neurološke osnove govora - ffzg.unizg.hr · 5 opća fonetika: neurološke osnove govora 9 moždano...

1

Opća fonetika: Neurološke osnove govora 1

Elenmari PletikosElenmari Pletikos

Opća fonetika, 20.10.2005.Opća fonetika, 20.10.2005.

Neurološke osnove govoraNeurološke osnove govora


TemeTeme

►► 1. Proizvodnja govora (anatomija, fiziologija, modeli proizvodnj1. Proizvodnja govora (anatomija, fiziologija, modeli proizvodnje)e)

►► 2. Akustička analiza govornih signala2. Akustička analiza govornih signala

►► 3. Percepcija govora (3. Percepcija govora (anatanat.,., fizfiz., modeli percepcije)., modeli percepcije)

2


Proizvodnja govora Proizvodnja govora (anatomija, fiziologija, modeli)(anatomija, fiziologija, modeli)

►► Razine proizvodnja govoraRazine proizvodnja govora

MISAO MISAO (iskustvo, ideje, stavovi)(iskustvo, ideje, stavovi)JEZIK JEZIK (semantika, sintaktička i(semantika, sintaktička i morfofonološkamorfofonološka pravilapravila►► međumemorijameđumemorija (+vremenska organizacija +prozodija)(+vremenska organizacija +prozodija)

GOVOR GOVOR ((neuromotoričkaneuromotorička,, miomotoričkamiomotorička i artikulacijska pravila)i artikulacijska pravila)

Cilj Cilj -- govorni zvukgovorni zvuk

Shema preoblikovanja obavijesti od misaone preko jezične i govorShema preoblikovanja obavijesti od misaone preko jezične i govorne razine do govornog zvuka (ne razine do govornog zvuka (BordenBorden ii HarsisHarsis, 1980, , 1980, premaprema HorgaHorga, 1996:18), 1996:18)


►► Predmet proučavanjaPredmet proučavanjašireg kruga fonetikešireg kruga fonetikeUžeg kruga fonetikeUžeg kruga fonetike

►► Razni modeli govorne proizvodnjeRazni modeli govorne proizvodnjeopisuju korake tj. konverzije od apstraktne reprezentacije govoropisuju korake tj. konverzije od apstraktne reprezentacije govornog iskaza do nog iskaza do govornog zvukagovornog zvuka

►► Govorni motorički program (artikulacijski program)Govorni motorički program (artikulacijski program)mehanizam kojim se "poruka, oblikovana na višim razinama u kod zmehanizam kojim se "poruka, oblikovana na višim razinama u kod značenjskih načenjskih jedinica, prekodira u oblik živčanih impulsa i govornih pokreta"jedinica, prekodira u oblik živčanih impulsa i govornih pokreta" ((HorgaHorga, 1996:15), 1996:15)

3


Govorni organiGovorni organi►► definicija: (definicija: (ŠkarićŠkarić, 1991)*, 1991)*►► Govorni organi Govorni organi -- 3 skupine (3 skupine (ŠkarićŠkarić, 1991):, 1991):

1. Živčani sustav 1. Živčani sustav 2. Izvršitelji ili2. Izvršitelji ili efektoriefektori3. Sustav osjetila3. Sustav osjetila

►► Govorni organi mogu se podijeliti u Govorni organi mogu se podijeliti u 4 razine4 razine((HorgaHorga, 1996:14) , 1996:14) (prema anatomiji i funkcijama)(prema anatomiji i funkcijama)

1. 1. UpravljačkaUpravljačka razina: razina: CNS i periferni živciCNS i periferni živci

2. Izvedbeni organi: 2. Izvedbeni organi: 2.1. Dišna ili 2.1. Dišna ili respiratorna respiratorna razina (proizvodi zračnu struju)razina (proizvodi zračnu struju)

2.2. Glasovna ili2.2. Glasovna ili fonacijskafonacijska razina (proizvodi glas tj. periodički zvuk)razina (proizvodi glas tj. periodički zvuk)

2.3. Izgovorna ili 2.3. Izgovorna ili artikulacijskaartikulacijska razina (oblikuju se prolazi u kojima se tvorerazina (oblikuju se prolazi u kojima se tvoreaperiodičkiaperiodički zvukovi i šupljine u kojima se zvukovi dodatno oblikuju procesizvukovi i šupljine u kojima se zvukovi dodatno oblikuju procesima ma rezonancije i apsorpcije)rezonancije i apsorpcije)


Upravljačka razina govora: CNS i periferni živciUpravljačka razina govora: CNS i periferni živci

►► građa i funkcija organagrađa i funkcija organa

►► reprezentacija jezika i govora u mozgu (lokalizacija, funkcija)reprezentacija jezika i govora u mozgu (lokalizacija, funkcija)

►► oštećenja: afazija,oštećenja: afazija, disartrijadisartrija,, apraksijaapraksija

►► metode istraživanja:metode istraživanja: fMRfMR, PET, ERP, PET, ERP

4


►► CNS (centralniCNS (centralni nervninervni sustav)sustav)mozakmozakleđna moždina (kralježnička moždina)leđna moždina (kralježnička moždina)

►► PNS (periferniPNS (periferni nervninervni sustav)sustav)aferentniaferentni (senzorički) i(senzorički) i eferentnieferentni (motorički) živci:(motorički) živci:12 parova moždanih (12 parova moždanih (kranijalnikranijalni) i 31 par) i 31 par moždinskihmoždinskih ((spinalnispinalni))

( u proizvodnji govora važni su V( u proizvodnji govora važni su V-- XII moždanog živca i brojniXII moždanog živca i brojni moždinskimoždinski))

►► neuroni neuroni –– osnovne građevne i funkcionalne jediniceosnovne građevne i funkcionalne jedinice►► sinapsesinapse –– funkcionalne veze između neurona; neurotransmiterifunkcionalne veze između neurona; neurotransmiteri►► živci živci –– snopovi živčanih vlakanasnopovi živčanih vlakana

brzina prijenosa živčanih impulsa je 1brzina prijenosa živčanih impulsa je 1--100 m/s100 m/sučestalost okidanja jeučestalost okidanja je maxmax. 100 u sekundi (premda neki i 1000). 100 u sekundi (premda neki i 1000)

poruke se razlikuju po frekvenciji akcijskih potencijala i vremeporuke se razlikuju po frekvenciji akcijskih potencijala i vremenskoj organizaciji nskoj organizaciji korpusakorpusavariranje tipa, količine i brzine otpuštanja neurotransmiteravariranje tipa, količine i brzine otpuštanja neurotransmitera


►► Dijelovi mozga (Dijelovi mozga (encephalonaencephalona))

moždano deblo (moždano deblo (truncus cerebritruncus cerebri): ): ►► produžena moždina, most, srednji mozakprodužena moždina, most, srednji mozak

mali mozak (mali mozak (cerebellumcerebellum): ): ►► kora,kora, supkotrikalnasupkotrikalna bijela tvar,bijela tvar, supkortikalne jezgesupkortikalne jezge

međumozakmeđumozak ((diencephalondiencephalon):):►► talamustalamus, hipotalamus,, hipotalamus, epitalamusepitalamus,, suptalamussuptalamus

veliki mozak (veliki mozak (cerebrumcerebrum))

5


►► moždano deblomoždano deblo ((truncus cerebritruncus cerebri,,truncus encephalicustruncus encephalicus):):

jezgre jezgre –– kontrola odgovora na vidne kontrola odgovora na vidne i slušne podražajei slušne podražajeretikularnaretikularna formacija formacija –– kroz nju kroz nju prolaze skoro svi osjetni i motorički prolaze skoro svi osjetni i motorički putoviputoviiz moždanog debla izlazi 12 iz moždanog debla izlazi 12 moždanih živacamoždanih živaca


►► mali mozakmali mozak ((cerebellumcerebellum):):pri započinjanju voljnog pokretapri započinjanju voljnog pokretaprima osjetne informacije iz većine prima osjetne informacije iz većine modaliteta (slušnog imodaliteta (slušnog i vestibularnogvestibularnogorgana, mišića, zglobova, kože i organa, mišića, zglobova, kože i očiju)očiju)informacije oinformacije o propriocepcijipropriocepciji, , motoričkom planiranju i ravnoteži motoričkom planiranju i ravnoteži integriraju se u kori malog mozgaintegriraju se u kori malog mozgaposljedice ozljede mogu biti: posljedice ozljede mogu biti: nespretnost pokreta, poremećaj nespretnost pokreta, poremećaj ravnoteže, smanjenravnoteže, smanjen tonustonus mišića, mišića, nerazgovjetan govor, poremećaj nerazgovjetan govor, poremećaj planiranja i vremenske organizacije planiranja i vremenske organizacije aktivnosti, otežana procjena trajanja aktivnosti, otežana procjena trajanja zvuka (jer vrši temporalne izračune) zvuka (jer vrši temporalne izračune) (prema(prema MildnerMildner, 2003:17), 2003:17)

6


►► međumozakmeđumozak ((diencephalondiencephalon):):ulogauloga talamusatalamusa i hipotalamusa u i hipotalamusa u višimvišim kognitkognit. funkcijama: govoru i . funkcijama: govoru i jezikujezikuuu talamičkimtalamičkim jezgrama obrađuju se jezgrama obrađuju se sve informacije, osim njuha, prije sve informacije, osim njuha, prije dolaska do kore vel. mozgadolaska do kore vel. mozgatalamustalamus: privlači pažnju i usmjerava : privlači pažnju i usmjerava na verbalne informacijena verbalne informacijehipotalamus: u pamćenjuhipotalamus: u pamćenjuispodispod talamusatalamusa je medijalno je medijalno koljenasto tijelo koje pripada koljenasto tijelo koje pripada slušnom sustavuslušnom sustavukod ozljedekod ozljede talamusatalamusa: problemi : problemi imenovanja, nalaženja riječi, imenovanja, nalaženja riječi, računanja, kratkoročnog verbalnog računanja, kratkoročnog verbalnog pamćenja,pamćenja, fluentnostifluentnosti –– ali su za ali su za razliku od poremećaja kod razliku od poremećaja kod oštećenja kore oštećenja kore –– prolazna i kratkaprolazna i kratka


►► veliki mozak (veliki mozak (cerebrumcerebrum,,telencephalontelencephalon))

građen od sive tvari oko 61% građen od sive tvari oko 61% zapremine: na površini zapremine: na površini kora kora ((kortexkortex) i u unutrašnjosti) i u unutrašnjostisupkortikalnesupkortikalne jezgrejezgrebijele tvari bijele tvari –– oko 39% zapremine oko 39% zapremine ((mijelinizirani aksonimijelinizirani aksoni koji povezuju koji povezuju dijelove mozga i koru s nižim dijelove mozga i koru s nižim dijelovima CNSdijelovima CNS--a)a)LongitudinalnomLongitudinalnom fisuromfisurom podijeljen podijeljen u dvije hemisfere: L i D, a glavna u dvije hemisfere: L i D, a glavna veza između njih jeveza između njih je corpus callosumcorpus callosum

7


Kora (Kora (kortexkortex) ) –– u horizontalnom presjekuu horizontalnom presjekusupkortikalnesupkortikalne jezgre jezgre –– uu koronalnomkoronalnom presjekupresjeku


Bazalni ganglijiBazalni gangliji

8


4 režnja, 2 glavne pukotine4 režnja, 2 glavne pukotinepukotine (pukotine (fissuarefissuare) i žljebovi () i žljebovi (sulcisulci) ) površinu dijele upovršinu dijele u režnjeverežnjeve (lobi), (lobi), režnjiće (režnjiće (lobulilobuli) i vijuge () i vijuge (gyrigyri))


BrodmannovaBrodmannova polja polja –– početkom 20. st. tehnikama bojenjapočetkom 20. st. tehnikama bojenja BrodmannBrodmann je usustavio je usustavio vrste stanica s obzirom na građu, gustoću, organizaciju (vrste stanica s obzirom na građu, gustoću, organizaciju (citoarhitektonikacitoarhitektonika); premisa ); premisa da stanice slične ili iste građe imaju sličnu ili istu funkcijuda stanice slične ili iste građe imaju sličnu ili istu funkcijuBrodmannovaBrodmannova polja označena su bojevima 1polja označena su bojevima 1--5252

9


Mozak Mozak –– jezik i govorjezik i govor

Uloga pojedinihUloga pojedinih režnjevarežnjeva u govoru i jeziku (u proizvodnji i u percepciji)u govoru i jeziku (u proizvodnji i u percepciji)

►► čeoni (frontalni) režanjčeoni (frontalni) režanjprimarna i sekundarna motorička područja:primarna i sekundarna motorička područja:primarno mot. područje:primarno mot. područje: BrodmannovoBrodmannovo polje 4polje 4sekundarna motorička područja:sekundarna motorička područja: premotoričkipremotorički korteks i dodatno motoričko korteks i dodatno motoričko područje (B 6), te B 8, 44, 45 područje (B 6), te B 8, 44, 45 –– omogućuju smišljenu uporabu mišićaomogućuju smišljenu uporabu mišićasredište za govor i pisanje jesredište za govor i pisanje je BrocinoBrocino područjepodručje tj. B 44 i 45.tj. B 44 i 45.motorička kora velikog mozga motorička kora velikog mozga –– odgovorna za detaljno izvođenje finih odgovorna za detaljno izvođenje finih voljnih pokreta (ali ne i započinjanje)voljnih pokreta (ali ne i započinjanje)osim u primarnoj motoričkoj kori neuroni koji generiraju motorikosim u primarnoj motoričkoj kori neuroni koji generiraju motoriku su i u u su i u malom mozgu, bazalnim ganglijima imalom mozgu, bazalnim ganglijima i talamusutalamusu


10


►► tjemeni (tjemeni (parijetalniparijetalni) režanj) režanjvažan je za obradu i razumijevanje jezika (uz sljepoočni režanj)važan je za obradu i razumijevanje jezika (uz sljepoočni režanj)angularnaangularna vijuga (vijuga (gyrus angularisgyrus angularis) u lijevoj hemisferi ima važnu ulogu u ) u lijevoj hemisferi ima važnu ulogu u čitanju riječičitanju riječioštećenjem tog režnja nastaju:oštećenjem tog režnja nastaju: apraksijaapraksija,, aleksijaaleksija,, agrafijaagrafija,, akalkulijaakalkulija……

►► sljepoočni (temporalni) režanjsljepoočni (temporalni) režanjunutar lateralne pukotine suunutar lateralne pukotine su HeschloveHeschlove vijugevijugetu je središtetu je središte kortikalnekortikalne reprezentacije slušnog osjeta (reprezentacije slušnog osjeta (BrodmannovaBrodmannova polja polja 41, 42)41, 42)u stražnjem dijelu, tj. uu stražnjem dijelu, tj. u BrodmannovomBrodmannovom polju 22, uglavnom LH, područje polju 22, uglavnom LH, područje je sekundarne obrade slušnih informacija bitno za razumijevanje je sekundarne obrade slušnih informacija bitno za razumijevanje govora govora ((WernickeovoWernickeovo područje)područje)


►► zatiljnizatiljni ((okcipitalniokcipitalni) režanj) režanjprimarno vidno područjeprimarno vidno područje

►► otočni režanj (otočni režanj (insulainsula))u dnuu dnu SylvijeveSylvijeve pukotine, prekrivena pukotine, prekrivena je dijelovima trijuje dijelovima triju režnjevarežnjevau novije vrijeme otkriveno je da biu novije vrijeme otkriveno je da biinsulainsula dominantne hemisfere mogla dominantne hemisfere mogla biti mjesto motoričkog planiranja biti mjesto motoričkog planiranja govora, a negovora, a ne BrocinoBrocino područje područje ((DuffauDuffau i sur., 2000, premai sur., 2000, prema MildnerMildner, , 2003:24)2003:24)oštećenjeoštećenje anterior insuleanterior insule dovodi do dovodi do govornegovorne apraksijeapraksije ((DronkensDronkens, 1996) , 1996) –– čistačista unimodalnaunimodalna smetnjasmetnja outputaoutputa

11


►► asocijativni korteksasocijativni korteksna tromeđuna tromeđu tjtj,, sljslj. i. i zatzat. režnja LH bitan je za obradu jezičnih podataka. režnja LH bitan je za obradu jezičnih podataka

►► limbičkilimbički sustavsustavupravlja emocijama, endokrinim i autonomnim funkcijamaupravlja emocijama, endokrinim i autonomnim funkcijamahipokampushipokampus: važan u učenju i pamćenju: važan u učenju i pamćenju

►► bazalni ganglijibazalni ganglijiskupina jezgara, važnih za motoričke funkcije (i govorne), oslobskupina jezgara, važnih za motoričke funkcije (i govorne), oslobađaju ađaju pokretpokretkod oštećenja pokreti su nekoordiniranikod oštećenja pokreti su nekoordiniraniporemećaj:poremećaj: ParkinsonovaParkinsonova bolest (odumiranje stanica zbog manjkabolest (odumiranje stanica zbog manjkadopaminadopamina))


Presjeci mozgaPresjeci mozga

12


LateralizacijaLateralizacija funkcijafunkcija

►► Sposobnosti kod kojih postoji mozgovna Sposobnosti kod kojih postoji mozgovna lateralizacija lateralizacija funkcija (vid, sluh, dodir, funkcija (vid, sluh, dodir, pokreti, pamćenje, jezik, prostorno snalaženje…):pokreti, pamćenje, jezik, prostorno snalaženje…):

►► Dominantna lijeva hemisfera:Dominantna lijeva hemisfera:slova, riječislova, riječiverbalni zvukovi verbalni zvukovi složeni pokreti složeni pokreti verbalno pamćenje, pronalaženje značenjaverbalno pamćenje, pronalaženje značenjajezične funkcije: govor, čitanje, pisanje, računanjejezične funkcije: govor, čitanje, pisanje, računanje

►► Dominantna desna hemisfera:Dominantna desna hemisfera:lica, geometrijski oblici, emocionalni izrazilica, geometrijski oblici, emocionalni izrazineverbalni zvukovi, glazbaneverbalni zvukovi, glazbaoblici, oblici, Brailleovo Brailleovo pismopismopokreti određeni prostorompokreti određeni prostoromneverbalno pamćenje, neverbalno pamćenje, perceptivni perceptivni aspekti sjećanjaaspekti sjećanjaemocionalni sadržaji jezikaemocionalni sadržaji jezikamentalna rotacija oblika, geometrija, smjer, udaljenostmentalna rotacija oblika, geometrija, smjer, udaljenost


ZaključakZaključak

►► Mozak Mozak –– glavni organ govoraglavni organ govora

►► Slušanjem govora upravlja:Slušanjem govora upravlja:U sljepoočnom režnju BP 41 U sljepoočnom režnju BP 41 -- 4242BP 22 LH tj.BP 22 LH tj. WernickeovoWernickeovo područjepodručje

►► Proizvodnjom govora upravlja:Proizvodnjom govora upravlja:primarno mot. područje:primarno mot. područje: BrodmannovoBrodmannovo polje 4polje 4sekundarna motorička područja:sekundarna motorička područja: premotoričkipremotorički korteks i dodatno korteks i dodatno motoričko područje (BP 6), te BP 8, 44, 45 motoričko područje (BP 6), te BP 8, 44, 45 središte za govor i pisanje jesredište za govor i pisanje je BrocinoBrocino područjepodručje tj. BP 44 i 45tj. BP 44 i 45mali mozak, bazalni gangliji,mali mozak, bazalni gangliji, talamustalamusinsulainsula

13


Literatura:Literatura:

►► MildnerMildner, Vesna (2003). , Vesna (2003). Govor između lijeve i desne hemisfereGovor između lijeve i desne hemisfere. IPC grupa, . IPC grupa, ZagrebZagreb

►► Sprache und GehirnSprache und Gehirn.. Ein neurolingvistisches TutorialEin neurolingvistisches Tutorial. . http://www.http://www.imsims..uniuni--stuttgartstuttgart..dede//phonetikphonetik//joergjoerg//sgtutorialsgtutorial//

►► JudašJudaš, M. i, M. i KostovićKostović, I. (1997). Temelji, I. (1997). Temelji neuroznanostineuroznanosti. Zagreb: MD . Zagreb: MD http://www.http://www.hiimhiim..hrhr//udzbenikudzbenik..htmhtm

►► HorgaHorga, D. (1996). Obrada fonetskih obavijesti. Zagreb: Hrvatsko filol, D. (1996). Obrada fonetskih obavijesti. Zagreb: Hrvatsko filološko oško društvodruštvo

►► ŠkarićŠkarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika (str. 87, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika (str. 87--96)96)

neurološke osnove govora - ffzg.unizg.hr · 5 opća fonetika: neurološke osnove govora 9 moždano...

Documents