8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

1/16

Broj 39Prwavor, april 2016. Godina lV  Cijena 1 KM

poma`u

StvaraociUlagawa

strana 2

Majstor

stripa

iz Ilove

strana 6

Proslavqen  Dan op{ tine

Ergela

Mladi

strana 5

PRIZNAWA strane 8 i 9

u  p  r a  v i  m   r u k a  m a 

Na ponudi 62 grla

strana 10

Privreda

strana 4

INTERVJU 

Na~elnik

Sini{a

GATARI]strana 3

Spor t

Iz Kula{a

u orbitu

strana 16

 Trivasova

decenija

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

2/16

2   DOGA\AJI

Za Op{tinsku organiza-ciju Crvenog krsta u Prwavoru23. mart je vjerovatno najzna~aj-niji poslijeratni datum, jer sutada, na sve~an na~in otvorenesavremene prostorije, koje senalaze na 122 kvadratna metrakorisne povr{ine. Vrijednostobjekta je 170.000 konvertibil-nih maraka. Otvarawu su prisu-stvovali brojni gosti, me|ukojima i delegacije iz drugihop{tina i republi~ke organi-zacije CK, kao i gradovaKr{ko i Boskovice.

^ast dasimboli~nim presijeca-wem trake otvore mo-derno opremqeneprostorije imali supredsjednik Op{tin-ske organizacije CK,Lazo Spasojevi} i

na~elnik op{tine Sini{a Ga-tari}.

- Zadovoqni smo izgledomnovih prostorija, koje }eubudu}e biti na raspolagawuCrvenom krstu. Na{vi{emjese~ni trud da Crvenikrst iselimo iz odavno dotraja-lih prostorija donio je konkre-tan rezultat. U ovomkompleksu, kod Lova~kog doma

#Borik#,

rije{ili smo i pitawe prosto-rija za ~lanove Moto-kluba iXudo kluba, gdje }e, u slu~ajunekih vanrednih situacija, naraspolagawu biti pedesetakkreveta - rekao je Gatari}.

Dan poslije otvarawa, unovim prostorijama, organizo-vana je akcija, u kojoj se prija-vilo 150 prwavorskihsredwo{kolaca. Obezbije|eno

 je 105 doza krvi za zdravstveneustanove, ~ime su mladi Prwa-vor~ani jo{ jednom pokazalisvoju humanost i stalnu sprem-nost da pomognu drugima.

Prwavorska organiza-cija ve} godinama se i poovom segmentu, svrstavame|u najboqe u RepubliciSrpskoj, {to su potvrdili ipredstavnici Republi~keorganizacije. (nz)

Novac }e biti upotri- jebqen za rekonstrukci ju zgradeu ko joj }e ubudu}e biti savreme-ni ji centar. Ri je~ je o takozvanoj#doktorskoj ku}i#, ko ja se nalazis li jeve strane na ulaznoj kapi jiu dvori{tu Doma zdravqa.

- Nadam se da }e rekonstru-kci ja ovog objekta doprini jetiunapre|ewu poloáa ja djece sa po-sebnim potrebama, te kvalite-tni joj wezi i uslovima rada.Ambasada Kuvajta nastavi}e dapomaáe ugroáene kategori je sta-novni{tva u BiH, a u Prwavorusmo razgovarali sa rukovod-stvom Doma zdravqa i o daqimoblicima saradwe - naglasio jeAlmuteri.

Direktor Doma zdravqa uPrwavoru Mari ja Stefawuk ka-áe da }e donaci ja kuvajtske amba-sade puno pomo}i da se trajno ikvalitetno ri je{i problemsmje{ta ja djece sa smetwama urazvo ju, ko ja borave u Dnevnom

centru #Neven#.- Lokaci ja pripada na{oj

zdravstvenoj ustanovi, a sredstvaza renovirawe zgrade nismoimali, tako da }e nam ova dona-ci ja puno pomo}i. Sada tre-ba uraditi potrebnudokumentaci ju i nadam seda }e veliki dio poslabiti zavr{en do jeseni- rekla je Stefawuk.

Predsjednik Skup{tineop{tine Prwavor Borko Luka-novi} kazao je da administrati-vnih bari jera za realizaci juovog pro jekta nema, da idejno rje-{ewe za rekonstrukci ju zgradeposto ji i da }e radovi na renovi-rawu po~eti ~im sredstva buduoperativna. Predsjednik Udru-áewa roditeqa djece sa pose-bnim potrebama #Neven#Áeqko Guni} zahvalio je amba-

sadoru Almuteri ju za pomo}, kaoi na~elniku op{tine Sini{iGatari}u i ministru bezbjednos-ti BiH Draganu Mekti}u, ko ji

su prepoznaliproblem i

a n g a á o-v a w e mpo mo -gli dapo~newego-vo rje-

{avawe.- No-

ve prostori- je su nam

neophodne, jer }e biti omogu-}en boqi rad sa dvadeset peto-

ro djece u dnevnom smje{ta ju.Ovo je za nas zna~a jan doga|ajrekao je Guwi}, doda ju}i da napodru~ju prwavorske op{tineima oko 80 mali{ana iz ove ka-tegori je.

M. POPADI]

a~elnik op{tinePrwavor drSini{a Gatari}dobitnik je priz-

nawa za doprinos ravnopra-vnosti polova u 2015. godini, aujedno je i prvi mu{karackome je uru~eno priznawe zaxender osobu godine.

- Udru`ewe #Romska dje-vojka#, koje me predlo`ilo zanagradu, je jedno od udru`ewainicijatora i pokreta~a ak-tivnosti da se `ene ukqu~e udru{tveni i politi~ki

`ivot, da budu za{ti}ene odfizi~kog nasiqa, da se {ko-luju, da se wihova djecaza{tite i {koluju - rekao jeGatari}.

Priznawe je uru~eno uSarajevu, 8. marta, u okvirukonferencije koju je organi-zovala Komisija za ostvari-vawe ravnopravnosti polovaPredstavni~kog doma Parla-mentarne skup{tine u sara-dwi sa Agencijom zaravnopravnost polova i Misi-

 jom OEBS-a u BiH.Gatari} je istakao da je

to istovremeno priznawe zasve `ene sa kojima sara|uje u

lokalnoj upravi, `ene koje suse uspjele izboriti za svojupoziciju i koje obavqajudru{tveno odgovoran posao.

Prvi operativac na{eop{tine s ponosom je naglasioda od osam odjeqewa admini-

strativne uprave u Prwavoru,{est odjeqewa predvode ̀ ene.[ef Kabineta op{tine i se-kretar Skup{tine op{tinetako|e su pripadnice

we`nijegpola.

-Z a h -

vaquju}i saradwi sa wima us-pjeli smo sma-

w i t i

zadu`ewa op{tine za okoosam miliona konveribilnihmaraka, postigli smoizvr{ewe buxeta vi{e od 97odsto, ostvarili smo suficit,rije{ili smo neke od velikihinfrastrukturnih problemasa kojima se op{tinasuo~avala decenijama unazad,

kao {to je vodosi-stem #Po-

veli~# -istakao jeGatari}.

Priz-

nawe xen-der osobe

na sve~anosti u Sarajevuuru~eno je i Xeniti Zirdum,novinarki Televizije Bosne iHercegovine za pripremaweemisija koje tretiraju ovu te-matiku i afirmi{u ulogu`ene u dru{tvenom ̀ ivotu.

Uru~ewu nagrade prisu-stvovala je i Swe`ana Mir-kovi}, predsjednicaUdru`ewa #Romska djevojka#iz Prwavora, koja je rekla da

 je ponosna na ovaj doga|aj i~iwenicu da veliko priznawedolazi prvi put u Prwavor.

Konferenciji #Partne-rstvom do rodne ravnopravno-sti# prisustvovali su i brojnizvani~nici, a Gatari}u i Zir-

dumovoj ~estitali su u Se-miha Borovac, ministar

za qudska prava i iz-bjeglice Bosne iHercegovine, {efMisije OEBS-a u

BiH, ambasador Xona-tan Mur, pomo}nik ad-ministratora USAID zaEvropu i Evroaziju,Tomas Meli...

M. POPADI]

  o jeseni nove prostori e

Za polaznike Centra "Neven" u Prwavoru 

Crveni krst u novim prostorijama

POSJETA 

Nedavno je Centar "Ne -ven" posjetio republi~kiministar zdravqa Dra-gan Bogdani}, koji se upo -

znao sa uslo vima rada,kadrovskom popuweno{}ui programom dnevnih ak-ti vnosti. Najavio je da }ei ministar stvo pomo}imali{anima kojima je ne-ophodan stalni nadzor.

Mladi darovali krv

OtvaraweCrvenogkrsta

Mladidavaoci

krvi

Posjeta ambasadoraKuvajta Prwavoru 

^ESTITKA 

Na~elniku Gatari}u,nakon povratka izSarajeva, ~estitala jei Mirjana Luka~, di-rektorica Xender

centra RepublikeSrposke. Na pri-jemu u Prwavoruistakla je da je ovopravi primjeranga`ovawa naplanu ravno-pravnosti polovai afirmacije`ene, po ~emuprwavorskaop{{tina, ba{ za-hvaquju}i Gatari}u,mo`e slu`iti zaprimjer mnogimdrugim op{tinama uBosni i Hercegovini.

SVE^ANOST U SARAJEVU

Na~elniku Gatari}u

v  r i  j  e d n o  p  r i  z n a w  e N

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

3/16

ZAVI^AJ 3

Razgovarala: Jelena DEMOWI]

Kako biste oci je-nili tri i po go-dine mandata?

GATARI]: Mi{qewa sammo uradili maksimalan po-

naro~ito ako se uzme u ob-~iwenica da smo se posku u mandat susreli sa pro-mom prezadù enosti. Prwa-je u periodu od 2008. do 2012.ine neplanskim zadu`i-em doveden u situaci ju da je

ù en u maksimalnom iznosudan od glavnih prioritetailo vra}awe kredita. Na31. decembar 2012. godine

vnica i kamate duga iznosi-u 19 miliona, sa ostvarenimu}im deficitom od 1,8 mi-na maraka. [tedwom i sta- da se op{tina vi{e ne

u`u je i doma}inskim odno-prema ulagawima uspjelizadu`ewe op{tine sma-

i za sedam miliona maraka,icit je smawen za preko mi-n maraka, dok je op{tinskaa tri godine zaredom u sufi-u. Mawe novca u buxetu i ne-u`ivawe kompenzovano jezbje|ivawem donatorskihdstava ko jima su realizova-brojni pro jekti. Ipak uovima {tedwe, nemogu}nos-a se uzmu novi krediti, ulo-

no je mnogo ufrastrukturu, stvarawuqeg poslovnog ambi jenta i

orme uprave. Najboqi pri-r tog ulagawa je snabdi je-e vodom. Aktuelna vlast jeu~na u namjeri da se vi{ede-ijski problem sa vodom za

e u Prwavoru ri je{i. Do sa-odu zapi}e iz Poveli~a do-o je ukupno 1.500a}instava, ~ime je primar-lan zavr{en u potpunosti iku, a pro jekat se daqe {iri

aste i o~eku jemo da }e u za-

vr{noj fazi biti prikqu~enogotovo 2.000 korisnika. #Vodo-vod# AD Prwavor uz u~e{}egra|ana u pro jekat snabdi je-vawa vodom u posqedwe tri go-dine ulo`io je gotovo petmiliona maraka, dok je op{ti-na Prwavor ulo`ila 2,5 mili -

ona maraka. U protekle tri ipo godine u putnu infrastru-kturu ulo`ili smo milion ma-raka. Ura|ena je modernizaci jaili sanaci ja vi{e od dvadesetlokalnih puteva. Sanirali smoi brojna klizi{ta, ko ja su ugro-`avala saobra}aj. U ~i{}ewekorita ri jeka i odvodnih kana-la ulo`ili smo 220.000 KM. Usaradwi sa [G #Gradi{ka# iUNDP-om u potpunosti smo re-konstruisali dva mosta na ri je-ci Ukrini u MZ Priso je, apreko Fonda solidarnosti obe-zbi je|eno je 300.000 KM za iz-gradwu mosta Rastoka isanaci ju jo{ pet mostova na ri-

 jeci Ukrini. U op{tinsku

zdravstvenu ustanovu za jedni-~kim ulagawem op{tine i Do-ma zdravqa investirano je oko250.000,00 KM, i to u zavr{etaktoplovoda, asfaltirawe krugaDoma zdravqa i ure|ewe dvori-{ta, kao i kupovinu novog ul-trazvu~nog aparata. Radilo se ina izgradwi i rekonstrukci jivjerskih objekata, a ulo`enasredstava iznose oko 206.000,00KM. U posqedwe tri godine uizgradwu, doradu i odr`avawespomenika na podru~ju op{tineulo`eno je oko 151.000 KM, dok

 je za unapre|ewe poqoprivre-dne proizvodwe u ~etvorogo-di{wem periodu ulo`enogotovo dva miliona maraka.

[ta Vam je prio-ritet u 2016. godi-ni?

GATARI]: U avgustu pro-{le godine voda iz Poveli~astigla je do grada Prwavora,gdje su u rad pu{tene tri ~esme

na ko jima Prwavor~ani mogu dato~e vodu za pi}e, a strate{kiciq u 2016. godini je dovo|ewevode za pi}e u grad. Upravo sadase nastavqaju radovi na dogra-dwi dje~i jeg vrti}a #Na{a ra-dost#, ko ji podrazumi jeva jugra|evinske radove do krovne

konstrukci je. Uk upna vri je-dnost pro jekta pro{irivawavrti}a je 310.000 KM. Sredstvaza realizaci ju prve i druge fazeobezbi je|ena su putem donaci ja,dok su sredstva za tre}u fazu,opremawe vrti}a, planirana ubuxetu op{tine. Zahvalio bihsvim qudima dobre voqe ko ji sudonaci jama pomogli dogradwuvrti}a, a zahvaquju}i wima ovajvrti} }e u septembru biti stav-qen u funkci ju. Obezbi jedilismo i sredstva za izgradwu nove[kole za osnovno muzi~koobrazovawe u iznosu od 600.000KM, a u planu je i daqe ulagaweu putnu infrastrukturu. U 2016.godini nastavi}emo realizova-

ti i odre|ene pro jekte u mje-snim za jednicama, ko je sudelegirali wihovi legalnipredstavnici, tako da }e na po-dru~ju svake mjesne za jednice bi-ti ne{to ura|eno.

Nebro jeno putaste ponovili daPrwavor ni je

protiv izgradwe autoputa. Sdruge strane, lokalni puteviko jima se izvozi kamen su ilo{em stawu. Kada gra|animogu o~ekivati #oporavak#puteva, pogotovo dionice Vi- ja~ani?

GATARI]: Moj primarni

zadatak je da {titim interesegra|ana op{tine Prwavor.Ako gra|ani ima ju problem sabezbjedno{}u djece, ru{eweminfrastrukture, pra{inom isvim onim {to je pratilo iz-gradwu autoputa, onda je moj za-datak da poku{am da tori je{im. Op{tina je svo juopredi jeqenost i podr{ku zaizgradwu autoputa pokazala do-brom saradwom sa kompani jamako je su anga`ovane na wegovojizgradwi. Podsjeti}u na dona-ci je #Integral in`eweringa#i #Granita# u 2014. godini, kadasu novo asfaltno ruho dobilepet gradskih ulica i jedan lo-kalni putni pravac. Sa predu-

ze}em #Granit# dogovorili smose da u avgustu asfaltira diolokalnog puta od Kra ji{nikado kamenoloma u Vi ja~anima,~ime }e biti ri je{en velikiproblem ko ji su na{i sugra|a-ni imali u proteklom periodusa pra{inom, blatom i rupamana putu.

Na ko je pro jekteste ponosni?

GA TA RI]:Izuzetno sam ponosan na ~iwe-nicu da je u protekle tri godi-ne izvr{ewe buxeta bilo 98odsto i da smo svaku godinu za-vr{avali u suficitu. Sve {tosam radio, bilo je sa li~nom

`eqom da bude boqe. Ponosansam i na ~iwenicu da smo uspje-li razbiti jedan stereotip ka-ko nama niko ne `eli pomo}i,{to ni je ta~no, jer smo mi u trii po godine pokazali da otvore-nom komunikaci jom mo`emoprivu}i qude, ko ji `ele pomo-}i i investirati, da bi se `i-vot u Prwavoru popravio.Nave{}u samo neke: donaci jaDrage Malinovi}a u vezi sa iz-gradwom O[ #Branko \opi}#,donaci je u vezi sa izgradwomvrti}a, donaci je obezbi je|eneza inici jalne radove na izgra-dwi doktorske ku}e, ko ja }e bi-ti dom za djecu sa posebnimpotrebama, kao i niz drugih in-

frastrukturnih investici ja.Sve je to rezultat dobre voqequdi sa ko jima je razgovarano ikod ko jih je stvoren osje}aj si-gurnosti i odgovornosti, a onisu onda bili spremni da se di je-lom odreknu svo jih primawa i

da svoj imetak ulo`e u op{tedobro.

Koliko je Prwa-vor otvoren premasvi jetu u smislu

saradwe, razmjene dobara i is-kustava, kulture, sporta?

GATARI]: U protekle

tri godine uveliko se radilona promjeni imixa Prwavora.Prwavor je uvi jek shvatan kaomala sredina u ko joj ̀ ivi veli-ki broj nacionalnih mawina iiz ko je veliki broj qudi radi uinostranstvu. Me|utim, Prwa-vor se sada nametnuo kao pri-vredni centar. Mi smo me|u petnajrazvi jeni jih gradova i op-{tina u RS. Na{a privreda jeizvozno ori jentisana, jer triputa vi{e izvozimo nego {touvozimo. Veoma bitno je to {tosmo ispunili obe}awe ko je smodali pri je tri i po godine, da}e 1.000 qudi vi{e biti zapo-sleno. Mi u ovom trenutku ima-mo 750 vi{e zaposlenih, a 250

}e biti zaposleno do jeseni upreduze}u #Sanino#. Mi smosredina sposobnih privredni-ka, razvi jene privrede. Lokalnauprava je obezbi jedila dobarprivredni ambi jent, sprovelismo reformu lokalne uprave iimamo najmawi porez na nepo-kretnosti u RS. Do kra ja godineri je{i}emo i privrednu zonu isa modernom saobra}ajnom ko-munikaci jom ko ju }emo imatiprolaskom autoputa, to }e Pr-wavoru dati prednost u odnosuna druge op{tine. Kad je ri je~o otvorenosti Prwavora, krei-rali smo niz doga|a ja ko ji suotvarali Prwavoru prema svi-

 jetu, poput obiqe`avawa Dana

Evrope u Prwavoru, obarawaGinisovog rekorda, Festivalanacionalnih mawina, Dana Pr-wavor~ana u Beogradu, bajkfesta, atletske trke, strit bo-la, me|unarodnih xudo i karateturnira...

NAGRADE

N. Z: Dobili ste nekoliko vrijednih nagrada zaprotekle tri i po godine. Koja Vam je najdra `a?GATARI]: Uru~eno mi je preko desetak nagrada i priz-nawa. Jedno od velikih je i priznawe "Najna~elnik", kojesam dobio od privrednika regiona, Evropskog udru`ewamenaxera i ~asopisa "Euromenaxer" zbog velikog doprino-sa i razvoja op{tine Prwavor. Naravno tu je i priznawe

"Evropskog na~elnika u BiH 2013", koja sam dobio odEvropskog pokreta u BiH, a op{tina Prwavor je tada pro-gla{ena za "Evropski grad u BiH". Godine 2015. sam dobioi plaketu "Najboqi na~elnik RS 2015", a u 2016. godini inagradu za unapre|ewe ravnopravnosti polova. Ova na-grada mi je i najdra`a, jer je napravqen presedan i prviput nagra da dodijeqena jednom mu{karcu.

NAUKA 

Doktor Sini{a Gatari}ro|en je 10. februara1967. godine u Prwavo-ru. Odrastao je u [tr-pcima, gdje je zavr{ioosnovno obrazovawe.

Nastavio je {kolovawe uDoboju i Sarajevu, a uBeogradu je stekao zvawedoktora veterinarskihnauka. Gatari} je ista-knuti sportista. O`ewenje, otac dva sina.

N

T

 

R

V

J

U

Sini{a GATARI],na~elnik op{tine Prwavor

Mi smo me |u pet najrazvi je ni jih gra dova i op{ti na u Republici Srpskoj. Na{a privre da je izvozno ori jentisa na, jer tri puta vi{e izvozimo nego {to uvozimo. Bitno je i {to smo ispu nili obe }awe ko je smo dali pri je tri i

po go di ne da }e hiqadu qudi biti zaposle no, ka `e prvi operativac prwavorske op{ti ne

Primarni za datak

- za{tita inte resa gra|ana 

Primarni zada tak

- za{tita inte resa gra|ana 

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

4/16

4 DOGA\AJI

JUBILEJ PRWAVORSKOG "TRIVASA"

svo jim pogonima #Trivas#raspola`e kapacitetom od200 tona ukupne mjese~neproizvodwe. Od toga insta-lirani kapaciteti za proiz-

vodwu trajnih proizvoda iznose 15tona mjese~no, polutrajnih 45 tona ikonzerviranih 140 tona na mjesec.

Gostima se obratio vlasnik fir-me Nemawa Vasi}, ko ji je podsjetio narazvojni put firme i mukotrpan posaostvarawa brenda u prera|iva~koj indu-stri ji. Posebno je istakao svo je poslo-vne partnere, ko je naziva pri jateqima,

 jer bez wih #Trivas# ne bi mogao op-stati do danas.

Distribuci ja #Trivasovih# proiz-voda na tr`i{tu ostvaru je se u najve-}em procentu preko veleproda je, a

roba se plasira na prostoru ci jele Bo-sne i Hercegovine u procentu od 84 od-sto i zemqe CEFTA, odnosno regionakupu ju 16 odsto na{ih proizvoda. Kakose moglo ~uti na obiqe`avawu go-di{wice, kvalitet, pouzdanost i mogu-}nosti, prepoznali su i renomiraniregionalni brendovi ~i je se proizvodirade i plasira ju za doma}e i izvozno

tr`i{te: #Podravka#, #Pe-rutnina# Ptuj BiH d.o.o, #Kon-zum# d.o.o. BiH, ZP #Komerc# d.o.o.Sa wima se realizu je i uslu`naproizvodwa, ko ja zapo{qava uku-pno 50 odsto kapaciteta #Trivasa#.

Na sve~anosti su uru~ena priz-nawa radnicima za dugogodi{wu vjer-nost preduze}u, a nagrade su primili ipredstavnici firmi s ko jima #Trivas#ve} godinama wegu je blisku poslovnusaradwu.

Obiqe`avawe deceni je rada#Trivasa# uveli~ao je i nastup ~lanovaSrpskog kulturno-umjetni~ko dru{tva#Prosvjeta# Prwavor, ko ji su brojnimgostima iz regiona predstavili bogatukulturnu tradici ju srpskog naroda.

M . POPADI]

Planinarsko dru{tvo #Ko-rak vi{e# iz Prwavora je, na os-novu svoga dana{weg posto jawa,dobilo u ~istoj iskri radozna-losti, osobe ko je `ele na naj-boqi mogu}i na~in da iskoristesvo je slobodno vri jeme. @eqa uprvom pohodu svakim korakomvi{e je prerastala u ozbiqanmotiv za osnivawe dru{tva ko jegrad Prwavor do sada ni je posje-dovao. Kako se istomi{qenicilako pronalaze, tako se i samamisao o planinarskom dru{tvulako realizovala, ali se jo{ na-dogra|u je. Glavni osniva~iUro{ [u{ak i Sr|an Staki}~vrsto su se dr`ali svo jih uvje-rewa i tako motivisali mnogeda zavole staze, otkri ju svo je no-ve mogu}nosti i ispune jedan danu sedmici ~istom prirodom.

Pri~a o planinarewuglavnih ~lanova dru{tva po~ela je na pro{logodi{wem pohodu

Planinarskog dru{tva #Adren-alin# iz Tesli}a. Povodom wi-hovog obiqe`avawa Danadru{tva, petoro Prwavor~ana jepo ki{nom danu krenulo na svojprvi pohod. Bez adekvatne opre-me, u klasi~noj odje}i i obu}i,

na tom pohodu otkrili su stras-ti planinarewa. Doma}ini, kaoi ostali planinari, su tada nese-bi~no di jelili svo je kabanice,hranu, vodu i {to je najva`ni je,moralnu podr{ku neukim amate-rima. Ovim gestovima planina-ri su sada{wim osniva~imaPlaninarskog dru{tva #Korakvi{e# iz prve ruke preni jeliglavnu po-ruku plani-narewa, ato je huma-nost.

- Na{eprvo iskus-tvo odlaskau prirodubilo je spe-cifi~no iosta}e namu posebnodragoj uspomeni. Prekalili smose i od tada je sve po~elo. Pono-

sni smo na stalno omasovqewe iprisustvo sve ve}eg bro ja ~lano-va. Na{a ~lanica je i jedna 11-godi{wa djevoj~ica, ali i zreli,formirani qudi, ko ji su tako|esvjesni koliko je pje{a~ewezdrava aktivnost - ka`e predsje-

dnik prwavorskog dru{tvaUro{ [u{ak.

Ve} pomenuto Plani-narsko dru{tvo #Adrenalin# izTesli}a ima posebno mjesto u sa-moj ~iwenici osnivawa prwa-vorskog planinarskog dru{tva.Svo jim savjetima, vjerovawem istalnim motivisawem sada mogubiti ponosni na svo je planinar-

ske u~enike iz novog dru{tva#Korak vi{e#.

Da podr{ka dolazi sa svihstrana dokaz je i pri jateqstvo saPlaninarskim dru{tvom #Qutagreda# iz Kotor Varo{a. Pohodna ko jem su oni bili doma}iniobuhvatao je posjetu vodopaduSkakavac.

Do sada je Planinarskodru{tvo #Korak vi{e# posjeti-lo Ta jan u organizaci ji #Adren-alina#. Tako|e pod wihovimvo|stvom organizovana je i `en-ska {etwa na Qubi}u, kao i pos- jeta Vlasenici.

Riznica gradova sa ko jimdru{tvo sara|u je je svakim poho-dom sve ve}a. Tako da svaki novi

pohod zna~i i novo pri ja-teqstvo. Pohod na Dimitor, kao

 jedan od najdinami~ni jih, Plan-inarsko dru{tvo #Korak vi{e# je posjetilo zahvaquju}i Plani-narskom dru{tvu #Vidik# izMrkowi}a. Tradicionalnom po-hodu #Pozdrav proqe}u# velikibroj Prwavor~ana je prisustvo-

vao zahvaquju}i organizatorimaPlaninarskog dru{tva #Kleko-va~a# iz Pri jedora. Posqedwi inajdu`i pohod u manastir Lipqeod 26 kilometara sa lako}om jeprotekao uz organizatore izPlaninarskog dru{tva #Meha-nizam#.

Pored svih qepota raznihpejza`a Planinarsko dru{tvo

#Korak vi-{e# nika-da nezaboravqap r i r o d us v o g aQ u b i} a .Ta priro-da ni je os-t a l aneprimi je-}ena i ods t r a n e

planinara iz drugih op{tina.Odnedavno je i Qubi} dobio

obiqe`enu stazu, {to da je mogu-}nost profesionalnog gosto-primstva. Mnoge posjete ovojplanini su ve} u planu, a tomprilikom mo`e se posjetiti iwegov najvi{i vrh Sviwar (594metara nadmorske visine). Po-

red preli jepog i prostranog vi-dikovca Qubi} pru`a i mogu-}nost posjete jo{ nekimzna~ajnim kotama. Me|u wima suRavno brdo (420 m), Klupe (512m), Mramor je ( 543), Orlovskivis (543 m). ^iwenica da seQubi} ubra ja u kategori ju ni-`ih planina da je izuzetno dobarpogled na okru`ewe ko je ~iniVla{i} na jugu, Ozren i Trebavana istoku, Papuk i Mota jica nasjeveru i Kozara na zapadu.

Planinarewe u `ivot po jed-inca donosi samo pozitivne ka-rakteristike. Vizi ja z dravog`ivota ne mo`e biti ~isti ja odsame pomisli da svakim korakomvi{e priroda je sve bli`e. Nasvakoj stazi svako mo`e prona}isebe.

Iako jo{ u nasta jawu, Pla-ninarsko dru{tvo #Korak vi-{e# ima ~vrste temeqe dapostane jedno od stalnih u~es-

nika na mnogim pohodima. Kakosamo dru{tvo ima da ponudistazu na Qubi}u, tako i imastalne ~lanove ko ji ne}e odus-tati od ide je o svome planinar-skom dru{tvu.

Mirela PAJOVI]

  d po~etka na ~vrstim temeqima

FILM

Na sve~anosti organizovanoj umotelu "Lug", na Ukrinskom lugu,

posjetioci su imali priliku davide i dokumentarni film oprvoj deceniji rada ove ugledneprwavorske firme.

U

Mesna in dustri ja "Trivas" obiqe`ila je deset go di na ra da, {to je bilaprilika da se na je dnom mjestu okupi vi{e od 300 poslovnih pri jateqai ra dnika ove kompa ni je. "Trivas" je rad po~eo u martu 2006. go di ne

p  r v o  m  d  e  c  e  n i   j o  m Zado voqstvo

Planinarsko dru{tvo "Korak vi{e"

Priznawaza vjernost- nagra |eniradnici"Trivasa"

Predstavnici wema~kog Dru{tva za me|unarodnusaradwu #GIZ# razgovarali su u Prwavoru sa na-~elnikom op{tine Sini{om Gatari}em o na~ini-ma pomo}i lokalnoj privredi, odnosno malim i

sredwim preduze}ima. Zahvaquju}i sprovo|ewu re-gulatorne reforme lokalne administraci je, stvo-reni su uslovi za konkretno djelovawe u smislupodr{ke poqoprivrednom, metaloprara|iva~kom idrvoprera|iva~kom sektoru. Wema~ki #GIZ# jeovakav na~in partnerske saradwe uspostavio i saop{tinama Derventa i Pri jedor.

Na~elnik op{tine Sini{a Gatari} sa sarad-nicima ugostio je na~elnika op{tine Kr{ko(Sloveni ja) Mirana Stanka (na slici). Raz gova-rali su o na~inima uspostavqawa privredne sa-radwe dva op{tinska centra pribli`no jednakepovr{ine i bro ja stanovnika. Dogovoreni su no-vi razgovori i prvi rezultati kontakta zvani-~nika dva grada.

U Prwavoru je boravio potpredsjednik Republi-ke Srpske iz reda bo{wa~kog naroda Ramiz Salki}.Sa na~elnikom Sini{om Gatari}em razgovarao je orealizaci ji, odnosno uspje{no zavr{enom procesupovratka raseqenog stanovni{tva. Salki} ni je

krio zadovoqstvo ~iwenicama o skladnom me|una-cionalnom ̀ ivotu sa ko jima je upoznat tokom jedno-dnevnog boravka u Prwavoru, a posjetio je i xematIslamske za jednice. (nz)

 kr tko

Pomo}

Posjeta

Saradwa

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

5/16

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

6/16

6 STVARAOCI

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA"

^ESTITAJU VAM NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK

e posto ji ~ovjek ko- ji u `ivotu ni jepro~itao bar jed-nom strip. Oni ma-

lo stari ji sje}a ju se #Zagora#,#Bleka#, #Alana Forda#, #Be-tmena#,#Mirka i Slav-ka#,#Tarzana#... Svi jet deveteumjetnosti mo`da u literar-nom svi jetu spada u lako {ti-vo, ali svakako ima svo juistori ju i vri jednost. Tu vri-

 jednost najboqe dokazu je junak

na{e pri~e Zdravko Kne`e-vi} Knez, kolekcionar stri-pova.

Na{ sugra|anin, rodomiz Pe~ene Ilove, u svo joj ko-lekci ji i ma oko p et hiqadadobro o~uvanih {tampanih iz-dawa stripova.

- To su izdawa od 1952. go-dine do danas. U kolekci jiimam i izme|u dvi je hiqade dotri hiqade stripova u raznimelektronskim formatima.Mo ja kolekci ja ni je najve}a uPrwavoru. Posto je qudi ko jiima ju ve}u kolekci ju stripovanego ja. U Prwavoru ima bardeset qubiteqa ko ji skupqajustripove - pri~a Knez, priz-

na ju}i da zahvaquju}i stripu,sa svo jih 48 godina ni je osta-rio.

Ka`e i da je strip na-metqiv, pa onda ne ~udi {toga je slu~ajni susret sa svi je-tom fikci je 197 7. godineopredi jelio kao kolekciona-ra.

- Mojprvo saz-nawe ostripu bilo

 je slu~ajno.Na{ao samstrip kome

 je falilod e s e t a k

prvih iz a d w i hstranica.Nekolikodana kas-ni je imaosam tri-~ e t i r iprimjer-ka stri-pova.

Kaoi mnogedruge stvari, tako je i #romanko ji se ~ita za dva minuta# usvi jetu slu`io ili tuma~enkao propaganda, pa je dio Kne-`evi}evih stripova zavr{iou pe}i. Spalio ih je wegov

nastavnik wema~kog jezikasmatra ju}i to propagandom,ko ja je stigla sa zapada kakobi uticala i #na{kodila na-{em tada{wem dru{tvenomure|ewu#.

To, me|utim, ovog upor-

nog kolekcionara ni je spri je-~ilo da nastavi sa pri-kupqawem strip kolekci je iistra`ivawem o istori jatustripa. Saznao je mnogo togainteresantnog iz istori jata irazvo ja stripa na svim konti-

nentima.Iako mo`da ne djelu je ta-

ko, strip-scena u RepubliciSrpskoj je `iva. Potvr|u je toi posto jawe Udru`ewa #Deve-ta dimenzi ja#, ko je bro ji 200~lanova. Na{ sagovornik, ko-

 ji je od svo je 12. do 18. godine isam nacrtao 500 tabli stripa,ali ih ni je nigdje objavio, vje-ru je u svjetli ju budu}nost ovesvo jevrsne umjetnosti.

- Nadam se da strip imabudu}nost. Mada, kada se uzmeda su tira`i stripova osamde-setih godina bili po 220.000primjeraka, danas se stripovi{tampa ju u mnogo mawem tira-`u. Budu}nost ni je sv i jetla,

ali autori i qubiteqi stri-pova se ne}e predati - ka`eKnez, ina~e otac dvo jice sino-

va Neboj{e i Ni-

kole, ko ji i sam pokazu jequbav prema stripu.

Dokaz da nema preda jepru`a i to {to u saradwi sarukovodstvom prwavorske Na-

rodne biblioteke, gdje se ne-davno sa drugarima izBawaluke predstavio, pripre-ma radionicu za djecu, ko ju }e,kako na jav quj e, vrl o radouvesti u svi jet strip ma{te.

J. DEMOWI]

ZDRAVKO KNE@EVI] IZ ILOVE, KOLEKCIONAR I AUTOR NEKADA OMIQENOG [TIVA

Stripo vi imaju

BU DU ]NOST!

 ATENTAT

Udru`ewe "Deveta di-menzija" RepublikeSrpske izdalo je strippod nazivom "Sarajevskiatentat". Radilo ga je 15

strip autora, u tvrdoko-ri~enom albumu sa 16pri~a, na preko stostranica crno-bi jelihstripova. Tema je, kao{to sam naziv govori,atentat u Sarajevu, kadaje Gavrilo Princip ubioFranca Ferdinandaozna~avaju}i po~etakPrvog svjetskog rata.

ZAVI^AJ

Uvijek i na svakom mjes-

tu Kne`evi} s ponosomgovori o rodnom seluPe~eneg Ilova, pa je~ak i jednoj seriji iz-dawa dao ime "Kunova",po istoimenom lokali -tetu na ilovskom podru-~ju, koje grani~i sasusjednom srba~kom op-{tinom. Ka`e da redo-vno prati "Na{ zavi~aj"ne kriju}i spremnost dai u na{em listu ob-javquje stripove. Saizra`enom zavi~ajnomcrtom je i pjesnik MileGrumi}, tako|e iz Pe~e-neg Ilove, koji `ivi uKanadi, ali u mislima

ne prestaje biti sa svo-jim Ilov~anima. ^e`wuza rodnim selom Mileve} godinama pretvarau stihove. Rodna grudamu je, kako is ti~e, uvi-jek dovoqna inspiraci-ja za nova djela.

U bogatoj stripkolekci ji ima okopet hiqadaprimjeraka

stripova od 1952. do da nas. Uz ovakvu

vrstu ispoqavawa~ovjek ne mo `e

 da ostari, ka `eKne `evi}.

Zdravko Kne `evi}

Na s lo vna s t ra na s t ri pa " K u  no va" 

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

7/16

ZAVI^AJ 7SELO

Mnogo korisnih prepo-uka moglo je da ~uje na dese-ine poqoprivrednika koji sue ve} odlu~ili ili tek plani-aju zasade na ve}im posjedima.oma}in predavawa bilo je

Poqoprivredno odjeqewep{tinske uprave, a na~el-ica Dragana Toma{ potvr-ila je da tako dobar odzivhrabruje.

U~esnici seminara su po-lije tro~asovnog predavawa,a kome su imali i brojna pi-

awa o na~inima i unapre|ewuroizvodwe, posjetili ekono-iju Slavka Beka, koji u pri-radskom nasequ Lu`ani imaa nekoliko parcela zasa|enoi{e od 2.800 sadnica

qe{nika. Posao je zapo~eoprije tri godine, pa naredne je-seni o~ekuje i prve ve}e pri-nose. Mladi poqoprivrednikSlavko ka`e da je ova djelat-nost vrlo zahtjevna, ali i datrud treba da donese pozi-tivne efekte. Ve} je usposta-vio saradwu i sa jednim svojimprijateqem, poslovnim part-nerom iz Italije, pa }e, uko-liko ponuda bude ve}a,isporuka biti organizovana iza ~uvenu svjetsku firmu #Nu-

tela#, odnosno #Ferero# .Na ekonomiji qe{nika

na Lu`anima stru~waciMirko Joki} i Dijana [ukaloimali su prakti~ni ~as na~inaorezivawa mladih sadnica. Go-

vorilo se i o drugimproqe}nim radovima na eko-nomiji, sve u interesu boqihprinosa.

- Svaki oblik seminara jekorisna stvar, jer mo`emo~uti mnogo dobrih preporuka.^itam mnogo literature, ko-ristim i internet, jer se uvi-

 jek mò e ne{to novo saznati.Posvetio sam se ovom poslu svjerom da }e i rezultati bitidobri. Zasadio sam i stotiwakstabala oraha, a vremenom }u

se uvjeriti koliko je ovo pod-nebqe povoqno za ko{tuwaveplodove - rekao je Slavko Bek.

Seminaru je prisustvovaoi Zoran Vajuki}, poqopri-vrednik iz Otpo~ivaqke, koji

 je zasad io 2.200 sadnica ma -line. Rije~ je o kulturi koja inije ba{ prisutna u prwavor-skom kraju.

- Primjewujem sve mjerekoje su neophodne, nadaju}i seda }e vremenom i rod biti u

skladu sa mojim o~ekivawima.Planiram prinos od tonu i popo dunumu. Ono {to je za menetako|e zna~ajno, za sebe i ~la-nove u`e porodice prona{aosam posao koji mo`e donijeti

i zaradu. Volio bih i da kodsvoje djece razvijem radne na-vike i qubav prema rodnomselu i doma}instvu. Vidimo damladi bje`e sa sela, ali akoim se obezbijedi siguranna~in zarade, mo`da bi oni

ostali vjerni doma}instvimasvojih predaka, kao ponosni~uvari svojih ogwi{ta -isti~e Vajuki}.

Malinarstvom se bavi jo{ nekoliko doma}instava

Otpo~ivaqke i susjednih selau srba~koj op{tini, a osposob-qena je i hladwa~a, s obziromna to da je rije~ o izuzetnoosjetqivoj kulturi.

U seriji predavawa po-qoprivrednici su nedavo

imali priliku da se upoznaju isa ve}om proizvodwom indu-strijskog krastavca, koji bi seisporu~ivao posredstvom

 jedne firme iz @ivinica, kodTuzle. (nz)

In`eweri Slu`be za stru~ne usluge republi~kog Ministarstvapoqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva odr`ali suvi{e~asovno predavawe za uzgajiva~e qe{nika, oraha i malina.

Novi seminar u Prwavoru 

a lijepo ure|enomprostoru uzvi{ewaVu~ijak je oko 1.300grla svih starosnihkategorija, a dolazak

wadi na svijet donosi pose-radost za radnike, ali i po-

ioce koji ovdje rado dolaze.- Ovo je najqep{i period

farmi, jer tek pristigla jag-neumorno tr~karaju u svo-

boksovima. Imamo dovoqnei~ine hrane, a prije polaskaispa{u, moramo zavr{iti{awe i kupawe ovaca i pre-dati papke, kako bismo iz-gli bilo kakva oboqewaca - ka`e {ef farme Vladoni}.

Me|u pastirima je i Zoranajxi}, koji je na prwavorsku

rmu stigao iz Kotoro{a.-Godinama sam se u rodnom

ju bavio ov~arstvom, paro poznajem ovu djelatnost.je sam ve} oko devet mjesecidovoqan sam. Imamo mnogola, jer je u toku pripremada za izlazak na otvorenistor. Djelujemo kao jednaro organizovana ekipa, saektnim odnosom gazdei}a, koji je, kao i mi, velikiubqenik ov~arstva - ka`eajxi}.Na farmi je i nekoliko

nih rasplodnih ovnova, kojioseban ukras farme.

-Na Vla{i}u, odnosno nau ov~arstva u Gostiqu, na-

ili smo nedavno i ovna kojeg

smo platili ~etiri hiqadekonvertibilnih maraka. Ku-pili smo ga od poznatogvla{i}kog ov~ara BrakeMeri}a. Mo`da cijena izgledanestvarno, ali tako rasni ra-splodni primjerak za samo

 jednu sezonu parewa, mo è sebeotplatiti, isti~e poslovo|a@uni}, dodaju}i da je u poseb-nom dijelu farme jo{ nekolikoistinskih {ampiona.

Imawe na Vu~ijaku stalnose {iri. Dovoqno je i pro-stranstva za ispa{u, ali izfarme apeluju na nadle`neop{tinske inspekcijske i

druge slu`be da sprije~e dola-zak nomada iz drugih op{tina,kao {to je to i zakonom reguli-sano, jer je to, izme|u ostalog,

garancija da se ne}e pojavitibolesti ovaca. Ovih aprilskihdana uo~qivo je da se nekiov~ari iz drugih sredina nepridr`avaju utv|enih pra-vila, jer su ve} zaposjeliwive u prwavorskom kraju.

U vrijeme na{eg obi-laska farme gazda Radojica

 je bio odsutan, ali i kadanije na imawu siguran je usvoje radnike i poslovo|uVladu @uni}a. Wihova pro-fesionalnost i qubav premaovom poslu traju ve} godinama.A sa tako uhodanom ekipom rad-nika ov~arska farma osta}e

 jeda n od simbo la seosk ogpodru~ja prwavorske op{tine.

B. R.

NA OV^ARSKOJ FARMI NA VU^IJAKU, KOD PRWAVORA

Ovan skupqio d   r a s n  e  k  r a v  e 

SAJAM

Vlasnik farme RadojicaKusi} sve ozbiqnijerazmi{qa da u Prwa-voru inicira izlo`bu

ovaca, koja bi u prvojfazi imala regionalnikarakter, jer bi obuh-vatala i ov~are savla{i}kog podru~ja.

^UVARI

Na imawu na Vu~ijaku udvori{nom prostoru je inekoliko dobro dresir-anih pasa ~uvara.Specijalizovani su zaza{titu ovaca naotvorenom prostoru, papo~etkom ispa{e i bo-ravka stada naotvorenom prostorunema bojazni da bi uqezsa strane, odnosnodivqa ̀ ivotiwa, moglananijeti {tetu eventual-nim napadom na ovceili jagawce.

PLASMAN

U poslovodstvu farmeka`u da `ivotiwe koje suza prodaju, isporu~ujujednom uglednombawalu~kom ugos-titetqskom objektu, ~ijasu potra`ivawa ve}a odkoli~ina koje Kusi}evafarma mo`e da plasira.

Sa farme Radojice Kusi}a

Na imawu Radojice Kusi}a u prigradskom nasequ Vu~ijak, svakodnevno se pove}avabroj stajskih "stanovnika", jer je u toku godi{we jagwewe. Poseban ukras farme sutrofejni ovnovi, od kojih je jedan, na sajmu na Gostiqu, pla}en ~etiri hiqade maraka

Ovan na farmi Kusi}vrijedan 4.000 maraka

Sa predavawa naimawu Slavka Beka

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

8/16

8 DAN OP[TINE

DOBRI QU

kup{tinaop{tineP r w a -

v o rp r o -g l a -

sila je 2001. godine24. mart Danomop{tine, jer su 1992.godine jediniceOp{tinskog {tabaTeritorijalne od-brane sprije~ile da seratna de{avawa prenesusa podru~ja Dervente naPrwavor. To nas sve obave-zuje da po{tujemo hrabrostna{ih boraca i da ne zabora-vimo wihove `rtve kako bismodanas `ivjeli u miru. Rekao jeto predsjednik Skup{tineop{tine Prwavor Borko Luka-

novi} obra}aju}i se prisut-nima na sve~anoj akademijipovodom obiqe`avawa Danaop{tine Prwavor.

- Prwavor danas `ivi umiru i razvija se iako su te{kavremena, ko `eli, mo`e vidjeti

po-zitivanpomak. Najve}ebogatstvo op{tine Prwa-vor su dobri qudi koji `ive utoleranciji, razumijevaju}irazli~itosti i {ire}i dobreodnose, zbog ~ega treba da bu-demo ponosni - kazao je Luka-novi}.

Dodao je da su

S

I ove godine uru~ena su priznawa zaslu`nim pojedin-

cima, organizacijama i ustanovama. Plakete na~elnikaop{tine dobili su Vlado @ivkovi}, Nata{a Vidovi},Milijana Jawi}, ̂ edomir Veqan~i}, Vojko Lepir, Vje-koslav Lazi}, Vehbija Cepi}, Lokman Iri{ki} iSenad Zejni}. Pohvale Skup{tine op{tine primilisu Udru`ewe #Romska djevojka#, Lova~ka sekcija Ve-lika Ilova, `enska juniorska ekipa Atletdkog kluba#Prwavor#, Gra|evinski odbor iz Dowih Smrti}a zaizgradwu crkve u ovom selu, Gra|evinskom odboru izGorwih Smrti}a za izgradwu grobqanske sale, JelenaRadivojevi} - Stupar, Goran San~anin, Milorad Suva-

 jac, Petar Moravac. Dalibor Vrhovac, \or|e Pe-trovi}, Milan Leburi}, @ivko Milija{ i Slavi{aDesi}.

Poveqa op{tine sa srebrnim grbom dodijeqena je Ra-dislavu Vin~i}u, Poveqa sa zlatnim grbom BogdanuMilin~i}u, a Poveqa zaslu`nog gra|anina sa zlatnimgrbom op{tine uru~ena je protojereju Ranku Jefti-miru.

Jeftimir je ro|en 16. aprila 1952. godine u Vrbaw-cima, kod Kotor Varo{a. Zavr{io je Bogosloviju uSremskim Karlovcima, kao sve{tenik slu`bovao je 16godina u Vojni}u. U parohiju pala~kova~ku stigao je1990. godine, gdje je ostao do pro{le godine kada je pen-zionisan. Dok je vodio parohiju u Pala~kovcimaizgra|ene su dvije crkve u ovom selu i DowimSmrti}ima, dvije crkvene sale u Dowim Pala~kovcimai Gorwim Smrti}ima, novi parohijski dom, renovirana

 je stara crkva brvnara svetih Petra i Pavla, crkvaSvetog Vasilija Ostro{kog, ure|eno je crkvenodvori{te, koje je ogra|eno kamenom ogradom... Jefti-mir ima dva sina, a jedan slu`buje u parohiji{trba~koj.

Nagrade

- najve}e bogats 

SVE^ANA AKADEMIJA U PRWAV

Posjetioci sve~ane akademije

Nagra|eni Prwavor~ani

BorkoLukanovi}

Sa atletske trke

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

9/16

ZAVI^AJ 9DAN OP[TINE

I

Prwavor~aniostali vjerni istinskim

alnim principima pa ova`na zajednica mo`e slu`itigima za primjer.

- Ovo potkrepquje i ~iwe-a da je op{tina Prwavorgla{ena za op{tinu sai{e dobrih djela. Tako|e, u

woj `ive vrijedni iradni qudi na kojetreba da se ugle-damo, jer wihovo za-lagawe urazli~itim sfe-rama mo`e nam

poslu`iti za pri-mjer i zato }emo ne-

kima od wih idodijeliti zaslu`ena

priznawa - istakao je Luka-novi}.

U prepunoj sali Doma kul-ture govorio je i na~elnikop{tine Sini{a Gatari}, s po-nosom isti~u}i neka od dosti-gnu}a lokalne uprave,

ostvarenih u protekle tri go-dine, a na gostoprimstvu su zah-valili zamjenik na~elnikaslovena~ke op{tine Se`anaRado Pirjevec i na~elnikop{tine Boskovice, u ^e{koj,Hana Nedomova.

[ibovska

Zvjezdica

vo 

RU

Povodom praznika odr`ana je i 17. me|unarodna atletska trka. Kod mu{karaca dominirali su trka~i iz Ke-nije, koji su osvojili prva tri mjesta, dok je kod dama trijumfovala reprezentativka Srbije, Amela Terzi},ina~e u~esnica ovogodi{pwe Olimpijade u Riju. Prwavor je dobio Zlatnu zvjezdicu Me|unarodne atletskefederacije, ~ime se na{ao na listi 112 evropskih gradova koji imaju verifikovane uli~ne atletske trke.Odr`an je i tekvondo trnir, na kome je nstupalo 430 takmi~ara iz deset zemaqa, a nije izostao ni popularnidje~iji maskenbal.

Spomen-park[ibovska

Radovali se na svoj na~in:Prwavorski mali{ani

na prazni~nom maskenbalu

U~esniciparastosa u [ibovskoj

Na Dan praznika u Spomen-parkuu [ibovskoj odr`an je parastossvim poginulim srpskim borcima uproteklim ratovima, a ratni ko-mandant prwavorske brigade

Vlado @ivkovi} podsjetio je na 24.mart 1992. godine, kada je jedinica[taba teritorijalne odbraneiza{la na lokalitet Lipe, na Mo-tajici. Ovaj datum je 2001. godineustanovqen kao Dan op{tine.Biv{i borci i po{tovaoci wiho-vog ratnog puta iza{li su na Lipeu nedjequ, 27. marta, gdje su jo{ jed-nom obnovqene uspomene na slavniratni put prwavorskih boraca.

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

10/16

10 KOLA@

od pokroviteqstvom Ujediwenihnacija od 1993. godine, 22. mart seobiqe`ava kao Svjetski dan voda.Namjera je da se istakne wena

va`nost jer se ~ovje~anstvo pribli`ava vre-menu kada }e potrebe za vodom prema{iti za-lihe.

Ovogodi{wa parola je #Boqa voda, boqaradna mjesta#. ^lanice Ekolo{ke sekcijeOsnovne {kole #Nikola Tesla# u PrwavoruIvana Bara}, Lara Lukanovi}, An|ela Lu~i}i Nata{a ]ori} pripremile su za svoje dru-gare, polaznike ni`ih razreda, prezentacijuove teme. Ujediwene nacije u 2016. godiniporu~uju:

1,5 milijardi qudi je zaposlena u sekto-rima koji su povezani sa vodom, a skoro polo-vina poslova je zavisna od vode i wene sigurnedostave;

Milijarda qudi je zaposlena u sektoru po-qoprivrede, ribarstva i {umarstva: Dovoqnakoli~ina i kvalitet vode su presudni za wihovopstanak;

Obezbijediti hranu za vi{e od sedam mi-lijardi stanovnika planete Zemqe nije lak za-datak, zbog klimatskih promjena,poqoprivrednici koji pametno postupaju savodom va`niji su nego ikad;

Svakodnevno pje{a~ewe da bi se obezbije-dila voda predstavqa posao koji naj~e{}e nije

priznat niti pla}en;Svakog sata umre 38 radnika od bolesti

koje su povezane sa nedostatkom ili lo{imkvalitetom vode. Wihovi `ivoti bi se moglispasiti boqim sanitarno-zdravstvenom mje-rama i pravilnom upotrebom vode;

Potrebni su nam stru~waci za rje{avaweproblema nedostataka i zaga|enosti vode.

Ciq je bio, ne samo da se u~enici pod-staknu da razmisle koliko je dostupnost ~istevode va`na za boqi polo`aj radnika i svjetskuekonomiju, ve} i na koje na~ine, u obavqawusvakodnevnih aktivnosti treba da {tede vodu.

Koli~ine vode koje nama izgledaju male inebitne stanovni{tvu koje se bori sa nedo-

statkom vode mnogo zna~i. Samo ako po{tujemoi {tedimo nama dostupnu vodu, zastupamoprincipe odr`ivog razvoja, doprinosimoodr`avawu ravnote`e izme|u potro{we re-sursa i sposobnosti obnavqawa prirodnih si-stema.

Jednostavno: #Razmi{qajmo o cijelomsvijetu, djelujmo u svojoj okolini#. Mladi vje-ruju da }e ova prezentacija doprinijeti racio-nalnijoj potro{wi vode, pokazuju}i vlastitimprimjerom stalnu spremnost da {tede te~nostbez koje je `ivot svih bi}a nezamisliv. I nezaboravimo: potrebe za vodom mogle bi uskoroprema{iti postoje}e zalihe.

Aleksandra VUKAJLOVI]

Predsjednik Ujediwene Srpske Nenad Ste-vandi}, sa saradnicima, prisustvovao je prvoj sjed-nici Inicijativnog odbora u Prwavoru, isti~u}ida ova partija ima u rukovodstvu mlade, svje`e ka-drove, koji mogu mnogo uraditi na poboq{awuop{te situacije u Srpskoj. Za predsjednika Ini-

cijativnog odbora u Prwavoru izabran je @ivkoMilija{, koji je predstavio ambiciozan plan radanajmla|e stranke u ovom gradu.

PotpredsjednikOp{tinskog odboraSrpske demokratskestranke za gradskopodru~je LionelKraji{nik (na slici)predstavio je novo-firmirane mjesne od-bore na Ma}inombrdu i u gradskom Om-ladinskom nasequ. Istakao je zavidne rezultatena omasovqewu stranke, najavquju}i podjelu jo{150 ~lanskih kartica novim, uglavnom mladim~lanovima. Na konferenciji za novinare govorio

 je i predsjednik odbora na Ma}inom brdu Tomi-slav Bukovica.

Na konstitutivnoj sjednici Op{tinskog odboraIzvorne Srpske demokratske stranke u Prwavoruza predsjednika je izabran Branko [ikani}, ina~enezavisni odbornik u aktuelnom sazivuSkup{tine op{tine. Na skupu, kojim jeozvani~eno postojawe ove partije, govorili su i~lanovi Glavnog odbora Slavko Duwi}, SlobodanBijeli} i jo{ nekoliko aktivista ove stranke izbawalu~ke regije. (nz)

U Osnovnoj{koli #PetarKo~i}# u [ibov-skoj , u~enici uz sr-pski, u~e engleski iwema~ki jezik. Dva-desetak mali{ana

odlu~ilo se, u okviruizborne nastave, zaitalijanski jezik. To jematerwi jezik za osnovceiz susjednog sela [tivor, gdje`ive pripadnici italijanskezajednice.

- U~enici su izuzetnozainteresovani da savladajui ovaj jezik, svjesni stare iz-reke da ~ovjek vrijedi ono-liko koliko jezika zna.Interesantno je da ovaj

 jezik sa zadovoqstvom u~e i

osnovci iz drugih naroda ovogpodru~ja - ka`e profesoricaitalijanskog jezika SlavicaKova~evi}-Kalaba.

Polaznici su dobili mo-derno opremqen kabinet, sa sa-vremenom opremom, koju je

poklonilo rukovodstvo itali- janske oblasti Trento, odaklesu prije vi{e od 130 godinaItalijani doselili napodru~je prwavorske op{tine.Jedna od zanimqivosti je da~asovi po~iwu i zavr{avaju

horskim pjevawem italijanskihmuzi~kih hitova, a [ibov~anisu ve} upoznali gotovo komple-tan repertoar Tota Kotuwa i

 jo{ nekih muzi~kih zvijezda saApeninskog poluostrva. (nz)

Iz {kole u [ibovskoj

Mladi

vole

italijanski

jezik

Objekat restorana Auto-motodru{tva u Prwavoru uskoro }e do-biti mnogo qep{i izgled. Po~ela

 je adapt acija odavn o d otraj alezgrade u kojoj je svojevremeno bilopopularno okupqali{te Prwa-vor~ana i wihovih gostiju.

- Stari objekat smo ustupili jednom prwavorskom privatniku,koji planira da obnovi ugostiteq-

ske usluge, naravno uz mjese~nu na-knadu ~iji iznos smo dogovorili.Na{e Auto-moto dru{tvo postoji od1957. godine, a ovo je do sada najve}ainvesticija od osnivawa - ka`e ru-kovodilac AMD Momir Bogi}evi}.

Detaqno obnovqeni objekattrebalo bi da bude u funkciji ve}od qeta, kada }e primiti prvegoste. (nz)

U ~itaonici Gradske biblio-teke u Prwavoru progla{eni surezultati Literarnog konkursa,organizovanog povodom proslaveDana op{tine. Ove godine konkurs

 je uprili~en za polaznike starijihrazreda O[ #Ivo Andri}# uKula{ima, a prema rije~ima peda-goga @eqane Mari}, radove jeocjewiva~kom `iriju dostavilo16 |aka. Prvo mjesto osvojila je Ta-tjana Smiqani}, dok su MihajloVukajlovi} i Darija Bla`evi}osvojili drugo i tre}e mjesto. Di-rektor Biblioteke Slavi{a Bla-gojevi} najavio je da }e od narednegodine najvjerovatnije takmi~ewebiti organizovano na nivou svihosam osnovnih {kola prwavorskeop{tine. (zn)

Mladi stvaraoci

Gradske slike

Pobjednik

Tatjana

Smiqani}

Novo ruho MD

Za ro|endan petoro vragolana

Na prwavorskoj ergeli

U najstarijem prwavorskom pre-duze}u, ergeli #Vu~ijak#, koja je osnovanau aprilu 1946, na svijet je stigla prvaovogodi{wa prinova. Narednih danao~ekuje se jo{ ~etiri mala, simpati~navragolana, ~ime }e se broj grla pove}ati.

- Za razliku od ranijih godina,zna~ajnije }emo smawiti broj lipica-nera, {to je planirano javnom prodajomodraslih grla i zna~ajnijim smawiva-wem broja ̀ drebadi. Licitacija je zaka-zana 16. aprila na ekonomiji ergele, a uponudi kupcima bi}e 62 grla svih staro-snih kategorija. Po~etna cijena grla

bi}e od 250 do 1.000 maraka. Takva ori- jentacija je bila neophodna zbog racio-nalizacije poslovawa, pa je to razlog{to smo pro{le godine planirali samopetoro grla najmla|e kategorije - ka`edirektor #Vu~ijaka# Ranko Grube{i}.

U ergeli, koja od pro{le godinedjeluje kao javna ustanova, u sastavu Mi-nistarstva poqoprivrede, {umarstva ivodoprivrede pripremaju se i zaobiqe`avawe sedam decenija postojawa

 jednog od najpoznatijih lipicanerskihuzgajali{ta na prostoru biv{e Jugosla-vije. (nz)

Stranke

Milija{

Kraji{nik

[ikani}

Djelujmo u svojoj okoliniPOVODOM SVJETSKOG DANA VODA

Mladi apeluju na sve da racionalno koriste vodu, jer bi potro{wa mogla da prema{ipostoje}e zalihe najtra`enije te~nosti. Samo {tedwom zastupamo principe odr`ivog razvoja

P

Radovi na obnovi zgrade AMD

Sa prezentacije uO[ "Nikola Tesla"

Sa prwavorske ergele

Osnovci iz[ibovske

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

11/16

ZAVI^AJ 11

IZ GRADSKE BIBLIOTEKE

KOLA@

o{to su martovskidani bili i ove

godine ispuwenikulturnim manife-stacijama u Prwavoru, pravabi {teta bilo ne spomenutiGradsku biblioteku u kojoj sesusre}u razne generacije koje

 je kwiga dovela na isto mjesto.Javne biblioteke su do`ivjelerazne transformacije, ali jewihova funkcija ostala ista -povezati qude i kwige.

Bibliotekarstvo nije od ju~e u Prwavoru, ve} ono imasvoj vi{edecenijski razvoj.Ovim poslom jo{ krajempro{log vijeka po~eo se ba-viti \or|e Mili}. Prva seo-ska biblioteka i ~itaonicaosnovana je u selu [trpci na-

domak Prwavora 1923. godine,a imala je stotiwak kwiga.

Deset godina kasnije u Ve-likoj Ilovi i u Prwavoru ot-vorena je vakufska ~itaonica#Gajret#. Godine 1946. otvo-rena je biblioteka kod u ka-fani #Pet lampi#. Pomenutabiblioteka je vremenom po-stala neuslovna, pa je sedamde-setih godina pro{log vijeka,izgradwom nove zgrade u Grad-skom parku, biblioteka pre-mje{tena.

Od tada pa do danas bi-blioteka postoji i radi na po-menutom mjestu. Danasbiblioteka raspola`e pro-storom od 260 metara kvadrat-nih, sa odjeqewem za djecu iodjeqewem za odrasle. Godine

2014. broj ~lanova gradske bi-blioteke je bio 1.136, dok je2015. godine broj ~lanova bio1.208, {to govori o malom, aliveoma bitnom porastu ~la-nova. Kada se govori o brojukwiga u biblioteci u Prwa-voru ona na odjeqewu za djecuima 8.892 naslova, na odje-qewu za odrasle je 26.141 na-slov, starih i rijetkih kwiga

 je 140, zavi~ajnih zbirki 576.Ukupan zbir naslovasmje{tenih u riznicu gradskebiblioteke danas je 30.749. Ubiblioteci su u proteklomperiodu organizovane promo-cije kwiga, kni`evne ve~eri,kao i posjeta Sajmu kwiga uQubqani.

U biblioteci se organi-zuju radionice pred{kolskogi {kolskog karaktera.@ivimo u vremenu u komedru{tvo sve vi{e okre}e le|akwizi, i wenoj ku}i, biblio-teci. Kwiga nije jedina vrijed-nost koja je ba~ena u neki}o{ak dru{tvenog `ivota,ali je to slaba utjeha za kwigu,

a lo{e opravdawe za dru{tvo.Prozori biblioteka su okre-nuti ~ovjeku, a vrata su {iromotvorena, pa se svi iskreno na-damo da }e biti sve vi{e onihkoji }e kroz ta vrata i pro}i.Potra`imo ta vrata. Za na{edobro, prije svega.

A u qetopisu, koji se ne-kada bude pisao, osta}e za-biqe`eno da je biblioteku2016. godine predvodio profe-sor Slavi{a Blagojevi}, doksu ulogu wegovih najbli`ihsaradnica u ovoj ustanovi~inile dvije mlade, uvijek qu-bazne i raspolo`ene dame.

Zoran AN^I]

^ini se, ranije je bilo svelak{e i jednostavnije. Odra-stalo se uz i{~ekivawe zimskogili qetweg obrazovnog pro-grama, #Nedjeqnog zabavnika#.Kada Branko Kockica svojim Ta-tatatircima u gustom beograd-skom saobra}aju obja{wava kakopre}i ulicu, {ta je semafor, sapa`wom su ga gledala djeca,trude}i se da im ni{ta ne pro-makne. Iako Barnko Mili}evi}i mnogi wemu sli~ni glumci, va-spita~i i zabavqa~i, ve} dugo nesnimaju, ne mo`emo re}i da nemadobrih edukativnih emisija za

djecu. Problem nije u tome, negokako skrenuti dje~ju pa`wu samobilnih telefona, video-igarai interneta. Kako ih iz virtuel-nog svijeta vratiti u realan,kako ih osamostaliti, u~initiodgovornim osobama, motivisatiih da se vrate dru`ewu idru{tvenim igrama, da preska~ulasti{, voze bicikl.

To su problemi koji pratedana{wu {kolu i predava~e.Nastavnik Milorad Lali}, du-gogodi{wi predava~ tehni~kogobrazovawa i osnova informa-tike, u Osnovnoj {koli #Ni-kola Tesla#, predstavio nam jerad saobra}ajne sekcije. Poredwega, u poslijeratnom periodu,u~e{}e u radu ove sekcije imao je i, sada penzionisani, nastav-nik Momir Joki}.

Ciq rada ove sekcije jerazvoj saobra}ajne kulture: da seu~enici upoznaju sa vrstama,strukturom i funkcijom sao-bra}aja. Da bi se ostvarila ma-sovnost, u~enike je potrebno nainteresantan i o~igledan na~inupoznati sa pravilima i propi-sima kretawa pje{aka i bici-kla u javnom saobra}aju,na~inima regulisawasaobra}aja i bezbjednim kreta-wem od {kole do ku}e.

Teoretski dio nastavnihsadr`aja na ~asovima tehni~kogobrazovawa u~enici usvajajumultimedijalnim putem, ~ime se

osposobe da razlikuju sve vrstesaobra}ajnih znakova, osnovnapravila i propise kretawapje{aka i bicikla u javnom sao-bra}aju, poznaju horizontalnu,vertikalnu i svjetlosnu signa-lizaciju u saobra}aju, prepozna-

vaju i izdvajaju u~esnike u sao-bra}aju po pravu prvenstva.

U ovaj rad ukqu~eni su istru~ni zaposlenici saobra}ajnepolicije, AMD Prwavor kao iauto-{kola #Volan#. Prvi toplii suvi proqe}ni dani koriste seza postavqawe poligona u {kol-skom dvori{tu i prakti~nouvje`bavawe usvojenih sadr`ajavo`wom bicikla. Ovogodi{wepripreme za takmi~ewe u~enikapetih i {estih razreda na poli-gonu ve} su po~ele.

Da bi ekipa postigla us-pjeh, pored teoretskih znawa i

vje{tine upravqawa biciklom,~lanovi saobra}ajne sekcije, na-vodi nastavnik Lali}, morajupo{tovati timski rad. Va`no jesve to savladati i u~estvovatina takmi~ewima, ali lijepo je iostvariti plasman. Pro{lo-godi{wa ekipa u sastavu: IvanaDmitri}, Marija Kalabi},Dejan Modi} i Stojan Todo-rovi} zauzela je tre}e mjesto uRS i {esto mjesto na nivou BiH.

Sada ve} davne, 2002. go-dine, na Jahorini, gdje jeodr`ano republi~kotakmi~ewe, ekipa ove {koleosvojila je prvo mjesto. Sarado{}u se nastavnik prisje}a~lanova pobjedni~ke ekipe:Vawe Cviji}, Suzane [ipragi},Nikole Kne`evi}a i DavoraMihoq~i}a.

Saobra}ajna sekcija setrudi da prati i svjetske tren-dove, u saradwi sa ekolozima, useptrembru obiqe`ava Dan bezautomobila.

Da nam djeca budu bezbjednau saobra}aju, isti~e nastavnikLali}, anga`ovawe same {kolenije dovoqno, jer ve}inau~esnika u saobra}aju poznajeosnovne propise, ali je u pitawuproblem wihovog uva`avawa ipo{tovawa. Mala neopreznostmo`e da prouzrokuje velike po-sqedice. Potrebni su i urednitrotoari, stalna funkciona-lnost semafora i ozna~enih

pje{a~kih prelaza na kolovozu,biciklisti~ke staze, i na krajuono {to je najva`nije, mi odra-sli, po{tuju}i propise i sveu~esnike u saobra}aju, moramobiti primjer djeci.

Aleksandra VUKAJLOVI]

Propisi tra`e po{tovawe

Povodom praznika, koji obiqe`avaju 8.aprila, tri prwavorska romska udru`ewaplaniraju sadr`aje kojima }e uveli~ati ovaj,uz \ur|evdan, za wih najzna~ajniji godi{widatum.

- Ova godina za nas ima istorijski zna~aj, jer planiramo u prvom polugodi{tu izgradwutri ku}e, kao i adaptacije tri stambena ob-

 jekta. Tada }emo, to s ponosom nagla{avam, po-stati prva romska zajednica u Bosni i

Hercegovini koja }e imati stambeno zbrinutokompletno stanivni{tvo u na{oj op{tini -ka`e predsjednik Udru`ewa Roma NenadMirkovi}.

U obiqe`avawe prazni~nog dana bi}eukqu~en i Radio RS, koji }e u okviru dugo-godi{weg projekta, kojim prati aktivnostinacionalnih mawina u Republici Srpskoj, iz

Prwavora emitovati u`ivo dvo~asovni pro-gram i predstavqawa Roma ove op{tine. (nz)

Uo~i8. aprila

Romi

na talasima

Radija RS

Mladi prwavorski saobra}ajci

Iako je do prvog junskogikenda ostalo jo{ gotovova mjeseca, u rukovodstvu

Moto-kluba #Prwavor 07#veliko razmi{qaju o ovo-odi{woj Motorijadi. Ve}

dogovoreno da u subotu, 4.na, u Sportskom centru

Borik# motoriste i gosteabavqa legendarna #Jurupa#. Bi}e to, nemaumwe, muzi~ki spektaklodine na prwavorskomodru~ju, {to je ovaj sastavrakti~no pokazao i svir-om na jednoj od prethodnihotorijada u ovom gradu.

Na izvje{tajno-izbornojsjednici Skup{tine Savezanacionalnih mawina Repub-like Srpske, odr`anoj uBawaluci, za predsjednika jeizabran dosada{wi ~elni~ovjek ove organizacijeFrawo Rover (na slici) izprwavorskog sela [tivor.

Rover je predvodio Savez uprotekle dvije godine, apromjenom statuta Savezanovi mandat rukovodstvatraja}e ~etiri godine.

Rover je zahvalio na pov- je re wu , do da ju }i da jepro{logodi{wi plan ak-trivnosti realizovan sa 85

odsto. U ovoj godini najavio je da }e Sa ve z im at i naraspolagawu buxet vrijedan112.000 konvertibilnihmaraka. U ~lanstvo jeprimqeno Dru{tvo #^e{kabesjeda# iz Nove Vesi, kodSrpca, pa sada Savez ima 39~lanova.(nz)

MotorijadaNacionalne mawine

Roveru

ponovo

povjerewe

Vrata uvijekotvorenaKa`u, ima jedansvijet. Nije od

arata, ali jeste odpapira. U tom

ijetu qudi pri~aju

 jedni drugima ovemu i sva~emu, a

 da se nisu niidjeli ni ~uli. Toje svijet kwiga. A

mjesta kojakupi{e kwige na

 jedno mjesto subiblioteke koje~uvaju rukopise,

koje pru`ajumogu}nost da onaj

koji ~ita osjeti du{u onoga koji

pi{e.

P

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

12/16

12

Zajedno za qep{i

na{ rwavor

KOMUNALNO PREDUZE]E

„PARK“ PRWAVOR

Vlasnik Pero Suvajac, telefon 066/668-434

STALNA LINIJA PRNJAVOR - SENT GALEN 

SIGUR N PREVOZ PUTNIK I TR NSPORT ROBE

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA"

^ESTITAJU VAM NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK

KOMUNALNO PREDUZE]E

„PARK“ PRWAVOR

JU Ergela "Vu~ijak", Prwavor

OSNOVANI SMO PRIJE 104 GODINE!

LOVA^KOUDRU@EWE

"BORIK",

PRWAVOR

LOVA^KOUDRU@EWE

"BORIK",

PRWAVOR

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

13/16

ZAVI^AJ 13

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA"

^ESTITAJU VAM NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK

SERVIS “MALE[“,MAGISTRALNI

PUT, PRWAVOR,TEL: 065/614-368

TEHNI^KI PREGLED,

REGISTRACIJA VOZILA,

SERVIS, VULKANIZERSKE

USLUGE, [LEP SLU@BA,

ATRAKTIVAN

UGOSTITEQSKI OBJEKAT...

MJESTO GDJE ]ETE UVIJEK BITI BRZO I KVALITETNO USLU@ENI

"Terc trade company" d.o.o.

Novaka Piva{evi }a broj 36, Prwavor

Tel. 051/640-040

REDOVNO PLA]AWE RA^UNA ZA UREDNU ISPORUKU VODE

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

14/16

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA"

^ESTITAJU VAM NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK

14

Ul. Dubi~ka bb, Derventatel. +387 (0) 53 310 113, faka. +387 (0) 53 310 111JIB : 4400160400008, PIB : 400160400008e-mail: office@sanino.eu, http://www.sanino.eu/

Prvi maj, me|unarodni praznik radaPrvi maj, me|unarodni praznik rada

Kafe-bar Kuba ,

Trg srpskih boraca, Prwavor

Kafe-bar Trokadero ,

Zanatski centar, Prwavor

@elimo vam ugodne prvomajske dane! 

Kafe-bar Kuba ,

Trg srpskih boraca, Prwavor

Kafe-bar Trokadero ,

Zanatski centar, Prwavor

TEL: 065/530-583 I 051/663-583

Zanatskicentar 2

lokal br 15,Prwavor

Op{tinski odbor Socijalisti~ke partije Prwavorsvojim ~lanovima, simpatizerima i stanovnicimaprwavorske op{tine ~estita Vam i

Picerija"DEL KAPO",

PRAVI AMBIJENT ZA UGODNO DRU@EWE

Prwavor,Lazina voda,

tel: 066/654-300

Picerija"DEL KAPO",

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

15/16

ZAVI^AJ 15SPORT

Prema trenutnoj, dodu{evani~noj tabeli, pretposqe-

mjesto osvojio je prwavor-Obili}, sa 20 bodova, pa bijednoj od varijanti i

ili}i# od jeseni igrali ugoj ligi. Me|utim, rukovod-o prwavorskog kluba upu-o je `albu sumwaju}i uularnost posqedweg kola.a je Sokrates slavio u Neve-u sa 4:3, dok je Br~ko pobije-o u Ugeviku sa 7:6. Pobjedetiju u ovim susretima doni-

su spas bawalu~kom Sokra-u i Br~kom, a na {tetuili}a.

Prwavor~ani u `albii~u da je utakmica u Neve-

u kasnila dvadesetak mi-a, a da je to svjesno re`irano,o bi se pratio rezultat me~agqeviku, a ishod krojio sra-rno potrebama oba gostuju}aava. Takav epilog donio biesiwu titulu prvaka i pla-

sman u Premijer ligu BiH.Komesar takmi~ewa

Qubi{a Tripunovi} iz Dobojanije nam mogao re}i kada }e re-zultati posqedweg kola bitiverifikovani i da li }e biti

pokrenuta istraga povodomsumwi koje su iznijeli Prwa-vor~ani.

Bez obzira na kona~neodluke nadle`nih organa lige,

 jasno je da je prvenstvo obez-

vrije|eno, {to }e se negativnoodraziti na popularizacijufutsala u Republici Srpskoj.

U protekloj sezoni nije seproslavio ni prvoliga{ki de-bitant Qubi}. Iako su u jesewoj

etapi ~ak isticali kandidaturuza prvo mjesto, u nastavku su sanekoliko kikseva doveli sebe ute{ku situaciju, pa su bodove zaopstanak obezbijedili tek u po-sqedwem kolu, kada su sa 8:3

ispratili ku}i tim Qubiwa.Imali su poslije 14 kola samobod vi{e od gradskog rivala,{to im mo`e biti dobra poukaza novo prvenstvo.

Na tabeli vode}i je sastavNevesiwa, sa 27 bodova, tri bodamawe ima Ugqevik, ina~epro{logodi{wi prvak, koji jeodustao od plasmana u vi{i ste-pen takmi~ewa, a daqe slijedeQubiwe, Br~ko, Sokrates iQubi} sa po 21 bodom, Obili}ima 20, a Slavija 9 bodova.

Na listi strijelaca ~elnupoziciju podijelili su Du{anVukovi}, igra~ Qubiwa iDarko Lazi}, ~lan Ugqevika,koji su postigli po 22 gola, dok

 je u najbli`oj pratwi Boris@i`ak, sa 21 pogotkom. Igra~iQubi}a Danko Segi} i Vladi-mir An~i} imali su mnogoskromniji u~inak, jer su pro-tivni~ke mre`e zatresli podeset puta. (nz)

etanestogodi{waMa{a Maksimovi},

u~enica devetog raz-reda Osnovne {kole

o Andri}# iz Bawaluke, ub-qivo je trijumfovala na 37.skom {ahovskom turniru uo~anima, kod Prwavora. Izam partija osvojila je 6,5na, pa je i prije posqedwega ve} imala obezbije|en tri-f.

- Ovo mi je ~etvrti nastup uto~anima i prvi trijumf,i mi je izuzetno drag i zbogwenice da je konkurencijaa jaka. ^estitam organizato-

rima iz mjesnog [K PO[K nauspje{noj organizaciji io~uvawu zavidne tradicije ovoguglednog skupa - rekla je Maksi-movi}eva po zavr{etkutakmi~ewa.

Drugo mesto podijelile suNada Maru{i} iz Gradi{ke iTesli}anke Vladanka Tomi} iMilanka Tomi}, sa 5,5 poena, anov~anu nagradu dobila je i pe-toplasirana Tijana Babi} iz Ba-waluke. Po ~etiri poenaosvojile su Bojana Bojani},@ana Kokanoi}, Stanojka

\eor|i} i Milana Babi}, po 3Jovanka Stoj~evi}, NedeqkaPralica i Ma{a Babi}, po dva

Sara Ja}imovi} i Katarina Ar-naut, Marija Vin~i} je turnirzavr{ila sa jednim poenom, a po-

sqedwa je bila Vidanka[qivi}. Nastupalo je 16{ahistkiwa iz desetak gradovaRepublike Srpske, a utisak oovoj smotri donekle je pokva-rila Sara Ja}imovi}, koja je po-slije tre}eg kola napustilaturnir nezadovoqna odlukom su-dije Mom~ila Sopreni}a. Ta-lentovana {ahistkiwa ranije jenekoliko puta trijumfovala uPoto~anima, a i ovaj put bila jeprvi favorit.

Turnir je, bez obzira naodluku Sare Ja}imovi}, ispunioo~ekivawa u~esnica, doma}ina iokupqenih kibicera, a u ruko-

vodstvu PO[K-a nisu propu-stili priliku da zahvale ipokrovitequ turnira, na~el-niku op{tine Sini{iGatari}u.

Organizator je nagradio ibliznakiwe Ma{u i MilanuBabi}, sedmogodi{we djevoj~iceiz Tesli}a, ~lanice tamo{weg[K Mladost, kojima predvi|ajuuspje{na dostignu}a na crno-bi- jelim poqima. Kao i ranijih go-dina, sve u~esnice dobile su zaPraznik `ena po jedan karan-fil. (nz)

^uvaju}i uspomene na biv{eg igra~ai trenera Rukometni klub Sloga organi-zovao je memorijalni turnir posve}enMiroslavu Miki Mikerevi}u, koji jeumro 2014. godine. Ove godine nastupalo

 je 20 ekipa u dvije starosne kategorije.Kod mali{ana ro|enih 2005. godine tri-

 jumfovala je ekipa Kozare iz Kozarske

Dubice, u ime [kole rukometa Bawa-luka i Bijeqine, a u ne{to starijoj kate-goriji pobjedni~ki pehar pripao jeprwavorskoj Slogi, dok su [kola ruko-

meta iz Bawaluke i Jedinstvo iz Br~kogosvojili drugo i tre}e mjesto.Predsjednik Sloge Vlado [qivi}

naglasio je da je Mikerevi} bio veliki

sportski entuzijasta, koji je neizmjernovolio i ̀ ivio za rukomet, kako u rodnojDerventi, tako i u Prwavoru gdje je go-dinama igrao i trenirao sve klupske se-

lekcije. Punu podr{ku wegovawu uspo-mena na istaknutog pregaoca obe}ao je ina~elnik op{tine Sini{a Gatari},koji je tako|e pratio uspje{no organi-zovanu jednodnevnu smotru budu}ih ru-kometnih asova.

Mikerevi} je, kao pripadnik VRS,u aprilu 1992. godine spasio 38 srpskih

boraca koje su neprijteqske formacijeblokirale u skladi{tu Rabi}, kod Der-vente. Za taj podvig odlikovan je orde-nom Milan Tepi}. (nz)

Memorijalni

turnir uPrwavoru

Sje}awena

Miku

Reprezentacija Slove-nije, sastavqena od 75takmi~ara, osvojila jeprvo mjesto u generalnomplasmanu Me|unarodnog

tekvondo turnira u Pr-wavoru, odr`anog 14.put, povodom proslaveDana op{tine. Ovajugledni skup dobio jesvoje mjesto i ugodi{wem kalendaruInternacionalne tek-vondo federacije (ITF).Drugo mjesto osvojio jesarajevski Tekjon, tre}etakmi~ari TK #Doboj#, a~etvrto klub doma}in.

- Bio je to istinskisportski praznik, jersmo ugostili 430 bo-raca svih starosnih ka-tegorija iz desetzemawa. Stekli smo

#A# licencu, {to jesamo potvrda da smo,kao uzorni doma}ini,stekli zvawe jednog odnajja~ih godi{wih tek-vondo skupova u {irojregiji. Imponuje namzahvalnost koju su namuputili brojnitakmi~ari - rekao jepredsjednik Organiza-cionog odbora Brani-slav Wegovan.(nz)

Predstavilose 430 boraca

Skandal u Prvoj futsal ligi Srpske

Obili} `rtva la`irawa

Iako je prvenstvo uPrvoj futsal ligiSrpske zavr{eno,

pretposqedwegmartovskog vikenda, jo{

 nije poznato ime prvaka,kao ni timova koji }e

morati u ni`i rang takmi~ewa. Jasno je

samo da }e Slavija izIsto~nog Sarajeva

morati me|u drugoliga{e Ekipa KMF Obili}

Tekvondo turnir

u Prwavoru

Ubjedqiva Ma{a

Maksimovi}Na uglednoj

{ahovskoj smotri nastupalo 16

igra~ica, ~ime suPoto~anci

dr`ali tradiciju na koju mogu

biti ponosni.Neo~ekivan gestSare Ja}imovi},

vi{estrukepobjednice ovog 

takmi~ewa.

OSMOMARTOVSKI TURNIR U POTO^ANIMA

ORGANIZACIJA 

Ve} iskusna ekipa iz rukovodstva mjesnog PO[K-a,predvo|ena Miroslavom Popadi}em, jo{ jednom jepolo`ila ispit gostoprimstva. Na okupu su bili i tako|eprekaqeni {ahovski radnici Bogdan Savi}, Perica\umi}, Goran Mari}, Pero Radanovi}, Mom~ilo So-preni}... Za pohvalu je i rukovodstvo mjesne Osnovne{kole "Milo{ Crwanski" koje je pru`ilo sve raspolo`ivekapacitete za martovski {ahovski praznik u ovom selu.

U~esniciturnira u Prwavoru 

Pobjednica Ma{aMaksimovi}

8/17/2019 Nas Zavičaj Apil 2016

16/16

ako su zimske pri-preme trajale mawe odmjesec dana, fudba-leri Qubi}a po~elisu proqe}nu sezonu u

znaku dobrih rezultata. Ekipa je u prvom kolu 5. marta dekla-

sirala tim Lakta{a sa 4:1, a po-sebno }e se sa ovog me~apamtiti period od 11. do 18. mi-nuta kada su #plavi# napada~istekli vo|stvo od 3:0. U na-stavku doma}i su povisilivo|stvo, da bi igra~imaLakta{a potom dozvolili dapostignu po~asni pogodak.Sedam dana kasnije Qubi} jeputovao u Brod, gdje su Prwa-vor~ani nadigrali skromnuekipu Lije{}a, koja je na svomgolu imala izuzetnoraspolo`enog golmana BorisaMitri}a, najzaslu`nijeg poje-dinca, u doma}im redovima zakona~an rezultat - 1:1.

Derbi kola protiv jeseweg

prvaka Sloge iz Dobojaokon~an je tako|e nerije{eno(2:2) iako su doma}i golovimaDanka Segi}a imali vo|stvo od2:0. U drugom poluvremenu si-tuaciju na terenu diktirala jeekipa Sloge, sa terenskom ini-cijativom i brojnim {ansama,da bi u posqedwim sekundama#sloga{i# stigli doizjedna~ewa. Bio je to prvi ne-rije{en rezultat Sloge u pr-venstvu, dok Qubi} ima osamremija, od ~ega pet na doma}emterenu. Gostovawe u Trnuokon~ano je porazom. Boris@i`ak je golom u 60. minutu, iz

 jedana esterc a, a nulirao do-

tada{we vo|stvo Sloge. Samoosam minuta kasnije igra~iSloge postigli su gol za pob-

 jedu, a gostima ostaje da `alezbog ~iwenice da su cijelodrugo poluvrijeme odigrali saigra~em vi{e, jer je iskqu~endoma}i prvotimac Tepi}.

Martovska serija donijela je, ipak, zadovoqavaju}ih petbodova, a u~inak suPrwavor~ani popravili 2.aprila, kada su golom Vladi-mira An~i}a u 44. minutu,nakon kornera Danka Segi}a,pobijedili sastav Jedinstva iz@eravice(1:0). Naredni rivalbi}e ponovo na stadionu u Bo-riku, tim dobojskog @eqe-zni~ara, protiv koga suPrwavor~ani slaviliprvu jesewu i jedinupobjedu u gostima (3:1)u dosada{wem tokuprvenstva. Ekipatrenera MiloradaSegi}a nastupa}ebez trojice prvoti-maca Danka Segi}a,Aleksandra @i{kai Danka ]irkovi}a,koji imaju `ute kar-

tone.Ponavqa se stara slabost

drugoliga{a, jer igra~i olakoi uglavnom zbog suvi{nih pri-govora djeliocima pravde dobi-

 jaju `utek a r -

tone. Poslije me~a protiv#@eqe#, tako|e u aprilu, sli-

 jede gostovawe Ozrenu, dolazakProletera, pa putovawe uOmarsku.

Ono {to ohrabruje je bezbjedno 11.

mjesto natabeli,

sa 23

boda. Iza Qubi}a su BSK,dubi~ki Borac, @eqezni~ar ive} otpisani drugoliga{i,Lije{}e i @upa. Prema tre-nutnom razvoju doga|aja u Pre-mijer ligi BiH i Prvoj ligiRepublike Srpske, status dru-goliga{a izgubi}e dvije ili unajgoroj situaciji, tri ekipe.Bezbjedna pozicija i povoqanraspored u preostalih 10 kolapru`i}e {ansu stru~nom{tabu da ve}u minuta`u dajupoletarcima koji strpqivo~ekaju svoju {ansu na klupi zarezervne igra~e.

U vrhu tabele situacija sene mijewa, jer dobojska Sloga,kao jesewi prvak, kotira kaoglavni kandidat za plasmanme|u prvoliga{e. U 20. koluSloga je izgubila u Tesli}u sa3:1, ali i daqe ima prednost uodnosu sa Slogu iz Srpca, kojatrenutno iznosi tri voda.^ini se, a to je mi{qeweboqih poznavalaca fudbalskihprilika u ovom dijelu Repu-blike Srpske, da su Dobojlije

stvorile kvalitetan sastav,pod vo|stvom trenera MitraLuki}a, koji zaslu`uje {am-pionsku titulu. Uostalom, po-kazali su to i na martovskomgostovawu u Prwavoru, kada suu drugom poluvremenu nadi-grali doma}i sastav.

Za razliku od Qubi}a, do-brim rezultatima ne mo`e sepohvaliti ekipa Borca iz[ibovske. Proqe}e su otvo-rili gostovawem u Kladarima,gdje su pora`eni sa 3:0. Intere-santno je da su igra~i iz Kla-dara i jesenas u [ibovskojslavili identi~nim rezulta-tom. Novi nastup trebalo je dabude popravni ispit za

[ibov~ane, ali su kaodoma}ini Torpedu iz Cerov-qana izgubili rezultatom 2:1.U ranoj fazi utakmice Borac

 je, golom Jovan i}a, steka ovo|stvo, ali je nekada{wi ka-piten Qubi}a Aleksandar We-gomirovi}, samo nekolikominuta kasnije izjedna~io. Unastavku utakmice boqu igru iterensku inicijativu gosti suiskorisili za zaslu`en tri- jumf, ~ime su ostali u trci zaprvo mjesto, dok Boraco~ekuje gostovawe u Maglaja-nima sa {estom pozicijom natabeli Podru~ne lige, u kojoj

nastupa 13 klubova. (nz)

USPJE[AN PROQE]NI START FUDBALERA QUBI]A

DALEKOUDRU@EWE

Na osniva~koj jedniciSkup{tine Udru`ewafudbalskih sudija i in-struktora, koja }e djelo-

vati u sastavuOp{tinskog fudbalskogsaveza Prwavor, zapredsjednika je izabranPredrag \ur|evi}, dok}e du`nost potpredsjed-nika imati BrankoTripi} i Veqko Cvi-jeti}.

"Plavi" na petutakmica nastavka

sezone osvojiliosam bodova, pa su

 napravili zna~ajanpomak prema

sredini tabele.

Bezbjedna pozicijapru`a priliku zave}u minuta`umladih igra~a.

Oslabqeni Boraciz [ibovskestartovao sa

 dva poraza

o d  o p a s n  e   z o n  e 

 

PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA"

^ESTITAJU VAM NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK НАШ ЗАВИЧАЈПРЊАВОРСКЕ ИНФОРМАТИВНЕ НОВИНЕ

ЛИСТ ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО

ИЗДАВАЧ: СЗУР „НАШ ЗАВИЧАЈ“

ЗА ИЗДАВАЧА: БРАНЕ РАДУЛОВИЋ

 АДРЕСА: “НАШ ЗАВИЧАЈ“, Д.МАКСИМОВИЋ

4, ПРЊАВОР

ТЕЛЕФОНИ:О51 660-707, О65 520-590

I-МЕЈЛ АДРЕСE: radulovic@blic.netnaszavicajprnjavor@gmail.comveb sajt: naszavicaj.com

УРЕЂУЈЕ РЕДАКЦИЈСКИ КОЛЕГИЈУМ

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Repub-like Srpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. go-

dine, “Na{zavi~aj” Prwavor, upisan je u Registar javnih glasi-la podrednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta2012. godine.

ШТАМПА „ГЛАС SРПСКЕ“, БАЊАЛУКА

Ekipa Qubi}a

Du{ko Subi},igra~ Qubi}a, na utakmici protivJedinstva

 S nim ci : A  l ek s  an d a rA T I]