Petrovi, Platui, Plazibat, Podunajec, Poturak

Ozljeda je tjelesno oteenje koje nastaje uslijed iznenadnog izlaganja razliitim vrstama energije (mehanike, kemijske i fizikalne) ili uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (utapanje ili guenje)

S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodeih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Dogaaji koji se u velikoj mjeri mogu sprijeiti pa se intenzivno radi na epidemiolokim analizama ozljeda, istraivanju rizinih imbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.

NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREE ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slino

NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE- tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeivanja, ozljeivanja kao posljedica nasilja te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi)

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godinje zbog svih ozljeda (nenamjernih i namjernih) smrtno strada 5,8 milijuna ljudi s udjelom od 10% u ukupnoj smrtnosti

Vodei su uzrok smrti u djece i mladih u dobi od 1 do 44 godine starosti.

Od ozljeda u Hrvatskoj umire 2/3 osoba mukog spola i 1/3 osoba enskog spola.

PROMETNE- 23%OSTALO- 21%SAMOUBOJSTVO- 15%UBOJSTVO- 11%PAD- 8%UTAPANJE- 7%OPEKLINE- 6%OTROVANJE- 6%RAT- 3%

Uzroci smrti od ozljeda u HrvatskojPAD- 35%SAMOUBOJSTVO- 26%PROMETNE- 15%OSTALO- 12%OTROVANJE- 4%UTAPANJE- 3%GUENJE- 2%UBOJSTVO- 2%OPEKLINE- 1%

U posljednjem desetogodinjem razdoblju ukupne ozljede nalaze se na treem ili etvrtom mjestu vodeih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj.

61-69/100.000

Ozljede se smatraju vanim javno- zdravstvenim problemom na globalnoj razini te u njihovo sprjeavanje i kontrolu treba uloiti jo vee naporePostoje etiri znaajne meunarodne preporuke SZO koje se posebno izdvajaju:

1. Regionalni odbor za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (Bukuret, rujan 2005. godine) donio je Rezoluciju o prevenciji ozljeda u kojoj se pozivaju sve europske drave da stave prevenciju ozljeda na vrh ljestvice javnozdravstvenih prioriteta.

2. Vijee Europske unije u svibnju 2007. godine donosi preporuke o prevenciji ozljeda i promicanju sigurnosti (stvaranje nacionalnih akcijskih planova za prevenciju ozljeda, prevenciju ozljeda kod kue, sportskih ozljeda , prevenciju nasilja)

3. Meu najnovijim rezolucijama Svjetske zdravstvene organizacije navodi se Rezolucija o prevenciji ozljeda u djece (2011.g), kojom se pozivaju drave da postave problem ozljeda u djece u prioritetna podruja

4. Vijee UN-a donosi rezoluciju kojom se razdoblje 2011.-2020. proglaava Desetljeem aktivnosti za sigurnost cestovnog prometacilj- smanjiti (za 50%) broj umrlih i teko ozlijeenih u prometnim nesreama

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2011-2020. godine Osnovni cilj Nacionalnog programa je smanjiti broj poginulih u prometnim nesreama za 50% do 2020. godine.

Mjere Nacionalnog programa podijeljene su na pet podruja djelovanja: promjena ponaanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, uinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesrea i ostala podruja djelovanja.

Nacionalni program prevencije samoubojstava kod djece i mladih

Akcija je usmjerena na jaanje borbe za trajnu prevenciju samoubojstava, razumijevanje osoba sa samoubilakim sklonostima i ponaanjem, kao i podizanje svijesti ljudi o toj problematici na globalnoj razini.

Temelji se na:

Ranom prepoznavanje i lijeenje depresije i uoavanju rizika suicidalnog ponaanja Poveanju broja i dostupnosti profesionalaca i usluga na podruju zatite mentalnog zdravlja djece i mladihOgraniavanju dostupnosti uobiajenih ili visoko letalnih sredstava za poinjenje samoubojstva i potencijalno rizinih mjesta Izradi Postupnika postupanja u sluaju poinjenja samoubojstva ili pokuaja samoubojstva

Prevencija padova i prijeloma kod osoba starijih od 65 godina

Poveati razinu znanja o rizinim i zatitnim imbenicima vezanim uz padove u starijoj dobi te njihovim posljedicama Poveati spremnost za organizirano ili samostalno bavljenje tjelovjebom Poveati informiranost o ponudi drutvenih i fizikih aktivnosti na raspolaganju pri klubovima umirovljenika ili u njihovoj (su)organizaciji Poveati svijest o potrebi i koristima prilagoavanja doma u smislu smanjivanja okolinskih imbenika rizika Poveati informiranost o dostupnim (lokalnim) obrtima koji izvode radove u kui

Prometna nesrea dogaaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree ili je izazvana materijalna teta.

Prometna nesrea s poginulom osobom prometna nesrea u kojoj je poginula najmanje jedna osoba na mjestu nesree, pri prijevozu ili u roku od 30 dana od posljedica te prometne nesree.

Prometna nesrea s ozlijeenom osobom prometna nesrea u kojoj je ozlijeena jedna ili vie osoba, a nema poginulih osoba.

Prometna nesrea s nastradalim osobama prometna nesrea u kojoj je nastradala jedna ili vie osoba (bilo da se radi o poginulim ili ozlijeenim osobama).

Prometna nesrea s materijalnom tetom prometna nesrea u kojoj je izazvana materijalna teta, a nije bilo nastradalih osoba.

2.636 nesreaozlijeeno 1.029 osobateko su ozlijeene 163, a lake 866 osoba poginulo je 8 osoba (pet vozaa i tri pjeaka)

2013. u 182 zemlje svijeta odnosno 99% svjetske populacije zabiljeeno je 1,24 milijuna poginulih osoba u prometnim nesreama

U prometu je poginulo otprilike 186 300 djece mlae od 18 godina

Nesree se rijee dogaaju u visoko razvijenim zemljama, a ee u srednje i nisko razvijenim zemljama

Vie od 1000 osoba u dobi 14 do 25 godina svakodnevno pogine na cestama

Prometne ozljede su vodei uzroci smrti osoba izmeu 10. i 24. godine

Najee su ozlijeeni pjeaci, biciklisti, motociklisti i korisnici javnog prijevoza

Namibia 53.4 Hrvatska 13.6.Maldivi 2.4

nedostatno vozako iskustvovonja neprilagoenom brzinomvonja pod utjecajem alkohola i drogenepotivanje prometnih propisaneodgovorno ponaanje

Brzina je uzrok svake pete prometne nesree, odnosno u 504 nesree u prva 4 mjeseca ove godine.

Prosjeno svaki etvrti od ukupno utvrenih 62.680 prometnih prekraja bio je prekraj prekoraenja brzine.

Vozai s nedoputenom koncentracijom alkohola sudjelovali su prosjeno u svakoj osmoj prometnoj nesrei.

U jednoj od ukupno 8 nesrea s poginulim osobama osoba koja je izazvala nesreu je bila pod utjecajem nedozvoljene koncentracije alkohola i to preko 1,5 promila.

Nadzor brzine kretanja vozila te vonje s nedoputenom koncentracijom alkohola su PRIORITET u prevenciji prometnih nesrea!!

Biciklisti i motociklisti trebaju nositi zatitnu kaciguVozai automobila trebaju obvezno vezati sigurnosni pojas ( smrtnost za 61%)Koritenje djejih sjedalica ( smrtnost za 35%)Educirati djecu kako da se snalaze u prometu i kako da budu vieni (npr. reflektirajui prsluci)Poboljanje cestovne infrastrukturePrilagoditi dizajn vozila cestama

Rije suicid dolazi od latinske rijei sui caedere, to znai ubiti se, dakle, oznaava in svjesnog i namjernog oduzimanja ivota samome sebi.

Tinejdersko samoubojstvoEutanazijaPojedinana, dvojna, viestruka (masovna) samoubojstvaRitualna samoubojstvaSamoubojstvo pod utjecajem nekog kultaSamoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenuSmiljena i afektna samoubojstvaNaprasna i polagana samoubojstva

Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD vie od 30 000 godinje

Incidencija samoubojstava u SAD je oko 12,8 na 100 000.

izmeu 75. i 84. godine uestalost dosee 25,2 na 100 000.

Mukih samoubojica ima gotovo 4 puta vie od enskih, iako bi se omjer uskoro mogao pribliiti iznosu od 3 : 1, jer ene sve vie postaju rizina skupina.

Tri puta vie ena nego mukaraca pokuava se ubiti, ali u tome ne uspiju.

.

.

Mukarci se obino ustrijele ili objese; ene ee uzimaju tablete za spavanje, pa vjerojatno zbog toga i ima vie neuspjelih enskih samoubojstava.

Svake godine vie od 10 000 amerikih studenata se pokua ubiti, a da ak 20 % njih bar jednom tijekom studija pomilja na samoubojstvo.

Najveu uestalost samoubojstava- Maarska. Velika uestalost - eka, Slovaka, Finska, vedska, Japan i Austrija.

Vrlo mala uestalost Grka, Irska i Italija

Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu nee ga poiniti. injenica je da gotovo samoubojica prije samoubojstva zapravo o tome obavijeste druge, bilo u obliku krika za pomo ili s namjerom da druge povrijede.

4 tipa samoubojstva: EGOISTIKOALTRUISTIKOANOMIJSKOFATALISTIKO

U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosjeno 1000 ljudi, a na svako izvreno samoubojstvo dolazi nekoliko pokuaja, a na svakog tko pokua samoubojstvo dolaze jo tri osobe koje o samoubojstvu razmiljaju ili ga planiraju.

Hrvatska je na 13. mjestu po broju samoubojstava mukaraca i s prosjenom stopom 34,6, (na prvom je Litva, zatim Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija...), a to se tie ena je na 10. mjestu u svijetu i s prosjenom stopom 11,7 (na prvom je ri Lanka, zatim Maarska, Estonija, Letonija, Litva ...).

Trebamo je ohrabriti da potrai profesionalnu pomo, a ako treba, otii s njom Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samuMoramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi, otrov ili opasni predmetuTrebamo smiriti trenutnu kriznu situacijuPokuamo otkriti razloge za uznemirenost

Ne stidimo se i ne ustruavajmo se pozvati pomo!Ako treba, pozovimo Hitnu pomoObratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u koje imamo povjerenja, profesionalcima kao to je obiteljski lijenik, psiholog, psihijatarPozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefonPozovimo centar za krizna stanjaPozovimo policiju ili socijalnog radnika

Pad je dogaaj kada se osoba iznenada nae u poloaju iz kojeg bi se morala brzo ispraviti, a to ne moe, pa pada na tlo ili na niu razinu

Najee padaju djeca, odrasli rjee

Ozlijede od pada u srednjoj dobi tee su nego u djetinjstvu, a padovi u starijoj dobi imaju najtee posljedice

Prema podacima iz EUNESE, zemlje lanice Europske Unije podijeljene u 4 skupine prema visinama stopa mortaliteta od padova

SKUPINA S NAJVIIM MORTALITETOMSKUPINA S NAJNIIM MORTALITETOMDanska, eka, Finska, Norveka, Slovenija, Italijapanjolska, Grka, vedska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo

U SAD-u je u 2000. godini bilo 10 300 umrlih i 2,6 milijuna medicinski lijeenih osoba zbog padova (National Vital Statistic System Injury Surveillance System)U Hrvatskoj zbog padova godinje umire 90/10 000 starijih ljudi, ene ee od mukaraca

1/3 stanovnika s 65 godina i vie te stanovnika starijih od 80 godina doivi barem jedan pad godinje6-10% padova rezultira prijelomom, a jo 10% tekim ozljedama

BolestiKronine degenerativne bolesti sustava za kretanjeAkutne bolestiLijekoviAlkoholOkoliVremenske prilike i slaba vidljivost

Zdravstveni djelatniciStarije osobeArhitekti i planeriStubeVanjska okolinaSamopomo

Starije osobeTrebaju biti svjesne svojih sposobnosti,poznavati nuspojave lijekova koje konzumiraju,kontrolirati vid,koristiti pravilnu obuu,Izbjegavati teke fizike aktivnosti,Biti oprezne prilikom kretanja

StubeMoraju imati hrapave, nesklizajue i lako uoljive ruboveRukohvati uz cijelu duinu stuba i obostrano, u promjeru 4 cmUoljivije obojeni rub zadnje stube

Vanjska okolinaPlonici, ceste i dr. ne smiju imati jame ili pukotinePostaviti klupe za odmor starijim ljudimaRavne povrine odravati istima

SamopomoPomo lanova obiteljiDobrosusjedska pomoZdravstvena skrb

SamopomoKada starija osoba padne trebala bi se znati sama podiiAko su ozlijeena koljena, sjesti na pod i odgurivati se U sluaju teih ozljeda pokriti se kako bi se sprijeilo pothlaivanjeTelefon ili mobitel drati na niskom ormariuIzvijestiti obiteljskog lijenikaUpozoriti na uklanjanje rizika u okolini i vraanje na dosadanje aktivnosti