posveÊenog i rastr-ganog izmeu dva velika poziva: znanstveno-lijeËniËkog i glazbeno-skladateljskog. Bila jeto egzistencijalna nuæda za nezakonitog sinakavkaskog plemiÊa te je, izbjegavπi æivotnusudbinu sliËnih, postao moæda i najbolji skla-datelj meu lijeËnicima, a znanstveno i struË-no posebno vaæan za razvoj medicine. Iako

neprestano aktivan, nije lako stizao hranitiobje svoje ljubavi. Na dan smrti biljeæi se kakoje cijeli dan skladao zavrπni stavak svoje treÊesimfonije, a naveËer sudjelovao na druπtvenojzabavi nastavnika svoje akademije gdje je,zabavljajuÊi okupljene, naglo posrnuo i izgu-bio svijest. Umro je najvjerojatnije od srËanogudara. PsihiËkoj i tjelesnoj iscrpljenosti pri-donijela je i teπka bolest supruge, koja umireubrzo za njim.

Cezar AntonoviË Cui (1835-1918) takoer je razvio dvije uspjeπne karijere,glazbenu i vojnu, postigavπi druπtveno pri-znanje na oba polja. Pred kraj dugog æivotapotpuno je oslijepio, a naposljetku je umrood posljedica moædanog krvarenja. Bila je tozima 1918. godine, vladale se opÊa nestaπicai glad, a u druπtvenom nezadovoljstvu uskoroÊe prokljuËati Oktobarska revolucija.

Poput Cuija, u dræavnoj je sluæbi ra-dio i njegov prijatelj Modest PetroviË Mu-sorgski (1839-1881), za razliku od Cuija velikiekscentrik, sklon alkoholizmu, koji nikad nijevolio svoj posao. Iako roen u plemenitaπkoji bogatoj obitelji, bio je sklonost neurednomæivotu i Ëesto se opijao, πto je produbljivalonjegove tjeskobne faze, a druæio se s muπkar-cima i æenama Ëesto neobiËnih sklonosti i æi-votnih navika. »esti bjegovi od stvarnosti du-boko su se odrazili na njegovo zdravlje.

Omiljen u druπtvu i optimistiËki na-strojen (na krilima alkohola), a na samo pre-puπten duπevnim krizama, razvio je teπku ovis-nost. PoËeo je ulaziti u delirantna stanja, poja-vile su se i serije napadaja alkoholne epilepsije.Pred svoj posljednji roendan u besvjesnomje stanju primljen u bolnicu. Za novac koji jedobio kao roendanski dar kriomice je prekobolniËara kupio alkohol, a iste je noÊi i umrood posljedica dviju boca votke. Uz delirij, eri-zipel, upalu kraljeæniËke moædine i bubrega,oslabljeno srce i jetru, bilo bi i manje dovoljno.

SluËajno ili ne, Wernicke-Korsa-kovljev sindrom (alkoholom uzrokovano oπte-Êenje mozga, uz tipiËne psiholoπke promjene)

• Duga ruska povijest obogaÊenaje mnogim dostignuÊima, a glazbena nas i da-nas podsjeÊa kolike su bile moÊ i veliËina kul-ture jednog carstva. Srediπte ruskoga glazbe-nog duha Ëini Velika petorka, skup utjecajnihskladatelja sa kraja 19. stoljeÊa kada je trebalorusku nacionalnost poduprijeti i glazbenimizriËajem, posebnim i drukËijim od ostatka Eu-rope.

Okupili su se oko Milija Alekseje-viËa Balakireva (1837-1910), nesuenogstudenta matematike i zaljubljenika u glazbu.

Njegov stvarateljski duh Ëesto supratila melankoliËno-depresivna raspoloæenjaiz kojih se teπko izvlaËio uz pomoÊ prijatelja.VeÊ je od 21. godine patio od glavobolja i pro-bavnih smetnji, stanja tada protumaËenih kaoencefalitis. Iako sklon konfliktima, okupio jekrug ljudi koji su osjeÊali snagu njegova glaz-benog dara i ljubav prema domovini.

Kao zasluænome, dano mu je voe-nje Ruskog glazbenog druπtva, no depresivnesu ga razdoblja udaljavala od ljudi i uskoro jepostao nepoæeljan te zapao u velike financijsketegobe. Æivotne okolnosti potroπile su njegovozdravlje te je, oslabljen, i zavrπio svoj æivot na-

MoÊna gomilicai zdravstvene priËeo ruskoj skladateljskojbaπtini

Marko LucijaniÊ, Darko Breitenfeld, Jelena LucijaniÊ,Mira Mlinac-LucijaniÊ, Ankica Akrap

biopatografije

Milij AleksejeviË Balakirev

Aleksandar PorfirjeviË Borodin

Modest PetroviË Musorgski

77

sa samo 37 godina u mentaloj ustanovi podslikom psihoze.

Mihail IvanoviË Glinka (1804-1857) snaæno je skladateljski utjecao na svojesuvremenike. Bio je osjetljiva karaktera i sklonopijanju, πto ga je koπtalo zdravlja. Paranoidnisindrom koji ga je zahvatio posljednju godinuæivota vjerojatno je posljedica sifilisa. Neshvativπi dovoljno ozbiljno jednu manju pre-hladu razvio je teπku upalu pluÊa koja jekobno zavrπila. Na obdukciji je otkrivena teπkaciroza jetre.

Anton GrigoreviË Rubinstein(1829-1894) bio je nadaren pijanist i skla-datelj. Mnogo putujuÊi, bio je izloæen stranimglazbenim uzorima, te su mu Ëesto zamjeralizanemarivanje ruske glazbene tradicije. Osni-vaË je Ruskoga glazbenog druπtva. Sa 64 go-dine doæivio je moædani udar od kojeg iumire.

Nikolaj GrigoreviË Rubinstein(1835-1881) mlai je Antonov brat, sklada-teljski moæda manje aktivan, ali vrlo angaæiranna razvoju i promicanju glazbe. Bio je velikigurman. S vremenom su poËele probavne te-gobe i, kako se poslije pokazalo, bio je to cri-jevni oblik tuberkuloze. Kad se jednom prili-kom najeo oπtriga zavrπio je u bolnici s akut-nim abdomenom.

opisan je prvi puta 1881. godine kada je Mu-sorgski umro baπ pod slikom toga stanja.

Nikolaj Rimski-Korsakov (1844-1908), istog prezimena kao i neuropsihijatarpo kome je prethodno spomenuti sindromdobio ime, posljednji je Ëlan velike petorice.

Aristokratskog podrijetla kao i Mu-sorgski, ali urednih æivotnih navika, razvio jeuspjeπnu vojnu karijeru. Pod mentorstvomostalih Ëlanova petorice, bio je vrlo motiviranna stvaranje i prouËavanje glazbe, te je sampristupio vlastitom glazbenom obrazovanjunadoknaujuÊi sve πto je propustio tijekomvojnog obrazovanja. Sa 45 godina poËeo jeosjeÊati prve smetnje koronarne bolesti. Pos-tupno je poËeo slabiti, javljali su se anginoznii napadi srËane astme. Pred svoj kraj viπe nijeimao snage otiÊi ni na svadbu vlastite kÊeri iubrzo je umro.

Iako spomenuti prvi, ovih petorosamo su dio vremenskog razdoblja u kojemsu stvarali i utjecali jedni na druge. Njihov jerad prirodan nastavak jedne tradicije, a inspi-racija vezana uz ranije skladatelje poput Glinkei drugih. Kronoloπkim redom spomenimoimena ostalih znaËajnijih ruskih skladatelja,uz osvrt na njihove bolesti.

Aleksej NikolajeviË Verstovski(1799-1862), potomak ruskog generala i tur-ske zarobljenice, snaæno je utjecao na ruskuglazbu. Bio je poznat kao rival drugog velikogskladatelja, Glinke, s kojim je izgubio bitku,te zbog profesionalnog neuspjeha poËeopsihiËki obolijevati do razine psihoze i uskoropod slikom iste umire.

Aleksandar SeergejeviË Dargo-miæski (1813-1869) potekao je iz bogatezemljoposjedniËke obitelji. Glazbu je shvaÊaoamaterski. Na njegovo stvaralaπtvo snaæno suutjecala poznanstva s moÊnom petorkom. Bioje kroniËno bolestan (reumatske tegobe), aumro je razmjerno mlad, vjerojatno od reu-matski oπteÊenog srca.

Pavel AndrejeviË Fedotov (1815-1852) bio je vrlo nadaren umjetnik, skladatelji slikar. PsihiËki bolestan od mladosti, umire

Petar IljiË »ajkovski (1840-1893) rano je ostao bez majke, te je obra-zovan u vojnom internatu, gdje je vjerojatnosusreo svoja prva homoseksualna iskustva. Utadaπnje vrijeme takva je tajna predstavljalateπko breme koje je skrivao od javnosti. To jeprodubilo njegove depresivne tegobe koje suga pratile od mladosti, a pridonijelo je ovis-nosti o alkoholu. Uz alkohol je kombinirao ibrom, pokuπavajuÊi postiÊi smirenje i sma-njenje seksualnih nagona. Nekoliko je putapokuπao suicid, a naposljetku ga je i uËiniopopivπi Ëaπu vode iz rijeke Neve. Po sluæbenojverziji dogaaja umro je nakon toga podslikom dizenteriËkog sindroma, s grËevima iteπkim proljevom. Moæda se i namjerno otro-vao arsenom, otrovom koji izaziva sliËnu kli-niËku sliku. Razlog je bio skandal u koji je upaozavevπi mladiÊa od samo 14 godina iz tolikoutjecajne obitelji da je sam ruski car osnovaoposebno istraæno povjerenstvo pravnika.

Anton StepanoviË Arenski(1861-1906) bio je sklon rasipnom i neured-nom æivotu ispunjenom kockanjem i alkoho-lom. Rano je obolio od tuberkuloze, od kojei umire sa 45 godina.

Aleksander KonstantinoviËGlazunov (1865-1936) svojevoljno je zbogpolitiËkih okolnosti tijekom turneje napustioRusiju i æivio u egzilu u Francuskoj. Sklonostalkoholu naruπila mu je zdravlje, te od poslje-dica alkoholizma i umire.

Vasilj SergejeviË Kalinikov(1866-1901) roen je u glazbenoj obitelji kojaje puno uloæila u njegovo glazbeno obra-zovanje. Skladao je sve do svoje prerane smrti.Njegovo krhko zdravlje dodatno je oslabilotijekom studija zbog siromaπtva i slabe pre-hrane. Na kraju je obolio i umro od tuber-kuloze.

Aleksander NikolajeviË Skrja-bin (1872-1915) bio je popularan skladatelji omiljen meu svojim uËenicima. Poznate senjegove seksualne veze s osobama oba spola

biopatografije

Mihail IvanoviË Glinka

Nikolaj Rimski-Korsakov

Petar IljiË »ajkovski

AleksanderKonstantinoviË Glazunov

Igor FjodoroviË Stravinski (1882-1971)smatran je jednim od najvaænijih skladatelja20. stoljeÊa. Imao je teæak æivot obiljeæenobiteljskim tragedijama (cijela je obitelj bilasklona tuberkulozi). U mladosti se i sam odnje razbolio, ali se uspjeπno zalijeËio. Nakonprvog svjetskog rata i revolucije boraviveÊinom izvan domovine i mnogo stvara. Go-dine 1938 umire mu kÊi, ubrzo poslije i supru-ga od posljedica tuberkuloze. Te dvije veliketragedije, uz egzistencijalne poteπkoÊe, po-Ëetkom drugog svjetskog rata potpomaæurazbuktavanje tuberkuloze, koju teπko zalje-Ëuje. Bio je i tvrdoglav puπaË. Razvio je i gene-raliziranu aterosklerozu. Emigriravπi u SAD,doæivio je, uz ponajbolju medicinsku skrb, 89godina. LijeËio se viπe puta od tuberkulozneegzarcebacije, periferne arterijske embolijei dva moædana udara.

Aleksej VladimiroviË Stan-Ëinski (1888-1914) vrlo je mlad obolio odpsihoze, te je s 26 godina uËinio samouboj-stvo utapljanjem.

Sergej SergejeviË Prokofjev(1891-1953) bio je strastveni puπaË. To je si-gurno pridonijelo razvoju hipertenzije, jakimglavoboljama, omaglicama i epistaksama. Kaoposljedicu visokog tlaka i ponavljanih traumaglave doæivio je viπe moædanih krvarenja. Pos-ljednje je bilo i kobno; umro je sa 61 godi-nom.

Varion JakovljeviË ©ebalin(1902-1963) doæivio je s 51 godinom moæda-ni udar te je iduÊih deset godina æivio piπuÊii skladajuÊi lijevom rukom. Ipak naposljetkuumire od posljedica joπ jednog moædanogudara.

Dmitrij BorisoviË Kabalevski(1904-1987) umro je s 83 godine od poslje-dica opÊeg staraËkog zatajivanja.

Dmitrij DmitrijeviË ©ostakoviË(1906-1975) rano je obolio od tuberkulozei uspio je zalijeËiti. UnatoË ozbiljnim pluÊnimsmetnjama nije prestao puπiti, te je stalno i-mao respiratorne tegobe. Uskoro je poËeo i

i promiskuitetno ponaπanje. S 42 godine do-bio je furunkul na gornjoj usnici, koji jenapredovao do karbunkula. Nakon operacijestanje mu se kratkotrajno poboljπalo, ali suuslijedile visoke temperature, slika sepse, uzzahvaÊanje moædanih ovojnica i konaËnosmrt.

Sergej VasiljeviË Rahmanjinov(1873-1943) imao je vrlo velike ruke, s dugaË-kim i gipkim prstima, πto mu je omoguÊavalovrlo vjeπtu interpretaciju svoje i tue glazbe.U vrijeme izbijanja Oktobarske revolucije bjeæiiz svoje domovine i putuje svijetom, udo-maÊivπi se u Americi. Bio je sklon reumatskimtegobama, Ëesto s trncima u vrhovima prstijui viπe puta je lijeËio artritis.

To se pokuπavalo objasniti nje-govom konstitucijom, pa Ëak moæda i Marfa-novim sindromom (uroenom slaboπÊu vezi-vnih tkiva te dugim i prekomjerno gipkimudovima i prstima kao posljedicom). Kad jepoËeo slabiti, prilikom radioloπke obradeuoËena je sjena na njegovim pluÊima. Kasnijese uspostavilo da je to metastaza malignogmelanoma.

neuroloπki pobolijevati, razvile su se pareste-zije i kljenut prstiju ruku a potom su se tegobeproπirile i na noge. O kojoj je bolesti bilo rijeËnije u posve razjaπnjeno, moæda je rijeË oamiotrofiËnoj lateralnoj sklerozi sa spastiËnimhodom i teπkoÊama kod sviranja na klaviru(nemoguÊnost podizanja ruku). Zatim se jav-ljaju i srËane tegobe, uz dva infarkta kao pos-ljedice puπenja. Naposljetku obolijeva od rakajetre te umire od ponovljenog infarkta s 68godina.

Na kraju nekoliko imena i drugihznaËajnijih ruskih skladatelja: Nikolaj Diletski(1630-1680), Vasilj PolikarpoviË Titov(1650-1715), Maksim Berezovski (1745-1777), Ma-rija Zubova (1749-1799), Dmitrij Bortnianski(1751-1825), Aleksander Arkhangelski (1846-1924), Aleksander Tanejev (1850-1918), Alek-sander Kopilov (1854-1924), Anatoli Liadov(1855-1914), Sergej Tanejev (1856-1915),Aleksandr Iljinski (1859-1919), Nikolaj Soko-lov (1859-1922), Sergej Liapunov (1859-1924), Mihil Ipolitov-Ivanov (1859-1935), Vi-ktor Evald (1860-1935), Aleksander GreËa-ninov (1864-1956), Vladimir Rebikov (1866-1920), Julius Conus (1869-1942), ReinholdGlière (1875-1956), Julija Veisberg (1878-1942), Pavel »esnokov (1877-1944), NikolajMedtner (1877-1944), Nikolaj Miaskovski(1881-1950), Maksimilijan Steinberg (1883-1946), Adrian ©apoπnikov (1888-1967), Niko-laj Golvanov (1891-1953), Aleksander Abra-mski (1898-1985), Aleksander »erepnin(1899-1977), Aleksander Mosolov (1900-1973), Julian Skrjabin (1908-1919), GeorgijSviridov (1915-1998), Galina Ustvolskaja(1919-2006), Vladimir Vavilov (1925-1973),Alfred Schnittke (1934-1998).

•••••

biopatografije

78

Sergej VasiljeviË Rahmanjinov

Igor FjodoroviË Stravinski

Dmitrij DmitrijeviË ©ostakoviË

Julian Skrjabin

79

rojatno neudobnim letom do Santiaga (nemogu ni zamisliti kako je bilo ljudima s noga-ma duæim od mojih). I onda neoËekivano udo-ban autobus na putu prema Mendozi. Sve seodvijalo prebrzo, posebice za mene koja ni-sam obavila gotovo nikakve pripreme za put(pakirala sam se toËno dva sata i dvadesetminuta, veËer prije polaska).

Kupnja hrane, plina, opreme kojanedostaje, nabavka dozvole za uspon i prijenego sam se uopÊe snaπla hodali smo premaBaznom logoru.

Mjesto s kojeg se kreÊe, nakon πtose dio tereta preda sirotim mulama, zove sePuente del Inca, a obiljeæava ga most prekorijeke Vacas nastao fantastiËnom igrom vode,stijena i vremenskih utjecaja.

E da, tu se odmah pokazalo kolikose isplatilo trËati. Puno viπe nego planirati kojeÊu krpice ponijeti, ali moram reÊi kako je situ-acija s krpicama bila priliËan promaπaj jer jebilo toliko vruÊe i Sunce toliko jako da je je-dino tanka duga odjeÊa dolazila u obzir...

Sjetila sam se svih divnih tankih hla-Ëa koje su stajale u ormaru u Zagrebu, πeπirakupljenog baπ za ovakve prigode. Ali ne, jasam uzela svega jedne kratke hlaËe i samo jed-nu tanku dugu majicu i samo jedno pakiranjekreme sa zaπtitnim faktorom 50. Ali bez obzi-ra, bili smo dovoljno dobro raspoloæeni danam niπta od navedenog nije smetalo, zapra-vo, s vremenom sam poËela shvaÊati da timnogo toga u biti i ne treba. ©to manje imaπ,manje se muËiπ s izborom, manje moraπnositi....

29. prosinca 2011., nakon oko dvasata lagane πetnje, stigli smo na prvu postaju,logor na 3300 m zvan Confluencia. Nije teπkoiz imena zakljuËiti da se baπ tamo jedna pre-divno bistra rijeka ulijeva u jednu nevjerojatnomutnu i crvenu. Confluencia je logor u kojemveÊina velikih kompanija koje organizirajuuspon na Aconcaguu ima postavljene πatore.

Otkrivanjesebe

• Nedavno sam zapoËela pismo pri-jatelju rijeËima: inspiration, motivation... mis-leÊi pri tome na ljude koji su me svojom sna-gom, voljom i svojim æivotnim postignuÊima motivirali u trenutcima kada mi je bilo teπko.Sada kada malo iz daljine sagledam stvari,poËinjem shvaÊati da je Planina moja unutraπ-nja motivacija i inspiracija u æivotu.

Negdje u svibnju 2011. donijelasam sasvim spontanu odluku da se pridruæimPlaninarskom druπtvu SveuËiliπta „Velebit" nanjihovoj ekspediciji na najviπi vrh obiju Ame-rika, 6962 metara visoku Aconcaguu. Nisamtada o toj planini znala gotovo niπta, o suigra-Ëima joπ manje, ali bilo je neπto privlaËno utoj ideji i neπto joπ privlaËnije u jednostavnostikojom sam donijela tu odluku. Malo poslije,ekspediciji su se pridruæile joπ dvije prijateljices prethodne Everest ekspedicije nakon πto nisuuspjele ostvariti planiranu ekspediciju na 7495metara visok Ismoil Somoni. Tako se nekako

lijeËnici u slobodno vrijeme

Dr. Lana –onlagiÊ

Lana –onlagiÊ, trenutnona drugoj godini specijalistiËkog staæaiz maksilofacijalne kirurgije, lijeËnicaHrvatske gorske sluæbe spaπavanja,sudjelovala je do sada na dvjema eks-pedicijama te brojnim usponima naviπe ili manje poznate vrhove Europe isvijeta. Najpoznatija je svakako bilaDruga hrvatska æenska ekspedicija naMt. Everest 2009. Iako nije osvojila samvrh, tijekom ekspedicije sudjelovala jeu nekoliko veÊih akcija spaπavanja teje za to nagraena brojnim prizna-njima.

kroz tih nekoliko mjeseci priprema stvorilagrupica od14 ekspedicionista koji su marljivotrenirali kako bi se pribliæili nebu iznad Juænepolutke.

Meni je sve nekako bilo neopte-reÊeno, u danima kada sam najviπe trebala,nisam imala vremena obaviti sve pripreme,samo sam trËala, trenirala i nadala se da Êe tobiti dovoljno.

Cijeli je taj pothvat bio nekako opu-πtajuÊe romantiËno obojen. PoËelo je s neko-liko sati provedenih u Parizu, zatim nevje-

80

mi je moj dolazak na obronke Aconcague.Pristupivπi obaveznom lijeËniËkom pregleduna logoru Confluencia, malo sam usput i po-razgovarala s lijeËnikom koji je tamo radio nebih li saznala kako se sve to dogodilo (na opÊezadovoljstvo onih 20 ljudi koje je Ëekalo predvratima ne bi li obavilo pregled). Moram pri-znati da sam bila vrlo iznenaena kada samshvatila da je to ustvari djelomiËno ostvarenjezamisli sa sastanka 2009., da su u te dvije go-dine ukljuËili u novoosnovanu organizacijunekoliko lijeËnika, obuËili neke spaπavatelje,nabavili helikopter. »ak su i pratili rad medi-cinske komisije IKAR-a (meunarodne komi-sije za alpsko spaπavanje). LijeËnik s kojim samrazgovarala bio je upuÊen u aktualne radovena podruËju visinske medicine, kao i trendoveu lijeËenju. Bila sam oduπevljena. Predivno jevidjeti ideju na putu ka njezinu ostvarenju.

S tom nekom radoπÊu nastavilesmo put prema Baznom logoru zvanom Plazade Mulas. Tamo su naπe mule zavrπavale svojuspon, a mi zapoËinjali naπ. Plaza de Mulassmjestila se neposredno uz morenu ledenjakaHorcones. Tamo se nalazi najviπa umjetniËkagalerija na svijetu gdje argentinski slikar

Nudi popriliËnu udobnost poljskihkreveta i Ëak kuhane hrane, ali po nevjerojat-no visokim cijenama, oko 30 dolara po obro-ku. Na tome je mjestu obavezan lijeËniËkipregled.

U ovom trenutku naπe priËe potre-ban je mali pogled u proπlost. Na Aconcaguisu se dogaale mnoge nesreÊe. Iako nije vi-soka poput Himalaja, planina je iznimno ve-lika i Êudljiva, a Ëinjenica da je dosta viπa odokolnih vrhova Ëini je srediπtem meteoroloπ-kih dogaanja. Dogaala su se na Aconcaguii neka spaπavanja koja baπ nisu bila na ponosspaπavateljima, niti primjer vrhunske organi-zacije spaπavanja. Zbog svega toga je u Ne-palu 2009. odræan sastanak Himalayan RescueAssociation, organizacije koja je 1973. godineosnovana u Nepalu zbog sliËnih problema naHimalaji, a Ëiji Ëlanovi su lijeËnici, spaπavateljii ekspedicionisti iz cijeloga svijeta. Na tomesastanku, kojemu sam prisustvovala nakonekspedicije na Everest, raspravljana je idejada se u Andama osnuje sliËna spaπavalaËkaorganizacija, te su se razraivali planovi kojisu imali omoguÊiti ostvarenje takvih ideja. Dato sve nije ostalo samo na rijeËima potvrdio

Miguel Doura æivi cijelu penjaËku sezonu,slika i izlaæe svoje radove.

Na to smo mjesto stigli 31. prosin-ca uz posljednje zrake Sunca. Velike pripremeza DoËek Nove 2012. svele su se uglavnomna slaganje πatora, kuhanje veËere i organizi-ranje logora. Kao novogodiπnji poklon, spu-stio se toga dana, nakon napornog usponana vrh i silaska u jednome danu, naπ dragi pri-jatelj kojeg smo dvije godine ranije upoznalina Himalaji i koji je tada bio, kao πto Êe se iovaj put pokazati, dobri duh naπih ekspedi-cija. Willie Benegas. Malo me podsjetio namog mentora, malo zbori, ali sve πto je tadarekao poslije se pokazalo iznimno korisnim.

Tu Êu izvojiti, jer jednostavno nemogu preskoËiti opis 1. sijeËnja 2012. koji jebio dan odmora te smo ga proveli igrajuÊi πahi obavljajuÊi pripremne poslove. Uæivali smou luksuzu novog πatora koji nam je veliko-duπno ostavio naπ himalajski prijatelj pa smoprve veËeri napravili pravo malo kino u πatoruobjesivπi iPad na otvor za ventilaciju, a nakontoga je zvjezdano nebo nad Juænom polut-kom upotpunilo doæivljaj.

Morali smo ovdje ponovno obavitilijeËniËki pregled kako bi tamoπnji lijeËnici

lijeËnici u slobodno vrijeme

81

Logoru 1 zapoËeli uspon sa svom opremomprema Logoru 2. Tu nas je vrijeme, naæalost,prestalo maziti te nas je na Dvojci doËekalasnjeæna meÊava. Ostavili smo svu opremukoja se mogla ostaviti te se brzo spustili u za-klon Baznog Logora.

Uslijedilo je nekoliko dana prisilnogodmora zbog loπih vremenskih uvjeta. Isko-ristili smo ih za uspon na 5050 m visok obliænji

utvrdili jesmo li spremni na uspon. E sad tulagano veÊ priËa sa cijelom organizacijom pre-staje biti toliko idealna. Osim doktora kojegsam upoznala prvi dan, te jedne lijeËnice kojaje tamo veÊ nekoliko godina, ostali lijeËnici(a ima ih dosta), uglavnom prvi puta na pla-nini, nisu uËili niπta ili vrlo malo o visinskojmedicini, a za sve probleme, pa Ëesto i onenajjednostavnije imaju vrlo jednostavno rje-πenje: pozovu helikopter. Za razliku od Baz-nog logora Everesta, helikopter je smjeπtenmnogo bliæe i gotovo uvijek moæe doÊi kadzagusti. To je vjerojatno jedan od razlogamanje motivacije ovdaπnjih lijeËnika. Osimtoga, plaÊa ih dræava i ponekad mi se Ëiniloda ustvari dolaze tamo kao na tri tjedna godiπ-njeg odmora, a ne zbog zagriæenosti i æeljeza alpskom medicinom. Meutim, nama tonije previπe smetalo, radili su odliËne zabavei uËili nas plesati argentinske plesove, tako dasmo dosta slobodnog vremena provodiliispijajuÊi mate u skloniπtu Ëuvara parka priro-de gdje su svi zajedno bili smjeπteni.

A naπa se ekspedicija malim ali si-gurnim koracima kretala obroncima Aconca-gue. Prvi smo puta krenuli prema Logoru 1 sminimalno opreme, viπe da vidimo πto nastamo ustvari oËekuje. Drugi smo put tuodluku naravno poæalili jer smo morali gotovocijeli logor odnijeti odjednom i bilo nam jeznatno teæe. Plan za prvu ozbiljniju aklimati-zaciju bio je prespavati na Logoru 1, podiÊiLogor 2, prespavati tamo te se sljedeÊeg jutravratiti u Bazni logor. Sve je krenulo idealno,te smo nakon relativno udobne noÊi na

vrh Bonete. »inila mi se izuzetno zabavnomËinjenica da se moæeπ u jednodnevnoj πetnjipopeti na pettisuÊnjak s predivnim pogledomprema »ileu. Naravno, sve zbog Ëinjenice daje polaziπna toËka visoka 4300 m.

I nakon vikenda provedenog u od-moru, odluka je pala. Idemo pokuπati, pa kakobilo.

ZapoËeli smo zavrπni uspon 10. si-jeËnja 2012. preskoËivπi Logor 1. U Logoru 2proveli smo dvije noÊi. Prvi dan smo iskoristiliza aklimatizacijsku πetnju, dok smo drugogdana podigli treÊi visinski logor. Iako je Logor2, zvan Nido de Condores (na πpanjolskomgnijezdo kondora) jedan od najljepπih visin-skih logora u kojima sam do tada boravila,Logor 3, koji potpuno nepravedno nosi imeColera, joπ je ljepπi, a zalasci sunca s pogle-dom prema »ileu i tisuÊama prelijevajuÊihnijansi neba i oblaka stvaraju prizor za pam-Êenje.

Sav napor ove planine do sada ve-Êini nije zadavao veÊih problema, pravi izazovAconcague tek je slijedio.

Uspon od Logora 3 do Vrha dug jeoko 4,6 km, u kojih treba svladati oko 1000m visinske razlike, toËnije od oko 6000 m do6962 koliko je visoka planina. Iako se te brojkena razini mora moæda i ne doimlju velikima,kada sam sa Bonetea prvi put u stvarnostividjela tu udaljenost, osjetila sam ogromnostrahopoπtovanje prema planini. Put nijetehniËki teæak, osim posljednjih 200 visinskih,a 500 duæinskih metara koji predstavlja kuloarzvan Canaletta. Njemu prethodi po mojoj

lijeËnici u slobodno vrijeme

82

dicije i prvu damu te napravili obavezno slika-nje za sponzore, krenuli smo natrag. Putemdolje sretali smo joπ neke ljude koji su se borili,πto u usponu, πto u silazu. PomoÊ u silasku doStijene bila je potrebna jednom Argentincukoji se penjao sam i razvio veÊ znaËajne sim-ptome visinske bolesti. Uz kratku okrjepu,obilnu rehidraciju i neπto medikamentneterapije uspio je samostalno ustati, te uz po-moÊ Marija i Korane siÊi do Logora 3. A doksu oni lagano silazili, Ena, Sanja i ja smo cvo-kotale pod stijenom ËekajuÊi Bojanu i Teu kojese nisu javljale na radio vezu. Ena i Sanja su ujednom trenutku odluËile krenuti, veÊ je bilokasno, snijeg je i dalje padao, tragovi su sevidjeli sve slabije. Ja sam zdvojila πto uËiniti tesam ipak ostala joπ neko vrijeme Ëekati. VeÊlagano gubivπi nadu preπla sam na drugu stra-nu kuloara, ne bi li ih negdje vidjela te sam ihuoËila na silazu. Bile su jako iscrpljene, po-sebice Tea.

slobodnoj procijeni oko 1 km duga traversakoja je psihiËki moæda i najteæi dio puta.

Nakon nje se sreÊom nalazi jednavelika niπa koja sluæi kao odmoriπte. Iako jejutro bilo prekrasno, vrijeme nas nije mazilo.Kada smo oko 12.30 Ena i ja stigle pod tu ve-liku stijenu, vrijeme se poËelo ozbiljno kvariti.Kako je ostatak ekspedicije bio joπ popriliËnodaleko, tu sam prvi puta posumnjala u uspjehnaπe ekspedicije. DoËekavπi Koranu, Marija iSanju odluËili smo se okuπati u Canaletti, kojaje sada veÊ bila popriliËno pokrivena svjeæimsnijegom koji je neumorno padao. Uspon bezcepina i dereza bio bi gotovo nemoguÊ.

Nakon oko sat vremena borbe, oko15,30, stigli smo na vrh Sanja, Ena i ja. I onoπto bi trebalo biti kruna svakog uspona, nijenam se ostvarilo. Magla je bila toliko gustada smo jedva vidjele jedna drugu, a o vidikuna okolne vrhunce i svijet ispod nije bilo nigovora. Nakon πto smo doËekali vou ekspe-

Nakon 30 minuta okrjepe, moralismo nastaviti sa silaskom. Bilo je stvarno kas-no, pred nama je bio dug put, a moguÊnostorijentacije loπa. Tragovi u snijegu viπe seuglavnom nisu vidjeli. Bojana je silazila prva,a Tea i ja iza nje.

Tu su se Willijevi savjeti pokazalizlata vrijednim. UËio me da na putu premagore promatram oblike okolnog stijenja izraznih perspektiva i tako pamtim put. Kakoon rekao, tako sam ja i uËinila i oko 9 i 30 iscr-pljeni, ali sretni, stigli smo u Logor 3. Tu jebilo joπ nekoliko manjih medicinskih inter-vencija i nakon veËere zasluæeni odmor.

SljedeÊe jutro pakiranje logora,zadnje fotografije predivne Colere, silaz poizuzetno teπkim uvjetima s teπkim ruksacimaprema Logoru 2 i naposljetku prema BaznomLogoru.

Moram priznati da su nakon tog si-laska moja koljena bila joπ tjednima nesretna.Sloj svjeæeg prπiÊa na siparu s 30 kg na leimauËinilo je dobitnu kombinaciju.

OËekivano, u Bazi se nastavilo ve-selo druæenje u zajedniËkom πatoru, uz ekspe-dicijski derivat pizze u obliænjem bar-restoranπatoru. A na kraju, nakon par dana rehabi-litacije æuljeva u Mendozi, pravi zasluæeni go-diπnji odmor u Patagoniji kao psihiËka pripre-ma za povratak u svakodnevicu. Ali kolikogod mi je taj povratak bio teæak, sada, kadase okrenem malo oko sebe, shvaÊam da uisti-nu æivim svoje snove.

I kao πto je moj prijatelj s poËetkanaπe priËe odgovorio: „It is beautiful whenliving your dreams inspires others to livetheirs.", odnosno „Predivno je kad to πto æiviπsvoje snove moæe nadahnuti druge da æivesvoje".

•••••

lijeËnici u slobodno vrijeme

urednikov kutak

83

vladanje panem et circenses, a danaπnji se vla-stodrπci, valjda zbog gospodarske recesije,ograniËavaju na circenses u kojima nema do-voljno krvi (u nogometu se samo lome potko-ljenice, a u boksu mandibule).

Srednji vijek! Romantika togarazdoblja naroËito je doπla do izraæaja u bujnojmaπti kako dokrajËiti ljudsko stvorenje. Onibogatiji, koji su imali ergelu, raπËetvorili sunesimpatiËnog sugraanina s pomoÊu Ëetirikonja. Mora se priznati da je ta metoda bilapriliËno uËinkovita, ali se moæe prigovoriti dasu kod toga neËovjeËno πibali konje.

Oni koji su πtedjeli svoje konje, ko-madali su nepoÊudne ljude klijeπtima i noæemili ih jednostavno pilom prepilili na pola. VeÊprema modi - uzduæ ili poprijeko. Usto su tor-turom mogli doznati korisne podatke, pa ËakiskamËiti neosnovana priznanja, zatim su toradili za kaznu i osvetu, a naposljetku za pou-ku i zabavu, osobito nakon pobjedonosnihbitaka. Ilustrativan je primjer iz hrvatske povi-jesti hepening s Matijom Gupcem.

Turci su pronaπli najjeftinije rjeπe-nje - obiËni kolac. Bravo! Kao priruËnik za upo-trebu moæe posluæiti AndriÊev roman Na DriniÊuprija, koji je autoru zbog minucioznog opisa

tehnike nabijanja Ëovjeka na kolac priskrbioNobelovu nagradu. Napomena. Kod ljudoæde-ra nabijanje na kolac ima prozaiËnu svrhu jerim kolac sluæi kao raæanj za peËenje, dakle sa-mo kao nutricionistiËko pomagalo.

Rumunj Vlad Tepeπ, alias grof Dra-kula, smislio je dotad neviene metode et-niËkog ËiπÊenja, npr. masovno nabijanje nakolac. Valjda je zbog toga ovih dana istoriËarJovan DeretiÊ zakljuËio da je Drakula bio Srbin,πto je i dokazao na znanstveni naËin. Kod togaipak nije logiËno da istovremeno svojata i Gun-duliÊa koji je bio suπta suprotnost Drakuli, alidr. DeretiÊa svakako predlaæemo za redovitogËlana Akademije nauka, ako u meuvremenunije veÊ primljen aklamacijom.

ZahvaljujuÊi srednjovjekovnim vite-zovima, maË je postao vrlo popularan alat zadekapitaciju, ali se s vremenom pokazao pri-liËno nepouzdanim, kao πto pokazuje primjerFrana Krsta Frankopana u BeËkome NovomMjestu. Premda su Habsburgovci imali krvnikanapretek i dobro ih plaÊali, taj nespretnjakoviÊje Frankopanu najprije zasjekao rame i tek kod

drugog pokuπaja dobio pljesak publike. Ipaksmo Habsburzima zahvalni πto Zrinskog i Fran-kopana nisu objesili nego su im priznali ËasniplemiÊki privilegij na maË. Ali su honorar krvni-ku namirili iz imovine pogubljenih, πto je etiËkiupitno.

U srednjem vijeku neki su svoje su-graane spaljivali na lomaËi, naroËito Ëangri-zave sugraanke, pogotovo ako su imale vra-

• Æivotinja se razlikuje od Ëovjekauglavnom po tome πto ubija samo kad je glad-na i, u naËelu, pripadnike druge vrste. BuduÊida se ljudi u posljednje doba kolebaju kodvrednovanja egzekucije i eutanazije, nuæno jekazati nekoliko rijeËi u obranu ovih dviju te-kovina koje odlikuju ljudski rod. Sræ pitanja itehniku izvedbe osvijetlit Êe u iduÊim retcimanekoliko povijesnih sliËica.

NaËin egzekucije i eutanazije - u bitije to jedno te isto: oduzimanje æivota - mije-njao se tijekom povijesti. Nekad je bio viπe,nekad manje drastiËan.

Spartanci su kræljavu djecu izlagalivukovima na gori Tajgetu primjenjujuÊi pri-rodnu selekciju i tako su unaprijedili evolucijuhomo sapiensa. A danaπnja medicina trudi seiz petnih æila kako spasiti djecu s trisomijom21 (pogreπno nazvanom Downovim sindro-mom, vjerojatno radi poniznog dodvoravanjaanglosaskom kolonijalizmu). ZnaËi li to da te-æimo involuciji umjesto evolucije ljudskog ro-da - pitanje je sad.

Rimljani su pribijanje na kriæ razvilido savrπenstva, ne samo kao kaznu nego i radizabave u arenama, gdje su gledatelji uæivaliu masovnom razapinjanju krπÊana. Tadaπnjivlastodrπci su znali da je formula za uspjeπno

Da! - za eutanazijui egzekucije*

* Dakako, ovo nije stav Hrvatske lijeËniËke komore niuredniËkog odbora nego su urednikove neobavezneasocijacije - o ozbiljnim stvarima na leprπav naËin. Noda ne bi bilo nesporazuma ipak treba najprije proËitatipost scriptum na kraju.

Masovno razapinjanjekao zabavni hepening

Vrijemekadjoπ nije bilodruπtva zazaπtituæivotinja

Henrik VIIIuveo je sjekirukao instrumentza rastavu braka

Kanibalima kolacsluæi samo kaoraæanj za peËenje

Vlad Tepeπ,alias grofDrakula

Fran KrstoFrankopani njegovnespretnieutanazist

Pogoditetko je ovdjegrjeπnik!

urednikov kutakæji peËat, tj. koæni madeæ s dlakama. To se po-kazalo tako korisnim da smo mi ZagrepËaninastavili i u novom vijeku spaljivati svoje „vje-πtice", sve dok nam takvo puËko veselje nijezabranila carica Marija Terezija.

Slijedilo je razdoblje u kojem je uæeza vjeπanje po popularnosti zasjenilo maË, ito traje do naπih dana. Korisnici uæeta s njimsu priliËno zadovoljni jer im se ne dogaajufrankopanske nezgode nego se na drugi svijetpresele na bræi i bezbolniji naËin. Uæe je biloosobito popularno na Divljem zapadu, gdjese rabilo na uzorno demokratski naËin: kodlinËa je porota redovito bila jednoglasna, bezdosadnog fiπkalskog zanovijetanja (za Indi-jance nije bila potrebna porota).

Garrotta je izum koji je nastao zbogtoga πto ©panjolska oskudijeva πumama pa jeteπko naÊi granu za vjeπanje. I tu je osnovnialat uæe, kojim se polagano drobi larinks, ada bi davljeniku bilo udobnije, kod toga sjedina stolcu. Koga zanimaju tehniËke pojedinostitakvoga davljenja, neka pogleda sliku.

E, sad stupa na povijesnu pozor-nicu naπ francuski kolega Joseph Ignace Gui-llotin (1738-1814), koji je bio profesor anato-mije na pariπkom medicinskom fakultetu ikoga moæemo smatrati protagonistom suvre-mene eutanazije. Dan i noÊ je razmiπljao kakonajbræe i najbezbolnije preseliti Ëovjeka navjeËna loviπta, a ujedno olakπati posao krvni-cima koji su dobivali æuljeve od mahanja ma-Ëem. Naime, francuska revolucija je uvela in-dustrijsko odsijecanje glava, najprije plem-stvu, a poslije, valjda radi ravnoteæe, i revolu-

„Ja sam oduπevljen,ovo je ipak ugodnije od razapinjanja!"

Genijalni anatomprof. dr. Guillotin

Marija Antoaneta Ëeka na red

84

Garrotta sluæi za davljenje bez vjeπala

SveËano giljotiniranje Luja debelog nesretnog

urednikov kutak

zakonu! Ne valja smetnuti s uma korist od ma-sovnog trijebljenja, na koju je veÊ davno upo-zorio engleski pastor Malthus (1766-1834),jer zemlja ne moæe prehraniti toliko ljudi kolikoih se rodi. S toga bi glediπta trebalo razmotritiukrajinski Gladomor, Katinsku πumu pa i naπBleiburg, jer kako prehraniti na tisuÊe ljudi,joπ k tome antipatiËnih, dok su i pobjednicigladni (dodatna korist: manje glasova zaopoziciju na iduÊim izborima).

Danas se zakoni mijenjaju i sve po-stavljaju naglavce: ni najgorem zloËincu nesmije se oduzeti æivot (jer da je æivot svetinja!),moæe se oduzeti iskljuËivo nevinom Ëovjekuako dokaæe da je - dovoljno bolestan.

„Kupaonica" u Auschwitzu (alias plinska komora)

„Bez guranja,svi Êete doÊina red"(u plinskukomoru)

Goya nije uspio suvremenike oduπeviti za strijeljanje

ElektriËni stolac pokazao se neekonomiËnim

cionarima. Kao profesionalni anatom, mon-sieur Guillotin (Ëitaj: mesje Giljoten) smislioje spravu za koju bi sigurno dobio Nobelovunagradu da se Nobel rodio malo ranije - gi-ljotina odsijeËe glavu u djeliÊu sekunde, nestigneπ ni trepnuti okom, a kamo li reÊi jao!

Strijeljanje je popularizirao Fran-cisco Goya svojom znamenitom slikom i onose odræalo sve do naπih dana.

Postalo je toliko obljubljeno da sesmrt od metka smatra Ëasnom, za razliku odvjeπanja. Stoga se strijeljaju uglavnom samobolji ljudi, dok je uæe namijenjeno niæimdruπtvenim slojevima.

PraktiËni Amerikanci, skloni meha-nizaciji, izumili su pak elektriËni stolac, ali tajipak ne moæe konkurirati giljotini. Em je skupjer troπi previπe struje, em nesiguran, em nedjeluje trenutaËno. Osim toga prisutnim svje-docima gadi se miris præenoga ljudskog mesa.

Sredinom 20. stoljeÊa bile su oza-konjene plinske komore za tamanjenje (negamadi i πtakora). „Zakon treba poπtivati" -parola je kojom nas odgajaju odmalena, pastoga nije Ëudo da smo s ciklonom u plinskimkomorama ubili milijune ljudi na tipiËnoindustrijski naËin.Glavno je da je sve bilo po

85

Nedavno se u Zagrebu nizozemskakolegica Petra de Jongh javno pohvalila daje ubila petnaest pacijenata - iz milosra.

Kad bi svih 20 000 hrvatskih lijeË-nika bilo tako milosrdno kao ona pa kad bisvaki ubio po 15 svojih bolesnika - izraËunajte!- to bi bilo 300 000 ljudi.

Zamislite kolika bi to bila uπteda zadræavni proraËun koji grca u troπkovima za li-jeËenje kroniËnih, infaustnih, moribundnih inekorisnih bolesnika! Ali naπi doktori neÊe paneÊe, ni za novac ni radi uæitka, uzalud ih po-kuπava animirati simpatiËna nizozemskaplavuπa dr. Jongh.

Ej, jesmo li mi Hrvati zaostali narod,zar ne?

Æeljko Poljak

Tako smo, na kraju, stigli i do usmr-Êivanja injekcijom pentotala ili pavulona. Alieto odmah neprilike - potrebni su lijeËnici dapostave intravenski kateter. Problem je πto li-jeËnici nerado ubijaju ljude, a dræave su pre-viπe πkrte da educiraju krvnike i abortere. Ne-ma druge nego za taj posao zaduæiti primarnuzdravstvenu zaπtitu, vabeÊi je pritom prvimslogom u terminu eutanazija (eu na staro-grËkom znaËi dobro). I samo je pitanje vre-mena kad Êe se uvidjeti da je Hipokrat anti-dræavni element sa svojom kontraproduktiv-nom prisegom.

Gdje su ona dobra stara vremenakad je krvnik bilo unosno i Ëasno zanimanje,Ëak i respektabilnije nego lijeËniËko. No, ne-mojmo gubiti nadu!

P.S. Senzibilniji Ëitatelj moæda Êe bitizgranut tekstovima u Urednikovom kutku i oci-jeniti ih bezosjeÊajnim, morbidnim, drastiËnim,sarkastiËnim, ironiËnim, sablaænjivim, barbar-skim, sadistiËkim, πokantnim, nedoliËnim, koje-kakvim. Ali oni nisu niπta drugo nego knjiæevnatravestija struËnog ekspozea dr. Petre de Jong.

Osim toga su mnogo suzdræaniji odAndriÊevoga „poetskog" opisa nabijanja Ëovjekana kolac uz stenjanje i vriskove za vrijeme pro-bijanja kolca od anusa do desne supraklavi-kularne jame.

ZakljuËak? U jednome se valjda svimoæemo sloæiti: smrt je smrt, nazivali je mi eg-zekucijom, eutanazijom ili abortusom - i toËka!

•••••U iduÊem broju:Otvaramo prvu ordinaciju za eutanaziju u Hrvatskoj

urednikov kutak

• Nedavno je nizozemska protagonistica eutanazije dr. Petrade Jongh doπla u Zagreb da se pohvali sa svojih 15 pobijenihpacijenata pa smo tu priliku iskoristili za jedan blitz-intervju idoznali da ona u Den Haagu ima ured i πest mobilnih timova

za eutanaziju jer Nizozemci vole umirati kod kuÊe.- Kako ste i na kome uvjeæbali eutanaziju?- Prvo sam ubila oca i majku, zatim sam preπla na daljnju rodbinu.- Koliko novaca dobijete za jednu eutanaziju.- Ja to radim besplatno, iz uæitka, sliËno kao πto kirurzi uæivaju u svom poslu.- Ali mogli biste dobro zaraditi kao krvnik kod egzekucije zloËinaca.- Naæalost, u Holandiji je ukinuta smrtna kazna, dozvoljeno je ubijati samo bolesnike.- A biste li mogli sebe eutanazirati?- Pa valjda ne mislite da sam takva glupaËa.

(Post scriptum za naivne Ëitatelje: intervju je virtualna konstrukcija, ali temeljena na faktografiji.)

Pastor Malthus

86

Mini-intervjus ljubiteljicom eutanazije

Hrvatski lijeËnicitrebali bi ubiti

300 000 pacijenata

ZloËinca se ne smijeubiti, neduænogpacijenta smije

87

kalendar struËnog usavrπavanja

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.• BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00kn• Opskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00kn• Venski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00kn• Defibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407,e-mail: djavor@medri.hr

Hrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenjedepresije i anksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr.Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Novosti u lijeËenju upalnih bolesti crijevaHD za kliniËku prehranuPoæega, Rijeka, Osijek, Split, Zagreb istok, Zagreb zapad - travanj - listopad2012.Jana Würth, tel.: 01/4650-950

Save Sight Years - SaËuvajte vid tijekom godinaEwopharma d.o.o.Osijek, Split, Rijeka, Zagreb - 24.04. - 15.06.2012.Zvonimir »aiÊ, tel.: 01/7787-346

Hematolgoija i transfuzijska medicina - Nove spoznaje udijagnostici i lijeËenjuC.T. - Poslovne informacije d.o.o., »asopis „Medix"Lipanj - kolovoz-rujan 2012.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819,medix@ct-poslovneinformacije.hr, www.medix.com.hr

LIPANJ

Koriπtenje kompjuterskog programskog paketa „Microlabs" unastavi iz opÊe i primijenjene farmakologijeMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 27.-29.06.2012.Darko Modun, mob.: 098/892-373

Pain and pleasureHD za palijativnu medicinuDubrovnik, 27.-30.06.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com1.125,00 - 2.625,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

88

89

kalendar struËnog usavrπavanja

X. simpozij o epilepsiji s meunarodnim sudjelovanjemHrvatska liga protiv epilepsije, Hrvatska udruga za epilepsiju HD za EEG ikliniËku neurofiziologiju HLZ, HD za djeËju neurologiju HLZOpatija, 27.-30.06.2012.Prof.dr.sc. Davor Sporiπ, tel.: 01/2903-094, e-mail: neurologija@kdb.hrProf.dr.sc. Igor PrpiÊ, tel.: 051/659-132, e-mail: igorp@medri.hr1.500,00kn do 30.04.2012.; 1.800,00kn od 01.05.2012.

Laser international medical congressdr.med. Zlatko ©imunoviÊ, FMH, ass.prof.Opatija, 28.06. - 01.07.2012.Dijana Kanjuh, info@lasermedico.ch, www.laser-opatija-2012-congress.com110,00EUR/dan, 250,00EUR/3 dana predavanjaSimpozij Complimentary and integrative laser medicine - 80,00EUR, radionicai predavanja Laser assisted dentistry - state of the art 150,00EUR

Zbrinjavanje medicinskog otpadaEkoplanet d.o.o.Rijeka, 30.06.2012.Karmen VirË, tel.: 052/214-457

Integrativna psihoterapija - Etika i terapijski ugovor upsihoterapijskom raduHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 30.06.2012.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

PutniËka i tropska medicinaHLZ - Sekcija za putniËku i tropsku medicinu HDIOpatija, 30.06.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-191150,00kn

SRPANJ

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 06.-07.07.2012.Vedrana Marinac TopiÊ, tel.: 051/651-255, e-mail: mi@medri.hr2.100,00kn

Artroskopija ruke i πake / Arthroscopy of the wrist and handHLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuSplit, 06.-07.07.2012.Zdravko Roje, tel.: 021/557-4572.800,00kn

Komunikacijske vjeπtine u mediciniPliva Hrvatska d.o.o.on-line, 15.07. - 17.12.2012.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925

KOLOVOZ

Annual meeting of The Ambroise Pare International MillitarySurgery Forum (APIMSF) Zagreb 2012Prof.dr. Zvonimir LovriÊ, dr.med. i Udruga hrvatskih lijeËnika dragovoljacaZagreb, 31.08.2012.Prof.dr. Zvonimir LovriÊ , tel.: 01/2903-581, e-mail: zlovric@kbd.hr

RUJAN

XIII. loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - Zdravlje iturizam u HrvatskojHLZ, HD za balneoklimatologiju i LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 07.-08.09.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155,e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrLjeËiliπte Veli Loπinj, tel.: 051/236-111,e-mail: ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

XXI Congress of the european Association for Cranio-Maxillo-Facial SurgeryEuropean Association for Crani-Maxillo-Facial Surgery, HLZ, HD zamaksilofacijalnu, plastiËnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrataDubrovnik, 11.-15.09.2012.Daria Papo Polaπek, Marija MatiÊ tel.: 01/8892-361, fax.: 01/8892-362,info@eacmfs2012.com, www.eacmfs2012.com712,00EUR

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Inkontinencija urina - problemdijagnostike i lijeËenjaZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 12.09.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

22. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 13.09.2012.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.:01/4895-171300,00kn

Novosti u terapijsko-dijetetskom rjeπavanju endokrino-metaboliËkih poremeÊajaHLZ, Hrvatsko endokrinoloπko druπtvoOpatija, 13.-15.09.2012.Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170500,00kn

Prvi europsko-ameriËki simpozij o lijeËenju kroniËne boli ibolnih stanja kraljeæniceWorld Institute of Pain, SAD; Spec.bol. „Sveta Katarina", Hrvatska; HD zaspinalnu kirurgiju, Hrvatska; Carolinas Pain Institute, SAD; The Sceptor PainFoundation, SAD, International Society for Applied Biological Sciences,SAD/Hrvatska; HD za lijeËenje boli, Hrvatska;Bol, otok BraË, 14.-16.09.2012.Nikolina Borak, ULIX travel, tel.: 01/6410-935, mob.: 099/6154-321, e-mail:cropain@ulixtravel.com, www.svkatarina.hr; www.ulixtravel.comOd 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 1.700,00kn; studenti,specijalizanti - 450,00kn; osobe u pratnji - 450,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 2.000,00kn; studenti,specijalizanti - 600,00kn; osobe u pratnji - 450,00knCijene radionica - Od 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 600,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 700,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - ZdjelicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 15.09.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

91

kalendar struËnog usavrπavanja

I znanstveni simpozij iz psihoonkologijeKBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 19.09.2012.Vjekoslav Peitl, mob.: 091/2111-385

Aesculap Akademija - Osnovni teËaj laparoskopske kirurgijeAesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 19.-21.09.2012.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7483.000,00kn+PDV - specijalizanti, 3.500,00kn+PDV - specijalisti

4. meunarodno struËno znanstveni skup - Zaπtita na radu izaπtita zdravljaHrvatski zavod za zaπtitu zdravlja i sigurnost na raduZadar, 19.-22.09.2012.Jasna Krainz, prof., tel.: 01/6558-703/231

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 19.09. - 17.11.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

TORAKS 2012 - 2. kongres Hrvatskog torakalnog druπtva sme. sud.Hrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 20.-23.09.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609,fax. 01/4553-284, www.penta-pco.com/toraks2012500,00-2.000,00kn

Ortopedska pomagala 2012.Kl. zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb i MEFSveuËiliπta u Zagrebu i Druπtvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia©ibenik, 20.-22.09.2012.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2362-349, e-mail: btominic@kbc-zagreb.hrdo 31.07.2012. - 1.000,00kn (900,00kn Ëlanovi ISPO i specijalizanti, pratnja700,00kn, jednodnevna kotizacija samo za struËni skup 500,00kn; nakon31.07.2012. kotizacija za sve sudionike i pratnju iznos 1.100,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 21.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky,tel.: 01/4655-814 (RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

Primjena ultrazvuËne dijagnostike u infektologiji odrasle dobiHLZ, HD za ultrazvuk u medicini i biologijiZagreb, 21.-22.09.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-1912.500,00kn

Simpozij o neuromuskularnim bolestimaKBC Split, Klinika za djeËje bolestiSplit, 21.-22.09.2012.Anita UrsiÊ, tel.: 021/556-811500,00 - 750,00kn

Pruæanje prve pomoÊi osobama ozlijeenima u prometnojnesreÊiHrvatski Crveni kriæZagreb, 22.09.2012.Æarka RogiÊ, dr.med., Blaæenka Ledinsky,tel.: 01/4655-814 (RobiÊ - k.br. 136; Ledinsky - k.br. 128)800,00kn

2nd International Conference on regenerative Orthopaedicsand Tissue EngineeringCroatian Academy of Sciences and Arts, Department of Medical Sciences,University of Rijeka, Department of BiotechnologyOpatija, 20.-22.09.2012.Depol d.o.o., Ivana ©abanoviÊ-Uzelac, tel.: 01/8892-361,www.depol.org/icro20121.250,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.09.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

X kongres Hrvatskog druπtva medicinskih vjeπtaka zdravstvenogosiguranjaHD medicinskih vjeπtaka zdravstvenog osiguranja HLZ-a©ibenik, 27.-29.09.2012.Marija IvankoviÊ, mob.: 098/9585-030750,00kn

7. hrvatski internistiËki kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko internistiËko druπtvo HLZ-aOpatija, 27.-30.09.2012.Prof.dr.sc. Izet AganoviÊ, tel.: 01/2420-517, e-mail: info@ik-2012.com1.200,00kn

Osnove nadomjeπtanja bubreæne funkcijeMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 29.09.2012.Doc.dr.sc. Draπko PavloviÊ, tel.: 01/3787-526350,00kn

37th European Congress of CytologyHrvatsko druπtvo za kliniËku citologiju HLZ i Europe an Federation ofCytology Societies (EFCS)Cavtat, 30.09. - 03.10.2012.Doc.dr.sc. Ika Kardum Skelin, mail: ika.kardum-skelin@zg.t-com.hr, prim.dr.sc.Vesna MahovliÊ, mail: vesna.mahovlic@zg.t-com.hrPenta d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609, fax.:01/4553-284, www.cytology2012.com100,00-650,00EUR

LISTOPAD

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 01.-05.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

93

9. hrvatski kongres plastiËne, rekonstrukcijske i estetskekirurgije s meunar.sud.HLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 03.-06.10.2012.Studio HRG, Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4493.000,00kn

Poslijediplomski teËaj - gastroenterologijaHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 03.-04.10.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-398500,00kn specijalisti i lijeËnici obiteljske medicine, 300,00kn specijalizanti

XII kongres hrvatskih obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 04.-06.10.2012.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, tel.: 052/846-878, mob.: 098/224-900»lanovi 800,00kn, pratnja 200,00kn, ostali 1.000,00kn

6. gastroenteroloπki kongres s me.sud.Hrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 04.-06.10.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-3981.000,00kn specijalisti i lijeËnici obiteljske medicine, 500,00kn specijalizanti

International School on Headache and Related DisordersHLZ, HD za neurovaskularne poremeÊajeZagreb, 04.-06.10.2012.Barnarda NikiÊ, Vlasta VukoviÊ CvetkoviÊ, tel.: 01/3787-7401.000,00kn

European transplant coordinators organisation annual meetingEuropean society for organ transplantation, European transplant coordinatorsorganizationDubrovnik, 04.-07.10.2012.ETCO-EOS Secretariat: Jane Lewis, e-mail: etco-eedc@esot.org„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com100,00-500,00EUR

3. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineKoordinacija hrvatske obiteljske medicine, Conventus Credo d.o.o.Bol na BraËu, 04.-07.10.2012.Anja AleksiÊ, Conventus Credo d.o.o., mob.: 099/4406-728,tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: info@conventuscredo.hrRana kot. - za Ëlanove KOHOM-a 1.300,00kn, za neËlanove KOHOM-a1.500,00knRana kotizacija - za staæiste 500,00kn, za specijalizante 1.000,00knKasna kotizacija 1.600,00kn

3. hrvatski kongres psihodermatologije s meunarodnimsudjelovanjemHrvatsko dermatoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 04.-07.10.2012.Dr.sc. M.Vurnek ÆivkoviÊ, tel.: 01/3787-823,e-mail: psychodermatology2012@gmail.comdo 01.05. 1.500,00kn; od 01.05. 2.000,00kn za specijaliste (500,00/750,00knza specijalizante)

24th ETCO Congress, European organ donation congressHrvatska donorska mreæaDubrovnik, 05.-07.10.2012.Nikola ÆgrabliÊ, tel.: 052/376-351290,00 - 510,00EUR

Suvremena i racionalna primjena viπestruke farmakoterapijeu intenzivnoj mediciniMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Katedra za anesteziologiju i reanimatologiju,Kl. za anesteziologiju, reanimatologiju i int.lijeËenje KB „Sveti Duh"Zagreb, 05.-06.10.2012.Davorka StoπiÊ, tel.: 01/3712-359, e-mail: dstosic@kbsd.hr800,00kn specijalisti, 400,00kn specijalizanti

15th Croatian International Rhinosurgical Advanced School(CIRAS)HD za ORL, kirurgiju glave i vrata, PENTA d.o.o.Zagreb, 09.-12.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, „Penta" d.o.o.e-mail: ines.rosandic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-608,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com500,00/280,00EUR

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Palijativna medicina - izazovza hrvatsko zdravstvoZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 10.10.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

1st Congress of Hepatobiliary and Pancreatic surgeryConventus Credo d.o.o.Dubrovnik, 10.-14.10.2012.Anja AleksiÊ, mob.: 099/4406-728

11. hrvatski kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko druπtvo za endoskopsku kirurgijuSlavonski Brod, 10.-13.10.2012.Prim. Josip SamardæiÊ, dr.med., endokongrs@bolnicasb.hr2.500,00kn

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolest i s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za kliniËku psihijatrijuPrimoπten, 10.-13.10.2012.Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4501.600,00kn

1. hrvatski kongres o zbrinjavanju diπnog puta s me.sud.HLZ, HD za zbrinjavanje oteæanog diπnog putaZagreb, 11.-12.10.2012.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-194700,00kn specijalisti, 305,00kn specijalizanti

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 12.-14.10.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - Prsna i lumbalnakraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 13.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

94

Multidisciplinarni pristup u terapiji osoba starije dobiStomatoloπki fakultet SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.10.2012.Lada PriπliÊ, tel.: 01/4802-170650,00kn

Dijagnostika i lijeËenje karcinoma debelog crijevaSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaabdominalnu kirurgiju, Odjel gastroenterologije, Odjel radiologije i OdjelonkologijeDubrovnik, 13.10.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 15.-19.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Dileme u neurologijiKBC Zagreb, Klinika za neurologiju©ibenik, 17.-21.10.2012.Aleksandra Novosel, tel.: 01/2388-3101.800,00kn specijalisti, 1.000,00kn specijalizanti

Update in dermatologic drug therapyAkademija medicinskih znanosti HrvatskeOpatija, 18.-20.10.2012.„Spektar putovanja", Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4819-3001.140,00; 530,00kn

X. kongres Hrvatskog pedijatrijskog druπtvaHrvatsko pedijatrijsko druπtvoPula, 18.-21.10.2012.Prof.dr.sc.Julije MeπtroviÊ, dr. Mirna Milevoj-Raæem, mob.: 098/440-692,www.hpd.com.hr, mirna.razem@gmail.comDo 15.09.2012. - 1.200,00kn, nakon 15.09.2012. - 1.300,00kn, specijalizanti700,00kn, znanstveni novaci 500,00kn, umirovljenici - osloboeni

XVI kongres Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinskepomoÊi s me.sud.Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoÊiNovi Vinodolski, 18.-21.10.2012.Jasminka PeriÊ, mob.: 099/8847-466500,00kn

MehaniËka respiracijska potporaMEF SveuËiliπta u ZagrebuDubrovnik, 20.-22.10.2012.Jadranka RadniÊ Salijevski, mob.: 091/5097-1541.000,00kn

AtipiËne raneHrvatska udruga za ranePrimoπten, 24.-26.10.2012.Dunja Hudoletnjak, mob.: 095/3777-1751.300,00 - 1.600,00kn

1st Croatian Head and Neck Course on Cranial Base SurgeryKBC Zagreb, Kl. za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 25.-26.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, tel.: 01/2367-610150,00/100,00/50,00 EUR

14. godiπnji kongres Hrvatskog reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHrvatsko reumatoloπko druπtvo HLZ-a©ibenik, 25.-28.10.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155,e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com1.000,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 25.10. - 15.12.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestimaHrvatska akademija znanosti i umjetnostiZagreb, 26.-27.10.2012.Prof.dr.sc. Jelena Aurer-Koæelj, mob.: 099/2333-071

IV. hrvatski kongres πkolske i sveuËiliπne medicine s me.sud.:Javnozdravstveni izazovi πkolske i adolescentne medicineHD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu HLZ-aSplit, 26.-28.10.2012.Dr. Æeljka Karin, tel.: 021/315-958, e-mail: info@hdssm-kongres 2012.com,www.hdssm- kongres2012.comRana kotizacija (do 01.06.2012.) za Ëlanove HDSSM 1.500,00kn, ostali1.900,00kn, specijalizanti 750,00kn; kasne kotizacije uveÊane za 350,00kn

STUDENI

Advanced paediatric life supportKBC Split i KBC Rijeka, Jedinice intenzivnog lijeËenja djeceOpatija, 02.-04.11.2012.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mob.: 098/432-5902.500,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 05.-09.11.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek,mob.: 098/235-7183.500,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - Selektivnimutizam kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 06.11.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Hemoragijska vruÊica s bubreænim sindromom - izazov zalijeËnike i znanstvenikeSekcija za imunologiju infektivnih bolesti, HD za infektivne bolesti HLZ-aZagreb, 07.11.2012.Nena JakopoviÊ, oec., e-mail: njakopovic@bfm.hr100,00kn