nastavne metode

Upload: conka-zoran

Post on 18-Jul-2015

756 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

NASAVNE METODE

Definicije Metod - m e t h o d o s (grka re) put ili nain ostvarivanja odreenih ciljeva. N. Filipovi: Didaktika, 1977: Nastavne metode su nauno i praktino provereni naini efikasne komunikacije subjekata nastave u procesu ovladavanja znanjima, vetinama i navikama; buenju i optimalnom razvijanju stvaralakih sposobnosti i drugih pozitivnih svojstava linosti. M. Bakovljev: Didaktika, : Nastavne metode su naini obrade nastavnog gradiva.

Razvoj nastavnih metoda Stari Rim: razgovor, pismeni radovi, usmeno izlaganje, itanje teksta i pokazivanje; Komenski: jedna uiverzalna metoda efikasne nastave (Pestaloci, Herbart) monometodizam; XIX i XX vek polimetodizam Negiranje nastavnih metoda ametodizam.

Pokuaj klasifikacijeI klasifikacija: T. Prodanovi, R. Nikovi (1974): verbalno-tekstualne; ilustrativno-demonstrativne; laboratorijsko-eksperimentalne. Sve metode se dele na neposredne i posredne. Sve metode se odnose na aktivnosti nastavnika, uenika i strunjaka.

Verbalno-tekstualne metode monolog; dijalog; dikusija; rad na tekstu.

Laboratorijsko-eksperimentalne metode: laboratorijski radovi; izvoenje eksperimenata.

Ilustrativno-demonstrativne metodeIlustracije: predmeti iz prirode; modeli; umetniki predmeti; fotografije; crtei; grafikoni; filmovi. Demonstracije: procesi; situacije; odnosi; pokreti; radne operacije; muzika ostvarenja; funkcionisanje ureaja.

II klasifikacija: V. Poljak (1985) metoda demonstracije; metoda praktinih radova; metoda crtanja; metoda pisanja; metoda itanja i rada na tekstu; metoda razgovora; metoda usmenog izlaganja.

Metoda crtanjaSadraj crtanja: crtanje grafikih znakova, grafikih simbola; geometrijski crtei; grafiko prikazivanje kvantitativnih odnosa; shematsko crtanje predmeta i prikazivanje procesa; crtanje na temelju posmatranja i predstava prirodnih predmeta; konkretizacija apstrakcije i ilustracija fabule.

III klasifikacija: N. Filipovi (1977)(isto M. Vilotijevi, 1999)

metoda usmenog izlaganja; metoda nastavnog razgovora; metoda rada sa tekstom; metoda pismenih radova; metoda ilustracije i demonstracije; metoda laboratorijskih i praktinih radova.

teorijsko predavanje pripovedanje opisivanje

Metoda usmenog izlaganjaobjanjavanje predavanje strunjaka

predavanje sa upotrebom nastavnih sredstava

pouni razgovor Sokratov razgovor katehetiki razgovor

Metoda nastavnog razgovorarazvojni razgovor rasprava slobodni razgovor

Pitanja u nastavnom razgovoru jednostavna i sloena; afirmativna; alternativna; aperceptivna; apsolutna; besmislena; indirektna; jednoznana; kaverzna; retorika; skraena; sugestivna; vieznana; razvojna.

Metoda rada sa tekstom itanje radi savladavanja vetine itanja; itanje radi gramatiko-pravopisne, stilske i sadrinske analize; itanje radi uenja novog gradiva, ponavljanja i vebanja; itanje radi upoznavanja sa literarnim delima; itanje radi argumentovanja odreenih shvatanja.

Vrste tekstova monografije, rasprave, lanci i drugi nauni i struni radovi; enciklopedije, leksikoni, renici; romani, pripovetke, novele, pesme, drame, dnevnici, memoari; deija tampa (listovi i asopisi).

prepisivanje diktat

prepriavanje

Metoda pisanih radovareferat izvetaj

opisivanje

Metoda ilustracije i demonstracijeIlustracije: prirodni predmeti; crtei (tabla, hartija, folija); fotografije i slike; dijagrami i grafikoni; aplikacije. Demonstracija u nastavi: pokreti (gimnastika, balet); radne operacije; dinamine prirodne pojave; eksperiment; fim, TV, radio...

Izbor nastavnih metoda nastavni predmet; nastavna jedinica (sadraj); ivotno doba uenika; individualna svojstva uenika; broj uenika u odeljenju; prethodna iskustva i znanja uenika; opremljenost kole; linost nastavnika.

OBLICI RADA U NASTAVI

Klasifikacija oblika rada u nastavi Kriterijum podele: socijalni, brojane formacije

individualni frontalni

grupni tandem

Frontalni oblik rada XVII vek, J. A. Komenski; najekonominiji je; nastavnik rukovodi nastavnom situacijom; sistematinost u sticanju znanja; povoljan za socijalizaciju uenika; mogunost za verbalno izraavanje; zajedniki rad meusobno upoznavanje, razumevanje i ispomaganje.

Nedostaci sve je podreeno prosenom ueniku, zanemaruju se mogunosti i sposobnosti uenika; nedostaje povratna informacija; davanje znanja u gotovom vidu i predavake metode; heterogenost odeljenja svodi se na vetaku homogenost.

Faktori nastavnog rada u frontalnom oblikunastavnik

uenikdirektan odnos

nastavni sadraj

indirektan odnos

Grupni oblik rada korak ka individualizaciji; metoda rada - razgovor; bitna odlika - dinaminost; omoguava uspean proces socijalizacije; aktivnost uenika i osamostaljivanje; vea saradnja i pomo meu uenicima; vea mogunost za diferencijaciju i individualizaciju nastave.

Organizacija grupnog rada upoznavanje uenika s programom rada; formiranje grupa (spontano, dirigovano); zadaci u vidu nastavnih listia ili radnih naloga; samostalan rad uenika; grupa ima vou koga biraju uenici, a moe i nastavnik; nastavnik obilazi grupe i daje dopunska uputstva; izvetaj o rezultatima grupnog rada.

Zajedniki rad svih lanova grupeO O O O O O O O O O O O O O O O O O

Samostalan rad uenika u grupiN U NS

Rad u parovima dalji korak ka individualizaciji; prihvatanje pozitivnih uzora; razvijanje navika za rad u dvoje; korienje pomoi drugog kada to zatreba; negovanje sposobnosti razumevanja i prihvatanja tuih gledita i stavova; uspeno produkovanje novih ideja;

Rad u parovima razvijanje saradnikih odnosa; svest da se zajednikim radom postiu bolji razultati; bolje upoznavanje vlastitog identiteta. Faze rada u parovimapripremna faza faza samostalnog istraivakog rada faza prezentacije

Individualni oblik rada U toku samostalnog rada regulie se vlastita aktivnost; uenik samostalno ui i tako stie znanja, vetine i navike; uenik odreuje tempo rada; u odreenom trenutku uenik trai pomo (nastavnika, partnera, roditelja); vri kontrolu i evaluaciju uraenog;

Individualni oblik rada samostalno prelazi iz zadatka u zadatak; daje inicijativu; menja podruja svojih aktivnosti; samostalno se slui raznovrsnim izvorima znanja; samostalno posmatra, istrauje, belei, sakuplja i izlae.