nasilje djece i maloljetnika 2. kolokvij
DESCRIPTION
skriptaTRANSCRIPT
-
Nasilje djece i maloljetnika 2. kolokvij
1. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza predimplementacije u programu etiri
stupnja.
Faza predimplementacije ukljuuje sustavne faktore koji jame razmatranja prije odabira ili izvrenja
odreene intervencije i ti faktori ukljuuju:
a) administrativnu podrku
b) staff (buy-in)
c) procjenu potreba
d) kola iroko rasprostranjenu disciplinu/akademski plan
Dakle, na prvom mjestu autori istiu potrebu za administrativnom podrkom. Na razini kole
izrazito je vana podrka ravnatelja i to iz vie razliitih razloga. Naime, ravnatelji kontroliraju resurse (npr.,
novac, osoblje, vrijeme), njihovi stavovi mogu utjecati na vjerojatnost da osoblje podri intervenciju te oni
slue poticanju podravanja intervencije i praenju uloga. Druga razina administrativne podrke odnosi se na
administraciju opine (administration district).
Drugi dio ove faze ukljuuje staff buy-in. Pojednostavljeno reeno, ovdje se radi o koliini uloga ili
utjecaja nastavnika i radnog osoblja kole u procesu interakcije i programima prevencije nasilja. Unato
vanosti da nastavnici u koli daju svoju potporu ve i prije poetka intervencije, nastavnici, meutim, mogu
biti otporni na promjene. Stoga su ovdje sugerirani imbenici koji su povezani s veim brojem prihvaanja
nove intervencije i oni ukljuuju sljedee:
ozbiljnost problema naime, to je problem tei, to je vjerojatnije da e nastavnici podrati
odreenu intervenciju;
karakteristike predloene intervencije npr. duljina i sloenost programa;
nastavnikova upoznatost s temeljnim naelima programa;
nastavnikova percepcija kompetencije uloge koju e igrati u intervenciji;
opi moral osoblja openito te
pitanje u kojoj mjeri nastavnici percipiraju da e intervencija olakati njihov posao i/ili im
pomoi da budu uspjeniji.
Sljedei faktor, procjena potreba, dovodi do razliitih informacija i podataka koji se mogu koristiti
za jasno prepoznavanje problema i pomoi pokazati da je intervencija uistinu potrebna. Sasvim logino, radi
se o tome da potrebe moraju biti poznate prije pokuaja provedbe same intervencije. Takoer, podaci iz
procjene potreba mogu se koristiti i za to uinkovitije voenu intervenciju.
Zadnji faktor ove faze je kola iroka disciplina/akademski plan. Autori istiu kako vidljiva i
izravna disciplina i akademski planovi osiguravaju organizacijsku stabilnost, koja je vaan faktor u visokoj
kvaliteti programa implementacije. Dakle, dosljedan plan za ono to se ui i kako se ocjenjuje je vrlo vaan,
a osim toga, oekivanja o ponaanju uenika, priznanja pro-socijalnog ponaanja i posljedice za prekraje u
ponaanju, trebaju biti formalno skicirani, prikazani.
2. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza odabira programa u programu etiri
stupnja.
Faza odabira programa pretpostavlja karakteristike samog programa koje su povezane s procjenom
uspjenog ishoda. Openito moemo rei: to su jasnije definirani osnovni elementi programa, to se lake
intervencija moe uspjeno primijeniti u praksi. Ova faza odreuje da odabir programa mora biti:
a) preventivno, teorijski i dokazano utemeljen
b) razvojno primjeren i zanimljiv
-
c) na razini sustava
d) prilagodljiv
e) povezan s ciljevima/misijom kole
Dakle, autori istiu kako uinkoviti programi na prvom mjestu moraju biti preventivni. Po definiciji,
preventivni programi imaju maksimalan uinak kada se pojave prije nego problemi uope nastanu. Osim
toga, dobri programi moraju biti utemeljeni na teoriji i dokazima. Uinkoviti programi imaju znanstveno
opravdanje i zvue teorijski argumentirano. Kao primjer autori navode istraivanja bulinga koja dosljedno
pokazuju vanost vrnjakih promatraa u dinamici nasilnikog ponaanja. Uspjean program prevencije
bulinga, stoga bi trebao ukljuivati komponentu utjecaja vrnjaka promatraa na nasilniko ponaanje.
Takoer, autori istiu kako sama programska utemeljenost u teoriji nije dovoljna ve ona mora biti
usklaena i s dokazima da program utjee na varijable za koje je osmiljen da utjee.
Drugi faktor, vaan prilikom odabira programa, je da li je on razvojno primjeren i zanimljiv.
Naime, uinkovito programiranje prevencije je dobno specifino i kulturoloki prikladno to znai da
programi koji pokrivaju iroki raspon dobi trebaju imati razliite materijale i odgovarajui nastavni plan i
program za svaku razvojnu razinu s razvojno odgovarajuim jezikom i konceptima. Kao primjer autori
navode istraivanja kojim je pronaeno da djeca manje vjerojatno prijavljuju nasilje odrasloj osobi kako
napreduju u adolescenciji. Odnosno, dok poticanje mlaih uenika da kau odrasloj osobi kada doive
buling moe biti uspjena strategija, sa starijim uenicima uspjenija strategija mogla bi ukljuivati vrnjake
jer se stariji uenici vie vjerojatno obraaju svojim vrnjacima, nego odraslima, za pomo. Takoer, bez
obzira na programski sadraj, vano je da temeljiti programi koriste razliite zanimljive, interaktivne
nastavne pristupe koji omoguavaju primjenu odreenih vjetina.
Trei faktor je odabir programa koji je na razini sustava. Radi se o tome da su intervencije izgradnje
vjetina smatrane uinkovitijima kada su u pratnji promjena u okoliu (obuke nastavnika, pojanjavanje
pravila i postavljanje oekivanja u cijeloj koli). Takoer, ovdje su u intervenciju ukljueni i roditelji, svo
kolsko osoblje i zajednica te kljuni lanovi kolske zajednice to dovodi do vee uinkovitosti programa.
etvrti faktor u odabiru programa je njegova prilagodljivost. Naime, programi moraju imenovati
jedinstvene potrebe kole i prilagoditi im se, odnosno, na adekvatan nain odgovoriti na njih.Primjeri
potencijalno vanih prilagodbi su prevoenje materijala na drugi jezik u zajednici s mnogo ne-engleskih
govornika ili naglasak na relacijskoj agresiji u kolama koje ine samo djevojke koji je dao znaaj ovom
obliku nasilja s djevojkama.
Peti i konani faktor za ovu fazu je da program i intervencija moraju biti povezani s ciljevima/misijom
kole. Uinkovite intervencije su povezane s ciljevima opine, kolskim naporima za poboljanjem i
postojeim nastavnim planom i programom kole. Programi koji imaju jasne ciljeve, navedene u
vidljivim/mjerljivim terminima biti e najbolji za podudaranje sa kolskim ciljevima. Jasnoa tih ciljeva je
takoer vana, tako da kola moe drati program odgovornim za oekivane promjene. to se tie misije
kole, budui da je primarna misija svih kola akademsko obrazovanje, vano je da program, izravno ili
neizravno, bude povezan s poboljanjem i napretkom akademskih graana.
3. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza implementacije u programu etiri
stupnja.
Faza implementacije ukljuuje:
- program zatite (program zatite, odnosno intervencija poinje formiranjem odbora entuzijastinih
ljudi, obuavanih od strane strunjaka intervencije, koji dalje obuavaju ostalo osoblje)
- dugotrajni fokus (programi prevencije su uinkoviti samo ako su dugotrajni. Tako programi
promjene kolskog ozraja mogu trajati 3-5 godina dok ne postanu potpuno integrirani u kolsku
strukturu. Zbog dugotrajnosti programa, poeljno je da odbor ima izraenu tablicu s vremenskim
-
planom provoenja programa. Svaki korak provedbe programa treba biti detaljno razraen i
pravilno proveden kako bi se postigla uinkovitost u suzbijanju bulinga)
- adekvatno osoblje i obuku uenika (kolsko osoblje treba biti obrazovano ne samo u pogledu
specifinih procedura i logistiih aspekata programa, ve treba biti upoznato s cijelom filozofijom problema
bulinga. to se tie obuke uenika, ona pout akademskih instrukcija mora obuhvaati ponaajne kvalifikacije
koje moraju biti direktno usvojene. Pri tome je od iznimnog znaaja da uenici shvate kljunu ulogu
promatraa u prevenciji nasilja, kao i specifine strategije kako reagirati kao svjedok nasilja.)
- komunikaciju s roditeljima i lokalnom zajednicom (Roditelji, ali i lokalna zajednica, su vie
voljni poduprijeti program ako razumiju njegovu problematiku i vanost/namjenu.)
- procjenu vjerodostojnosti programa (Potencijalno najvanija komponenta je sigurnost da je
program usvojen s visokim stupnjem vjerodostojnosti, tj. da koraci poduzeti u provedbi programa
odgovaraju onome to je unaprijed predvieno planom.)
- evaluaciju programa (kola mora vidjeti da program ima pozitivne uinke kako bi ga nastavila
provoditi. Kada se uoe pozitivni uinci, evaluacija moe pomoi koli da se prilagodi daljnoj
provedbi programa.)
4. to znai da je glavni cilj programa etiri stupnja odrivost?
To znai da, bez obzira na predvieno trajanje programa (npr. 3 ili 5 godina), nije dovoljno samo to
razdoblje da bi se problem bulinga rijeio, ve i nakon to se uoe pozitivni rezultati potreban stalan i
sustavan rad kako bi postignuti pozitivni rezultati to i ostali. Da bi se postigla to vea odrivost
programa, u program intervencije je potrebno ukljuivati to vie razliitih imbenika (od uenika i
osoblja kole do roditelja i lanova lokalne zajednice).
5. Obnavljajue pravosue
Nastoji izbjei koritenje kazne u smislu izricanja kazni kao sredstva osvete ili kao sredstva odvraanja. Radije nastoji osigurati uvjete u kojima e poinitelj prepoznati tetu koju je uinio i djelovati kako bi ispravio stvari, na primjer, putem iskrene isprike i reparacije. Obino to zahtijeva sastanak koji ukljuuje rtvu (opisuje bol koju je doivjela prilikom nasilnikog ponaanja), nasilnika (cilj je potaknuti osjeaje srama s njegove strane) i druge znaajne osobe, npr. roditelje. Poinitelj se tretira s potovanjem i nudi mu se prilika reintegracije u zajednicu. Ovakav pristup snano apelira na one koji prepoznaju potrebu za pravedno rjeavanje problema nasilnika/rtve i potrebe za ukljuivanjem od strane svih onih koji su pod utjecajem i brinu o tome to se dogodilo. Problemi koji se pritom mogu pojaviti: posramljivanje moe rezultirati osjeajem stigmatizacije i uvrijeenosti kod djeteta, nasilnik se moe "osjetiti" kanjen, ak i ako to nije namjera, nasilnik moe "odglumiti" ispriku, zajednica moe odbiti ponovno prihvaanje nasilnika u grupu.
6. Pristup grupa za potporu
Ovaj pristup uvela su dva engleska odgojitelja, George Robinson i Barbara Maines (2007). To je radikalni
pristup rjeavanja sluajeva kolskog nasilnikog ponaanja te je usvojen u velikom broju kola, a posebno u Velikoj Britaniji. Za razliku od obnavljajue pravde, ne postoji implicitna pretpostavka da nasilnik treba osjeati sram i djelovati na nain da obnovi dobre odnose s drugima prije nego to moe biti ponovno prihvaen u kolsku zajednicu. Metoda prvo zahtijeva prikupljanje informacija izravno od rtve u vezi patnje koju je pretrpjela. Sastanak se saziva s identificiranim nasilnicima te drugim uenicima od kojih se oekuje da e biti od pomoi. rtve ne moraju biti prisutne, dijeli se znanje steeno o nesrei rtve. Nakon stizanja pozitivnih prijedloga o tome kako bi se rijeio problem, uitelj odlazi, uvjeren da e se rtvi pomoi.
-
Situacija se naknadno pomno prati. Uiteljevo naputanje sastanka kada uenici rade konstruktivno o tome kako se situacija moe poboljati, prua vjerojatnost o nastajanju rjeenja koje e izgledati kao "u vlasnitvu" od strane uenika, a ne nametnuto od strane nastavnika.
7. Metoda zajednike brige
Ovu metodu osmislio je vedski psiholog, Anatol Pikas, i uspjeno je primijenjena u kolama u mnogim
dijelovima svijeta, ukljuujui Englesku, Australiju, Kanadu, Finsku, vedsku. Metoda ima mnogo toga
zajednikog sa pristupom Bez Krivnje u smislu da ne eli optuivati i kanjavati djecu koja su maltretirala
nekoga, nego se bavi uspostavljanjem ili ponovnim uspostavljanjem pozitivnih odnosa izmeu onih koji su
ukljueni i povrh svega s razvojem situacije u kojoj se rtva osjea sigurno. U sreditu tog pristupa je
priznanje da je nasilniko ponaanje obino grupni fenomen, a najbolje se moe rjeavati u susretu lanova
grupe individualno i kolektivno. Okrivljavanje i kanjavanje pojedinaca nije poeljno, zato to je vjerojatno
da e ustrajati na nasilnikom ponaanju i nakon kanjavanja, a dijelom jer je ponaanje uenika u velikoj
mjeri pod utjecajem ili kontrolom lanova skupina s kojima se povezuju. Nadalje, smatra se da e
utvrivanjem pozitivnog, potujueg radnog odnosa s nasilnicima pojedinano pa kolektivno, biti mogue
napredovati prema rjeenju, pogotovo ako oni ponu dijeliti zajedniku zabrinutost za stanje rtve. Jednom
kada je to postignuto, mogue je postii prihvatljivo rjeenje problema kroz zajedniki sastanak koji
ukljuuje rtve.
8. Kulturne varijacije u obiljejima uinkovitih preventivnih programa
Kada se govori o kulturnim raznolikostima koje postoje u obiljejima uinkovitih preventivnih
programa prvenstveno se podrazumijevanju geografske razlike koje postoje izmeu kontinenata. Takve
razlike vuku sa sobom razliite socijalne odnose kojima se ljudi ophode. Zbog toga kada se govori o
odgajanju djece ili nainima na koje bi ih se obuilo da se lijepo ponaaju, bitno je uzeti u obzir kontekst u
kojem se dijete nastoji pouiti drutveno prihvatljivom ponaanju. Upravo to drutveno prihvatljivo
oznaava razliku u nekim obiljejima razliitih preventivnih programa vrnjakog nasilja, pa zbog toga
postoje bitne varijacije u njima.
Ipak, nije samo geografija ta koja utjee na kulturne razlike. Druge varijable su one koje se tiu
etnike i religijeke pripadnosti kao i same obitelji u kojoj se dijete razvija. Zbog takvih okolnosti, prilikom
kreiranja odreenog preventivnog programa strunjaci moraju uzeti u obzir dotine odrednice, ili takozvani
kulturni kontekst. Prema nekim provedenim istraivanjima, koja su za svoj cilj, izmeu ostaloga, imale
odgovoriti na pitanje, kako kulture utjeu na organizacije, kole, uenike i uitelje te zato su takvi podaci
potrebni za stvaranje razliitih pristupa, pokazala su kako kultura moe na razliite naine utjecati na
organizacije, naine odgajanja, i slino. Neki od tih naina su kroz iskazivanje moi ili vladanje odreenih
dominantnih miljenja, kreiranih od nekolicine ljudi, koji odreuju kako e se tko ponaati i na koji nain.
Ukoliko postoji velik jaz izmeu onih vladajuih i onih koji nisu to u mogunosti, stvaranje odreenih
preventivnih mjera vjerojatno e biti jednosmjerno, tj. onako kakvim ga odrede vladajui, dok je u drutvima
gdje ne postoji takav jedan jaz, mogunost stvaranja to kvalitetnijeg preventivnog programa vea. Takoer,
vea je vjerojatnost kako e takav jedan program biti vie uninkovitiji, djelotvorniji ili efikasniji. Postoje
drutva u kojima lanovi nisu toliko povezani. Pa takvo ponaanje u mnogome moe odrediti kakav e se
preventivni program stvoriti. Naime, postoje drutva kod kojih je vie briga na individualnosti, to jest
lanovi ponajvie misle na sebe i svoje pojedinane obitelji, druga ili ira okolina ih ne zanima u potpunosti.
Autori lanka naglaavaju kako je potrebno da takva drutva naue o tome na koji nain se moe pristupiti
novim izazovima i promjenama (Hazler i Carney). Takva drutva su ustvari ona kod kojih se naglaavaju
individualne razlike. Nasuprot takvim drutvima stoje ona kod kojih se brine o grupama. Poseban tretman
namjenjen je veini grupe. Programi koji su kreirani kod takvih drutava nastoje da informacije budu
-
dosljedne te se njima nastoji dati naine kako postati dobar lan neke grupe. Kulturne raznolikosti u pogledu
osmiljavanja programa prevencije protiv vrnjakog nasilja dotiu se i mukog i enskog naina pristupanja
rijeavanja odreenim problemima. Bitno je naglasiti kako se spomenuti pridjevi ne odnose na pitanje spola
ili roda nego prvenstveno naina razmiljanja i ponaanja. Najee se ti pristupi razlikuju po stupnju
skromnosti, simpatiji te odreenom izraavanju solidarnosti. U pogledu skromnosti, enski nain
razmiljanja oituje se u vlastitoj skromnosti i brizi za ostale, dok je kod mukog naglasak na stvaranju
individualnog uspjeha i vlastitog razvoja. enski pristup sklon je naglaavanju brige za one slabije, ili u
ovom sluaju, viktimizirane, dok je kod mukog pristupa karakteristino da se prednost daje onom monijem
ili jaem. to se tie izraavanja solidarnosti, kod enskog pristupa, ono se manifestira u tome da se postane
sliniji drugima, dok se kod mukog pristupa, izraavanje solidarnosti oituje u tome da se bude razliit od
drugoga. Izbjegavanje neizvjesnosti i dvosmisleno prihvaanje, takoer u bitnom odreuju kulturne
raznolikosti. Neke kulture prihvaaju dvosmislenost kao normalan ak i uzbudljiv aspekt ivota. Oekivanja
u vezi toga koliko e neko drutvo biti spremno djelovati na kreiranju mjera prevencije ovisi o stupnju
izbjegavanja neizvjesnosti kod odreenih kultura.
9. Raznolikosti u zajednikim temama preventivnih programa
Raznolikosti u zajednikim temama preventivnih programa takoer su kulturne. Te zajednike teme
ponajvie se tiu socio-ekolokog aspekta, utjecaja empatije te reduciranja izolacije. Socio-ekoloki aspekt
odnosi se na meusobno povezivanje ili na ujedinjavanje razliitih predstavnika odreenih drutvenih
institucija. To bi znailo da, kada se nastoji rijeiti problem vrnjakog nasilja, tada su pozvani i nastavnici i
ravnatelj kole, i roditelji, i policija i suci. Ipak, treba imati na umu kako su drutva razliita i kako je bitan i
kulturni kontekst. To znai da e drutva, koja su multikulturalna i iji su lanovi razliiti, imati vie
problema oko postizanja odreenog konsenzusa u svrhu sprjeavanja vrnjakog zlostavljanja, dok drutva
iji su lanovi sliniji nee imati problema oko postizanja zajednikog dogovora. No, ona drutva koja su
raznolika u kulturnom smislu imati e vjerojatno vie razliitih naina ili barem vie predloenih
preventivnih mjera od onih drutava kod ijih je lanova miljenje slinije. Kod drutava kod kojih postoji
vie kulturnih razlika moe se pojaviti problem ukoliko postoji situacija u kojoj jedna kultura dominira
drugom kulturom i ukoliko postoji veliki jaz izmeu dominantne kulture i one koja joj je podreena.
Problem se moe manifestirati u fizikim demonstracijama koje bi ile u svrhu toga da se pogledi
podreenih grupa takoer afirmiraju. Ne mora biti da e takav problem eskalirati fizikim obraunom, ali on
moe biti i latentnije naravi. Sljedea tema tie se utjecaja empatije. Naime, empatije predstavlja reakciju
ljudi na vrnjako zlostavljanje te je, u tom pogledu, jako bitna za kreiranje, ali i uspjeno sprovoenje
odreenih preventivnih programa. Maifesitra se tako da se drugi pokuaju identificirati sa rtvom, da
pokuaju ili da uistinu suosjeaju s njom. Sve kulturne varijacije podrazumijevaju odreeni stupanj ili razinu
empatije, no ovisno o kulturi i narodu, empatija e se provoditi razliitim nainima, bilo izravnim putem,
bilo neizravnim, posrednim putem. Kod empatije bitno je da se pokua staviti u poziciju drugog, te da se iz
iste perspektive nastoji promijeniti isto ponaanje. Trea sastavna tema preventivnih programa je, takozvano
smanjenje izolacije, a ono se prvenstveno tie ograivanja rtve od strane nasilnika kako se ne bi zadiralo u
njegov teritorij. Zadaa preventivnih programa je zbog toga poveati socijalne i emocionalne veze meu
ljudima i grupama kako bi se povealo razumijevanje i vjerojatnost interveniranja u sluaju izoliranja rtve.
Autori navode kako e grupno-orijentirane kulture imati vei stupanj izolacijske redukcije iz razloga to
postoji mogunost da se odreene individue ili lanovi drutva nee biti u stanju prilagoditi odreenoj grupi.
Zbog nekonformistikog ponaanja individue moe uslijediti iskljuenje iz grupe. Interveniranje je jako
bitno jer ljudi koji ive u vie individualno orijentiranim drutvima i koji se smatraju rtvama ili to uistinu
jesu te u kojima svatko brine za sebe nee imati osjeaj da se moraju boriti sami. Dobro osmiljen program
prevencije mora uzeti u obzir kulturni kontekst u kojem nastaje te biti spreman na evaluacije drugih,
-
razliitih kultura. Isti program ne mora biti jednako prihvaen i uinkovit u drutvu ili kulturi koje su
razliite od onih u kojima je on kreiran i uinkovit.
10. Koje faze treba slijediti svaki preventivni program da bi postigao svoj maksimalan uinak
(nabroji faze i objasni to se pod njima podrazumijeva)?
FAZE
DOSLJEDNOG
PROGRAMA
IZVRAVANJE U PRAKSI
KULTURNE
IMPLIKACIJE
Poetna izgradnja svijesti
Stvaranje i razvijanje znanja i
emocionalne svijesti koja
promovira razumijevanje, elju za pomaganjem te pravodobno
reagiranje i djelovanje
Svijest moe podrazumijevati kako kulturni odnos utjee s obzirom na tipove
zlostavljanja i emocionalno
izraavanje
Razvoj politike Kreiranje zajednikih vrijednosti, povezanih pravila
ponaanja, akcija potpomaganja te procedura
ovrnij postupaka koji ukljuuju u najveoj moguoj mjeri raznolikost kole i ostale sudionike zajednice
Vrijednosti i pravila ponaanja moraju biti odraz kulture koja
podrazumijeva stupanj
tolerancije prema nejednakosti
i ljudskoj raznolikosti
Razvoj vjetina Nauiti irok raspon razliitih socijalnih vjetina koje bi mogle ohrabriti nasilnike,
rtve i promatrae te podjednako odluno provesti vrijednosti drutvenog ponaanja i pravila
Razliitu perspektivu pogleda prema neemu koja podrazumijevato kako je neto drutveno prihvatljivo, dok drugo nije, treba razmotriti
Nastavljanje
ukljuenosti Predvidjeti/osigurati pravilno
vrijeme za raspravu na
kolskom terenu, kojima e se potaknuti pozitivne promjene,
rijeiti probleme, neizbjene i nune akcije te upotrijebiti one vjetine koje smo ranije nauili
Odravanjem preventivnih programa ulae se u zahtjeve kojima se naglaavaju jedinstvene motivacijske
potrebe odreene kulture
Procjena i prilagodba Procjena napretka,
identificiranje potreba koje se
mijenjaju te izravno
procjenjivanje i prilagodba
napora
Kulture se razlikuju po
postupku procjene i
vrednvanja napora, kada i
kako iz vrednuju tee kako
reagiraju na konane ishode
-
11. Ukratko navedi ciljeve i osnovne principe Olweusovog programa za prevenciju nasilja
Glavni cilj ovog programa bio je smanjiti postojee probleme nasilja meu uenicima u kolama, sprijeiti
nastajanje novih problema nasilja i openito, postii bolje odnose meu vrnjacima u koli. Ovi ciljevi su
ispunjeni kroz restrukturiranje ili preustroj djetetovog kolskog okruenje. Namjena restrukturiranja je
smanjiti i prilike ali i nagrade za ukljuenje u nasilniko ponaanje i izgraditi osjeaj zajednitva meu
uenicima i odraslima u kolskoj sredini. Pozitivno, prosocijalno ponaanje treba poticati i nagraditi.
Olweusov program za prevenciju nasilja se temelji na etiri kljuna principa:
- odrasli u koli bi trebali:
* pokazati toplinu i pozitivan interes za svoje uenike, te biti upueni u njihove ivote
*postaviti vrste granice za neprihvatljiva ponaanja
*dosljedno koristiti dogovorene kazne kada se prekre pravila
*odravati funkciju autoriteta i pozitivnog uzora ( role model)
12. Navedi 4 komponente Olweusova programa za prevenciju nasilja i svaku ukratko objasni.
Komponente razine kole
Uspostaviti odbor za spreavanje nasilja
Provesti trening samog odbora i osoblja kole
Administriranje Olweus bullying Upitnika za kolsku zajednicu
odrati sastanke na kojima e se odvijati rasprava meu osobljem kole
Uvesti kolska pravila protiv zlostavljanja.
pregledati i poboljati ukoliko je potrebno kolski nadzorni sustav
odrati unutar kole dogaaj u kojem e se najaviti i predstaviti sam program za spreavanje nasilja
Ukljuiti roditelje.
Komponente razine uionice
osmisliti i provoditi pravila protiv zlostavljanja.
Odravati redovite sastanke u razredu
odravati roditeljske sastanke
Individualne komponente
Nadzirati uenike aktivnosti.
Pobrinite se da svo osoblje kole intervenira na licu mjesta kada se nasilje dogodi
-
provesti ozbiljne razgovore s uenicima koji su ukljueni u nasilje.
provesti ozbiljne razgovore s roditeljima uenika koji su na bilo koji nain ukljueni u proces nasilja
razviti individualne planove intervencija za uenike koji su ukljueni.
Komponente razine zajednice
ukljuiti lanove zajednice odbora za spreavanje nasilja
Razvijati partnerstvo s lanovima zajednice kako bi podrali kolski program za spreavanje nasilja
Pomoi proiriti poruku o nenasilju i podrati principe najbolje prakse u zajednici.
13. Nova nacionalna inicijativa protiv nasilnikog ponaanja u Norvekoj
U 2001. godini, Odjel za obrazovanje i istraivanje i Odjel za djecu i obiteljske poslove odluili su da
Olweusov program prevencije nasilja (OBPP) treba biti ponuen norvekim srednjim kolama u periodu od
godine dana. U razdoblju od 2001. do 2008. godine program je proveden u oko 500 kola i vie od 125
OBPP instruktora dobilo je temeljitu obuku za koritenje programa. (Olweus, Limber, 389)
Nova nacionalna inicijativa pruila je jedinstvenu mogunost ispitati utjecaj OBPP-a na velikom uzorku
uenika i kola u uobiajenim uvjetima. Kad nova kola ili skupina kola usvoji OBPP program redovito
zapoinju ispunjavanjem upitnika o nasilju nekoliko mjeseci prije samog poetka. Godinu dana prije prvog
mjerenja kola provodi novo istraivanje putem istog upitnika ime svakoj koli omoguuje individualno
sagledavanje potreba. Mnoge kole naprave dodatno istraivanje nakon jedne ili vie godina.
Glavni rezultati pokazuju postotke nasilja uenika od etvrtog do sedmog razreda u kojima su se provodile
uvodne ankete u razdoblju od listopada 2001. godine do listopada 2003. Kao i ranijim istraivanjima, da bi
bili klasificirani kao rtve nasilja uenici su morali navesti da su bili zlostavljani 2 ili 3 puta mjeseno ili vie.
Nakon godine dana istraivanje je opet provedeno na istom uzorku uenika, ali uz osmomjesenu provedbu
OBPP-a. Za ilustraciju, postotak studenata rtava u prvom je istraivanju iznosio 15,2%, dok je u iduem,
godinu dana kasnije, taj postotak smanjen na 10,2%, relativno smanjenje od 33% (slino je i za ostale dvije
skupine koje su istraivane).
14. Objasni ekonomsku i akademsku razinu vezanu za pojavu kriminaliteta u odrasloj dobi
Postoji i ekonomska razina navedenog projekta, a odnosi se na vrlo znaajne utede za drutvo s obzirom
na potencijalna psiholoka ili psihijatrijska lijeenja i zdravstvene trokove. Postoje dokumentacije o
posljedicama nasilja za rtve kao to su depresija, anksioznost, nisko samopouzdanje i suicidalne misli.
Nedavna norveki teza navodi da je meu 160 mladih odraslih osoba koji su zatraili psihijatrijsko lijeenje
-
bili zlostavljani tijekom kolskog obrazovanja godine, a to su vie bili zlostavljani, njihovi psihijatrijski
simptomi su jai.
Iako jo uvijek nije procijenjen izravan utjecaj provoenja Olweusova programa za spreavanje nasilja na
akademsko postignue logino je za pretpostaviti da smanjenja nasilnikog ponaanja poveava postignue
za samu rtvu, ali i za razred openito u kome se nasilje dogaa. U istraivanjima provedenim u Sjedinjenim
Amerikim Dravama primijeeno je da je odbacivanje u vrtiu povezano s vrnjakom iskljuenosti u
razredu to je pak povezano sa sudjelovanjem u razrednim aktivnostima i u konanici s uspjehom.
Utvreno je da se muki nasilnici u koli kasnije pojavljuju kao poinitelji kriminalnih djela i zloina nije
dokumentirano dovodi li OBPP izravno do smanjenja kriminaliteta odraslih. Vrlo je razumno pretpostaviti
da e barem odreeni postotak uenika koji sudjeluje u zaustavljanju nasilnikog ponaanja u koli, kao
posljedica Olweusova programa za spreavanje nasilja, biti sprijeen u antisocijalnom ponaanju.
15. Odaberi jedan primjer meunarodnih programa prevencije bullyinga i opii ga. (tu su nabrojena 3 najjednostavnija, pa birajte koji elite nauit)
2.9 Donegalov projekt intervencije protiv bullyinga u osnovnim kolama
Donegalov program za osnovne kole se provodio u 42 kole izmeu 1998. godine i 2000. godine. Temeljio se na etiri elementa norvekog programa iz 1996. godine. Ti element su: a) obuavanje mree profesionalaca koji e onda preuzeti ulogu voe u kolama i zajednici b) informiranje uitelja o bullyingu, voenju razreda, stvaranju pozitivne atmosfere i suradnji izmeu nastavnog osoblja i roditelja c) informiranje roditelja o prevenciji, tipovima, uzrocima i uincima nasilnog ponaanja kao i o strategijama intervencije d) rad s uenicima kako bi se stvorila pozitivna klima koja ne odobrava i ne potie nasilje, ukljuujui i dizanje svijesti o strategijama prevencije nasilnog ponaanja. (Olweus, Limber, 576)
2.11 The Friendly Schools Project - Projekt Prijateljskih kola
Projekt Prijateljskih kola je proveden u 15 kola u Australiji izmeu 2000. I 2003. godine. Cilj programa je bila prevencija na vie razina i s vie komponenti u koju e biti ukljuena cijela kola. Program je tako bio usmjeren prema cijeloj koli, obiteljima uenika, uenicima etvrtog i petog razreda i njihovim uiteljima. Kurikulum kolskih aktivnosti je ukljuivao: a) razumijevanje nasilnikog ponaanja i zato je ono neprihvatljivo b) mogunost da uenici razgovaraju o bullyingu s vrnjacima i odraslima c) prilagodljive odgovore na bullying d) potporu vrnjaka i odraslih onima koji su izloeni bullyingu e) obeshrabrivanje nasilnikog ponaanja. (Olweus, Limber, 577)
2.5 Bully-proofing Your School program prevencije
Ovaj program je osmiljen u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje je objavljen 1994. godine. Program se odnosi na osnovne i srednje kole i nudi iroki pristup za noenje s problemima rtve i nasilnika. Fokus programa je da se stvori veina uenika koji e se brinuti za to da kola bude sigurno mjesto. Program tako ukljuuje i stvaranje razrednog kurikuluma, treninge za osoblje, rad sa rtvama i nasilnicima i sve ostale strategije koje su potrebne za stvaranje sigurne klime i brine zajednice. Implementacija programa se odvija u 3 faze: a) jaanje svijesti da je bullying problem putem obrazovanja osoblja kole i skupljanjem informacija
-
b) uenje vjetina i strategija koje e uenicima pomoi da se lake nose s bullyingom kako bi se poveao njihov otpor prema tome da budu viktimizirani c) stvaranje kolske klime u kojoj e se veina uenika suprotstaviti bullyingu i u kojoj e imati potporu odraslih kada to uine. (Olweus, Limber, 575)
16. Nabroji glavna zajednika obiljeja svih programa i ukratko ih opii.
1. kolske i razredne politike dosadanji programi prepoznali su da se fenomen vrnjakog nasilja dogaa u socijalnom okruenju koje ukljuuje meudjelovanje vrnjaka, kolskog osoblja, roditelja i fizikog okruja. Zbog toga je veoma bitno kakve su sve te sastavnice, a osobito kolska politika u kojoj uenici provode najvie vremena
2. Uitelji i osoblje - U kolskom okruju uitelji, osoblje i ostale odrasle osobe smatraju se provoditeljima pravila
3. Vrnjaci vrnjaci su kljuni sudionici u fenomenu zlostavljanja u koli. Vrnjaki meuodnosi imaju najvei neposredni utjecaj na djeje ponaanje.
4. Roditelji - Postoji znatna relacija izmeu obiteljskog ivota i djejeg drutvenog ponaanja to ukljuuje i nasilje i viktimizaciju. Roditeljsko sudjelovanje se obino provodi kao edukacija roditelja i podizanje njihove svijesti o zlostavljaima i rtvama, a u nekim programima su roditelji zlostavljaa i rtava esto i kontaktirani od strane kole.
5. Individualna intervencija pristupa se individualno zlostavljaima, rtvama i njihovim roditeljima kroz osobne razgovore
6. Modifikacije fizikog prostora - osobito okruja u kojima se odvijaju neformalne aktivnosti djece poput igralita i blagovaonica. Modifikacije fizikog okruja obino ukljuuju premjetanje namjetaja i opreme te pojaanje nadzora odraslih osoba.
17. Vanost uitelja i osoblja u izvedbi prevencijskih programa.
U kolskom okruju uitelji, osoblje i ostale odrasle osobe smatraju se provoditeljima pravila. Tu se postavlja pitanje koliko kolsko osoblje ima percepcije i razumijevanja za nasilje meu vrnjacima u koli kako bi mogli intervenirati i pobrinuti se da odreene osobe preuzmu odgovornost. Istraivanja pokazuju da uitelji esto prijavljuju manje nasilnikih incidenata nego sami uenici te da znaju prepoznati fiziko i verbalno zlostavljanje, no ne znaju ga ukloniti ili ublaiti. Stoga istraivai naglaavaju vanost educiranja kolskog osoblja kao bitnog imbenika kod provedbe prevencijskih programa. Postoje razni programi edukacije kolskog osoblja, a neki program nude i kontinuirano savjetovanje za uitelje kako bi se odrala provedba programa. (Olweus, Limber, 581)
18. Vanost vrnjaka u izvedbi prevencijskih programa.
Vrnjaci su kljuni sudionici u fenomenu zlostavljanja u koli. Vrnjaki meuodnosi imaju najvei neposredni utjecaj na djeje ponaanje. Praktiki svi programi prevencije nasilja stavljaju politiku vrnjakog okruenja (peer ecology) kao glavnu komponentu intervencije. Temeljnija ispitivanja tih komponenta nadalje otkrivaju da je edukacija, ili podizanje svijesti o nasilnikom ponaanju i viktimizaciji, bila pretea mijenjanja ponaanja. Takoer, ini se da je edukacija uenikih grupa kako se nositi s nasiljem jo jedan cilj programa. Raznolikost materijala i aktivnosti poput raznih videa, novela, drama, grupnih diskusija i igranja uloga takoer su ukljueni u prevencijske i intervencijske programe.
No razni programi su dali naglasak na razliite aspekte vrnjakih veza i dinamike. Tako se Steps to Respect Program bazirao na poticanje drutveno odgovornih vjerovanja i jaanje socijalnih vjetina, dok su se finski i flamanski prevencijski programi, s druge strane, bazirali na mijenjanje ponaanja promatraa. Ostali programi veinom kombiniraju edukacije o socijalnim vjetinama i mijenjanje ponaanja promatraa. (Olweus, Limber, 581-582)
-
19. Problemi evaluacije prevencijskih programa i usporedbe njihovih rezultata
Djeja subjektivnost i njihovi socijalni i kognitivni razvojni stupnjevi uvelike utjeu na njihovu vlastitu percepciju i iskustvo sa zlostavljanjem. Sociokulturni faktori i politika klima te financijski uvjeti takoer utjeu na provedbu prevencijskih programa, a longitudinalna priroda prevencijskih programa zahtijeva kontinuiranu podrku i trud bez kojeg e efekti prevencijskih programa najvjerojatnije nestati.
S druge strane, metodoloki problemi kompliciraju usporeivanja rezultata prevencijskih programa. Prihvaanje raznih tipova podataka je neophodno za razumijevanje posljedica programa. Nadalje, kvalitativni podaci i analize su nuni za razumijevanje utjecaja programa, no trenutno su varijable ishoda veinom kvantitativne. Kvantitativne analize odgovaraju na pitanja je li djelotvorno, no kvalitativne analize odgovaraju na pitanja zato su ti programi djelotvorni (ili nisu?) i kako se dogaa promjena. (Olweus, Limber, 582 - 586)
20. Komponente programa intervencije usmjerenog na kolsku klimu
1.KAMPANJE POZITIVNE KOLSKE KLIME koriste diskusije, postere, magnete, bookmarkere, ostala
sredstva kao bi se stimulirala promjena u jeziku i nainu razmiljanja svih uenika i osoblja u koli ti
jezini alati pomau identificirati i rijeiti probleme koji se razvijaju uslijed dominacije prinudne moi
kolske okoline efekti, npr. djeca na kolskom igralitu dijele opremu mirno, nema naguravanja za vrijeme
ruka, razgovor kampanje ukazuju na dinamiku odnosa B-V-B stvarajui kontekst u kojem ni jedan
sudionik ne participira situaciju bez svijesti o mentalnom stanju drugoga, implicitno se zahtijeva od djece,
uitelja i osoblja da sagledavaju situaciju iz mentalizacijske perspektive
2. UPRAVLJANJE U RAZREDU (DISCIPLINSKI PLAN) - aspekt ukljuuje uiteljevo zalaganje za
odravanjem discipline fokusiranjem na sr problema umjesto kanjavanja i kritiziranja ponaanja
pojedinaan problem jednog uenika smatra se problemom itavog razreda koji participa u ulozi B-V-B.
Uslijed takvog ponaanja uitelj prekida s pouavanjem i dodjeljuje razredu B-V-B uloge ime svaki
uenik sudjeluje u odreivanju i definiranju nasilnika, rtve i promatraa.
Uenik s poveanim sklonostima agresivnom ponaanju ovim je pristupom ohrabren razviti mentalne
reprezentacije vlastitog iskustva i prilagoditi se na nenasilan nain kljuno da dijete ne doivljava sebe
kroz kanjavanje to bi koilo, a ne poticalo mentalizaciju
3. MENTORSTVO VRNJAKA I ODRASLIH takav pristup tei ukljuenju svih u kolskom sustavu u
razumijevanje nasilnih interakcija i pronalaenju rjeenja problema bez okrivljavanja muki mentori od
znaajne pomoi na kolskom igralitu gdje je prisutno mnogo djeje agresije
4. NJEAN RATNIK PROGRAM TJELESNOG ODGOJA zadovoljava zahtjeve tjelesnog odgoja u
veini kolskih sustava koristei kombinaciju igranja uloga, relaksacije i obrambenih borilakih vjetina, a
pomae djeci zatiti sebe i druge neagresivnim fizikim i kognitivnim strategijama takve vjetine podupiru
vanu komponentu mentalizacije: dozvoliti djeci da osjeaju dovoljno samopouzdanja i sigurnosti kako bi
bili sposobni misliti i suoiti se sa situacijom, a ne pobjei i podiniti se
5. VRIJEME REFLEKSIJE ukljuuje potrebu da se uitelji aktivno ukljue u mentalizaciju djece
procesom uvjebavanja npr. 10 min prije kraja sata uenici se ukljuuju u diskusiju o aktivnostima toga
dana iz perspektive ponaanjaB-V-B i ire sagledavanje onoga to se dogaa u razredu.
21. Pozitivne strane CAPSLE programa
U CAPSLE programu vidljiva je ogromna uloga uitelja jer su oni od samog poetka bili ukljueni u
stvaranje i provedbu programa. U tri kole u kojima je on bio provoen, uitelji su osim samog provoenja
-
bili ukljueni i u stvaranje testova za procjenu i instrumenata za mjerenje, a zbog velike predanosti uitelja to
provoenje nije predstavljalo nikakav problem. ak se smatralo da ako bi se strunjaci izvana koji ne
poznaju kolu ukljuili u program predanost uitelja bi bila kompromitirana. Jo jedna od prednosti ovog
programa je minimalno financijsko optereenje za kolu ba zbog tolikog doprinosa uitelja. Nadalje,
program ne ukljuuje dodatno optereenje na nastavni plan i program, jedini dodatak je uenje borilakih
vjetina na tjelesnom. Glavni preduvjet za uspjenost programa je potpuna ukljuenost uenika, uitelja,
kole i kolskog osoblja te cijele zajednice.
22. Metode mjerenja rezultata CAPSLE programa
Rezultati programa mjerili su se samoprocjenom i izvjetajima vrnjaka o nasilju i viktimizaciji, o
agresivnom i pomagajuem promatranju, samoprocjenama o empatiji prema rtvama zlostavljanja i o
vjerovanju da je agresija legitimna te promatranjem i prouavanjem uitelja o ometajuem ponaanju u
razredu. Glavni zakljuak je da je program bio uspjean u reduciranju djejeg doivljavanja nasilja,
viktimizacije i agresivnog promatranja. Program potie senzibilizaciju djece za suzbijanje nasilja i rezultirao
je veim ukljuivanjem djece u nastojanje da se nasilje smanji to je vidljivo u veem angamanu djece koja
su sudjelovala u programu u ne-agresivno i pomagajue promatrako ponaanje.
23.Koje su karakteristike bully-proofing your school programa?
Bully- proofing your school je projekt stvaranja brine zajednice koji je osnovan 1994. godine kao
sveobuhvatan program prevencije nasilja na osnovnoj razini. Cilj svake kole mora biti izgradnja pozitivne
kulture koja ne tolerira fiziku ili emocionalnu agresiju. Ovaj projekt se temelji na pet kljunih postavki na
kojima se izgrauje pozitivna kolska klima. Nakon to se je uvidjelo da izdvajanje nasilnika i rtve iz
skupine nije uinkovito, okree se prema uinkovitijim intervencijama pri zlostavljanju u kolama. Ovaj
projekt izgraen je na idejama Olweus- ovog programa iz 1991. godine. Prvobitno je bio usredotoen za
uenike osnovne kole a kasnije postaje dostupan svim dobnim skupinama, od ranog djetinjstva do srednje
kole. Provoen je u vie od 13 zemalja diljem SAD-a i Kanade. Da bi se razvila poeljna okolina ona mora
bit podrana od strane uenika i roditelja, nastavnika i ostalog osoblja. Za uspjean projekt zaslune su
povratne informacije uitelja, administratora i uenika.
24.Navedi koji su temeljni principi koncepta BPYS i ukratko ih opii?
Princip 1: osigurati da je kola fiziki i psihiki sigurno okruenje. Kako bi se to ostvarilo potrebno je
osigurati osposobljavanje nastavnika i osoblja. Kako bi to bilo mogue, odrasle osobe moraju vjerovati da
postoji problem nasilja u njihovoj koli i da je njihova uloga da interveniraju. Istraivanja meutim pokazuju
da nasilje nije uvieno od strane svih djelatnika kao problem, posebice na srednjoj razini, s druge strane neki
se nastavnici ne osjeaju spremno za nositi se sa zlostavljanjem. Takoer, potrebno je razbiti zavjet utnje
odnosno kad djece razviti osjeaj da ih odrasli sluaju i razumiju.
Princip 2: agresija odnosno nasilno ponaanje nije sinonim za sukob. Iako zlostavljanje moemo ubrajati u
podskup agresivnog ponaanja, veina definicija nasilnikog ponaanja upuuje na vanost disbalansa moi
izmeu nasilnika i rtve. Takoer je potrebno obrazovanje odraslih kako bi mogli razlikovati nasilniko
ponaanje od normalnog sukoba a onda i intervenirati na odgovarajui nain.
-
princip 3: potrebno je uspostaviti brinu zajednicu koju ine roditelji i uenici. Iako uenici kao promatrai
igraju vanu ulogu jer su odrasli esto svjesni samo male koliine nasilja, uenici esto ne rade nita ili se
ponaaju na nain da pogoravaju zlostavljanje, dok s druge strane njihovo se ponaanje moe lake
promijeniti nego da su nasilnik ili rtva, ipak je potrebna potpora roditelja i zajednice u cjelini
Princip 4: kazneni programi su uinkoviti do odreene toke. Intervencija koja samo daje posljedice za
nasilnike je neadekvatna. Umjesto angairanja u borbi snaga koje pokuavaju uvesti disciplinu kod nasilnika
kao jedini cilj intervencije, ovaj program je usmjeren na prebacivanje snage od nasilnika i uei nasilnika
prosocijalne vjetine
Princip 5: da bi projekt Bully- proofing your school bio uspjean svi principi se moraju provesti
sveobuhvatno. Na temelju promatranja kroz 15 godina nasilnikog ponaanja intervencije u Norvekoj,
kole koje provode intervencije protiv zlostavljanja na ozbiljan, kompletan i sustavan nain su one koje
imaju veu vjerojatnost za dobivanje pozitivnih rezultata
Princip 6: ovaj program naglaava vanost prepoznavanja i iskoritavanja razliitih stilova, snaga i iskustava
zaposlenika. Neki djelatnici se lake i uinkovitije nose sa nasilnicima, drugi pak sa rtvama. Uloga svakog
pojedinca je znaajna i pridonosi uspjenoj provedbi programa.
25.Koja je posljednja faza implementacijskog procesa BPYS koncepta i to ona ukljuuje?
Kako bi se postigao eljeni ishod u navedenih pet komponenti implementacijske faze, vrlo bitan aspekt
je i evaluacija. Ona je temelj posljednje faze BPYS programa, odnosno kontinuirane implementacijske faze,
kada je program ve u ''punom pogonu'', ali se treba raditi na njegovom to uspjenijem odravanju.
Evaluacija ukljuuje povratne informacije svih sudionika programa, ali i kontinuirana istraivanja koja bi
pokazala kakav je program u teoriji, a kako se zapravo provodi u praksi. Time bi se utvrdilo koji su elementi
programa najvaniji kako bi se klima u kolama u potpunosti uspjeno promijenila.
Kao dodatak evaluaciji, naglaava se potreba za redovitim sastancima osoblja, nastojanjima da se
program odri vidljivim i ''svjeim'', integracija BPYS-a sa drugim programima i ciljevima kole, stalna
tehnika asistencija i naravno financijski resursi.
26. Kako vrnjaci utjeu na nasilniko ponaanje
Vrnjaci koji su prisutni tokom epizode nasilnikog ponaanja mogu doprinijeti odravanju i
pogoravanju odvijanja nasilnikog ponaanja. Glavna znaajka nasilnikog ponaanja je upotreba moi i
agresije, ako su djeca nasilnici motivirani potrebom da demonstriraju mo, tada e postojanje publike pred
kojom e pokazati istu za njih biti motivirajue. Trajanje epizode nasilnikog ponaanja je povezano sa
brojem vrnjaka koji formiraju publiku nasilnikog ponaanja. Iako su neki vrnjaci dio pasivne publike, ipak
omoguavaju pozitivnu povratnu informaciju svojom prisutnou, smijehom, ohrabrujuim komentarima i
gestama. Neki vrnjaci mogu aktivno doprinijeti nasilnikom ponaanju preuzimajui ulogu pomagaa kada
se pridrue djeci nasilnicima, Sallnivali i njezine kolege su zabiljeili se ta djeca ustro pridruuju nasilnicima
kada nasilniko ponaanje poinje. Autori su u istraivanju pokazali da aktivno prikljuivanje nasilnicima
-
preokree dinamiku nasilnikog ponaanja, jer tada nasilnik postaje jo agresivniji i uzbueniji. Aktivno i
pasivno ukljuivanje vrnjaka moe doprinijeti dinamici i agresiji nasilnog djeteta, a samoprisutnost
vrnjaka i manjak intervencije moe biti interpretirano kao znak podrke nasilnicima.
27. Kako nasilnik utjee na vrnjake
Odreujue svojstvo nasilnikog ponaanja je raspodijela moi, dijete nasilnik dri mo nad djetetom
koji je rtva i nad djecom koja ine publiku nasilnikog ponaanja. Video vrpce autora otkrile su mnoge
situacije gdje dijete nasilnik potie druge kroz ismijavanje ili direktno zahtijeva da se vrnjaci ukljue u
nasilniko ponaanje. Autori su primijetili da se vrnjaci bre ukljuuju u nasilniko ponaanje kada nasilnik
od njih to trai nego to se ukljuuju spontano. Bez obzira na to jesu li bili traeni ili ne, djeaci koji su bili u
publici nasilnikog ponaanja su se ee pridruivali istome nego djevojice. Istraivanja autora su
pokazala kompleksnu dinamiku odvijanja agresije, iako je veina djece izjavila da im je bilo neugodno
promatrati nasilniko ponaanje, veina epizoda te vrste nasilja imala je publiku.
28. Faktori koji potiu i pogoravaju nasilje su:
veliina grupe koja promatra nasilje, panja koja se vie posveuje nasilniku nego rtvi, ukljuenost grupe u
nasilje, emocije i uzbuenje, vrenje pritiska da se sudjeluje u nasilju i oklijevanje da se intervenira. Na sve
te faktore moe se utjecati s dvije razine: individualne i grupne. S individualne razine treba se raditi na ve
spomenutim segmentima djeje osobnosti: empatiji, socijalnoj brizi, socijalnim vjetinama,
samopouzdanju, osjeaju individualne odgovornosti. S grupne razine treba utjecati na osjeaj grupne
odgovornosti, definirati drutvene vrijednosti i norme. Za sprjeavanje nasilja jednako su bitne obje razine.
Protiv nasilja mora se boriti i sam pojedinac, ali i grupa npr. cijeli razred zajedno.
29. Koncept drutvene arhitekture
Koncept drutvene arhitekture simboliki prikazuje vanost uloge uitelja i drugih odraslih u
zagovaranju pozitivnih drutvenih aktivnosti i ukazivanju na problematinost negativnog drutvenog
djelovanja; drutvene aktivnosti mogu ii u oba smjera, a uloga je uitelja da ih okrenu u ovom pozitivnom
tako da npr. paze da svi uenici ravnopravno sudjeluju u drutvenim aktivnostima i na taj nain onemogue
stvaranje drutvenih nejednakosti. Kao primjer moemo koristiti sluaj u kojem uitelj odabere dva uenika
kao voe dva sportska tima i dodjeli im ovlast da sami izaberu koga ele u svom timu. Naravno, prvo e se
odabrati oni najbolji igrai a oni najloiji zadnji, ime djeca koja nisu sportski nadarena prolaze kroz proces
javnog sramoenja, jer ih nitko zapravo ne eli u svom timu. Pristup drutvene arhitekture u ovom bi se
sluaju zalagao za to da uitelji sami raspodjele djecu u oba tima, tako da se stvori svojevrsni balans meu
djecom i tako da su sva djeca u sposobnosti biti u pozitivnoj interakciji s drugima., ime se opet jaaju
socijalne vjetine i samopouzdanje, empatija, briga i drutvena odgovornost te pozitivne drutvene norme.
-
Drutvena arhitektura reorganizira grupnu dinamiku na tri naina: prvo, pomou nje, moe se odvojiti
dijete-nasilnik od svoje rtve i ostalih vrnjaka koji svojom pozornou i ohrabrivanjem potiu nasilje. Dok je
odvojeno, dijete-nasilnik treba pomo da razvije socijalne vjetine i empatiju, dakle, treba panju odraslih, a
nikako ga se ne smije jednostavno iskljuiti kao kaznu za njegovo neprihvatljivo ponaanje. Takvim
kanjavanjem samo bi se produbilo njegovo neprijateljstvo i frustracija. Dakle, djeca-nasilnici trebaju
potporu odraslih u procesu ponovne integracije u svoju vrnjaku grupu. Drugo, pristup drutvene
arhitekture treba pomoi djeci-rtvama, koji su izgubili svoje mjesto meu vrnjacima, da se ponovo uklope
meu njih. Trei proces drutvene arhitekture je zagovaranje openito pozitivne, prihvaajue,
podupirujue klime unutar drutvene grupe. Unutar tog konteksta, djeca-promatrai lake e prepoznati
svoju dunost da interveniraju u nasilje, jer znaju da e odrasli uiniti sve kako bi rijeili taj problem. (nuno
je djecu poticati da prijavljuju nasilje) Odrasli i djeca nuno moraju suraivati, jer odrasli ne mogu imati isti
uvid u aktivnosti djece kao to to imaju ona sama.
30. to podrazumijevaju generalne a to individualne intervencije u modelu programa za prevenciju
zlostavljanja KiVa?
Generalne Individualne
META sva djeca Zlostavlja i rtva izabrani popularni vrnjaci
CILJ smanjenje svih ponaanja
koja izazivaju pojavu
zlostavljanja
pojaavanje vrnjake
potpore rtvama
utjecanje na razredne
norme
KROZ
podizanje svijesti, empatije i
uinkovitosti za
interveniranje
zaustavljanje
trenutnog
zlostavljanja
potpora rtvi
KROZ
dati do znanja da se
zlostavljanje ne
tolerira i mora
odmah prestati
pojaavanje vrnjake
potpore rtvi
KROZ
ukljuivanje popularnih
uenika kao zatite
rtvama i primjer
ostalima
NAIN predavanja uenicima individualne ili rasprave
u malim grupama uz
praenje napretka
rasprava u malim grupama
-
POSREDNIK razrednik/razrednica struno kolsko osoblje razrednik/razrednica
Cilj programa za prevenciju i spreavanje zlostavljanja mora biti trostruk. Prvo, potrebno je spreavanje
postojeega zlostavljanja. Drugo, potrebno je sprijeiti pojavu novih zlostavljanja, i tree i vrlo vano,
potrebno je umanjiti posljedice zlostavljanja koliko god je to mogue. Program prevencije i spreavanja
zlostavljanja mora sadravati i generalne i individualne akcije.
Pod generalnim intervencijama podrazumijevaju se napori za promjenom grupnih, razdrednih normi, dok
individualne akcije podrazumijevaju intervenciju pojedinoga sluaja od strane kolskoga osoblja prema
sudionicima zlostavljanja. Glavni cilj generalne intervencije jest, kao to iz tablice iitavamo, sprijeiti
ponaanja koja potiu zlostavljanje kao to su asistencija i pojaavanje zlostavljanja te smanjivanje pomoi i
potpore rtvi. Nain na koji je to mogue, objanjavaju autorice, jest kroz podizanje svijesti o diskrepanciji
izmeu stava djece i njihova ponaanja kao i uloge promatraa u odravanju zlostavljanja te kroz
pojaavanje empatije prema rtvi kao i uenje i vjebanje sigurnih strategija za intervenciju i podrku rtvi.
Istiu se razlozi zbog kojih utjecaj na publiku, promatrae kao kljune imbenike u rjeavanju zlostavljanja,
moe poluiti najbolje rezultate. Prvo: ako motivacija za zlostavljanje proizlazi iz elje za monim
drutvenim poloajem meu vrnjacima. Primjerice, ako grupa odbija vii status zlostavljaima alje se
jasna poruka o nepoeljnosti zlostavljanja. Drugo: ako promatrai ne utjeu na zlostavljaa, ipak e na neki
nain biti od koristi za rtvu jer prihvaanje ili odbijanje zlostavljanja kod promatraa, za rtvu znai vrlo
mnogo. Tree: vrlo jednostavan, praktian razlog lakega utjecanja na publiku nego na samoga zlostavljaa
pojedinca, upravo zbog jakoga protivljenja zlostavljanju kojega publika moe posjedovati kao i elju da se
neto poduzme.
Individualna intervencija koju isto tako vidimo u tablici modela programa za prevenciju i spreavanje
zlostavljanja jednostavno predstavlja direktno rjeavanje nastale situacije zlostavljanja individualnim
razgovorom sa rtvom i zlostavljaem posebno, uz razliit tretman. U svakoj koli postoji tim od 3 uitelja
(ili drugih kolskih djelatnika) koji zajedno sa razrednikom rjeavaju akutne sluajeve zlostavljanja. To se
dogaa kroz individualne i grupne diskusija gdje jedan ili dva lana tima imaju sastanke i sa nasilnikom i sa
rtvom.
Razrednik/razrednica dogovara sastanak sa dva ili etiri prijatelja iz razreda te ih ohrabruje da prue
potporu viktimiziranom djetetu. Razrednik/razrednica koji najbolje poznaju svoj razred odabiru uenike koji
su iznimno drutveni te imaju visoku statusnu poziciju u razredu. lanovi tima, prilikom odabira osobe za
potporu, moraju takoer upitati da li u razredu postoji osoba koja ne sudjeluje u zlostavljanju te postoji li
mogunost da joj prui potporu. S obzirom da se zlostavljanje najee dogaa kad nema odraslih u blizini
vrlo je vano ohrabriti druge uenike da prijave zlostavljanje. Autorice vjeruju da ukoliko je djeci reeno o
KIVINOM programu (o njemu vie kroz sljedea poglavlja) te konstatno podsjeano tokom cijele godine
(kroz vjebe i kompjutersku igricu) djeca poinju vjerovati da su odrasli u koli izrazito ozbiljni kada je rije
o zlostavljanju. Uz to, i promatrai koji promatraju zlostavljanje biti e ohrabreni da prijave navedeno.
31. Zato finski obrazovni sustav postie impresivne rezultate?
Krenimo redom: Djeca ne poinju kolovanje prije 7 godina.Uuenici dobivaju puno vie panje od
nastavnika jer su razredi manji (1 nastavnik na 12 uenika). Nikoga se od djece ne ostavlja, nitko ne zaostaje
(u sluaju zaostajanja izdvaja se uenik iz razreda i s njim radi tim uitelja dok ne pohvata sve to je
potrebno da se vrati u svoj razred). Isti uitelji prate svoj razred dulje kroz kolovanje (ne kao kod nas samo
do 4 razreda). Ravnatelji kola isto tako predaju, ne vre samo jednu funkciju. Standardizirani test pie se
-
tek s 16 godina. Do srednje kole, finski uenici uope rijetko imaju ispite ili zadau za doma, ako ju imaju,
napravi se u koli. Imaju 75 minuta odmora dnevno. Dakle, djeca imaju vie vremena biti djeca. Djecu se ne
ui natjecateljskom duhu nego zajednikoj solidarnosti i suradnji. Svi nastavnici moraju imati magisterij (to
je kod nas diploma) koji je subvencioniran potpuno od drave. Uzima se samo najboljih 10 %. Vano je
napomenuti da su uitelji u drutvu jednako cijenjeni kao i odvjetnici i pravnici i doktori. Nacionalni
kurikulum predstavlja samo smjernice, svaka kola kreira kao i svaki uitelj svoj nastavni program.
Ak vam je neke ostalo posebno u pamenju iz filmia, slobodno napiite.
32. Ukratko objasnite to je Kiva program, koji su ciljevi te kako se provodi?
Kiva jest novi finski nacionalni program protiv zlostavljanja.
Navedenim programom se eli: zaustaviti postojea zlostavljanja, sprijeiti nove pokuaje zlostavljanja te minimalizirati negativne posljedice zlostavljanja i viktimizacije. Kiva program jest jedinstven, on ukljuuje: veliku raznolikost materijala za uenike, uitelje i roditelje, upotrebu Interneta i virtualnog okolia protiv zlostavljanja (kompjuterske igrice), ohrabrenje promatraa kako bi stali na stranu rtve, a ne na stranu zlostavljaa. Uenike vjebe su univerzalan dio programa koji ukljuuje 20 sati uenikih vjebi, a te vjebe vodi razredni uitelj. Vjebe ukljuuju diskusiju, grupni rad, kratke filmie o zlostavljanju te igranje uloga. Teme uenikih vjebi seu od generalnih tema kao to su vanost potovanja u vezi te do teme zlostavljanja, mehanizma i posljedica.
Sredinji zadatak svake vjebe jest podii svjesnost za ulogu koji grupa moe odigrati u nastanku i odravanju zlostavljanja, poveati empatiju prema rtvi, promovira strategiju za potporu rtvi.
KIVA program jest jedinstven po upotrebi kompjuterske igrice koju uenici igraju. Igrica ukljuuje 5 razina, a uitelj aktivira svaku sljedeu razinu nakon to je pojedinana vjeba prikazana u razredu.
KIVA program se nastavlja nakon prve godine te se tada uenici jo aktivnije ukljuuju u program. Uenici
imaju kolske i razredne projekte gdje oni sami kreiraju materijale protiv zlostavljanja te vjebe za mlae
uenike. U svakoj koli postoji tim od 3 uitelja (ili drugih kolskih djelatnika) koji zajedno sa razrednikom
rjeavaju akutne sluajeve zlostavljanja. To se dogaa kroz individualnih i grupnih diskusija gdje jedan ili
dva lana tima imaju sastanke i sa nasilnikom i sa rtvom. Razredni uitelj dogovara sastanak sa dva ili etiri
prijatelja iz razreda te ih ohrabruje da prue potporu viktimiziranom djetetu.
33. Koje su konceptualne osnove programa Steps to Respect?
To je program na vie razina koji je dizajniran da bi sprijeio i prekinuo negativne cikluse agresije.
INTERVENCIJA NA ITAVU KOLSKU OKOLINU
Cilj je da postavi temelje za partnerstvo izmeu odraslih i uenika, te da promovira pristojnu klimu za
uenje. Administratori koji uvode Step to Respect program, trebaju poboljati infrastrukturu i kapacitet
zaposlenih prije nego ponu provoditi edukaciju koja e potaknuti uenike da se jave i prijave bullying i
pokuavaju potaknuti prosocijalno ponaanje.
-
kolska infrastruktura
Ukljuenost uitelja je poboljana kada ju prate tono definirane procedure, uloge, trening i kolektivna
mrea vrnjaka. Grupno donoenje politike i procedura promovira zajedniko razumijevanje: a) kolskih
normi
b) posljedica dogaaja koji su povezani sa krenjem tih normi
c) odgovornost odraslih
Kako bi se postigli ciljevi programa, administratori moraju voditi kolu prema:
a) planiranju i upravljanju operacionalnim aspektima programa
b) poticanjem i voenjem visoko kvalitetnih razrednih izvrenja
c) dokumentirajui dokaze pozitivnih promjena
d) poticanje kohezije i potivajuih odnosa izmeu vrnjaka
Kapacitet osoblja
Odrasli bi trebali pruiti primjer uenicima, zatim poticati pozitivno ponaanj, preusmjeravati negativno,
pruiti model efektivnog ponaanja, empatije i odgovornog ponaanja. No uitelji kau da su nepripremljeni
da bi se suoili sa problemima bullyinga. Percepcija da uitelji brinu o njima i da je kola sigurno mjesto
dovodi do boljih odnosa izmeu uitelja i uenika, boljih uspjeha i manje disciplinskih problema.
Razredni kurikulum za rijeavanje socijalnih normi i socijalno-emocionalne vjetine
Ciljevi i vjerovanja
Neisprovocirana agresija je tipina kod mladih koji imaju ciljeve za dominacijom. Bullying e se poveati
kada djeca vjeruju da e to dovesti nagrade u smislu prijateljskih uvertira.
Proces donoenja odluka
Djeca moraju biti efektivni donosioci odluka da bi se mogli nositi sa bullyingom, pod utjecajem uvjerenja o
sebi i drugima. Npr.: vjebanje asertivnog ponaanja.
Samoregulacija ponaanja i emocija
Bullying smanjuje samoregulacijske kapacitete onih koji to rade i rtava i onih koji to promatraju.
Individualno uenje za djecu ukljuenu u bullying
16,3% djece od ukupnog broja uenika viktimizirano je kronino, dok 15% djece prijavljuje bullying.
Opis intervencija na razini cijele kolske okoline programa Steps to Respect
Planiranje i provedba
Prirunici i edukacije pomau u stvaranju infrastrukture koja provodi zatitu i pronalazi naine da uenici
izbjegnu budue probleme.
Trening za poveanje osvjetenosti i efektivnosti kod odraslih
Kljuni cilj ovog programa je trening i supervizija kako bi mogli otkriti i intervenirati. Provodi se u tri djela: 1.
upoznavanje s tim to je bullying, 2. kako reagirati i 3. kako prevenirati.
-
Razredni kurikulum
Fokus programa su zadnja tri razreda osnovne kole, u vrijeme kad je bullying i njegovo prihvaanje u
porastu. Kroz prie, video filmove, diskusije se radi sa razredom kako bi se promijenila vjerovanja. Te se
apelira na promatrae da ne potiu bullying.
Vjerovanja i ciljevi
Steps to Respect program definira bullying kao namjerno ponaanje na tetu drugih od strane onih koji
imaju veu mo. Ui se i odrasle i djecu da naue razliku izmeu prijavljivanja bullyinga i tuakanja.
Proces donoenja odluke
rtve se ui to mogu uiniti sami za sebe, strategije rjeavanja problema, poveanje socijalnih vjetina
kako bi stekli vie prijatelja, potie ih se da se drue sa djecom koja manje potiu bullying.
Samoregulacija emocija i ponaanja
Potie se asertivnost, otpor od viktimizacijejer to dovodi do promjene kod promatraa. Djeca koja se lake
naljute i puknu, mogu postati bully i rtva. Pa ih se potie i ui tehnikama smirivanja.
Generalizirani trud
Jedna od vjetina koja ih se ui je da razgovaraju sami sa sobom kad postanu ljuti.
34. Navedi neke karakteristike metode Coaching Selected Students, unutar Steps to Respect programa
Program Steps to Respect metodom Coaching Selected Students propisuje kratke individualne edukacijske
seanse sa uesnicima u zlostavljanju. One su namijenjene pronalaenju rjeenja za kratkorone i dugorone
potrebe mladih. Edukacijski protokol posebno za rtve a posebno za poinitelje osigurava strategiju
osposobljavanja uenika za izbjegavanje problema u budunosti. Iako se ne ignorira potreba za
kanjavanjem, edukacija se usmjerava na empatiju i rjeavanje problema. Edukatori se fokusiraju na
razvijanje socijalnih vjetina. Problematiziraju se kolske norme i kolektivna odgovornost za sigurnost u
koli. Takoer, pomae se djeci kako bi sama prepoznala problematinost svog ponaanja i osmislila plan
promjene vlastitog ponaanja.
35. Navedi prednosti edukacijskih okvira poput Steps to Respect programa u odnosu na politiku nulte
tolerancije spram nasilja
Za poetak, poveava se suradnja mladih jer se reakcija odraslih ne manifestira kao preagresivna niti kao
prepasivna u odnosu spram zlostavljanja. Drugo, edukacijski modeli pruaju dosljednu, ekonominu i
pravovremenu intervenciju. Kod politike nulte tolerancije, zbog pridravanja principa dosljednosti, veliki
broj poinitelja u zlostavljanju moe dovesti do prevelikog broja suspenzija. Takoer kako bi se
sankcioniralo, potrebno je utvrditi krivnju van svake sumnje to zahtijeva previe vremena. ak i uz veliki
-
trud ponekad je teko tono utvrditi krivicu, to sustav koji se bazira dijelom i na kanjavanju ostavlja
nemonim. Nadalje, nestigmatizirajue vodstvo odraslih ilustrira vrijednosti anti-bullying programa. To
omoguava nastavnicima da mlade lake osposobe za viu razinu komunikacijskih sposobnosti, naue ih
socijalnim vjetinama i odgovornosti. Sve to poveava anse za uspjenu intervenciju i efektivno vodstvo
nastavnika.