neven ivandić i zrinka marušić je li sustav statistike ... · satelitskog računa turizma da...

185

TURIZAM PREGLEDNI RAD N. Ivandić i Z. MarušićVol. 57 Br. 2/ 2009/ 185-205 UDK: 338.482:311(497.5)

Sažetak

Uvod

Mr. sc. Neven Ivandić, Institut za turizam, Zagreb;Email: neven.ivandić@iztzg.hr

Zrinka Marušić, dipl. ing. mat., univ. spec. oec., Institut za turizam, Zagreb;Email: [email protected]

Neven Ivandić i Zrinka Marušić

Je li sustav statistike turizma u Hrvatskoj spreman za izradu satelitskog računa turizma?Od konca sedamdesetih godina prošlog stoljeća Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda, s ciljem procjene doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu, razvija koncept satelitskog računa turizma. Taj koncept omogućava, u okviru sustava nacionalnih računa pojedine zemlje, zasebnu analizu turističke ponude i potražnje fokusiranjem na fi nancijske podatke. U radu se analiziraju osnovna obilježja metodologije i sadržaja satelitskog računa turizma te sustava statistike turizma, kako ga defi nira Svjetska turistička organizacija. Sustav statistike turizma u Hrvatskoj ocjenjuje se sa stajališta izrade satelitskog računa turizma RH na osnovi analize izvora podataka o fi zičkim pokazateljima dolaznog turiz-ma, prosječnoj potrošnji dolaznih posjetitelja, fi zičkim pokazateljima domaćeg turizma, prosječnoj potrošnji domaćih posjetitelja te turističkoj ponudi. Naposljetku se utvrđuje da današnja obilježja sustava statistike turizma RH ne omogućavaju izradu cjelovitoga satelitskog računa turizma RH, ali, da je uz dopune i prilagodbe određenih istraživanja moguće, u relativno kratkom roku, pristupiti izradi prvoga ili privremenoga satelitskog računa koji će omogućiti da se prvi put, prema općeprihvaćenoj metodologiji izračuna, procijene učinci turizma na gospodarstvo Hrvatske.

Ključne riječi: satelitski račun turizma; sustav statistike turizma; Hrvatska

Turizam se, kao skup aktivnosti koji određuje potražnja, u nacionalnim računima ne iskazuje kao zaseban sektor. Iako turizam u brojnim državama ima iznimno važnu ulo-gu u gospodarstvu, postojeća statistika turizma nije u mogućnosti sagledati njegovu punu ekonomsku važnost i utjecaje. Mjerenje doprinosa turizma nacionalnom gospo-darstvu dugoročan je problem za nositelje (turističke) politike, lobiste, istraživače, a ne-dostatak adekvatnoga ekonomskog mjerenja turizma vodilo je podcjenjivanju koristi od turizma, posebice u usporedbi s ostalim gospodarskim sektorima (Spurr, 2006).

186

TURIZAM PREGLEDNI RAD N. Ivandić i Z. MarušićVol. 57 Br. 2/ 2009/ 185-205

Radi sagledavanja ekonomskih utjecaja turizma u stručnim se krugovima već od konca sedamdesetih godina prošlog stoljeća razvija koncept satelitskog računa turizma (UN-WTO, 2002). Koncept satelitskog računa turizma omogućava, u okviru sustava nacio-nalnih računa pojedine zemlje, zasebnu analizu turističke ponude i potražnje fokusira-njem na fi nancijske podatke koji se mogu uspoređivati u vremenu i s drugim ekonom-skim aktivnostima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Naslanjajući se na nacionalne račune, satelitski račun turizma usmjeren je samo na direktni doprinos turizma, dakle na odgovor ponuđača na povećanu potrošnju.

Cilj ovoga rada jest dijagnoza sustava statistike turizma Republike Hrvatske sa stajališta potreba sastavljanja satelitskog računa turizma RH. Ispunjavanje ovoga cilja istodobno podrazumijeva prikaz i objašnjenje osnovnih obilježja satelitskog računa turizma i nje-gove usporedbe s drugim metodama mjerenja učinaka turizma na gospodarstvo, kao i opisa statistike turizma u RH. U radu se stoga analiziraju osnovna obilježja metodo-logije i sadržaja satelitskog računa turizma i njegove potrebne dopune radi potpunijeg mjerenja utjecaja turizma na gospodarstvo. Polazeći od sastavnica sustava statistike turizma, kako ga defi nira Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda, navode se glavni izvori podataka za sustav statistike turizma u Hrvatskoj. Potom se ocjenjuje sustav statistike turizma u Hrvatskoj sa stajališta izrade satelitskog računa turizma RH na osnovu analize izvora podataka o fi zičkim pokazateljima dolaznog turizma, prosječnoj potrošnji dolaznih posjetitelja, fi zičkim pokazateljima domaćeg turizma, prosječnoj potrošnji domaćih posjetitelja te turističkoj ponudi. Naposljetku se utvrđuje omogućavaju li današnja obilježja sustava statistike turizma Republike Hrvatske izradu cjelovitoga satelitskog računa turizma RH.1

Satelitski račun turizma (Tourism Satellite Account) [TSA], kao sastavni dio sustava nacionalnih računa [SNA], jest sustav koncepata, klasifi kacija, defi nicija, tablica i agregata koji, odražavajući odnos koji postoji unutar gospodarstva između turiz-mom generirane potražnje za proizvodima i uslugama te njihove ponude, omogućava mjerenje ekonomskih učinaka turizma (UNWTO, OECD i Eurostat, 2001). Poseb-nost mjerenja utjecaja turizma proizlazi iz činjenice da, s jedne strane, turističku aktiv-nost određuje (privremena) situacija u kojoj se potrošač nalazi, a da, s druge strane, njegova potrošnja nije ograničena na skup određenih proizvoda i usluga koji proizvodi određeni skup djelatnosti2. Mjerenje izravnoga ekonomskog doprinosa turizma zasno-vano na konceptu TSA podrazumijeva, stoga, utvrđivanje potražnje za proizvodima i uslugama koji su povezani s turizmom, analizu ponude tih proizvoda u gospodarstvu te utvrđivanje odnosa ponude i ostalih ekonomskih aktivnosti. TSA mjeri: 1. makro-ekonomske agregate koji opisuju veličinu i ekonomski utjecaj turizma, 2. potrošnju posjetitelja kao i odnos potrošnje posjetitelja i ponude te 3. odnos monetarnih i nemo-netarnih podataka o turizmu.

Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda [UNWTO], Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj [OECD] i Statistički ured Europske unije [Euro-

Satelitski račun turizma

(TSA)

187


stat] pripremili su u 2000. godini zajednički priručnik za izradu TSA pod nazivom Satelitski račun turizma – Preporučeni metodološki okvir (TSA: RMF 2000) koji je ključni zajednički korak u razvoju TSA kao podsustava SNA3, kojim se nalaže da se utvrđivanje učinaka turizma mora zasnivati na (UNWTO, OECD i Eurostat, 2001):• kontinuiranom statističkom procesu koji povezuje prikupljanje podataka i njihovo

fl eksibilno korištenje • korištenju pouzdanih statističkih izvora te neovisnih istraživanja• korištenju podataka koji su usporedivi u vremenu, ali i između zemalja te između

različitih gospodarskih aktivnosti• konzistentnom, međunarodno priznatom makroekonomskom okviru.

Tijekom 2008. godine izdana je nova inačica konceptualnog okvira postavljenog u 2000. godini pod nazivom 2008 Tourism Satellite Account: Recommended Methodologi-cal Framework (TSA: RMF 2008). Prema predgovoru kojim započinje preporučeni okvir za izradu TSA (UNSD, Eurostat, OECD i UNWTO, 2008; str. iii): "Svrha je satelitskog računa turizma da detaljno analizira sve aspekte potražnje za proizvodima i uslugama vezane uz aktivnosti posjetitelja, da sagleda operativnu povezanost s ponu-dom tih dobara i usluga u gospodarstvu te da opiše odnos te ponude s ostalim gospo-darskim aktivnostima." Proces usklađivanja početne verzije metodologije za izradu TSA odvijao se pod okriljem UNWTO-a, a pokrenut je s ciljem da "osigura veću internu konzistentnost statistike turizma s ostatkom statističkog sustava zemlje i da osigura povećanu međunarodnu usporedivost podataka" (UNSD, Eurostat, OECD i UNWTO, 2008, str. iii).

Uz odgovarajući sustav diseminacije rezultata, TSA ima potencijal generirati brojne koristi. Frangialli (2005) naglašava TSA kao prateći instrument za formulaciju politike, promoviranje kooperacije između vladinih tijela, istraživanje novih mogućnosti za jav-no-privatnu suradnju, novi pristup marketingu, regionalnu perspektivu, povezivanje s računovodstvom zaštite okoliša te unaprjeđenje uloge turističke administracije.

Potrebno je izdvojiti tri koristi od TSA, koje su osobito važne. Prva je unaprjeđenje pretpostavki za vođenje nacionalne turističke politike i defi niranje marketinške stra-tegije. Naime, skup međunarodno usporedivih podataka o proizvodnom miksu i značajkama ponude i potražnje za turističkim aktivnostima, uz sagledavanje učinaka turizma na tržište rada, regionalne aspekte turističke potražnje te odnose s inozem-stvom bitno unaprjeđuju pretpostavke za defi niranje konkurentske turističke politike, ali i defi niranje odgovarajuće marketinške strategije. Nadalje, prilagođavanje TSA re-gionalnoj razini bitno može pridonijeti ekonomskoj analizi turizma kao gospodarskog sektora. Druga je važna korist usklađivanje sustava statistike turizma. TSA kao sinteza različitih raspoloživih podataka koji se prikupljaju u okviru istraživanja predviđenih sustavom statistike turizma, ali i brojnim drugim istraživanjima (primjerice, istraži-vanja obilježja kupaca, odnosa s inozemstvom i brojna druga) omogućava provjeru rezultata istraživanja pojedinih pojava, utvrđivanje područja koja nisu istražena ili su nedovoljno istražena, ali isto tako doprinosi poticanju suradnje između različitih insti-

188


tucija uključenih u istraživanje turizma. Treća korist proizlazi iz povećanja primjene i korištenja istraživanja o turizmu u privatnom turističkom sektoru. Prepoznavanje strukture turističke ponude i njezina usporedba s relevantnim međunarodnim okruž-jem, mogućnost povezivanja monetarnih i fi zičkih obilježja turističke potrošnje te sa-gledavanje različitih obilježja kupaca povećavaju atraktivnost, odnosno uporabljivost uobičajenih statističkih podataka o turističkim kretanjima, ali i pružaju mogućnost privatnom sektoru da dođe do relevantnih podataka nužnih za strateški menadžment i poslovanje.

TSA obuhvaća 10 tablica, pri čemu je tablice moguće svrstati u dvije skupne (Slika 1.). Prvu skupinu čine tzv. tablice jezgre (Tablice 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10.) koje sagledavaju potrošnju usluga i dobara te ponudu aktivnosti u kojima se te usluge i dobra proizvo-de. U ostalim tablicama sagledavaju se drugi gospodarski aspekti turizma kao što su zaposlenost, investicije i kolektivna turistička potrošnja. Tablice 1. do 3. obuhvaćaju kategorije turističkih izdataka, polazeći od posjetitelja, koje valja utvrditi anketom ili nekom drugom metodom, dok Tablica 4. sadrži procjenu ukupne unutarnje turističke potrošnje (turistički izdatci domaćih i inozemnih posjetitelja uvećani za ostale kompo-nente turističke potrošnje). Tablica 5. je tablica ponude koja u retcima uključuje sve proizvode, a u stupcima sve djelatnosti ekonomije. Obuhvat je jednak proizvodnim računima u nacionalnim računima uz nešto drukčiju klasifi kaciju. Tablica 6. usklađuje unutarnju turističku potrošnju s domaćom ponudom. Ta tablica je srž TSA te je mo-guće ustvrditi da bez njezina sastavljanja uopće nije moguće govoriti o izradi TSA. Iz ove tablice moguće je utvrditi i dodanu vrijednost turizma te bruto domaći proizvod turizma kao pokazatelje direktnog doprinosa turizma gospodarstvu.

Metodologijom za sastavljanje TSA (UNSD, Eurostat, OECD i UNWTO, 2008) preporučen je izračun pet pokazatelja veličine i utjecaja turizma na gospodarstvo, od kojih su dva pokazatelja vezana uz potrošnju (unutarnji turistički izdatci i unutarnja turistička potrošnja), a tri uz ponudu (bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti, izravna bruto dodana vrijednost turizma, izravni bruto domaći proizvod turizma).

U okviru unutarnjih turističkih izdataka i unutarnje turističke potrošnje prikazuju se turistički izdatci dolaznih i domaćih turista, tj. potrošnja kao najširi obuhvat izdataka i ostalih vrsta potrošnje dolaznih i domaćih posjetitelja. Budući da i turistički izdatci i turistička potrošnja uključuju i intermedijarnu potrošnju poduzeća, ovaj pokaza-telj ne treba iskazivati kao udio u bruto domaćem proizvodu ili fi nalnoj potrošnji kućanstava.4

Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti (BDVTD) jest zbroj ukupne dodane vrijednosti (u bazičnim cijenama) svih gospodarskih subjekata koji su svrstani u poje-dine turističke djelatnosti bez obzira na to u kojoj je mjeri dotična djelatnost odnosno njezina proizvodnja ili bruto dodana vrijednost generirana turističkom potražnjom.

189


Slika 1. STRUKTURA SATELITSKOG RAČUNA TURIZMA

Tablica 2.

Doma i turizam – u zemlji

Tablica 4.Unutarnja turisti ka potrošnja

Dol

azni

turis

tiki

izda

tci

Dom

ai t

uris

tiki

izda

tci

Doma i turizam – na putu u inozemstvo

TuristiPosjetitelji u jednodnevnom posjetu

Tablica 3.Odlazni turizam

Ost

ali d

ijelo

vi tu

risti

ke p

otro

šnje

Pos

jetit

elji

u je

dnod

nevn

om

posj

etu

Turis

ti

Tablica 5. Proizvodni ra uni

Vrijednost proizvodnje turisti kih djelatnosti

(u bazi nim cijenama)

Vrijednost proizvodnje ostalih djelatnosti



Tablica 1.Dolazni turizam

Turisti

Posjetitelji u jednodnevnom posjetu

Turisti ke djelatnosti

Inputi

Raspodjela dodane vrijednosti

Bruto dodana vrijednost

Ostale djelatnosti

Inputi



Proizvodnja Udio turizma Proizvodnja Udio turizma

Uvoz Neto porezi

Tablica 6. Doma a ponuda i unutarnja turisti ka potrošnja, prema proizvodima

Doma a ponuda

PO

TRA

ŽNJA

PO

NU

DA

I P

OTR

AŽN

JAD

A

JEZG

RA

Tablica 2.

Doma i turizam – u zemlji

Tablica 4.Unutarnja turisti ka potrošnja

Dol

azni

turis

tiki

izda

tci

Dom

ai t

uris

tiki

izda

tci

Doma i turizam – na putu u inozemstvo


Tablica 3.Odlazni turizam

Ost

ali d

ijelo

vi tu

risti

ke p

otro

šnje

Pos

jetit

elji

u je

dnod

nevn

om

posj

etu

Turis

ti

Tablica 5. Proizvodni ra uni

Vrijednost proizvodnje turisti kih djelatnosti


Vrijednost intermedijarne potrošnje (u kupovnim cijenama)



Vrijednost proizvodnje ostalih djelatnosti


Vrijednost intermedijarne potrošnje (u kupovnim cijenama)



Tablica 7.Zaposlenost u turisti kim

djelatnostima

Tablica 10.Nemonetarni pokazatelji

Tablica 8.Turisti ke investicije u

fiksni kapital u turisti kim i drugim

djelatnostima

Tablica 9.Turisti ka kolektivna

potrošnja prema funkciji i razini vlasti/uprave


Tablica 1.Dolazni turizam

Turisti

Posjetitelji u jednodnevnom posjetu

Turisti ke djelatnosti

Inputi



Ostale djelatnosti

Inputi



Proizvodnja Udio turizma Proizvodnja Udio turizma

Uvoz Neto porezi

Tablica 6. Doma a ponuda i unutarnja turisti ka potrošnja, prema proizvodima

Doma a ponuda

PO

TRA

ŽNJA

PO

NU

DA

I P

OTR

AŽN

JAP

ON

UD

A

JEZG

RA

Izvor: 2008 Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008). UNSD, Eurostat, OECD i UNWTO, 2008.

190


Izravna bruto dodana vrijednost turizma (IBDVT) obuhvaća dio dodane vrijednosti turističkih i ostalih djelatnosti koja je generirana turističkom potražnjom i mjerilo je direktnog doprinosa turizma gospodarstvu (TSA mjeri dodanu vrijednost turističkih i ostalih djelatnosti generiranu potrošnjom posjetitelja), dok indirektni i inducirani učinci te potrošnje nisu predmet analize.

Izravni bruto domaći proizvod turizma (IBDPT) mjeri bruto domaći proizvod vezan uz internu turističku potrošnju. Agregat, kao i IBDVT, pokazatelj je doprinosa turizma gospodarstvu, uz ograničenja da mjeri samo direktne učinke turističke potrošnje te samo one vezane uz unutarnju turističku potrošnju, a ne uz cijelu turističku potražnju.

Primjena TSA zasnovana na metodologiji UNWTO-a sve je učestalija, pri čemu se pri-lagođavanje ili primjena novih alata najbrže odvija u Europi. Istraživanje UNWTO-a provedeno u 2004. godini pokazuje da 70 zemalja ili područja primjenjuje fi nalni ili eksperimentalni oblik TSA ili je u procesu razvoja TSA, od čega 23 države Europe, 23 države Sjeverne i Južne Amerike, 12 zemalja Azije i Pacifi ka, 10 zemalja Afrike te 2 zemlje Srednjeg Istoka (Libreros, Massieu i Meis, 2006). Istraživanje upućuje na sljedeće:• TSA uspostavlja zadovoljavajuću bazu za analizu turizma, pri čemu su razlike u pris-

tupima između pojedinih država malene• posjetitelji u jednodnevnom posjetu su prema kriteriju obuhvata najveći problem • procjene turističke aktivnosti građana zemlje u inozemstvu nisu u primarnom fokusu

analize• u mjerenju potrošnje (naj)veći se broj država ograničava na rezultate anketa posje-

titelja, pri čemu se transakcije u stvarima ili za svoj račun (najčešće) ne uzimaju u obzir

• uočeni su konceptualni problemi vezani uz troškove poslovnog turizma, mjerenje turističke aktivnosti vezane uz kuće i stanove za odmor te time-share smještaj

• izračun dodane vrijednosti u načelu se izvodi na ispravan način• zaposlenost u turizmu prepoznaje se kao važna varijabla, ali metodologiju mjerenja

zaposlenosti u turizmu potrebno je proširiti radi ujednačavanja pristupa među različitim zemljama

• unaprjeđenju sustava satelitskog računa turizma pristupa se postupno i oprezno, uz brigu oko opravdanosti te troškova razvoja preambicioznih programa širenja.

TSA je statistički okvir za kvantifi ciranje veličine turizma u okviru nacionalnog raču-novodstva, ali mjerenje ukupnih utjecaja turizma na gospodarstvo podrazumijeva njegovo integriranje s različitim modelima koji mogu sagledati makroekonomski utjecaj turizma (Alhert, 2008). Naime, rezultate dobivene primjenom TSA potrebno je dodatno prilagođavati za indirektne odnosno inducirane učinke kako bi se cjelovitije sagledao doprinos i utjecaj turizma na nacionalni i regionalni bruto domaći proizvod (Smeral, 2006). Uz direktan doprinos turizma, potpunije sagledavanje utjecaja turizma na gospodarstvo podrazumijeva i proširivanje analize sagledavanjem veza između sekto-

191


ra koji direktno prodaju usluge i proizvode turistima i onih djelatnosti koje opslužuju te sektore (indirektni učinci turizma), kao što je potrebno sagledati i utjecaj povećanja dohotka zbog turističke potrošnje na gospodarstvo (inducirani učinci turizma). No ovi indirektni i inducirani učinci ne obuhvaćaju sve oblike utjecaja turizma na gospo-darstvo. Važno je primjerice, procijeniti i mogući utjecaj turizma na alokaciju resursa, onečišćenje okoliša ili pak utjecaj prelijevanja učinaka turizma na okružje (primjerice utjecaj uvoza; Ivandić i Marušić, 2007). Utjecaj turizma na gospodarstvo moguće je mjeriti različitim metodama, a posebno se ističu modeli zasnovani na input-output analizi te modeli izračunljive opće ravnoteže (computable general equilibrium, tj. CGE model) (Zhou, Yanagida, Chakravotry i Leung, 1997).

Input-output tablice važno su sredstvo analize direktnih i indirektnih doprinosa turiz-ma nacionalnom gospodarstvu (Jurčić, 2000), a modeliranje turizma polazi od stva-ranja turističke djelatnosti na osnovi podataka input-output tablice, a potom i analize multiplikativnog djelovanja turističke aktivnosti (DZS, 2002). Blake, Gillham i Sin-clair (2006) upozoravaju na brojne pretpostavke input-output analize koje nisu pri-mjenjive, tako da ovaj model, zbog polaznih pretpostavki o fi ksnim cijenama i fi ksnim koefi cijentima, može rezultirati prevelikim procjenama ekonomskih učinaka turizma te nemogućnošću mjerenja efekta istiskivanja u uvjetima rasta cijena. S druge strane, struktura CGE modela, kao skupa jednadžbi koje opisuju proizvodnju, potrošnju, trgovinu i aktivnosti države, prilagođenog analizi turizma omogućava sagledavanje međuodnosa između turizma, ostalih sektora domaće ekonomije kao i proizvođača i potrošača iz inozemstva.

Sustav statistike turizma (System of Tourism Statistics) [STS] dio je općeg sustava stati-stike (General Statistical System) [GSS], a cilj mu je osigurati odgovarajuće, pouzdane i konzistentne statističke informacije o društveno-ekonomskoj strukturi i razvoju tu-rizma, povezane sa svim ekonomskim i društvenim statistikama drugih područja, na različitim teritorijalnim razinama (regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj) (UNW-TO, 2006). STS je okvir za sve informacije koje generiraju i prikupljaju zainteresirane skupine u području turizma. STS čine koncepti, defi nicije, klasifi kacije, pokazatelji i agregati osmišljeni s ciljem opisa turizma kao fenomena u cijelosti, njegovih fi zičkih, društvenih i ekonomskih aspekata te mjerenja ekonomskih doprinosa turizma gospo-darstvu. Jedan od glavnih ciljeva STS je i osiguranje usporedivosti koncepata, defi ni-cija, klasifi kacija i podataka na međunarodnoj razini.

STS obuhvaća osnovnu statistiku turizma, i to statistiku turističke potrošnje zasnova-nu na fi zičkim pokazateljima potražnje (broju posjetitelja) i prosječnoj potrošnji posje-titelja, statistiku turističke ponude te faktore proizvodnje koji se koriste u turističkim i ostalim vezanim djelatnostima.

Sustav statistike turizma

(STS) i TSA

192


Tablica 1.SHEMA SUSTAVA STATISTIKE TURIZMA (STS)

Izvor: Tourism Satellite Account (TSA) Implementation Project - Tourism Statistics Metadata Project: General Guidelines for documenting tourism statistics, Ver. 2, UNWTO, May 2005.

STS, uz osnovnu statistiku turizma, sadržava i klasifi kacije te satelitski račun (Tablica 1.). Zadovoljavanje zahtjeva da STS predstavlja podsustav GSS-a, nalaže uključivanje platne bilanca turizma (Tourism Balance of Payments) u STS. Sve su učestaliji zahtjevi da se kao treći – objedinjavajući – element, u sustav uključi i sustav računa rada u tu-rizmu (Tourism Labor Accounting System), čija je prva verzija prezentirana 2001. godine (UNWTO, 2005). Moguće je, također, očekivati da se slijedom Deklaracije UNW-TO-a iz Djerbe iz 2003. godine (Becken i Patterson, 2006), sustav turističke statistike proširi i sagledavanjem utjecaja turizma na zaštitu okoliša. Osim metodoloških doku-menata UNWTO-a (1993, 2005, 2006), danas STS u najvećem broju europskih ze-malja određuju dokumenti Komisije Europske unije (1995, 1998), Eurostata (1996, 2002) te njihov zajednički dokument iz 1998. godine.

U Hrvatskoj su glavni izvori podataka za osnovnu statistiku STS-a Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske [DZS], Hrvatska narodna banka [HNB], Institut za turizam [IT] i Financijska agencija [Fina]. Osim navedenih, niz drugih subjekata kao što su različita udruženja, trgovačka društva, organizacije i institucije u području turiz-ma raspolažu ili generiraju podatke koji čine STS. Istraživanja koja su izvor podataka

1. Osnovna statistika

1.1. Turistička potrošnja1.1.1. Koncepti1.1.2. Turističke jedinice

1.2. Turistička ponuda1.2.1. Koncepti i jedinice

1.3. Faktori proizvodnje1.3.1. Radna snaga1.3.2. Kapital1.3.3. Tehničke inovacije

2. Klasifikacije vezane uz statistiku turizma

2.1. Turistički specifični proizvodi (popis)2.2. Standardna međunarodna klasifikacija turističkih aktivnosti (SICTA)

3. Satelitski račun turizma (TSA)

3.1. TSA koncepti3.2. TSA agregati3.3. TSA klasifikacije

- popis karakterističnih turističkih proizvoda- popis karakterističnih turističkih djelatnosti

3.4. TSA tablice rezultata3.5. TSA proširenja

- TSA – regionalna- TSA – indikatori- TSA – nadnacionalna perspektiva- TSA – funkcionalna perspektiva- TSA – institucionalna perspektiva- Turistički sustav računa rada

4. Platna bilanca turizma

Ocjena sustava statistike turizma u Hrvatskoj s aspekta

satelitskog računa turizma

193


za statistiku turističke potrošnje, uključujući ona koja pružaju podatke o fi zičkom prometu i ona koja pružaju podatke o prosječnoj, odnosno ukupnoj potrošnji posje-titelja, provode DZS, HNB i IT, dok istraživanja koja su izvor podataka za statistiku turističke ponude provode DZS i Fina.5

Ocjena STS-a u Hrvatskoj s aspekta izrade TSA zasnovana je na metodologiji usklađe-noj s preporukama UNWTO-a6 (2005), a koja valorizira raspoloživost podataka i kva-litetu najvažnijih izvora statistike turizma za potrebe TSA. Ocjena kvalitete zasniva se na ocjeni pojmovnoga, geografskoga i vremenskog obuhvata istraživanja, ocjeni nači-na prikupljanja podataka te ocjeni načina izračuna pokazatelja. Posebno se ocjenjuje usklađenost statistike turističke potražnje odnosno potrošnje, a posebno statistike tu-rističke ponude.

Vrednovanje statistike turističke potražnje, odnosno potrošnje sa stajališta TSA, obu-hvaća ocjenu raspoloživosti i kvalitete podataka o: 1. dolaznom (inbound) turizmu, tj. inozemnim posjetiteljima u Hrvatskoj i njihovoj potrošnji, 2. domaćem (domestic) turizmu, tj. o domaćim posjetiteljima na putovanjima unutar Hrvatske i njihovoj po-trošnji, te 3. turističkoj aktivnosti na specifi čnim lokacijama.

Vrednovanje statistike turističke ponude sa stajališta TSA obuhvaća ocjenu raspoloži-vosti i kvalitete podataka o: 1. proizvodnim računima karakterističnih turističkih dje-latnosti, 2. ponudi i uporabi karakterističnih turističkih proizvoda, 3. oblicima kori-štenih prijevoznih sredstava, 4. kolektivnim oblicima smještaja, 5. putničkim agenci-jama i turoperatorima te 6. kućama i stanovima za odmor.

STATISTIKA TURISTIČKE POTRAŽNJE ODNOSNO POTROŠNJE: DOLAZNI TURIZAM – FIZIČKI POKAZATELJI

Izvještaj o graničnom prometu putnika (DZS)Mjesečno istraživanje graničnog prometa putnika, zasnovano na podatcima granične policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, obuhvaća podatke o graničnom prometu cestovnih motornih vozila i putnika na cestovnim graničnim prijelazima te podatke o graničnom prometu putnika na željezničkim, morskim, riječnim i zračnim prijelazima. Nekoliko je istraživanja upozorilo na nepreciznost podataka koji čine moguću osnovu za procjenu ukupnog broja inozemnih putnika te time i inozemnih posjetitelja odnos-no turista i ukupne inozemne turističke potrošnje7. Zbog problema dimenzioniranja populacije moguće je zaključiti da, uz postojeću tehnološku opremljenost graničnih prijelaza te uz redoviti posao koji obavlja granična policija, u ovom trenutku nisu osi-gurani uvjeti za kontinuirano i precizno brojanje graničnog prometa putnika.8

Mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista (DZS)Istraživanjem je obuhvaćena cijela populacija turista koji su ostvarili registrirana noće-nja u svim vrstama komercijalnih smještajnih objekata (kolektivnim i privatnim). Svrha je istraživanja bilježiti dolaske i noćenja turista te raspoloživ smještajni kapacitet (broj objekata, soba i postelja).

194


Vrlo detaljna klasifi kacija komercijalnih smještajnih kapaciteta u ovom i nekim drugim izvještajima DZS-a odražava elemente kvalitete ponude i tržišnog pozicioniranja poje-dinih objekata. Klasifi kacija nije u potpunosti ujednačena s klasifi kacijom Eurostata te zbog nejasnih defi nicija (primjerice, obuhvat objekata holiday dwellings prema klasi-fi kaciji Eurostata) i nepostavljene strukture smještajnih kapaciteta otežava izračun ukupne inozemne, odnosno domaće potrošnje posjetitelja u komercijalnim oblicima smještaja (Institut za turizam, 2007). Uz to, sa stajališta TSA, moguće je prepoznati sljedeće nedostatke podataka o broju dolazaka i ostvarenih noćenja inozemnih pos-jetitelja u komercijalnim vrstama smještaja:• nepotpuni obuhvat istraživanja, posebno u području privatnog smještaja zbog

mogućeg postojanja neregistriranog prometa • nepostojanje podataka o fi zičkom prometu (dolasci, noćenja, kapacitet) vezanom uz

turističke brodove na kružnim putovanjima unutar Hrvatske• podatci o broju dolazaka u smještajni objekt ne odražavaju i broj turističkih puto-

vanja te time onemogućavaju precizan izračun duljine boravka turista na putovanju u Hrvatskoj.

Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma (DZS)Istraživanje obuhvaća sve luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine i marine, od kojih se prikupljaju podatci o kapacitetu luka, broju plovila u lukama, korištenju vezova u moru po mjesecima i ostvarenom prihodu.

Aspekt fi zičkog prometa mjeren dolascima i noćenjima turista u lukama nautičkog tu-rizma obuhvaćen je Mjesečnim izvještajem o dolascima i noćenjima turista. Istraživanje, s jedne strane, ne obuhvaća sva noćenja nautičara u Hrvatskoj jer se znatan dio noćenja nautičara ostvaruje izvan luka nautičkog turizma (Institut za turizam, 2005, 20089). Procjenjuje se da je veličina stvarnoga nautičkog turizma mjerena brojem noćenja nautičara bitno podcijenjena. S druge strane, zbog metodologije evidentiranja broja dolazaka nautičara u luke nautičkog turizma, jedan nautičar evidentira se pri svakom dolasku u luku nautičkog turizma te je izraženo višestruko evidentiranje nautičara u lukama nautičkog turizma.

Kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj (DZS)Istraživanje obuhvaća sve strane brodove na međunarodnim kružnim putovanjima koji posjećuju luke u Hrvatskoj. Prikupljaju se podatci o broju takvih putovanja, broju putnika na brodovima i broju dana provedenih u RH. Podatci se prikupljaju od lučkih uprava onih luka gdje brodovi na međunarodnom kružnom putovanju ulaze u teritori-jalne vode Republike Hrvatske prvi put. Praćenjem isključivo luka prvog ulaska u teri-torijalne vode RH izbjegava se višestruko iskazivanje broja putovanja i broja putnika u Hrvatskoj, ali se ne prati broj brodova i putnika u ostalim lukama koje brod posjećuje tijekom boravka u Hrvatskoj te se tako podcjenjuje ukupan broj inozemnih posjetitelja u destinacijama.

195


STATISTIKA TURISTIČKE POTRAŽNJE ODNOSNO POTROŠNJE: DOLAZNI TURIZAM – PROSJEČNA POTROŠNJA DOLAZNIH POSJETITELJA

Platna bilanca – usluge putovanja (HNB)Istraživanje Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu, koje HNB-a provodi s ciljem procjene prihoda od ‘usluga putovanja – turizma' u plat-noj bilanci, ujedno je jedan od najvažnijih izvora podataka za izradu TSA. Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku inozemnih putnika na graničnim prijelazima pri izlasku iz Hrvatske, odnosno domaćih putnika na ulasku u Hrvatsku. Za potrebe TSA moguće je direktno preuzeti podatke o fi zičkim pokazateljima dolaznog turizma (broj i struktura inozemnih posjetitelja), podatke o prosječnoj, odnosno ukupnoj po-trošnji inozemnih posjetitelja, prema vrsti korištenog smještaja i duljini boravka u Hrvatskoj te strukturu te potrošnje prema vrstama usluga. Sa stajališta potreba sastavljanja TSA uočeno je nekoliko metodoloških nedostataka istraživanja. Radi se o sadržaju instrumenta istraživanja (razlikovanje putnika od posjetitelja, dezagregiranje pojedinih skupina troškova, višestruki dolasci u istu vrstu smještaja, razlikovanje usluga domaćih i inozemnih turističkih agencija), metodologiji procjene troškova paket-aranžmana (utvrđivanje veličine marže inozemnih turističkih agencija odnosno turoperatora) te metodologiji procjene ukupne potrošnje inozem-nih posjetitelja. Nekoliko je nedostataka postojeće metodologije procjene ukupne potrošnje inozemnih putnika u Hrvatskoj koji su vezani uz problem nepoznate popu-lacije. Registrirani broj dolazaka inozemnih turista u komercijalne smještajne objekte (DZS) kao osnova za procjenu ukupne potrošnje (udio u strukturi turista i posjetitelja na osnovi dobivenoga anketom) dovodi do: • zanemarivanja neregistrirane potražnje (siva ekonomija) jer polazi od registriranog

broja dolazaka turista u registriranim oblicima smještaja• precjenjivanja ukupne potrošnje inozemnih posjetitelja zbog višestrukog evidenti-

ranja turista (evidentira se broj dolazaka turista u komercijalne oblike smještaja, a ne broj turista)

• nepotpunog obuhvata jer ne obuhvaća svu realiziranu turističku potražnju u komer-cijalnim smještajnim objektima (inozemni turisti na turističkim brodovima na kruž-nom putovanju unutar Hrvatske)10 te

• toga da oblik neplaćenog smještaja uključuje i boravak na vlastitom plovilu, a on je neplaćen samo u dijelu boravka izvan luka nautičkog turizma.

Istraživanja TOMAS (IT)Istraživanja IT-a vezana uz statistiku turističke potrošnje su istraživanja Stavova i po-trošnje turista u Hrvatskoj, poznatija pod nazivom TOMAS, koja se provode kontinu-irano od 1987. godine, a obuhvaćaju analizu različitih segmenata turističke potražnje u Hrvatskoj (Čorak i Marušić, 2009).11 Istraživanja se provode na reprezentativnim uzor-cima pojedinog segmenta turističke potražnje metodom osobnom intervjua s turistima i posjetiteljima. Istraživanja TOMAS su, s jedne strane, izvor podataka za procjenu prosječne potrošnje pojedinih segmenata inozemnih turista i posjetitelja u Hrvatskoj

196


i provjeru dobivene procjene s procjenama iz drugih izvora (HNB) te, s druge strane, izvor podataka za procjenu detaljnije strukture prosječne dnevne potrošnje potrebne za izradu TSA.

Iako niti jedno istraživanje TOMAS ne obuhvaća ukupnu inozemnu turističku potražnju, rezultati tih istraživanja vrijedan su izvor podataka za usporedbu i dopunu podataka prosječne potrošnje inozemnih posjetitelja iz istraživanja HNB-a. Procjena strukture prosječne potrošnje inozemnih posjetitelja s obzirom na vrstu usluge detalj-nija je od one dobivene istraživanjem HNB-a te je stoga i primjerenija potrebama TSA. Ipak, sadržaj strukture prosječne dnevne potrošnje u istraživanjima TOMAS nije u potpunosti prilagođen potrebama TSA (izdvajanje troška benzina iz skupine ostalih troškova).12

STATISTIKA TURISTIČKE POTRAŽNJE ODNOSNO POTROŠNJE: DOMAĆI TURIZAM – FIZIČKI POKAZATELJI

Pokazatelji fi zičkog prometa domaćih posjetitelja u Hrvatskoj koji su raspoloživi u Državnom zavodu za statistiku tek djelomično obuhvaćaju pojavu. Raspoloživi su po-datci o broju domaćih posjetitelja koji ostvaruju noćenje u nekom od komercijalnih smještajnih objekata (u okviru istraživanja Mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista (DZS) i podatci o broju domaćih posjetitelja koji borave u vlastitim kućama i stanovima za odmor ili kućama i stanovima za odmor rodbine i prijatelja (Izvještaj o dolascima i noćenjima turista u kućama i stanovima za odmor – nekomercijalni turistički promet (DZS). Ti su podatci, što se tiče potreba TSA, nepotpuni jer:• obuhvat istraživanja Izvještaj o dolascima i noćenjima turista u kućama i stanovima

za odmor – nekomercijalni turistički promet (DZS) nije potpun i nije poznat, a time je i broj domaćih posjetitelja u vlastitim kućama i stanovima za odmor, odnosno u kućama i stanovima za odmor rodbine i prijatelja podcijenjen i nepoznat

• podatci o noćenjima na turističkim brodovima na kružnim putovanjima u Hrvatskoj nisu obuhvaćeni Mjesečnim izvještajem o dolascima i noćenjima turista (DZS)

• broj noćenja nautičkih turista uključuje ostvarena noćenja u lukama nautičkog turiz-ma što zasigurno bitno podcjenjuje cijelu pojavu

• registrirani broj noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, primjerice privatnom smještaju, ne ocrtava i ukupan broj noćenja turista zbog neprijavljivanja dijela ostvarenih dolazaka odnosno noćenja

• podatci o broju noćenja u nekomercijalnim oblicima smještaja (bez plaćanja) nisu raspoloživi (primjerice noćenja kod rodbine ili prijatelja)

• podatci o broju posjetitelja u jednodnevnom posjetu nisu raspoloživi.

Turistička aktivnost domaćeg stanovništva (IT)Osim istraživanja TOMAS, IT provodi i istraživanje Turistička aktivnost domaćeg sta-novništva. Istraživanje je provedeno 2002. i 2004. godine, a od 2007. godine provodi se svake godine, prema metodologiji koju je propisao Eurostat. Od 2008. godine istra-živanje je obuhvaćeno godišnjim planom istraživanja DZS-a. Istraživanjem se priku-

197


pljaju podatci o putovanjima, privatnim i poslovnim, jednodnevnim i višednevnim, stanovnika Hrvatske unutar i izvan Hrvatske. Istraživanje se provodi tromjesečno, na reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske. Istraživanje u potpunosti omogućava procjenu fi zičkih pokazatelja domaćeg turizma, s iznimkom nepotpunog obuhvata putovanja djece do 15 godina koja se odvijaju izvan obitelji, odnosno domaćinstva (npr. školske ekskurzije).

STATISTIKA TURISTIČKE POTRAŽNJE ODNOSNO POTROŠNJE: DOMAĆI TURIZAM – PROSJEČNA POTROŠNJA DOMAĆIH POSJETITELJA

Anketa o potrošnji u kućanstvima (DZS)U posljednjih desetak godina sadržaj ankete je promijenjen u dijelu koji se tiče puto-vanja (Kelebuh i Javor, 1998). Anketa koja se provodi na uzorku kućanstava za čla-nove kućanstva sadrži podatke o ukupnim troškovima na godišnjim odmorima, više-dnevnim i jednodnevnim izletima. Međutim, nedovoljno dezagregirana struktura izdataka ne odgovara potrebama izrade TSA.

Turistička aktivnost domaćeg stanovništva (IT)Polazeći od metodologije Eurostata (1996), instrument istraživanja turističke aktiv-nosti domaćeg stanovništva prilagođen je potrebama izrade TSA u segmentu potrošnje domaćih posjetitelja unutar Hrvatske (primjerice, anketom su obuhvaćena i jedno-dnevna putovanja). Odstupanja od TSA metodologije vezana su uz nemogućnost izdvajanja domaćeg segmenta potrošnje na putovanjima u inozemstvo te isključivanja segmenta potrošnje djece do 15 godina na putovanjima koja ne obuhvaćaju i druge članove obitelji. Također, zbog veličine upitnika podatci za dio izdataka (kultura, sport, rekreacija, izleti) prikupljanju se agregirano.

Istraživanja TOMAS (IT)Istraživanja TOMAS potencijalni su izvor podataka o prosječnoj potrošnji pojedinih segmenata domaćih turista i posjetitelja u jednodnevnom posjetu, ali zbog relativno malog udjela domaće fi zičke potražnje u ukupnoj fi zičkoj potražnji radi se o uzorcima koji na razini pojedinih segmenata ne rezultiraju dovoljno pouzdanim i preciznim procjenama.

STATISTIKA TURISTIČKE POTRAŽNJE ODNOSNO POTROŠNJE: TURISTIČKA AKTIVNOST NA SPECIFIČNIM LOKACIJAMA

Istraživanja TOMAS (IT)Potrošnja turista i posjetitelja u jednodnevnom posjetu na pojedinim važnijim turi-stičkim znamenitostima i atrakcijama može za potrebe TSA služiti samo kao kontrolna kategorija (npr. izdatci na kulturne usluge i rekreaciju), a podatci su raspoloživi samo u okviru segmenata potražnje obuhvaćenih istraživanjima TOMAS.

198


Posjetitelji važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija (DZS) Istraživanje obuhvaća značajnije turističke znamenitosti i atrakcije Hrvatske (prirodne znamenitosti, kulturno-povijesne znamenitosti, kulturne i vjerske ustanove, kupališta i ostale atrakcije) s ciljem utvrđivanja broja posjetitelja u njima. Istraživanje ne uključuje informacije o potrošnji turista i posjetitelja u jednodnevnom posjetu, već samo fi zičke pokazatelje potražnje.

STATISTIKA TURISTIČKE PONUDE

Raspoloživi podatci o poslovanju pojedinih turističkih sektora ne omogućavaju pre-poznavanje udjela turizma u ukupnoj aktivnosti. Izvođenje takvog pokazatelja zahti-jeva poduzimanje aktivnosti preporučenih TSA: RMF, odnosno dopunu postojećih istraživanja.

Mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista (DZS)Istraživanje pruža podatke o ukupnom i aktivnom kapacitetu pojedinih vrsta smještajnih objekata na razini mjeseca (broj soba i broj postelja). Podatci o smještajnim kapacitetima nisu potpuni zbog neprijavljivanja dijela komercijalnih smještajnih kapa-citeta (privatni smještaj, iznajmljivanje u statusu neplaćenih noćenja) te zbog činjenice da istraživanje ne obuhvaća kapacitete na turističkim brodovima za kružna putovanja u Hrvatskoj.

Tromjesečni izvještaji ugostiteljstva za pravne osobe i obrtnike (DZS)Tromjesečnim izvještajem ugostiteljstva obuhvaćene su sve pravne osobe, tj. poduzeća odnosno trgovačka društva i dijelovi poduzeća odnosno trgovačkih društava koji obav-ljaju ugostiteljsku djelatnost te ukupna populacija obrtnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Istraživanjima se osiguravaju osnovni kratkoročni pokazatelji (broj zaposle-nih i promet) za ugostiteljstvo.

Poslovanje ugostiteljstva prati se tromjesečno, a izvještaje ispunjavaju pravne osobe i obrtnici. Istraživanje pruža mogućnost razdvajanja usluga smještaja i hrane i pića u segmentu pravnih osoba te prepoznavanje ponude usluga smještaja, hrane i pića koji se realizira i izvan sektora Hoteli i restorani. Izvještaj ne pruža podatke o troškovnoj strukturi sektora te u potpunosti izostavlja obilježja poslovanja privatnog smještaja.

Izvještaj o putničkim agencijama (DZS)Istraživanjem su obuhvaćeni svi poslovni subjekti i njihovi dijelovi (putničke agencije i njihove poslovnice) čija se djelatnost sastoji od organiziranja turističkog prometa za domaće i strane izletnike i turiste, a imaju sjedište u Hrvatskoj. Prikupljaju se podatci o kapacitetu agencija (broj poslovnica, broj zaposlenih, prijevozna sredstva u vlasništvu agencija) te fi zičkim obilježjima pruženih usluga (broj usluga pruženih domaćim i stranim posjetiteljima prema kriteriju organizatora putovanja ili posrednika, transfera, organizacije putovanja, jednodnevnih putovanja i slično). Izvještaj ne sadrži podatke o monetarnim veličinama prometa, prihoda i troškova te ne pruža mogućnost za utvrđivanje neto marže putničkih agencija.

199


Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma (DZS)Izvještaj sadrži podatke o kapacitetima luka nautičkog turizma te ostvarenom prihodu luka nautičkog turizma prema vrstama usluga (iznajmljivanje vezova, servisne usluge, ugostiteljske usluge, iznajmljivanje plovila, iznajmljivanje poslovnih prostora, trgovina na malo). Izvještaj ne sadrži podatke o troškovnoj strukturi luka nautičkog turizma.

Izvještaj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport (DZS)Istraživanjem su obuhvaćeni svi poslovni subjekti (pravne i fi zičke osobe) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja plovila za razonodu i sport. Istraživanje se provodi s ciljem dobivanja podataka o broju brod-dana na koje se iznajmljuju plo-vila, broju iznajmljenih plovila prema zastavi plovila, dužini plovila, zaposlenima i prihodu. Izvještaj ne sadrži podatke o troškovnoj strukturi aktivnosti. Očekuje se da je problem neregistrirane aktivnosti iznajmljivanja plovila za razonodu i sport bitno smanjen uvođenjem vinjeta.

Godišnji financijski izvještaj o poslovanju za velike, srednje i male poduzetnike (Fina)Fina, kao administrativni izvor o prihodima i troškovima gospodarskih subjekata, u okviru svojih istraživanja (Godišnji fi nancijski izvještaj o poslovanju za velike, sred-nje i male poduzetnike) ne osigurava potpuni obuhvat subjekata u djelatnostima obuhvaćenim TSA. Podatci Fine jedan su od osnovnih izvora podataka nacionalnih računa. Pri tome valja reći da je osnovna statistička jedinica za koju se prate podatci u Fini poduzeće, a ne, kako SNA 1993 i ESA 1995 preporučuju, pogon odnosno lokalna poslovna jedinica istovrsne proizvodnje. Struktura Godišnjega fi nancijskog izvještaja poduzetnika za 2008. godinu i dalje, u okviru dijela Dodatni podatci sadrži i podatke o strukturi prihoda poduzeća prema različitim aktivnostima/djelatnostima13, što omogućava prepoznavanje glavne i ostalih aktivnosti poduzeća registriranih u djelat-nosti glavne aktivnosti. Time podaci Fine za razdoblje od 2008. nadalje dobivaju (uz ograničenje obuhvata samo na poduzeća) na važnosti za sagledavanje međusektorskih odnosa te sastavljanje TSA.

Nacionalni računi i input-output tablice (DZS)Moguće je ustvrditi da se bez unaprjeđenja temeljnog okvira nacionalnih računa, koji će se zasnivati na razvijenim strukturnim poslovnim statistikama i dodatnim fi nan-cijskim pokazateljima o poslovanju pojedinih sektora, može pristupiti samo početnim fazama izrade TSA (eksperimentalna i privremena TSA). U posljednjih nekoliko go-dina učinjeni su bitni koraci u smjeru uspostavljanja kvalitetne statističke osnovice za detaljnu raščlambu ukupne ponude, pa tako i ponude turističkih djelatnosti. Tako je u DZS-u pokrenut projekt uvođenja i primjene sustava nacionalnih računa Republike Hrvatske, u okviru kojeg je sastavljena tablica ponude i uporabe RH za 2004. godinu te rekonstruiran tromjesečni BDP od 2000. godine s uključenom sivom ekonomijom.

200


S aspekta izrade input-output tablice14 u tijeku su aktivnosti na izradi tablice međusektorskih odnosa te su pokrenuta i dodatna statistička istraživanja potrebna za prikupljanje adekvatnih podataka o strukturi i vrijednosti međufazne potrošnje (uključujući i proširenje podataka koji se prikupljaju Godišnjim fi nancijskim izvještajem) na razini pogona (čiste djelatnosti).

Sadašnja razina prikazivanja rezultata nacionalnih računa na razini odjeljka ne razdvaja najznačajniju turističku djelatnost Hoteli i restorani na pojedine detaljnije razine što otežava procjenu turističkog udjela.

Unatoč obilju podataka vezanih za pojedine aspekte turističke ponude i potražnje, sustav statistike turizma u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti izgrađen. Na osnovi pregleda postojećeg sustava statistike turizma i ocjene njegove kvalitete i dostatnosti sa stajališta izrade TSA, može se zaključiti da sustav statistike turizma Republike Hrvatske danas ne omogućava izradu potpune i konačne TSA. Glavni nedostaci sustava statis-tike turizma s aspekta izrade TSA su:• nepostojanje dijela potrebnih istraživanja i podataka• neodgovarajuća metodologija prikupljanja pojedinih podataka te stoga i njihova upit-

na kvaliteta i• djelomično neažurni podatci.

Polazeći od navedenih nedostataka, moguće je prepoznati dva smjera potrebnog una-prjeđenja sustava statistike turizma. Prvi smjer odnosi se na uspostavljanje novih istra-živanja u okviru STS-a, nužnih za izradu TSA, a drugi na usklađivanje (osuvremenji-vanje) postojećih istraživanja s potrebama TSA.

Kao prioritetna nova istraživanja potrebna za početak bilo kakvih aktivnosti na izradi TSA nameću se posebna istraživanja na području turističke ponude, i to istraživanja poslovanja putničkih agencija, prijevoznika, domaćih pružatelja usluga kružnih puto-vanja (Slika 2.).

Postojeća istraživanja potrebno je dopuniti usklađivanjem s potrebama TSA, prije svega u dijelu istraživanja obilježja dolaznog turizma (anketa HNB-a o potrošnji inozemnih putnika u Hrvatskoj) zbog problema dimenzioniranja populacije te utvrđivanja struk-ture izdataka.

Ključna je, pak, aktivnost vezana uz unaprjeđenje informacijske osnove potrebne za izradu tablica ponude i uporabe, odnosno input-output tablica s odgovarajućim stupnjem dezagregacije aktivnosti (hoteli i slične vrste smještaja, kuće i stanovi za od-mor, restorani i slično, pojedine vrste putničkog prijevoza, putničke agencije i slično).

Zaključak

201


Slika 2.STRUKTURA TE PRISTUP I IZVORI PODATAKA ZA IZRADU EKSPERIMENTALNOGA SATELITSKOG RAČUNA TURIZMA RH

Moguće je ustvrditi da današnja obilježja sustava statistike turizma Republike Hrvatske ne omogućavaju izradu cjelovite TSA. Međutim, izradu TSA treba shvatiti kao proces stalnog unaprjeđenja metodologije i izvora podataka. Stoga je zasigurno vrijedno kre-nuti u izradu prve (privremene) TSA koja će, s jedne strane, osigurati okvir za procjenu veličine doprinosa turizma gospodarstvu Hrvatske i međusobnih tokova između turis-tičkih aktivnosti, ali i, s druge strane, biti osnova za vođenje daljnjeg procesa unaprje-đenja sustava statistike turizma, a time i preciznije procjene doprinosa turizma hrvat-skom gospodarstvu.

NAPOMENE:

1 Državni zavod za statistiku RH (DZS) je zajedno s WTTC-om (World Travel and Tourism Council) i Oxford Economic Forecasting u 2002. godini napravio prve procjene ekonomskih utjecaja turizma u Hrvatskoj na tada raspoloživim izvorima podataka. UNWTO ocjenjuje da se rezultati WTTC-a ne mogu koristiti za pripremu tablica satelitskog računa turizma usklađenih s uputama danim u do-kumentu Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir (UNWTO, OECD i Eurostat, 2001) te da turistički pokazatelji i utvrđeni agregati nisu usporedivi na međunarodnoj razini. WTTC mjeri ekonomske učinke turizma u brojnim zemljama, kao i na globalnoj razini, ali ti se rezultati, nastali na ekonomskom modeliranju (ovisno, također, o raspoloživosti podataka), uvelike razlikuju od rezultata dobivenih satelitskim računom turizma (UNWTO, 2005).

POTR

OŠN

JA I

PON

UD

ATA

BLI

CA

6

BR

OJA

NJE

PU

TNIK

A N

A G

RAN

ICI

ANK

ETA

PUTN

IKA

NA

GR

ANIC

IIS

TRAŽ

IVAN

JA

TOM

AS

NAC

ION

ALN

IR

AU

NI

ANK

ETA

O

TUR

ISTI

KO

J AK

TIVN

OST

I D

OM

.STA

N.

DODATNA ISTRAŽIVANJA S

ASPEKTA POTRAŽNJE

NAC

ION

ALN

IR

AU

NI Z

A 20

04. U

Z PR

OC

JEN

U Z

A 20

05.

NAC

ION

ALN

IR

AU

NI 2

004.

NAC

ION

ALN

IR

AU

NI 2

004

DODATNA ISTRAŽIVANJA S ASPEKTA PONUDE

PROCJENA NESLUŽBENOG

GOSPODARSTVA

IZRA UN MAKROEKONOMSKIH

AGREGATA

PRIHODI

DODANA VRIJED-

NOST

INTER-MEDIJARNI TROŠKOVI

PROIZ-VODNJA

TABLICA 5

DOLAZNI IZDATCI

DOMA IIZDATCI

OSTALI ELEMENTI

POTROŠNJE

POTROŠNJA TABLICE 1-4

Izvor: Studija izvedivosti TSA RH, Institut za turizam, 2007

202


2 Obilježja koja razlikuju posjetitelja od bilo kojeg potrošača nije moguće naći u okviru sustava nacio-nalnih računa koji transaktora klasifi cira prema stalnim obilježjima (primjerice, zemlja i mjesto prebivališta). Sustav nacionalnih računa stoga predlaže korištenje tzv. satelitskih računa, dodatka jezgri sustava nacionalnih računa (SNA), koji, u većoj ili manjoj mjeri, dijeli iste koncepte, defi nicije i klasifi kaciju kao i jezgra SNA. Cilj izrade svih ovih računa jest pružiti analitičarima statističko-doku-mentacijsku osnovicu za analizu ukupnog razvoja društva u pojedinim specijalističkim područjima kao što su sociologija, tehnologija, ekološki razvoj i slično. Najpoznatiji iz ove skupine računa su satelitski računi energetike, ekologije, školstva, zdravstva, socijalne zaštite, razvoja i istraživanja, informacijske i komunikacijske tehnologije, ljudskoga kapitala, neprofi tnih organizacija, turizma i slično.

3 TSA i SNA nisu usklađeni (razlike imaju tek formalni učinak) u klasifi kaciji proizvoda i aktivnosti, razdvajanju margine od vrijednosti dobra, identifi ciranju potrošnje posjetitelja te dvostrukoj klasifi kaciji poslovnih turističkih rashoda. Dodatne dvije transformacije imaju utjecaj na vrednovanje i klasifi kaciju tokova u okviru različitih vrsta proizvodnje (neto vrednovanje turističkih paketa te izdvajanje usluga turističkih agencija).

4 Na agregatnoj razini cijelog gospodarstva vrijedi odnos da je bruto domaći proizvod jednak zbroju fi nal-ne potrošnje umanjene za uvoz, ali taj odnos ne vrijedi na razini pojedinog sektora.

5 Istraživanja DZS-a koja su izvor podataka za statistiku turističke potrošnje (fi zički promet) su: Mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista; Izvještaj o dolascima i noćenjima turista u kućama i stanovima za odmor – nekomercijalni turistički promet; Izvještaj o poslovnom skupu; Posjetitelji važnijih turistič-kih znamenitosti i atrakcija; Izvještaj o putničkim agencijama; Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma; Godišnji izvještaj o stranim plovilima za razonodu i sport; Izvještaj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport; Kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj; Izvještaj o granič-nom prometu putnika; Anketa o potrošnji kućanstava.

Istraživanja koja su izvor podataka za statistiku turističke ponude DZS-a su: Mjesečni izvještaj o do-lascima i noćenjima turista; Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe; Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike; Izvještaj o putničkim agencijama; Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma; Izvještaj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport; Tromjesečni izvještaj o ces-tovnom prijevozu putnika; Tromjesečni izvještaj o gradskom prijevozu; Godišnji izvještaj željezničkog prometa; Godišnji izvještaj o prijevozu na unutrašnjim vodenim putovima; Godišnji izvještaj o zračnom prijevozu; Godišnji izvještaj o prometu putnika i robe na željezničkim kolodvorima; Godišnji izvještaj o prometu u zračnim lukama; Statistički izvještaj muzeja i muzejskih zbirki (uključuje podatke o broju posjetitelja, zaposlenima, prihodu prema izvorima, izdatcima prema vrstama); Statistički izvještaj zbirki (uključuje podatke o broju posjetitelja, zaposlenima, prihodu prema izvorima, ukupnim izdatcima); Statistički izvještaj galerija (uključuje podatke o broju posjetitelja, zaposlenima, prihodu prema izvo-rima); Statistički izvještaj lovačkih društava (uključuje bruto prihode i rashode prema vrstama te po-sebno fi zičke pokazatelje o organiziranom lovu i natjecanjima); Izvještaj zooloških i botaničkih vrtova, vivarija, arboretuma, nacionalnih parkova i parkova prirode (uključuje podatke o broju posjetitelja, zaposlenima, ukupnom prihodu i rashodu).

Ostala istraživanja vezana uz statistiku turizma koja se provode u DZS-u odnose se, prije svega, na bruto domaći proizvod (Bruto domaći proizvod, godišnji i tromjesečni podaci; Godišnji izvještaj o investicijama u dugotrajnu imovinu; Tablica ponude i uporabe i input-output tablica RH za 1997. prema zahtjevima ESA 95 te eksperimentalna tablica za 2004. godinu), zaposlenost i plaće (Godišnje istraživanje o zaposlenima i plaći; Mjesečno istraživanje o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slo-bodnih profesija; Mjesečno istraživanje o zaposlenima i plaći; Anketa o radnoj snazi) te registre (Registar poslovnih subjekata; Obrtni registar). Važna su i brojna druga istraživanja, od kojih se posebno izdvajaju: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001.; Godišnji izvještaj o završenim zgradama i stanovima; Indeks potrošačkih cijena.

6 U ovom dokumentu ne analizira se statistika vezana uz odlazni turizam jer mjerenje veličine ovoga se-gmenta ukupnih turističkih tokova ne čini dio jezgre TSA.

7 Istraživanje Instituta za turizam (Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u ino-zemstvu u 2000. godini: Kontrolno brojanje prometa na cestovnim graničnim prijelazima, 2001.) kao i

203


istraživanje Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu u 2006. godini (Prezentacija rezultata, PULS d.o.o., HNB 2007. godine) ukazuju na velike relativne razlike u broju vozila i putnika između podataka granične statistike i kontrolnih brojanja prometa, odnosno procjena broja putnika dobivenih anketom. Tako je ukupni broj putnika na izlasku iz zemlje na cestovnim gra-ničnim prijelazima procijenjen na osnovi službenih podataka o broju vozila i procjene ankete o prosječ-nom broju putnika u vozilima za oko četvrtinu manji od službenog podatka o ukupnom broju putnika na cestovnim graničnim prijelazima.

8 Mnoge se europske zemlje nakon uvođenja Schengenskog sporazuma susreću s problemom procjene broja inozemnih posjetitelja, odnosno nepoznate populacije u anketama o obilježjima ulaznog (inbo-und) turizma koje se provode na granicama. Italija i Španjolska procjenjuju putem anketa, osim obiljež-ja ulaznog turizma, i ukupni volumen, odnosno ukupan broj inozemnih putnika na cestovnim granič-nim prijelazima. Vidi Dealing with Unknown Reference Population in Border Surveys on Inbound Tourism: the case of Italy i Estimating the number of international visitors within the Schengen are of free movement of people: the case of Spain, http://www.unwto.org/statistics/index.htm

9 Istraživanje Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – TOMAS Nautika pokazuje da su nautičari u 2004. godini na plovidbi ostvarili 23%, a u 2007. godini 11% noćenja na sidru, izvan luka nautičkog turizma (Institut za turizam 2005, 2008).

10 Valja dodatno razmotriti utjecaj i neadekvatnog razdvajanja plaćene i neplaćene potražnje u segmentu nautičkog turizma (boravci na vlastitim plovilima) te međunarodnog kruzinga u segmentu višednevnih boravaka broda u teritorijalnim vodama RH zbog činjenice da se putnici na takvim brodovima statistič-ki broje kao posjetitelji u jednodnevnom posjetu.

11 Istraživanja TOMAS obuhvaćaju analizu obilježja potražnje ljetnoga odmorišnog turizma (TOMAS Ljeto), obilježja turističke potražnje u gradu Zagrebu (TOMAS Zagreb), obilježja potražnje nautičkog turizma (TOMAS Nautika), tranzitnog turizma (TOMAS Tranzit 2005.), međunarodnih brodskih kružnih putovanja (TOMAS Brodska kružna putovanja 2006.), turizma u zaštićenim prirodnim po-dručjima (TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode 2006.) te kulturnog turizma (TOMAS Kul-turni turizam 2008.).

12 Prema TSA: RMF trošak benzina uključen je u nespecifi čne proizvode.

13 Podatci su raspoloživi za sljedeće prihode poduzeća: prihod od industrijske djelatnosti, prihod od proda-je robe i usluga te trgovačkih usluga, prihod od posredništva, prihod od građevinske djelatnosti, prihod od poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prihod od djelatnosti hotela i restorana, prihod od djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza, prihod od ostalih djelatnosti.

14 Sektor nacionalnih računa Državnog zavoda za statistiku RH izradio je simetričnu input-output tablicu (s razdvojenim domaćim i uvoznim tokovima) za 1997. godinu polazeći od sve tri metode obračuna BDP-a. U sklopu input-output tablica za 1997. godinu izračunat je i input-output multiplikator. Izračun tablica za 1997. godinu je, u dijelu međufazne potrošnje, izveden RAS metodom polazeći od tehnološke strukture SRH iz 1987. godine (Gorjan, Lovrinčević i Mikulić, 2003). Tehnički koefi cijenti stari desetak godina (danas već gotovo i dvadeset) zasigurno kvalitetno ne odražavaju današnje stanje ni u uobičajenim gospodarskim okolnostima, a u Hrvatskoj je promjena tehničkih koefi cijenata nastupila i zbog raspada širega gospodarskog sustava (bivša Jugoslavija), ratnih razaranja, privatizacije, raspada velikih sustava, preorijentacije s "mekoga" istočnoeuropskog tržišta na zahtjevnije tržište EU i ostaloga. Iako matematički ispravna, čini se da primjena input-output tablice dobivene metodom RAS ima zna-čajno ograničen domet.

204


Ahlert, G. (2008). Estimating The Economic Impact of an Increase in Inbound Tourism on the Ger-man Economy using TSA Results. Journal of Travel research, 47(2), 2008, 225-234.

Becken, S. i Patterson, M. (2006). Measuring National Carbon Dioxide Emissions from Tourism as a Key Step Towards Achieving Sustainable Tourism. Journal of sustainable tourism, 14(4), 323-338.

Blake, A., Gillham, J. i Sinclair, M.T. (2006). CGE tourism analysis and policy modelling. U: L. Dwyer i P. Folrsyth (ur.), International Handbook on the Economics of Tourism. Edward Elgar Publishing Limited.

European Commision (1998). Commision Decision of 9 December 1998 on the procedures for implementing Council Directive 95/57/EC on the collection of statistical information in the fi eld of tourism. Offi cial Journal of the European Communities, No. L9 (15 January 1999).

European Commision (1995). Council Directive 95/57/EC of 23 November 1995 on the collection of statistical information in the fi eld of tourism. Offi cial Journal of the European Communities, No. L291 (December).

Čorak, S. i Marušić, Z. (ur.) (2009). TOMAS Trendovi. Zagreb: Institut za turizam.

Državni zavod za statistiku RH [DZS] (2002). Prema Ujedinjeni narodi: Priručnik za input-output tablice; Kompilacija i analize, Priručnik za nacionalne račune. Metodološke upute, 42. Zagreb: Autor.

European Commision i Eurostat (1998). Community methodology on tourism statistics. Objavlje-no Državni zavod za statistiku RH [DZS] (2001). Metodološki priručnik za statistiku turizma (prijevod).

Eurostat (1996). Applying the Eurostat Methodological Guidelines in Basic Tourism and Travel Statis-tics, A Practical Manual (Revised version)

Eurostat (2002). European Implementation Manual on Tourism Satellite Accounts – Based on the internationally approved Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework, Final draft

Frangialli, F. (2005). The TSA's Relevance for Policy-makers. WTO conference The Tourism Satellite Ac-count (TSA): Understanding Tourism and Designing Strategies. Iguazu Falls, Argentina/Brazil/Paraguay, October.

Gorjan, M., Lovrinčević, Ž. i Mikulić, D. (2003). Izračun matrice tehničkih koefi cijenata Republike Hrvatske za potrebe input-output analize uz pomoć RAS metode. Ekonomski pregled, 54(5-6), 407-437.

Institut za turizam (2002). Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu u 2000. godini: Kontrolno brojanje prometa na cestovnim graničnim prijelazima. Zagreb: Autor.

Institut za turizam (2005). Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – TOMAS Nautika 2004. Zagreb: Autor.

Institut za turizam (2007). Studija izvedivosti TSA RH. Zagreb: Autor.

Institut za turizam (2008). Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – TOMAS Nautika 2007. Zagreb: Autor.

Ivandić, N. i Marušić, Z. (2007). The hotel industry's import-dependence : The case of Croatia. Tour-ism, 55(3), 297-308.

Jurčić, Lj. (2000). Razvitak input-output analize u Hrvatskoj. Ekonomski pregled, (11-12), 1313-1333.

Kelebuh, I. i Javor. A. (1998). Postojeća i nova statistička istraživanja iz područja turizma u Republici Hrvatskoj. Tourism and Hospitality Management, 4(1), 43-60.

Libreros, M., Massieu, A. i Meis, S. (2006). Progress in Tourism Satellite Account Implementation and Development. Journal of Travel Research, 45(1), 83-91.

Bibliografi ja

205


Smeral, E. (2006). Tourism Satellite Accounts: A Critical Assessment. Journal of Travel Research, 45(1), 92-98.

Spurr, R. (2006). Tourism Satellite Accounts. U: L. Dwyer i P. Folrsyth (ur.), International Handbook on the Economics of Tourism (str. 283-300). Edward Elgar Publishing Limited.

UN Statistics Division [UNSD], Statistical Offi ce of the European Communities [Eurostat], Organisation for Economic Co-operation and Development [OECD], World Tourism Organisation [UNWTO] (2008). Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008).

United Nations World Tourism Organization [UNWTO] (1993). Recommendations on Tourism Statis-tics.

United Nations World Tourism Organization [UNWTO] (2002). General Guidelines for National Tourism Administrations (NTAs) Relative to the Development of the Tourism Satellite Account. Madrid: Autor.

United Nations World Tourism Organization [UNWTO] (2005). Tourism Satellite Account: Implemen-tation Project – Tourism Statistics Metadata Project: General Guidelines for documenting tourism statistics, Ver. 2, May.

United Nations World Tourism Organization [UNWTO] (2006). International Recommendations on Tourism Statistics (IRTS), v.1, December.

United Nations World Tourism Organization [UNWTO], Organisation for Economic Co-operation and Development [OECD] i Statistical Offi ce of the European Communities [Eurostat] (2001). Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2000). OECD Publishing.

Zhou, D., Yanagida, J.f., Chakravotry, U. i Leung, P. (1997). Estimating Economic Impacts from Tourism. Annals of Tourism Research, 24(1), 76-89.

Primljeno: 02/09/2009.Prihvaćeno: 23/10/2009.

neven ivandić i zrinka marušić je li sustav statistike ... · satelitskog računa turizma da...

Documents