narodni sigurnost na zdravstveni list cestama je … · doc. dr. sc.vladimir mi}ovi}, dr. med....

NNAARROODDNNII ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNII LLIISSTT

2oùjak-travanj 2004

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enje

zdravstvene kulture

Izdaje

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

PRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJE

U SURADNJI S HRVATSKIM

ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO,

ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO

OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE I

ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO

SPLITSKO-DALMATINSKE @UPANIJE

Za izdava~a

Doc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|uje

Odjel socijalne medicine

Odsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjet

Suzana Jankovi}, dr.med.; doc.dr.sc.

Vladimir Mi}ovi}, dr.med.; mr.sc. Sanja

Musi} – Milanovi}, dr.med.; Ankica

Perhat, dipl. oecc.; Vladimir Sme{ny, dr.

med.; Ankica Smoljanovi}, dr.med.;

Vatroslav [eri}, dr.stom.

Odgovorni urednik

Vladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednik

Suzana Jankovi}, dr. med.

Lektor

Vjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ko-tehni~ko ure|enje i

priprema za tisak

"Digital point" d.o.o. – Rijeka

Rje{enje naslovne stranice

Dr. sc. Sa{a Ostoji}, dr. med.

Uredni{tvo

Svjetlana Ga{parovi}, dr.med.

Radojka Grbac

51 000 Rijeka, Kre{imirova 52/a

p.p. 382

tel. 21-43-59, 35-87-92

fax 21-39-48

http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn

@iro ra~un 2402006-1100369379

Erste&Steiermarchiche Bank

Tisak

"Studiograf" – Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjela

gradske uprave za zdravstvo i socijalnu

skrb Grada Rijeke.

SIGURNOST NACESTAMA JE - BITI

BEZ NESRE]AOvogodi{nja poruka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u povodu Svjetskogdana zdravlja 7. travnja 2004. ("Road Safety Is No Accident") posve}ena jezdravstvenom problemu koji stalno raste. Nesre}e kao uzrok poreme}aja zdravlja,invaliditeta i smrti u svojoj su ukupnosti u stalnom porastu. Nesre}e u cestovnomprometu toliko su zastupljene da se po~inju promatrati kao posebnost.Podsjetimo se da danas, po procjenama UN, polovica ~ovje~anstva ìvi u naseljimakoja se mogu svrstati u gradove. Gradovi, pogotovo oni u siroma{nim zemljama,rastu eksplozivno i kaoti~no. Cestovni promet, neovisno o siroma{tvu, raste naàlostpuno brè od sigurnosti.Iako SZO predvi|a da }e nesre}e u cestovnom prometu do 2020. godine do}i doneslavnog tre}eg mjesta na popisu vode}ih uzroka poreme}aja zdravlja, invaliditetai smrti (jo{ devedesetih pro{log stolje}a to je bilo 9. mjesto), SZO se ne predaje iporu~uje:

• urbanisti~kim rje{enjima treba smanjiti izloènost i ovisnost o cestovnomprometu,

• boljom regulacijom prometa i stroìm mjerama protiv neodgovornogpona{anja u prometu treba smanjiti cestovne prometne nesre}e (sudare)u odnosu na koli~inu prometa,

• pove}anom za{titom prometnica i samih prometala treba smanjitiposljedice (povrede) kad do nesre}e do|e,

• neprekidnim unapre|enjem svih elemenata sustava (cestovne) prvepomo}i treba smanjiti pogubnost posljedica nastalih nesre}a.

Po mi{ljenju eksperata SZO, u dosada{njem vremenu prometnim nesre}ama nijeposve}ena odgovaraju}a pozornost i navode se dva osnovna razloga:

• ljudi diljem svijeta doìvljavaju nesre}e fatalisti~ki iako je ve}ina doga|aja iokolnosti u granicama na{e kontrole, zna~i mogu se prevenirati, odnosno inisu nesre}e u doslovnom smislu,

• s druge strane, ljudi nisu do kraja svjesni o teìni svih posljedica cestovnihprometnih nesre}a i, budu}i da se ve}im dijelom mogu sprije~iti i teìnaposljedica moè biti manja.

Kona~no tro{ak ulaganja u pove}anu sigurnost manji je od {teta koje nesre}e izazi-vaju.Dobro je biti optimist i kad na prvi pogled "stvari" izmi~u kontroli.

ODGOVORNI UREDNIK



Suvi{e ~esto sigurnost u prometutretira se kao transportni pro-blem, a ne kao javnozdravstveni

problem, a ozljede u prometu naziva-ju se “nezgodama” iako su naj~e{}eizbjeìvi doga|aji.

Rezultat je da mnoge zemlje ulaùpuno vi{e novca u razumijevanje iprevenciju bolesti koje nanose manje{tete njihovom dru{tvu od prometnihnezgoda.

Svakoga dana oko 140 000 ljudiozlijedi se na cestama u cijelom svije-tu. Vi{e od 3000 ih umre, a nekih15000 postanu invalidima za cijeliìvot. Svaki taj ~ovjek ima obitelj,prijatelje, susjede ili kolege koji sutako|er pogo|eni, emocionalno idruk~ije.

Obitelji se bore sa siroma{tvomkada izgube hranitelja ili s dodatnimtro{kovima za skrb o invalidnom ~la-nu obitelji.

Sada je stanje alarmantno. Jo{ jeznakovitije kretanje tog stanja. Akonastavi tim tijekom, do 2020. godinebroj ljudi koji poginu i te{ko se ozli-jede na cestama u svijetu narast }e zavi{e od 60% i postati vode}im bre-menom u mortalitetu od bolesti i oz-ljeda. To }e breme najteè pasti niskoi srednje razvijenim zemljama. Tre-nutno, stanje u nisko i srednje razvi-jenim zemljama pridonosi svjetskom

broju ozljeda i smrti u prometu s 90%.Uskoro }e taj broj narasti na 95%.

Svjetski dan zdravlja 2004. godinepruìt }e priliku da se svjetska pa`njausmjeri na taj kriti~ni i rapidno rastu}ijavnozdravstveni problem. Izabralismo “Sigurnost na cestama – nijeslu~ajnost” za slogan toga dana kojinam odaje va`nu istinu i razlog zanadu: prometne nezgode izbjeìve suako su prepoznate kao vaàn javno-zdravstveni problem i ako vlade i drugiu zemljama diljem svijeta poduzmupotrebne akcije za njihovu prevenciju.

Visoko razvijene zemlje bile suprve u motorizaciji i prve koje sunau~ile na vlastitom iskustvu da mo-deran cestovni promet moè donijetimnoge koristi, ali i {tete ako se nepoduzimaju mjere opreza i sigurnosti.Najuspje{nije zemlje u smanjivanju{tete uzrokovane prometnim nezgo-dama uklju~ile su vlast, civilno dru{-tvo i industriju u svoje koordiniraneprograme sigurnosti na cestama kojiuklju~uju istraìvanja, razvoj i imple-mentaciju.

Stoga sada najrazvijenije zemlje snajve}im brojem vozila u svijetuimaju najmanji broj, samo 6,0 pogin-ulih u prometu na 100 000 stanovni-ka, a taj broj i dalje pada. Kao kon-trast, ta je brojka u mnogim drugimzemljama svijeta 28 na 100 000stanovnika.

Nadamo se da }ete se vi i va{ekolege priklju~iti Svjetskoj zdravstve-noj organizaciji u proslavi Svjetskogdana zdravlja 2004.

Siguran sam da bismo zajed-ni~kim snagama i djelovanjem sadamogli promijeniti smjer kretanja tren-da prometnih nezgoda i spasiti mili-june odraslih i djece od smrti iinvalidnosti od sada do 2020. godine,te mnoge ljude u godinama poslije.

Lee Jong Wook

SVJETSKI DAN ZDRAVLJAPoruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije dr. Lee Jong-Wooka

PRVA SMRT OD MOTORNOG VOZILA NASVIJETU

17. kolovoza 1896. godine Briget Driscoll, 44-godi{nja majka dvojedjece, postala je prva osoba ikad ubijena motornim vozilom. Ona i njenamalodobna k}er i{le su pogledati plesnu izvedbu u kristalnu pala~u uLondonu. Dok su prelazile zemlji{te prema pala~i udario ju je automobil.Svjedoci su rekli da je automobil i{ao “strahovitom brzinom”. Mogao je i}ibrzinom od 8 milja na sat (12,8 km/h), iako je trebao i}i brzinom ne ve}omod 4 milje na sat (6,4 km/h). Vozio je mladi} daju}i si odu{ka da pokaènovi izum i, prema nekima, poku{avaju}i impresionirati mladu suputnicu.Na istrazi, mrtvozornik je rekao: “Ovo se vi{e nikada ne smije dogoditi.”

S INTERNETA



GLAVNI FAKTORIRIZIKA ZA PROMETNENESRE]E I OZLJEDE

Faktori rizika koji utje~u na izloènostprometu

• ekonomski faktori kao {to je razina ekonomske razvi-jenosti

• demografski faktori kao {to su dob, spol i mjestostanovanja

• praksa planiranja zemlje koja utje~e koliko dugo ljudiputuju i kojim sredstvima

• mje{avina ranjivih korisnika prometa i vrlo brzogmotoriziranog prometa

• nedostatak razmatranja na kojim }e cestama bitikori{teno ograni~enje brzine i ure|enje ceste

Faktori rizika koji utje~u na sudjelovanje unesre}i

• neprilago|ena i pretjerana brzina• utjecaj alkohola i drugih droga• umor• biti mlad i mu{ko• biti ranjivi sudionik u prometu u gradskoj ili stambenoj

zoni• putovati po no}i• lo{e odràvanje vozila• ure|enje ceste i popravljanje o{te}enja• neadekvatna vidljivost ovisno o vremenskim uvjetima• siroma{an pogled

Faktori rizika koji utje~u na teìnu nesre}e• individualne karakteristike kao {to je dob {to utje~e na

sposobnost osobe da podnese nesre}u• neprilago|ena i pretjerana brzina• nekori{tenje sigurnosnih pojaseva i dje~jih sjedalica• nekori{tenje kaciga kod motociklista• nedopustivi objekti na cesti kao {to su betonski stupovi• nedovoljna za{tita od nesre}a kao {to su zra~ni jastuci i

mekani prednji dio vozila za one koji bi mogli bitiudareni od vozila

Faktori rizika koji utje~u na posljediceozljeda zadobivenih u prometnoj nesre}i

• kasno otkrivanje nesre}e i prijevoz u zdravstvenuustanovu

• spa{avanje i evakuacija• nedostatak odgovaraju}e skrbi do dolaska u zdravstvenu

ustanovu• zapaljenje nakon nesre}e• curenje opasnih materijala

S INTERNETA

înjenice:• Prometne ozljede ubile su oko 1,2 milijuna osoba

1998. godine.• Preko 70% - gotovo 850.000 osoba – poginulih od

prometnih ozljeda 1998. godine bilo je mla|e od 45godina.

VELIÎNA PROBLEMASmrtnost od ozljeda ima tendenciju rasta od 5,1 milijuna

u 1990. godini na 8,4 milijuna u 2020. godini – s naglaskomna prometnim ozljedama kao najve}em uzroku tog porasta.Trenutno smrti od prometnih ozljeda imaju 2,2% udjela uglobalnoj smrtnosti, zahva}aju}i sve starosne skupine.

Prometne nesre}e na devetom su mjestu me|u vode}imuzrocima bolesti {irom svijeta, broje}i 2,8% svih smrti iinvalidnosti.

Iako je broj motornih vozila po stanovniku mnogo ve}iu razvijenim zemljama, ozljede u prometnim nesre}amanajvi{e su u zemljama u razvoju, predstavljaju}i vi{e odjednog milijuna (ili 88%) smrti od ozljeda 1998. godine.

Ekonomska cijena prometnih ozljeda ogromna je. Oko50% smrti u prometu {irom svijeta uklju~uje mlade odrasleod 15 do 44 godine starosti, {to odgovara ekonomskinajproduktivnijem dijelu stanovni{tva.

KLJU^NI FAKTORI ODGOVORNI ZA PROMETNEOZLJEDE MOGU SE PREVENIRATI

• Vo`nja pod utjecajem alkohola• Prebrza vo`nja• Nekori{tenje pojaseva i dje~jih sjedalica• Nedovoljno ure|enje cesta • Neispravna vozila• Utjecaj standarda sigurnosti na cestama

ULOGA JAVNOG ZDRAVSTVA• Prikazati zdravstveni i ekonomski utjecaj ozljeda• Prikupiti podatke smrtnih i nesmrtnih ozljeda• Prou~iti rizi~ne i za{titne faktore• Osigurati odgovaraju}u njegu i rehabilitaciju za sve

ozlije|ene osobe• Promovirati prometnu edukaciju i sigurnije pona{anje

za vrijeme vo`nje• Pratiti i evaluirati intervencije sigurnosti na cesti• Promovirati multisektorski pristup prevenciji promet-

nih ozljeda

S INTERNETA

SVJETSKA ZDRAVSTVENAORGANIZACIJA

PROMETNE OZLJEDE



Prometne nesre}e nisu pukaslu~ajnost, one su bolest, bolests uzrokom, pa uklanjanje uzroka

mora nu`no dovesti i do smanjenjaposljedica. Uzrok je u oko 95%slu~ajeva ljudski ~imbenik, ostali sutehni~ke gre{ke vozila i putova. Nanegda{nje epidemije zaraznih bolesti~ovjek se postepeno prilago|avaostjecanjem higijenskih navika, izgrad-njom sanitarnih ure|aja, cijepljenjem,antibioticima, uz prethodni porastmaterijalnog i kulturolo{kog standar-da. Na sada{nju epidemiju prometnihnesre}a uzro~ni ~imbenik ljudske na-ravi mijenja se presporo i premalo.ôvjekova li~nost jo{ je nedovoljnoprilago|ena rastu}oj ulozi prometa usuvremenom ìvotu. Zato u prevenci-ji jo{ prevladavaju eti~ki normativi izasade moralnih maksima.

La`na mu{kostStatisti~ka promatranja i zapa-

ànja kontrolora prometa uo~avaju dasu ène rje|e uzro~nici prometnihnesre}a. Uo~i li se za{to je tome tako,trebali bi i ostali sudionici prihvatitinavike voza~ica. Naj~e{}e prometnenesre}e uzrokuju mladi ljudi do oko25. godine ìvota. Kakva su obilje`jatih mladih voza~a? To su: mladena~kiprkos, strastvenost, odu{evljenje,opona{anje idola, nedovoljno razvije-na socijalna odgovornost, agre-sivnost, ~esto eti~ka nezrelost, nesta-bilnost, impulzivna vo`nja, nedo-voljno voza~ko iskustvo, preziranje i

podcjenjivanje prometnih propisa,alkohol ili droga za vikend. Suprotnasu obilje`ja u ve}ine èna za uprav-lja~em vozila (kao i u ve}ine zrelih ieti~ki stabilnih voza~a srednje ìvotnedobi): ìvotno iskustvo, biolo{komulogom osnaèn karakter, sposobnostrazmi{ljanja i rasu|ivanja, ìvotnioprez, defanzivna vo`nja pri kojoj semisli unaprijed {to bi se moglo desitii {to bi mogli u~initi sudionici uprometu, disciplinirano po{tivanjeprometnih propisa, odmjerena brzina,korektnost spram svih drugih, beziìvljavanja s vozilom, voza~koiskustvo, bez alkoholiziranosti. Svakibi voza~ trebao u prometu imati ovanajva`nija svojstva: odgovornost,staloènost i mirno}u, po{tivanjepropisa i eti~kih normi, razum, a neobilje`ja la`ne mu{kosti mu{kar~ine injegove snage i neustra{ivosti, pa iztoga proizlaze}i podcjenjiva~ki odnosprema disciplini i po{tivanju propisa.

Gospodar vo`njePrevencija u prometu svodi se na

to da se odgoji ~ovjek, da se u njemustvori ili oja~a odgovornost spramìvotnih i materijalnih vrijednosti, odmalog djeteta, preko rizi~nog mladog~ovjeka, pa do na drugi na~in rizi~nihneopreznih ljudi starije dobi. Cilj jeprevencije u prometu smanjiti brojnesre}a i njihove posljedice, jer nikadne}e biti mogu}e izbje}i sve nesre}e.Najva`nija je primarna prevencija –odgojiti ~ovjeka za uzorna voza~a:evidentiranje i istraìvanje uzrokanesre}a, prvo educiranje nevoza~a idoìvotno educiranje svih voza~a,

obavje{tavanje voza~a o ~asovitomstanju u prometu i o dolaze}im meteo-rolo{kim i inim (ne)prilikama putemsvih sredstava obavje{tavanja, prven-stveno putem radija, podu~avanje oprometu od pred{kolske dobi, i to nestrogo verbalno nego vlastitim pri-mjerom i uzorom (npr. roditelji nikadne}e prelaziti cestu kroz crveno svjet-lo; tijekom vo`nje komentari djetetu ovo`nji); stvarno podu~avanje {kolskogdjeteta, pogotovo od prometnih poli-cajaca uz ceste; educiranje za budu}evoza~e neprestano treba sadràvati iupute o etici u vo`nji, o po{tivanjupje{aka, djece, staraca, o tome kako semogu pretpostaviti namjere drugihvoza~a i odnositi se prema tome uvo`nji; ~este edukativne televizijskeemisije, s naglaskom na tome davoza~ nikada ne moè postati potpunigospodar nad vozilom i da se u

ODGOVORNOST ÔVJEKA ZA PREVENCIJU U PROMETU

TKO JE JAÎ – VOZA^ ILI VOZILOPrometne nesre}e ve} su se pretvorile u svjetsku i u na{u

nacionalnu katastrofu: me|u uzrocima smrtnosti usuvremenoj civilizaciji zauzimaju visoko tre}e mjesto.Epidemija prometnih nesre}a zamijenila je negda{nje

epidemije zaraznih bolesti poput kuge i kolere.

Nesre}a u prometu bit }e uvi-jek, ali ih se moè znatno smanjiti,po broju i po posljedicama. Kako?Trajnom edukacijom, od najranijemladosti do u duboku starost;stvaranjem eti~kih i kulturnihnavika, {to je du`nost roditelja iprosvjete, neovisno o prometu;podizanjem ìvotnog standarda.Organizatori svega toga trebajubiti centralne i regionalne institu-cije, na ~elu s timovima stru~njakaraznih zvanja, koji }e stvaratiodgovaraju}e programe. Za sada,o svemu se tome mnogo pi{e, amalo se po{tuje – u tome je klju~problema.



prometu tome mora prilagoditi; go-voriti o ulozi umora, alkohola i droge;~e{}e policijske kontrole voza~a i vozi-la, pona{anje voza~a u prometu, ~e{}enego sada, posredstvom policajaca u

civilnom autu i odje}i. Sekundarnaprevencija odnosi se prvenstveno napripadnike rizi~nih skupina: pje{acinajmla|e i najstarije dobi; kontrolnizdravstveni pregledi; redovna kontrolatehni~ke ispravnosti vozila; policijskikontrolni pregledi na cesti; kaznenemjere; voza~e po~etnike (npr. tijekomprve dvije godine ili prvih 10.000 kmvo`nje) ozna~iti posebnim oznakamana registarskoj tablici ili naljepnicamana staklu; ozna~avanje kutije lijekovakoji djeluju {tetno na voza~ke sposob-nosti. Tercijarna prevencija u stvari je

pruànje pomo}i na mjestu nesre}e.Sve te mjere prevencije te{ko jeuspje{no provesti u djelo u siroma{nimzemljama u razvoju, gdje je va`nijaborba za preìvljavanje nego za odgo-vornost i etiku u prometu. Zato su tamou velikom porastu prometne nesre}e,za razliku od razvijenih bogatih zema-lja gdje se biljeì pad broja nesre}a i`rtava. U nas se najve}a briga u prome-tu posve}uje djeci – pje{acima, a rezul-tat je toga pad broja stradale i poginuledjece – pje{aka.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

i bahati Balkanci. Nesre}e se do-ga|aju i pristojnim ljudima, bri`nimroditeljima i njihovoj djeci.

Rade}i na prometnoj preventivi,~esto razmi{ljam o mogu}nosti dazbog svoje voza~ke nepa`nje (sigurnone}u voziti pijana jer ne konzumiramalkohol, niti }u divljati na cesti - svojefrustracije }u lije~iti sva|aju}i se smuèm - ne~emu i oni moraju sluìti)drugima naru{im zdravlje ili oduz-mem ìvot, zavijem u crno ne~ijeroditelje, oduzmem djetetu ljubavmajke i oca. Razmi{ljate li i vi otome?

UBOJICA ILI @RTVANesre}e se ne doga|aju drugima.

Nesre}e se doga|aju svima nama.Svatko od nas moè biti `rtva i uboji-ca u prometu. Razgovaraju}i s~lanovima Sekcije prometne preven-tive koji sa mnom rade na osmi{lja-vanju i provo|enju akcija prometnepreventive, do{li smo na pitanje otome {to bi izabrali ako bi moralibirati izme|u uloge `rtve i ubojice uprometu. Svi su odgovorili da biizabrali ulogu `rtve.

Zato se i bavimo prevencijom uprometu, radimo na sebi, ali isto takoèlimo educirati i podi}i prometnukulturu svakog sudionika u prometujer upravo o njima ovisi moja si-

Dogodila se igra "Memory - pro-metni znaci" na web straniciAutokluba "Rijeka" (www.ak-

rijeka.hr). Redovno igram "Memory",vje`bam pam}enje, nau~ila samzna~enje prometnih znakova i sada ihkona~no "primje}ujem" na cesti.U~e}i i primjenjuju}i nau~eno, sma-njujem mogu}nost doìvljavanja pro-metne nezgode.

Pro{le godine u Primorsko-goran-skoj ùpaniji dogodilo se 8713prometnih nesre}a, u kojima je 46osoba smrtno stradalo, 377 osobate{ko je ozlije|eno i 1417 osoba lak{eje ozlije|eno. Nisu sve nesre}e skri-vili pijanci (u 1025 prometnih nesre}auzrok je bila vo`nja u pijanom stanju)

gurnost, sigurnost moga sina, mojihprijatelja. Ah, da, i moga muà.

Cilj je Autokluba "Rijeka" da svo-jim prometnim aktivnostima obuhvatisve uzraste i {to ve}i broj djece,mladih i odraslih. Odgoj svog djetetapo~injete prvim poljupcem njegovihmalih smeùranih prsti}a, svojomnje`no{}u i ljubavlju {aljete muporuke koje }e ga voditi cijeli ìvot. Ionda jedan drugi film, kadar bri`nemajke koja sa svojim najdraìmbi}em pretr~ava cestu izvan obilje-ènog pje{a~kog prijelaza, ili oca kojije popio "svega par pi}a" i dobroraspoloèn vozi svoju obitelj. Na-

Preventiva u prometu Autoklub Rijeka

Vozim ve} 28 godina. Sramme je re}i da do prije nekog

vremena mnogimprometnim znakovima

nisam znala zna~enje. [toje jo{ poraznije - vozila sam

napamet. Da mi je ìvotovisio o tome, ne bih znala

nabrojiti znakove koji senalaze na mom putu odku}e do posla, a tim se

putem vozim ve} 8 godina! I {to se onda dogodilo?

SVI SMO U ISTOME FILMU



ravno, nasljednik je na mjestu su-voza~a, "nek' se od malena u~i bitimu{ko". "Ne}e se ni{ta desiti", sigu-ran je otac, "vozim samo kilometar-dva od prijatelja do ku}e."

Za{to odjednom takva nebriga?Zbog nedostatka svijesti o opasnosti-ma u prometu, nedostatka svijesti oodgovornosti koju preuzimamo zasebe i druge sudjeluju}i u cestovnomprometu, pogotovo kao voza~i - jertad upravljamo opasnim sredstvom.Lako je nau~iti prometna pravila, ali sprimjenom ide puno teè.

UÎMO OD SVOJE DJECEUpravo zato Autoklub "Rijeka"

svojim akcijama èli podsjetiti na sveopasnosti koje nosi sudjelovanje uprometu, èli pomo}i roditeljima uprometnoj edukaciji i podizanju pro-metne kulture njihove djece.

Na natjecanju malih biciklista, tri-ciklista i voza~a sli~nih dje~jihprometala, koje Autoklub organizirapo~etkom svake {kolske godine,mogu se natjecati i oni sa sveganavr{ene dvije godine. Moja trogo-di{nja susjeda ve} ima iza sebe dvijenatjecateljske sezone. Svaki put kadme vidi, ozbiljno me izvijesti opona{anju svojih roditelja u prometu.Posljednji put mi je, optuùju}imtonom rekla: "Teta, mama mene nikadu autu ne veè." Odgoj je ~esto uzaja-man - u~imo od svoje djece.

Predstava “Hakove prometne pus-tolovine” ve} se ~etiri godine prikazu-je u~enicima prvih razreda. Predstavuje pogledalo gotovo 10.000 prva{i}a.Kroz glazbu i igru, na zabavan na~in,likovi u predstavi upozoravaju djecuna opasnosti koje ih vrebaju u prome-tu, ali i na pravilno i poèljnopona{anje u prometu.

Budite sasvim sigurni: u 10.000obitelji tema razgovora bila je pred-stava i poruke primljene na toj pred-stavi jer, zna se, prvo{kolci su zvi-jezde u svojim obiteljima.

Nisu zaboravljeni niti malo starijiu~enici. U suradnji sa {kolama, zau~enike 5. i 6. razreda Autoklub orga-nizira natjecanje iz poznavanjaprometnih pravila, sigurnosnih mjerai upravljanja biciklom - "Sigurno u

prometu". Svi sudionici dobiju potvr-du o osposobljenosti za upravljanjebiciklom. Ne znam da li znate, alisamostalno upravljati biciklom nacesti mogu samo stariji od 14 godina,a iznimno djeca s navr{enih 9 godina,i to samo ako su u {kolama ospo-sobljena za upravljanje biciklom i akoim je za to izdana potvrda, ili su upratnji osobe koja je navr{ila 16 god-ina. Naàlost, ~esto }ete u na{im pri-gradskim mjestima vidjeti mali{anekoji jurcaju cestom a da nisu pro{liobuku, a o tehni~koj (ne)ispravnostinjihovih bicikala... pustimo tu temuza neku drugu prigodu.

Najbolji natjecatelji idu na dr-àvno natjecanje, a ako se tamoposebno iskaù, ~eka ih europsko na-tjecanje! Primamljivo. Djeci je tododatni poticaj da u~e prometnapravila.

NATJECANJE I ZABAVAVode}i se idejom da se kroz igru i

zabavu bolje i lak{e usvajaju znanja,Autoklub "Rijeka" inicijator je isuradnik na projektu prometne pre-ventive, namijenjenom u~enicimaosnovnih {kola - kvizu znanja izprometne kulture "Semafor". Kviz seigra na ra~unalu, sredstvu rada, ali iu~enja, primjerenom dana{njim ge-neracijama. Kroz dobru zabavu i udjeci privla~noj natjecateljskoj atmos-feri, testira se ste~eno znanje izprometne kulture, ali i brzina reagi-ranja.

Pro{le godine Hrvatski autoklubuvrstio je kviz u slu`beni dio dràvnognatjecanja "Sigurno u prometu".

Djeca i mentori bili su izuzetnozadovoljni i zatraìli od Autokluba"Rijeka" i Hrvatskog autokluba daprona|emo na~in da i oni u svojim{kolama mogu igrati "Semafor". Sa"Semaforom" su upoznati Minis-tarstvo znanosti, obrazovanja i {porta,Ministarstvo mora, turizma, prometa irazvitka i Ministarstvo unutarnjihposlova. Ako nadle`ni ocijene“Semafor” primjerenim i potrebnim uprometnoj edukaciji i podizanjuprometne kulture, Autoklub }e CD sakvizom besplatno distribuirati posvim {kolama Hrvatske!

A {to je s "velikim adolescenti-ma"? Ah, ta nesputana mladost punaenergije, èlje za dokazivanjem,sklona rizi~nom pona{anju i precjen-jivanju osobnih sposobnosti! Neosu|ujte - svi smo bili takvi. Sje}amse i danas kako sam "s gasom dodaske", uìvaju}i u glazbi "Idola",jurila u Opatiju. Pila sam koktele, kadsam bila pri "lovi". Da li je to bilamoda ili mi se ~inilo odraslim, neznam vi{e. Ali jedno je sigurno: svi-jest o opasnostima kojima izlaèmsebe i druge – {to je to? Nepoznanica.

Sad sam "ozbiljna i odrasla teta" spo~etka pri~e i istinski èlim u~initine{to korisno za ovu mladost. Ovdje isada. Naàlost, dana{nje dru{tvo pre-malo ~ini za na{u omladinu ilimlade`, svejedno koji izraz preferi-rate, kao da nije na{a. Bogatiji kupesvom djetetu "jaku pilu", a siro-ma{niji pate jer ne mogu u~initi toisto. Ne ~ini li vam se da ne{topropu{tamo? Ne{to jako bitno.

MLADOST I GAS DO DASKEPrelistajte dnevne novine. Svako-

dnevno na cestama Hrvatske ginehrvatska mladost. Kad ~ujem za-brinute glasove zbog malog natalitetau Hrvatskoj i proricanje demografske

Nitko na{u djecu ne voli vi{eod nas. Svi mi, bez obzira na to dali se izja{njavamo kao vjernici iline, u situaciji kad na{a djecasjedaju u auto i kad gledamo krozprozor tako dugo dok se neodvezu iz na{eg vidokruga,upu}ujemo Bogu najiskrenije inajdublje mogu}e molitve zazdravlje i sigurnost na{e djece.

U snu oslu{kujemo da li }e seulazna vrata otvoriti. Stigli suku}i, na sigurno. U snu ih grlimone èle}i ih optere}ivati na{imstrahovima.

Ovo je njihova mladost. Je-dina i neponovljiva. I imaju pravona nju. U~inimo sve da ta mladostne bude obiljeèna tragedijom -neka bude izvor ljubavi i sre}e izkojeg }e piti cijeli ìvot.



smrti Hrvatske, oglasi se moja cini~nastrana: "A {to ~inimo za ove koje smove} rodili? Kojim vrijednostima ihu~imo?" No, i to je tema za sebe.

U svakom slu~aju, gine hrvatskamladost, svakodnevno netko novi.Zaboravljamo one od ju~er i prek-ju~er. Jedino roditelji i obitelj nikadane}e zaboraviti.

"Sekundu koja mijenja ìvot", pro-jekt namijenjen srednjo{kolcima imladim voza~ima predstavili smojavnosti u svibnju pro{le godine. Pro-jekt se sastoji od dokumentarnogfilma o stradanjima u prometu i od~etiri interaktivne radionice pod vod-stvom psihologa.

U vrijeme pisanja ovog tekstaimamo iskustvo provedbe projekta sa20 u~enika 2v2 razreda Prometne{kole u Rijeci. Izuzetno je iskustvo ispoznaja da postoje prekrasni, pamet-ni, mladi ljudi èljni u~enja i rada -samo treba na}i na~in. Dovoljno jere}i da sudionici radionice nisu htjelii}i na {kolski odmor samo da ne biprekidali rad. Diskutirali su o odgo-vornosti u prometu, krivnji i nevinosti,riziku i opasnoj vo`nji, uzrocimaprometnih nezgoda i mjerama kojimamoèmo pove}ati sigurnost u prome-tu. Popratili su, s izuzetnim intere-som, predavanja lije~nice Prvepomo}i i vatrogasaca o pona{anju usituaciji prometne nezgode. Projektsu ocijenili dobrim i korisnim, pre-poru~ili provo|enje projekta i sdrugim u~enicima, zaklju~ili da pro-jekt poti~e na razmi{ljanje i promjenuodnosa u prometu te na odgovornost.

Zadovoljan njihovom ocjenom,Autoklub je uputio ponudu provedbeprojekta svim srednjim {kolamaPrimorsko-goranske i Li~ko-senjskeùpanije. Do sada je ve} sedam sred-njih {kola pokazalo interes za proved-bu projekta. S projektom su upoznataranije nabrojena ministarstva kako bise projekt provodio u cijelojHrvatskoj, a jednog dana i kao dioredovnog programa auto {kola.

Anka Tomac

Sudjelovanje osobe s invalidite-tom u prometu treba afirmirati.To nije samo potreba koja je

proiza{la iz gospodarskih ili politi~-kih razloga, ve} je to ustavna obveza,obveza osiguranja jednakosti ljudskihprava. Ne radi se o ljudskim pravimakao nekoj stati~noj kategoriji, ve} ozbiljskoj mogu}nosti da osobe s inva-liditetom koriste sva prava koja imaju,pa tako i pravo na potpuno sudjelo-vanje u prometu. Dru{tvo i dràva tre-baju pomo}i da se ostvare jednakemogu}nosti koje imaju osobe s inva-liditetom. Te mogu}nosti trebaju bitiistinske i smislene, a dru{tvo ih trebau~inkovito podràti odgovaraju}impropisima, prilagodbama i uslugamakoje }e pridonijeti kvaliteti njihovaìvota. Treba ih razvijati mjerama ipostupcima koji }e voditi jednakompostupanju, ne bilo kakvom, ve} pot-punom uklju~ivanju, odnosno s pot-punim sudjelovanjem osoba s inva-liditetom u svim sferama ìvota.

Barijere su u glavamaKako u Republici Hrvatskoj tek

sazrijeva svijest o potrebi izjedna~a-vanja mogu}nosti za kvalitetno ìv-ljenje svih gra|ana, pa tako i za 9,68% (429.421 ) osoba s invaliditetom(koliko ih je evidentirano popisomstanovni{tva 2001.), susret s nizombarijera neminovan je. No, i barijere

mogu biti razli~itih vrsta. Svima sudobro poznate gra|evinske barijere skojima nastaju te{ko}e osoba s tje-lesnim invaliditetom u stanovanju, uokoli{u, u prometu. O njihovu ukla-njanju postoje i propisi, ali one jo{uvijek postoje. Za{to? Razlog tome suBARIJERE U GLAVAMA LJUDI. Danema njih, ne bi bilo ni niza drugih.

Kad je rije~ o prometu, osobe sinvaliditetom imaju pravo na potpunosudjelovanje u njemu kao i svi drugigra|ani, a za njihov neodgovaraju}ipoloàj krive su percepcije invalidite-ta od drugih, uvjetno zdravih gra|ana,ali i samih osoba s invaliditetom.

U razmatranju mjera koje trebapoduzeti, prije svega treba naglasitipotrebu da se promijeni na~in borbeza prava osobe s invaliditetom. Tuborbu za socijalno uklju~ivanje osobes invaliditetom treba pribliìti javnos-ti. To je najbolji na~in postizanjarezultata. Treba educirati javnost jer usada{njoj situaciji, u kojoj se ovimpitanjem bave uske znanstvene ilistru~ne skupine koje pi{u strategije,zakone ili planove, stigma i predra-sude opstaju. Raspravu treba voditiodozdo, s razine lobiranja zainteresi-ranih skupina i nevladinih udruga.Inzistiranje na uklju~enosti jestvelikim dijelom borba za socijalnimodel koji po~iva na borbi za ljudskaprava, borbi protiv diskriminacije i

KULTURA @IVLJENJAI HUMANIZAM

Samostalan ìvot, mogu}nost samoodre|enja i izbora,pridono{enje dru{tvu u cjelini, mogu}nost izbora i

sudjelovanje u gospodarskom, politi~kom, socijalnom,kulturnom i obrazovnom sustavu - sveukupno ovisi o

mobilnosti osobe s invaliditetom. Stoga sve ono {to dru{tvoinvestira u mobilnost osoba s invaliditetom, u smislu njihova

socijalnog uklju~ivanja, daje momentalne i nemonetarneu~inke na dru{tvo u cjelini.

OSOBE S INVALIDITETOM U PROMETU



protiv stigmatizacije ranjivih skupina,{to je obveza vlade i dràve. A tkomoè bolje provoditi tu borbu, senzi-bilizaciju i edukaciju, postavljatizahtjeve dràvi nego udrugegra|ana?!

Zakon i akcijaZato je Hrvatski savez udruga tje-

lesnih invalida (HSUTI), koji djelujena dràvnoj razini, a kao savez udru-ga okuplja 60 udruga invalida, s13500 ~lanova, kojih su sjedi{ta ugotovo svim ve}im gradovimaHrvatske, svoju aktivnost usmjerioupravo na senzibiliziranje javnosti.Odlu~io se na dvije razine djelovanja:

1. op}u ili zakonodavnu,2. konkretnu ili akcijsku.Na razini op}eg ili zakonskog

djelovanja, HSUTI se vrlo aktivnouklju~io u dono{enje dvaju zakona:Zakona o popisu stanovni{tva 2001. iZakon o registru osoba s invalidite-tom. Naime, u Hrvatskoj se do 2002.nije raspolagalo informacijama obroju osoba s invaliditetom, niti ouzrocima invaliditeta. Ideja o na~inuprikupljanja podataka postojala je iu~estalo se upozoravalo na problem,ali se na realizaciju ~ekalo dugi nizgodina. U prosincu 1997. u Hrvatskojje zapo~eta sna`nija kampanja upozo-ravanja na taj problem, koja je rezul-tirala dono{enjem Zakona o popisustanovni{tva 2001. i uvr{tavanjem dvapitanja u popisnicu, vode}i ra~una otome da ona ne bi smjela predstavljati

problem za popisiva~a, a omogu}ilabi dobivanje prvih broj~anih pokaza-telja o osobama s invaliditetom.

Zatim su se u Hrvatskoj, 7. srpnja2001., stvorili uvjeti za vo|enjeHrvatskog registra o osobama s inva-liditetom u Hrvatskom zavodu zajavno zdravstvo. Propisan jeZakonom o Hrvatskom registru oosobama s invaliditetom. Zakon jedonesen jednoglasnim konsenzusomsvih stranaka na sjednici Hrvatskogsabora, a rezultat je trogodi{njegavolonterskog rada desetak stru~njaka(lije~nika, pravnika, socijalnih radni-ka, informati~ara i drugih), oku-pljenih u Hrvatskom savezu udrugatjelesnih invalida, a koji su u njeganesebi~no uloìli svoje znanje, rad ivrijeme.

Sada, napokon, moèmo i zapotrebe opisivanja stanja osoba sinvaliditetom u prometu govoriti o~injenici da je 75 % osoba s inva-liditetom sasvim pokretno ili u bro-jkama 324512 osoba ima invaliditet.Razlog tome je ~injenica da osobeo{te}ena sluha, osobe o{te}ena vida, smentalnom retardacijom ili du{ev-nom bole{}u hodaju. Svega 2 %ukupne populacije osoba s invalidite-tom osobe su trajno ograni~enopokretne uz pomo} invalidskih kolica,ili u nominalnom broju ima ih 7201.Trajno ograni~eno pokretne osobe sinvaliditetom, koje hodaju uz pomo}{tapa, {taka ili hodalice, zastupljenesu s 20% populacije osoba s inva-liditetom, ili broj~ano 85220. Kad

govorimo o prometu, upravo taskupina osoba treba punu suradnjusvih sudionika u prometu jer se zbogoteànog kretanja mora koristitivozilima koja im kao ortopedskopomagalo nu`no trebaju. Osobastradalih u prometnim nesre}ama ima18 411.

Prate}i provedbu Nacionalnogprograma sigurnosti na cestama,HSUTI se aktivno uklju~io u aktiv-nosti upozoravanja na osobe s inva-liditetom u prometu, a jedna odaktivnosti je upozoravanje na 2003. –Europsku godinu osoba s invalidite-tom i njihovo sudjelovanje u prometu,na na~in isticanja jumbo-plakata nanekoliko pro~elja zgrada u Zagrebu.

Na razini konkretnog ili akcijskogdjelovanja, HSUTI se usmjerio nakonkretne aktivnosti mijenjanja svi-jesti prema osobama s invaliditetom:

• Izdana je mala dèpna knjiìca“Bonton – u svakodnevnoj komu-nikaciji s osobama s invaliditetom” iplakati istog sadràja. Knjiìca sebesplatno dijeli gra|anima. Do sadaje tiskamo 42000 primjeraka knjiìcei 5000 plakata.

• Tiskana je slikovnica za djecu„Bonton~i} – ili kako svima biti pri-jatelj“. Naime, djeca vrlo to~no, o{troi brzo zapaàju zbivanja oko sebe tenaj~e{}e, bez oklijevanja, kaù iliopona{aju ono {to su vidjela, ~ula iliuo~ila. U svemu tome nema zlura-dosti, ali ipak djecu treba upozoriti nato da neke njihove rije~i ili gestemogu povrijediti druge ljude. Sli-



kovnica se besplatno dijeli djeci stari-je vrti}ke dobi i prvih razreda osnov-ne {kole. Do sada je tiskamo 39000primjeraka. Slikovnica je prevedenana engleski, talijanski, njema~ki,francuski i esperanto, a tiskana je naengleskom i esperantu.

U èlji da se djeci predstavi pro-blem djece s invaliditetom i bolesnedjece na njima prihvatljiv na~in,sastavljena je knjiìca "Bonton~i} ilikako svima biti prijatelj". Ta malaknjiìca namijenjena djeci sadrì 17savjeta o tome kako mogu pomo}idrugoj djeci s invaliditetom i djeci steìm zdravstvenim problemima ({e-}ernom bole{}u, epilepsijom, astmomitd.). Grafi~ki je “bonton~i}» obliko-van na poseban na~in, knjiìca imazaobljene rubove i moè asocirati napodlogu za kompjutorskog mi{a.

Na projektu su sura|ivali stru~-njaci poznavatelji dje~je psihologije,dje~ji pisci i voditelji dje~jih emisija,sociolozi, lije~nici, socijalni radnici,grafi~ari, a oslikao ju je poznati crta~crti}a Jo{ko Maru{i}.

• Tiskanje posebnih letaka (ùtih inaran~astih) te balona u ùtoj bojiposebna je aktivnost HSUTI-ja. Na-ime, u svakodnevnom ìvotu i ùrbimnogi zaborave na kulturu ìvljenjakoja je od ogromne va`nosti. Zato jepotrebno posebnu pozornost posvetitiulozi tzv. zdravih voza~a u mobilnostiosoba s invaliditetom i njihovoj kva-liteti ìvljenja. Najvi{e se upozorava naposebno ozna~ena parkirali{ta zaosobe s tjelesnim invaliditetom i kori{-tenje posebne oznake koja omogu}ujeprioritet osobama s tjelesnim inva-liditetom-na “znak pristupa~nosti”.Rije~ je o potrebi mijenjanja svijesti ihumanog odnosa prema osobama steìm i te{kim o{te}enjima donjihekstremiteta, s vi{e od 80 % tjelesnogo{te}enja, s dijagnozama koje pot-vr|uju da se radi o smanjenom ili pot-punom gubitku funkcionalnosti organaza kretanje, tj. o te{koj pokretljivosti,zbog ~ega se te osobe sluè {takama,{tapom, hodalicom ili invalidskimkolicima. Unato~ o{te}enju, mnogi su uradnom odnosu i dru{tveno su aktivni.

@ivot si olak{avaju prilago|enim vozi-lom, parkirali{nim mjestima rezer-viranima za invalide i znakom pristu-pa~nosti. Problem nastaje kad vozilomtrebaju pristupiti neposredno cilju kre-tanja. Dràva se pobrinula da pomogneu mobilnosti osobama s invalidno{}udono{enjem posebnih pravnih propisa iosigurala je posebno ozna~ena parki-rali{ta te propisala kriterije za pravo naznak pristupa~nosti. No, kako dràvanije propisala sankcije niti razradilamjere djelovanja na svijest gra|ana,te{ko}e su u prakti~noj primjeni,naàlost, prisutne. Osobe s tjelesniminvaliditetom o tome ~esto govore jersu potaknute svakodnevnim te{ko}amaostvarivanja prava na njih. Problem jedobro poznat, no o njemu je potrebno idalje stalno govoriti jer se na njega zab-oravlja. Jedino se stalnim ponavljanjemmoè posti}i ona razina kulture ìv-ljenja kojom bi se unijelo vi{e sklada ume|uljudske odnose i vi{e humanizma.Podizanjem razine kvalitete ìvljenjaosoba s invaliditetom podiè se razinakulture ìvljenja svih gra|ana.

• Jo{ jedan oblik konkretnih aktiv-nosti u provo|enju borbe, senzibi-lizaciji i edukaciji te postavljanjuzahtjeva dràvi za sustavnim rje{enji-ma bio je HSUTI-jev primjer uklju-~ivanja politi~ara i gospodarstvenikau problematiku osoba s invaliditetom.U dijelu koji se odnosi na promet,primjer je bio dao tada{nji ministarMinistarstva unutra{njih poslova gos-podin [ime Lu~in kad je sjeo uinvalidska kolica, a primjer je i lije-pljenje prvih upozoravaju}ih ùtih inaran~astih letaka na automobile naMe|unarodni dan invalida 2000.

Na taj se na~in sna`no upozorilona problem posebno ozna~enih parki-rali{ta za osobe s tjelesnim invalidite-tom i kori{tenje posebne oznake kojaomogu}uje prioritet osoba s tjelesniminvaliditetom - “znak pristupa~nosti”.

Solidarnost i tolerancijaOsobe s invaliditetom postale su

subjekt u prometu. [to u vezi s timpitanjem trenutno nedostaje u hrvat-skom dru{tvu? Nedostaje svijest opotrebi tolerancije gra|ana prema



Ozljede moèmo grubo podi-jeliti na: lake, srednje te{ke ite{ke. Nije na odmet razum-

jeti da sudionici u prometu nisu u jed-nakom poloàju pri zadobivanju oz-ljeda jer se u pravilu najteè ozlje|ujuoni najmanje za{ti}eni. Nadalje }e uovom tekstu biti rije~i o ozljedamakoje iziskuju lije~ni~ku intervenciju,ali i kasniji tretman i lije~enje naodjelima za fizikalnu medicinu.

Tako|er, podjelu ozljeda premalokalizaciji i obujmu moèmo proma-trati i ovako:1. ozljede sredi{njeg ìv~anog sustava,

2. ozljede perifernog ìv~anog sustava,

3. ozljede sustava organa za pokretanje(lokomotorni sustav),

4. opekline,

5. ostale ozljede (nagnje~enja, udarci).

Unesre}eni u prometu vrlo ~estopokazuju me|usobno isprepletenesimptome nabrojenih podgrupa te jeiz istog razloga oporavak ne{to dulji iobuhvatniji.

Ozljede kralje`nice ~esta su poja-va prilikom prometnog udesa. Krajnjirezultat povrede le|ne mo`dine moèbiti od uvjetno lake trzajne ozljedevrata do te{kih poreme}aja oduzetostidonjih ekstremiteta (paraplegija) ilisva ~etiri ekstremiteta (tetraplegija).

TRZAJNA OZLJEDA VRATANastaje pri udarcu automobila koji

je straga u automobil koji je isprednjega. Pri tome putnici na prednjimsjedalima udarenog automobila zado-bivaju tu povredu, jer glava nekon-trolirano putuje naprijed-natrag uodnosu na tijelo, {to moè rezultiratinagnje~enjem nekih struktura okokralje`nice (mi{i}i, krvne ìle, ìvci).Ozlije|eni mogu imati simptomevrtoglavice, nestabilnosti, bolova upredjelu vrata i ruku, osje}aj trnjenjau {akama i prstima ili osje}aj “hlad-nih» okrajina. Nastanak te ozljedesprije~it }e se ili svesti na manji brojako su putnici vezani i imaju naslonza glavu, {to onemogu}uje istezanjeglave prema natrag.

No, ako se ozljeda ipak dogodi,

va`no je primijeniti imobilizacijuvratnog dijela kralje`nice tzv.Scantzovim ovratnikom.

Po smirivanju bola i eventualnevrtoglavice, a ako i dalje postoji osje-}aj trnjenja u rukama, ne bi bilo naodmet zapo~eti s fizikalnom terapi-jom radi brèg oporavka. [irokemogu}nosti fizikalno-terapijskog pri-stupa omogu}uju tim bolesnicima re-lativno brz oporavak. U pravilu sepreporu~uju vje`be za ja~anje mi{i}avratne kralje`nice i pove}anje njenepokretljivosti. Moè se primijeniti itretman elektroterapijom za smanje-nje bolnosti i pobolj{anje cirkulacije.Fizioterapeuti moraju staviti naglasakna edukaciju pacijenta o na~inu pozi-cioniranja glave na jastuku te ganau~iti da pokrete glave izvodipolako, bez trzanja.

Oprez - iz prometnih nezgoda neproizlazi ni{ta dobro! êsto unesre-}eni nose posljedice cijeli ìvot te,osim tjelesnog o{te}enja, tijekomìvota doìve i razli~ite psihogenetraume, kao i njihova obitelj.

PARAPLEGIJA (ODUZETOSTDONJIH UDOVA)

Nastaje kao posljedica prijelomakralje{ka i o{te}enja le|ne mo`dinepri prometnom udesu. Nije trajno

njima, ali i solidarnost osoba s inva-liditetom me|usobno. Iznimno suva`ne preventivne aktivnosti u dr-àvnim institucijama, kao {to jepovratak prometnog odgoja u obvezandio osnovnog obrazovanja, ali seistodobno o~ekuje i velika aktivnostudruga koje najbolje mogu provoditiborbu, senzibilizaciju i edukaciju, tepostavljati zahtjeve dràvi. Za osobe s

invaliditetom o~ekuju se bitne pro-mjene nakon prihva}anja Zakona osigurnosti na cestama, ali i sna`naaktivnost udruga preko raznih projeka-ta kojima se moè pobolj{ati sigurnostu cestovnom prometu.

Poruka ~itateljima: pro~itajte„Bonton“, a osobito pravilo 17 kojegovori o prometu, a ono glasi: „Po{-tujte voza~e s invaliditetom. Kad u

prometu susretnete vozilo ozna~enoovim znakom, pove}ajte razmak,smanjite brzinu vo`nje i pove}ajteoprez. Uvaìte njihovu sporost uobavljanju radnji.“ I ne parkirajte namjestima posebno ozna~enima zaosobe s invaliditetom, ma koliko vamse ùrilo.

Mr.sc. Mirjana Dobranovi}

REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON PROMETNE NEZGODE

NEZA[TI]ENI SU NAJUGRO@ENIJIPravilan i povoljan put oporavka nakon prometne nezgode uvjetovan je nizom ~imbenika. S

obzirom na broj prometnih nezgoda i broj ljudi koji u njima svakodnevno sudjeluju, valja na~initinekoliko podgrupa na~ina ozlje|ivanja, prema ~emu se i odre|uje put i vrijeme oporavka.

[TO JE OVISNOSTSredstva ovisnosti (droge, psihoak-

tivne tvari, opojna sredstva) prirodnesu ili kemijski sintetizirane tvari kojedjeluju na sredi{nji ìv~ani sustav iuzrokuju razli~ita tjelesna ili psihoak-tivna djelovanja, tj. halucinacije,pospanost, promjene raspoloènja itd.

U sredstva ovisnosti ubrajamo:1. psihostimulanse (amfetamin, koka-

in, ecstasy itd);

2. narkotike i opijate (heptanon, meta-don, heroin, opijum i dr.);

3. halucinogene (LSD, meskalin, atro-

pin i dr.);

4. depresore (alkohol, barbiturati,trankvilizatori i dr.) te

5. kanabis i pripravke (marihuana,ha{i{).

Neka su sredstva ovisnosti zakoni-ta (alkohol, sedativi i lijekovi), a nekanezakonita (marihuana, kokain, LSD,ecstasy itd.). Ovisnost o psihoaktivnimtvarima obuhva}a psiholo{ku, psihi~ku



o{te}en samo sustav organa za pokre-tanje, nego se radi i o poreme}ajukontrole rada crijeva, izostaje kontro-la izlu~ivanja urina, nastaju problemikrvnog optoka donjih ekstremiteta teoteàna ili izgubljena funkcija repro-duktivnih organa. S rehabilitacijskimtretmanom valja po~eti {to prije jer seu bolesnika mogu, zbog dugotrajnogleànja, javiti mnogi problemi kojizaustavljaju proces oporavka i ~inebolest jo{ teòm. Naj~e{}e su to:

1. kontrakture ili nepovratna zako-~enost zgloba zbog dugotrajnog le-ànja u jednom poloàju,

2. dekubitus ili otvorene rane nakoì (ili dublje) zbog trajnog pritiskaizme|u koè i podloge na kojoj paci-jent leì,

3. pneumonija – upala plu}a razvi-ja se kao posljedica nemobilnosti

grudnog ko{a zbog dugotrajnog le-ànja na le|ima,

4. tromboza – za~epljenje vena nanogama moè nastati zbog lo{eprokrvljenosti i pasivnosti pacijenta ukrevetu.

Rehabilitacijski tretman dijelimou dvije faze:

• Rani rehabilitacijski postupciuklju~uju obvezno pozicioniranjepacijenta te promjenu poloàja svakihdva sata, pasivne vje`be za donjeudove nekoliko puta dnevno, aktivnevje`be za ruke te vje`be disanja. Tajprincip treba biti temelj za dalju reha-bilitaciju.

• Rehabilitacijski tretman u kasni-joj fazi uklju~uje, osim svega nave-denog, i maksimalnu motivaciju paci-jenta uklju~uju}i ga u proces oporav-ka. Najprije treba zapo~eti sa sjede-njem, i to s poduprtim le|ima, a po

uspostavi ravnoteè i bez oslonca;po~eti vje`be snaènja ruku, nau~itipacijenta transferu krevet – kolica,obla~enju, obuvanju cipela; inzistiratina samostalnom obavljanju osobnehigijene. Kada se pacijent stabilizira usjede}em poloàju bez oslonca, trebazapo~eti s vje`bama ustajanja i sta-janja, {to je za te bolesnike vrlo va`noi djeluje kao stimulans za dalji rad ioporavak. Poèljno je pacijentauklju~iti u sportske aktivnosti (pliva-nje, igra s loptom u kolicima), ~ime sepoti~e bolja mi{i}na snaga, op}akondicija, ravnoteà te pobolj{avacirkulacija. Pacijenta treba uklju~iti iu radno–okupacijsku terapiju, kaopoticaj motivacijskim procesima. Usve aktivnosti treba uklju~iti obitelj, snaznakom na samostalnosti pacijenta.

Bruno E`begovi}, vi{i

fizioterapeutski tehni~ar

OVISNOST O DROGAMA KAO RIZIK PONA[ANJA U PROMETU

KAO PIJANI ... ILI JO[ GOREZloporaba droga, kao velik socijalno-gospodarski problem,nije zaobi{la ni nas, a utje~e na razli~ite dru{tvene sfere,pa tako i na promet. Broj prometnih nezgoda u Hrvatskojraste svake godine sve vi{e. Uzroci prometnih nesre}a nisu

samo lo{e ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost,nego i sve ve}i broj mladih koji ne samo da su neiskusni

voza~i, ve} i uìvaju razli~ita opojna sredstva.



ili tjelesnu ovisnost koja nastajeme|usobnim djelovanjem organizma ineke psihoaktivne tvari. Ovisnici suosobe koje povremeno ili trajnouìvaju sredstva ovisnosti.

O~ITOVANJE OVISNOSTI UPROMETU

Ovisnici kao sudionici u prometumogu biti pod utjecajem opojnih sred-stava ili komplikacija koje one moguizazvati u njih. Treba istaknuti da ovi-snici ~esto uzimaju ne samo jedno,nego dva ili vi{e vrsta opojnih sred-stava, naj~e{}e u kombinaciji s alko-holom, tako da se njihov pogubniu~inak poja~ava. Osnovna su obilje`jauporabe opojnih sredstava razli~itiporeme}aji razine svijesti, opaànja,pona{anja te poreme}aji ostalih psi-hofizi~kih funkcija ili reakcija.

Ovisnici-voza~i ne reagiraju uskladu s nau~enim vje{tinama i imajureakcije neprimjerene za odre|enusituaciju. Oni su nekriti~ni premasvom stanju, nemaju adekvatno kri-ti~ko prosu|ivanje za uklju~ivanje upromet, imaju lo{ije psihofizi~kekarakteristike zbog smanjene koncen-tracije, poreme}ena im je koordinacija,vrijeme reagiranja i oprez, pogre{noprocjenjuju udaljenost, imaju pore-me}enu percepciju vida i sluha, nema-ju dobru orijentaciju u prostoru i vre-menu, a sve to zajedno pove}ava rizikvo`nje.

Njihovo se nekriti~ko pona{anje uprometu naj~e{}e o~ituje nepo{tiva-njem prometnih znakova i zabrana,prebrzom i agresivnom vo`njom, sla-bim procjenjivanjem novonastalih si-tuacija te nepo{tivanjem drugih su-dionika u prometu, a sve su to dodatnaoptere}enja koja mogu rezultiratiprometnom nesre}om.

TKO JE ODGOVORAN ZAPOSLJEDICE

Zbog ovisnikove nesposobnosti daodgovorno upravlja vozilom i mogu-}eg zakazivanja nadzora nad ovisnici-ma, dru{tvo bi trebalo zauzeti jasanstav prema ovisnicima u prometu i bitidosljedno u provo|enju sankcija, jer jesigurnost gra|ana u suprotnom prepu-{tena njima samima.

Sloènost te problematike trebalabi potaknuti javnost da se na konstru-ktivan na~in zauzme za rje{avanje togva`nog problema zbog potencijalneugroènosti najmla|ih i svih ostalihosoba koje ne mogu prepoznati situa-ciju prijete}u po svoje zdravlje i ìvotte se za{tititi.

ZAKONSKO SANKCIONIRANJEOVISNOSTI U PROMETU

Zakon o sigurnosti u prometu u~i-nkovito je rije{io pitanje sankcioniranjaalkoholiziranih voza~a alko-testom,kaznenim bodovima, oduzimanjemvoza~ke dozvole, prekr{ajnim prijava-ma, dok se vo`nja pod utjecajem drogajedva spominje, iako danas to postajesve ve}i problem.

Prema podacima Zavoda za bolestiovisnosti Splitsko-dalmatinske ùpani-je, od ukupnog broja registriranih ovi-snika o lakim i te{kim drogama ~ak ih48% sudjeluje u prometu kao voza~iautomobila ili motocikla.

Prometni policajci susre}u se snekoliko problema iz tog podru~ja:

1. ne mogu jednostavno prepoznatije li sudionik u prometu pod utjecajemdroge;

2. ako i prepoznaju voza~a podutjecajem droge, ne mogu utvrditi kojaje to vrsta droge;

3. ako je voza~ pod utjecajemnekoliko vrsta droge, ne mogu ocijeni-ti koja od njih najvi{e pridonosi ne-sposobnosti odgovornog upravljanjavozilom.

Zakon o sigurnosti u prometu nijeprecizirao postupke i na~ine otkrivanjaprisutnosti nezakonitih sredstava utakvim slu~ajevima, a problem je i to{to neki dopu{teni lijekovi mogu utje-cati na vo`nju jednako kao i droge.

Nepostojanje sankcija navodi nazaklju~ak da bi institucije koje se bavesigurno{}u u prometu trebale raditi nauvo|enju propisa i na~ina koji bi re-gulirali problematiku ovisnosti odrogama u prometu.

Ivana Bo~ina, dr. med.



Uvjerena kako mi to dobro ide,doìvjela sam neugodno izne-na|enje kad me je vlastiti otac

"spustio na zemlju". Kako? Pohvaliomi se da je ve} po drugi put "zeznuo"okulista i produìo voza~ku dozvolu.

-"Ne zna on da ja ne}u nositinao~ale pri vo`nji."

TVRDOGLAVOST NA VLASTITU[TETU

Prije tri godine, kad je navr{io 65-u, provukao se na moj ra~un. K}er muje okulist pa }e mu “srediti nao~ale».Kolega iz Splita, gdje moj tata ìvi,pao je na taj {tos i pustio ga daproduì dozvolu. Ne bih ja ni znala damoj otac treba nao~ale da mi se nijesam pohvalio. Poku{ala sam ga nago-voriti da nao~ale napravi naknadno.

Kaè on:"'Ajde dobro, bit }e mi zateleviziju." Ja s druge strane tele-fonske linije ostadoh bez teksta. Zateleviziju }e ih nositi, a za vo`njune}e. Ljudi moji, tko je jo{ sjede}ipred televizijom glavu izgubio? A uvo`nji jest! [to nam je onda va`nije?

Pitam ja tatu nakon nekolikotjedana je li napravio nao~ale, je li mubolje gledati televiziju s njima.

-"O, da, puno bolje!"-"Drago mi je da ti pomaù. Kad

kroz njih vidi{ bolje televiziju, misli{li da bi i u vo`nji s njima vidio bolje?"

-"Ma, vidim ti ja dobro kadvozim."

Nema pomo}i. On je u pravu. Onvidi dobro voziti i bez nao~ala jer nine zna da se moè vidjeti bolje.

Rekoh:"Tata, meni za ljubav, uzminao~ale za televiziju, sjedni u auto,pogledaj najprije bez njih, a onda ihstavi, pa pogledaj u istom pravcu. Akovidi{ jasnije, zna~i da ti pomaù. Nosiih dok vozi{. Bit }e{ sigurniji na cesti."

-"Siguran sam ja. Vozim ja ve} 30godina i nikad mi se ni{ta nije desilo.Jedinu {tetu napravila mi je petardakoju su mi na krov bacili s balkona."

Kako mu dati do znanja da je pred30 godina bio mla|i, ùstriji, da jetada sudionika u prometu bilo manje,da nisu toliko divljali po cesti, da sevremena mijenjaju? Sa svakom godi-nom, i on i njegov auto stariji su.Refleksi usporavaju, ko~nice slabe...

VIDJETI DALJE I BOLJEKako mu stvoriti sliku o tome da

postoji razlika izme|u njega kojigolim o~ima vidi 50% i onoga kojividi 100%, s nao~alama ili bez? Padami na pamet situacija u kojoj sam sejednom iznenada zatekla. Vozila sampo ki{i kad mi se najednom iza zavo-ja ukazao odron stotinjak metaraispred mene. Zaobi}i ga se nijemoglo. Iz suprotnog je pravca

nailazio auto. Sre}a moja da sam gaodmah uo~ila. Po~ela sam usporavatipolako i po mokrom kolniku uspjelazaustaviti tik pred velikim kamenom.

To {to kroz nao~ale vidim 100%omogu}ilo mi je da situaciju procije-nim dovoljno izdaleka i dobijem navremenu za ispravnu odluku. Pomi-slila sam {to bi moj otac u istoj situaci-ji uradio. Sa svojih 50% vidne o{trine,on bi nastavio voziti i prevalio jo{pola razdaljine prije nego bi shvatio{to se pred njim na cesti nalazi. Bi liimao vremena polako zaustaviti ili binagazio na ko~nicu po mokrom kol-niku? Kakav ABS! Auto mu je izpro{log stolje}a. U toj panici, mo`dabi ga zanijelo pred nadolaze}i auto.Mo`da bi stradao jo{ netko, ni kriv ni

DOBAR VID GLAVU ÛVA

TKO JE JO[ NASTRADAOSJEDE]I PRED TELEVIZIJOM

Neki sam dan doìvjela osobni i profesionalniporaz. Kao okulist ve} nekoliko godina potpisujemvoza~ima pravo da sjednu za volan s obzirom na

kvalitetu njihovog vida. Nastojim im objasnitikoliko je dobar vid vaàn za sigurnu vo`nju.



duàn {to moj otac ne vidi koliko bitrebalo. Tko zna...

Kad se sve zbroji, ispada da vidjetidalje i bolje spa{ava u iznenadnim,rizi~nim situacijama.

ZA[TO RAZMI[LJAMONAOPAKO

Koliko rizika ima u sjedenju predtelevizijom? Za{to su nam tadanao~ale va`ne? Pred televizijom jedi-na {teta moè nastati ako zadrije-mamo i prolijemo pivo koje mo`dadrìmo u ruci. âk su nam i nao~aleza ~itanje va`nije od sigurnosti nacesti. Tko ~ita dok vozi? A puno ka-ndidata za voza~e kaè kako "imajuoni nao~ale" misle}i na te za ~itanje.

Na cesti smo u pokretu i nismosami. Ki{a, no}, brzina, a onda iznena-da... Istr~i pje{ak, pukne guma-izgubi-mo kontrolu, bura prevali {leper... Bilobi druk~ije da smo ranije uo~ili.

-"E, moj tata, kad }e{ nau~iti? Akoti ne mari{ za sebe, znaj da je menistalo do tvoje sigurnosti. @elim tidobro. Molim te da poslu{a{ moj sav-jet."

Pro{le su odonda tri godine. Tataje neki dan zvao da se pohvali.Ponovo je produìo voza~ku. Ponio jesa sobom nao~ale "za televiziju" i snjima je zadovoljio zakonske propise.Bilo mi je to drago ~uti. Pomislilasam kako sam na njega ipak uspjelapozitivno utjecati. Ima nade!

Onda je uslijedila "pljuska". Da jebarem pre{utio. Kaè on meni: "Re-kao sam okulistu neka mi napi{e damoram nositi nao~ale ili le}e."

Pitam ga za{to, a on mi objasni:"Tako nitko ne}e znati. Mislit }e da

imam le}e." Nema nade! Ni{ta nijeshvatio. Ni ono da ga volim i da mi jestalo do njegove sigurnosti.

-"Koga vara{, tata? Nao~ale se nenose zbog policije. Nisu ni policajcivi{e naivni. Prvo, znaju iz iskustva dajako malo voza~a tvoje dobi nosi le}e.Drugo, znaju da i onaj tko nosi le}e,mora sa sobom imati rezervne nao-~ale. Neka iz bilo kojeg razloga moraskinuti le}e, jo{ uvijek se treba si-gurno dovesti ku}i."

-"Dobro da si mi rekla. Stavit }u uauto jedne stare, od pokojnog barbe,da ih mogu pokazati ako pitaju" -ozbiljno }e on.

Sad mi ga je stvarno bilo dosta.-"Zna{ {to, tata, èlim da kona~no

shvati{. Nao~ale nosi{ zbog sebe, a nezbog zakona. Ima{ ih - nosi ih! Je l' sesje}a{ ljetos kad smo tvoja unuka i japlanirale do}i u Split? Savjetovao simi da putujemo brodom. Na cesti sesva{ta de{ava. Zanimljivo! Zamisli daje ljetos na nas naletio netko tko jekrenuo pretjecati, a da nas ne vidikako mu nailazimo iz suprotnog prav-ca. Taj netko mo`da vidi 50% i ne}enositi nao~ale. Kao ti. Takvih se nacesti ja bojim. Zbog njih imam upa-ljena svjetla i po danu. Da me barempo svjetlima vide kad ne èle nositinao~ale. Zamisli da ti tako naleti{ nane~iju k}er i unuku."

Ti{ina s druge strane linije. Mo`dasam ga pogodila u ìcu.

-"Ali ja nikad ne pretje~em." Opet uzalud. Upitala sam se kako

mogu utjecati na druge voza~e kad mine uspijeva urazumiti vlastitog oca.

Istina je da moj otac - penzionerdoista ne luduje na cesti. On }e ~uvatisvoj ostarjeli auto, jer zna da ga nemoè popraviti od svoje penzije. On}e voziti lokalne ture i uglavnom podanu. Voza~ko ga iskustvo izvla~i. On}e nesvjesno ugroziti promet, jer }e semo`da uklju~iti sa sporedne ceste nevidjev{i da mu netko nailazi. On }evoziti sporo i napraviti kolonu. Ne-koga }e to mo`da iznervirati, pa }ekrenuti u rizi~no pretjecanje. Ugla-vnom, on }e na cesti smetati. Tako }ebiti sve dok mu uskoro ne zabranevo`nju zbog eko-testa. Do tada se

mogu samo nadati da }e sve dobropro}i.

MLA\I - LU\IZa razliku od nenasilnih penzio-

nera-smetala, ima i onih koji srljaju uopasnost, a pri tom ne vide dobro.

Kako mogu urazumiti nekogbahatog mladca koji je tek poloìovoza~ki, do~epao se o~evog nabri-janog auta i umire od èlje za dokazi-vanjem? [to je s onima koji poslje-dnjih godina ginu k'o muhe u nere-gistriranim autima i bez poloènogispita? Tko je ikad njihove o~i provje-rio? S takvim stavom nepo{tivanjasebe i drugih, bi li oni uop}e nosilinao~ale i onda kad im u dozvoli tojasno pi{e? Kontrolira li ih itko? [tose desi kad ih policija zatekne bezobveznih opti~kih pomagala? Kaù lii oni svi odreda da nose le}e, a ondaizvade bakine nao~ale za pokaziva-nje? Pla}a li osiguranje od{tetu ionome tko je sudjelovao u nezgodivoze}i bez nao~ala, prakti~ki tjelesnonesposoban? Koli~ina alkohola pro-vjerava se. Provjeri li se koliko jedoti~ni vidio u momentu nesre}e?

Jesu li pregledi specijalista prijesjedanja za volan samo formalnost iliimaju ne samo zakonsku, nego iìvotnu teìnu?

Kad }emo se svi urazumiti?!

Mr.sc. Inge Bo{kovi} Dragi~evi},

dr.med.



Na{e ceste nikada nisu prazne,bez obzira na godi{nje doba.Ako smo pje{aci, uvijek nam

prijelaz ulice predstavlja problem,samo {to on postaje to ve}i {to su daniljep{i. Razlog tome je pojava brojnihljubimaca (naro~ito u mla|ih) na dvakota~a. Tako sa suncem dobijemozujanje p~ela i brujanje metalnih lje-potana.

I korisno, i opasnoPosjedovanje nekog od brojnih

vrsta motorkota~a, a posebno skutera,za mlade je danas gotovo modni hit,ali ujedno i velika vrijednost ako seuzme u obzir zatrpanost gradskihprometnica automobilima te nedo-statak parkirali{nih mjesta. To su poz-itivne strane posjedovanja i kori{tenjatih prometnih sredstava, a one ru`nemoèmo na}i u crnim kronikamapretrpanim izvje{}ima o nesre}ama uprometu.

Ako se prate i analiziraju nesre}e ipovrede voza~a i suvoza~a motorko-ta~a, onda se jasno vidi da su naj~e{}euzrokovane njihovom mlado{}u izkoje proizlaze lakomislenost, samo-uvjerenost i izostanak preventivnihpostupaka. Najva`niji, a ujedno inajbitniji preventivni postupak jeno{enje ZA[TITNE KACIGE NAGLAVI UVIJEK.

Razli~ite i brojne su povredemotociklista, ali najimpresivnije i naj-pogubnije su povrede glave ako nijeno{ena za{titna kaciga. Povrede glaveimpresivne su zbog obilnog krvarenjakoje se, uglavnom, ne moè zaustavi-ti kao ono na nozi ili ruci, zbog rana i

lomova, a nekada i gubitka nekogdijela lica, ili zbog pomaka fragmena-ta slomljenih kostiju dolazi dozna~ajnog unakazivanja stradalih.

Motor ne ide bez kacigeNajve}i broj navedenih povreda

bit }e izbjegnut u potpunosti, ili }e sezna~ajno ublaìti no{enjem kacige.Na trì{tu postoje brojne vrste kaciga,a za odabir treba imati na umu {to sveona mora {tititi. To zna~i da mora po-tpuno pokrivati glavu, od brade prekolica, ~ela, tjemena i zatiljka.

Povrede koje nastaju zbog naglogtrzaja glave naprijed-nazad uglavnomsu u mekim tkivima vrata, ali i u~eljusnom zglobu. Trzaj glave premanatrag izaziva naglo i {iroko otvaran-je usta, a naglim trzajem glave napri-jed naglo se zatvaraju usta. Takveekstremne kretnje pokretnih dijelovazgloba dovode do o{te}enja nepokre-tnih dijelova. Ta o{te}enja manifestira-ju se bolno{}u u podru~ju zgloba, re-

cipro~nim {kljocanjem i zako~eno{}u~eljusti.

Trzajne povrede vrata i glave ja-vljaju se kod motociklista, ali i kodnesre}a automobilista. Najve}i brojproizvo|a~a automobila misli o pre-venciji takvih povreda pa radi sjedalas naslonima za glavu, kako bi sesmanjila ili potpuno onemogu}ilaja~a kretnja glavom prema nazad.Kretnju prema naprijed sprje~ava sig-urnosni pojas, upotreba kojeg jeobvezna uvijek, a ne kao nekada,samo na otvorenoj cesti, jer su naglako~enja ~e{}a u naseljenom mjestu,bez obzira na manju brzinu kretanja.

Kori{tenje za{titne kacige, kao isigurnosnog pojasa u automobiluograni~ava neèljene kretnje, a malonaru{ava komoditet voza~a i suputni-ka, {to se moè zanemariti u odnosuna pozitivne efekte koje daje u slu~ajunesre}e.

Mr.sc. Ana Fajdi} Furlan,

dr.stom.

STOMATOLOGIJA

IMAM SAMO JEDNU GLAVUDani su nam sve duì, sunce ~e{}e i ja~e sija s neba, a temperatura zraka polako ali sigurno

raste. Takve klimatske promjene utje~u na na{ na~in ìvota. Sve ~e{}e izlazimo iz svojihdomova, bavimo se aktivnostima u prirodi i mnogi se po~inju baviti svojim hobijima koje sudràli u mirovanju za hladnih i vla`nih zimskih dana. Energiju akumuliranu za vrijemezimskog mirovanja treba potro{iti. Na~ini tro{enja energije razli~iti su, ovisno o starosnoj

dobi, navikama, strastima i tko zna kojim jo{ sve porivima.



Krizna situacija moè biti, naprimjer, gubitak posla, gubitakdijela tijela, prekid emo-

cionalne veze ili saznanje o te{kojbolesti. Pojedinac se, zapravo,svakodnevno mora suo~avati s raznimsituacijama koje postavljaju raznezahtjeve na emocionalne potencijale,ali naj~e{}e one ne predstavljajuremetila~ki faktor. Njih prepoznaje-mo kao “svakodnevne probleme” ione ne}e bitno promijeniti na{ odnosprema okolini niti na{ odnos premasamom sebi. Krizna situacija dovodiupravo te odnose u pitanje i ponekadtreba dulje vrijeme da bi se ponovouspostavila ravnoteà. No kriznasituacija sama po sebi nema zna~ajkebolesnog/patolo{kog. Na primjer,ìvjeti bez noge ne zna~i biti bolestan,ali ostati bez noge zna~i na}i se ukriznoj situaciji. Prekid veze obi~none vodi u bolest, ali moè uzrokovatikrizno stanje.

Zna~ajke su krize:- promjena jednog ili vi{e aspekata

okolinske realnosti pojedinca ilinjega samog

- promjena nastupa naglo

- promjena je neo~ekivana

- promjene uvijek zna~i gubitakjednog ili vi{e odnosa u kojima jepojedinac ranije ìvio

- potrebno je dulje vrijeme za po-novno uspostavljanje ravnoteè

- strah je osnovni sadràj krize

Strah se u kriznim stanjima javljaiz vi{e razloga: on predstavlja alarmkoji ukazuje da se ne{to poremetilo,ozna~ava izgubljeni orijentir i dota-da{nji oblik komunikacije s okoli-nom. Javlja se zbog nezadovoljenihpotreba pojedinca, uzrokuje osje}ajugroènosti i bespomo}nosti i timeremeti vlastiti odnos prema samom

sebi. Kriza tjera osobu da {to prijeprona|e nove oblike odnosa. To pakpoja~ava osje}aj neizvjesnosti. Naneki na~in na ku{nji su svi resursineke osobe. Strah moè dozvati usje}anje sve oblike strahova koje osje-timo tijekom na{eg razvoja, od onogbazi~nog, primarnog, egzistenci-jalnog straha koji osje}amo kao pot-puno ovisne bebe. Kriza uvijek pred-stavlja odvajanje od nekog ili ne~egza nas va`nog, a time ponovno budina{e strahove od odvajanja. Mi zapra-vo sve oko nas procjenjujemo prekoodnosa s osobama ili stvarima okonas i kada se neki od va`nih odnosaporemete, to zapravo dovodi doiskrivljenja na{e dotada{nje realnosti igubljenja osje}aja sigurnosti. To se~esto i opisuje kao “gubitak tla podnogama”.

MOJA ZLA KOBKako }e se osoba poku{ati nositi s

krizom ovisi o op}em obrascu reagi-ranja ìvih bi}a i o osobnom spektruobrambenih i mehanizama za suo-~avanje sa stresom. Sva ìva bi}a naprijetnju iz okoline reagiraju na dvana~ina: bujicom pokreta ili umrtvljenj-em. Kod ~ovjeka se to moè manife-stirati u {irokom spektru, od “obamr-losti od straha” do panike s vikanjem,plakanjem i bujicom nesvrsishodnihakcija. No bujica pokreta moè svoj

ekvivalent imati i u potrebi zaprekomjernim radom, a umrtvljene unagloj potrebi za dugotrajnim spava-njem. Pojedinac ~esto nastoji svojusituaciju objasniti kao zlu kob, ne~ijukrivnju i sl. êsto odbija uop}e sagle-dati situaciju ili moè “pobje}i” odnje u iscrpljuju}i rad i fizi~kuaktivnost. To su sve oblici obranakojima nesvjesno poku{avamo uma-njiti u~inak krize. Posezanje za seda-tivima jedan je od ~estih na~ina kakose suo~avamo s krizom, no on, me-|utim, nikako ne pridonosi u~inko-vitom razrje{enju krize.

Ova stanja uobi~ajeno traju od parsati do najdulje jedan ili dva mjeseca.Naj~e{}e prolaze sama, ali u nekimslu~ajevima mogu biti otponac zarazvoj znatnijih psihi~kih smetnji.

Krizna stanja veoma su zahvalnaza terapijski tretman. Principi tret-mana u krizi zapravo spadaju u pre-venciju teìh psihi~kih poreme}aja.

KRIZNA STANJA

GUBITAK TLA POD NOGAMAPojmovi stres i kriza nerijetko se upotrebljavaju kao

istozna~nica premda se radi o pojmovima koji ozna~avajurazli~ita zbivanja. Dok stres predstavlja sloènu psiholo{ku i

fiziolo{ku reakciju organizma na stresor, pojam krize ozna~avaspecifi~nu psiholo{ku reakciju na situaciju u kojoj je do{lo dopromjene materijalne ili sociokulturne realnosti pojedinca ili

promjene njega samog, {to moè naru{iti individualnuravnoteù u toj mjeri da ju pojedinac nije u stanju ponovo

uspostaviti za uobi~ajeno vrijeme.



Osnovni principi tretmana kriznihstanja:

- {to brà, hitna intervencija

- pristupa~nost pomo}i

- bez etiketiranja

- izbjegavanje hospitalizacije

Mogu}nost pomo}i treba biti pris-tupa~na i zapravo je to jednostavnamjera koja ima velik ekonomskizna~aj u sprje~avanju razvoja daljihkomplikacija. Bliza i brza pomo} imai zna~ajnu emocionalnu ulogu jerosigurava osje}aj socijalne potpore,{to je neobi~no va`no za osobu u krizi.

Moramo imati na umu da osoba ukrizi nije du{evno poreme}ena osoba inikako je ne treba etiketirati kaodu{evnog bolesnika. Jednako tako, ne

treba odvajanjem od vlastite sredinepoja~avati osje}aj izolacije i nest-varnosti. Stoga treba izbjegavati hos-pitalizaciju kao na~in rje{avanja krize.

Za pruànje psiholo{ke pomo}i odvelike je va`nosti da onaj koji pruàpomo} daje osje}aj sigurnosti, da imaoptimisti~ki stav, otvoreno podrà-vaju}i i empatski. Vo|enje treba bitiaktivno, ponekad i nametljivo. Pa`njase treba usmjeriti na aktualnu ìvotnusituaciju, a tretman traje kratko.

Osnovni je zadatak pomo}i oslo-ba|anje zapretenih emocija, a potomsagledavanje mogu}nosti izlaska izkrize i kori{tenja svih raspoloìvihresursa. S krizom se treba suo~iti, a tozna~i da je npr. uzimanje sedativazapravo kontraproduktivno.

Oni koji mogu pomo}i osobi u

krizi ne moraju biti samo psihijatri ilipsiholozi, ve} to mogu biti educiranizdravstveni radnici u {irem smislu (ostali zdravstveni radnici, nastavnici,duhovnici i dr.). Zna~ajna je i potporaosoba iz najbliè okoline i mogu}nostpodràvaju}eg razgovora. Savjeti tipa“najbolje je o tome ne razgovarati isve zaboraviti” nikako nisu put uodgovaraju}e prevladavanje krize.

Moramo imati na umu da kriza ustvari ima dvojako zna~enje. Akobude zadovoljavaju}e prevladana, onamoè obogatiti osobu novimiskustvom. Poja~anim samopo{tovanj-em i samouvidom. No, neprevladanakriza pridonijet }e nesigurnosti i ranj-ivosti u novoj kriznoj situaciji.

Doc. dr. sc. Tanja Fran~i{kovi},dr. med.

U svjetlu najnovijih znanstvenih istraìvanja

Ima li ~ovjek samo pet osjetila

Osjetila su ishodi{te na{eg saz-nanja o objektivnom svijetu.Bez njih, bili bismo osu|eni na

nesnalaènje u prostoru i vremenu, au mnogim slu~ajevima i na najtra-gi~niji ishod.

ôvjek poznaje i intuiciju – pre-dosje}anje, odnosno neposredno unu-tarnje opaànje, shva}anje koje sejavlja, u odre|enom trenutku, bez su-djelovanja razuma. Stvarala~ka ideja~esto je intuitivnog karaktera. Iskusni{ahisti, osobito oni ponajbolji, vrlo~esto intuitivno predosje}aju koji jepotez najbolji u odre|enom trenutku

iako do te spoznaje nisu do{li razmi-{ljanjem ili na temelju znanja koje sustekli. Oni, naprosto, osje}aju da je todobro, iako ne znaju kojim i kakvimmehanizmom su do{li do tog osje}aja.Tek kada se pokaè da je izabranpravi i najbolji potez, mogu zaklju~itikako ih intuicija nije iznevjerila.

Prema {vicarskom psihijatru CarluGustavu Jungu (1875-1961) intuicijaje temeljna psiholo{ka funkcija kojanesvjesnim putem pode{ava opaànja.Dakako, kada govorimo o intuiciji, nemoèmo re}i da nam tu pomaè nekood pet osnovnih osjetila.

ÛDESNO “[ESTO ÛLO”“[estim ~ulom” uobi~ajeno se

naziva “osjetilo” kojim primamoizvanosjetilna zapaànja, odnosnoparapsiholo{ke fenomene. Me|utim,treba re}i da “{esto ~ulo” nije izrazkoji odre|uje neko konkretno osjetilo,kao {to je ve} pet nabrojenih, jer sejo{ ne zna na koji na~in, odnosnokojim putem ~ovjek prima “poruke” spodru~ja paranormalnih fenomena(radiestezija, telepatija, prekognici-jia…). Ipak, “negdje bi u organizmumoglo postojati ne{to {to bi se u izv-jesnom smislu moglo nazvati sre-di{tem, mjestom koje se moè pove-zati s izvanosjetilno{}u vi{e no ijednodrugo” – isti~e ameri~ki istraìva~parapsihologije Joseph B. Rhine.

Premda jo{ uvijek nerazja{njivo,“{esto ~ulo” daje rezultate koji gapotvr|uju. Mo`da izgleda ~udesno inevjerojatno, ali to je samo zato {tonemamo instrumenata ni na~ina zanjegovu registraciju. Svih pet osjetila,navedenih na po~etku teksta, moèmoregistrirati, kontrolirati pa i lije~iti. Za

Ve} u osnovnoj {koli u~enici u~e da ~ovjek ima pet osjetila,odnosno osjetne organe za vid (oko), sluh (uho), opip ilidodir (u koì), okus (na jeziku) i njuh (u sluznici nosa).

Me|utim, osjetna podru~ja znatno su {ira, tako da imamoi osjet za bol, temperaturu te kinesteti~ke osjete koji nasobavje{tavaju o poloàju tijela i kretnjama pojedinih

dijelova tijela, zatim organske i stati~ke osjete zaregistriranje poloàja tijela u prostoru (kod ~ovjeka i svihkralje`njaka nalaze se u labirintu u unutarnjem uhu).



svaki od njih postoje aparati (nekadamehani~ki, a sada elektronski, naj-~e{}e digitalni) kojima moèmo “u}i”u odre|eno osjetilo i saznati sve onjemu. âk moèmo i pratiti njegovrad, opaàti nedostatke i odre|ivati,ako treba, korekturu.

Naàlost, unato~ uznapredovalostifizike, elektronike i medicinske zna-nosti, organe i osjetilne putove izvanpet navedenih osjetila ne moèmoaparatima i instrumentima ni pratiti nikontrolirati. Nema aparata kojimbismo mogli utvrditi ima li netkosposobnost intuicije ili telepatije,osim posredno – kroz rezultate kojeostvaruje odre|ena osoba.

George Lawrence, ameri~ki inè-njer elektronike, zastupa tvrdnju dasva biolo{ka bi}a (~ovjek, ìvotinje ibiljke) emitiraju biolo{ke signale kojipripadaju nekom spektru koji senalazi izvan elektromagnetskog i nemogu se registrirati ni jednim posto-je}im standardnim elektri~kim ilielektronskim ure|ajem. Dakako, akobiolo{ka bi}a emitiraju biolo{ke sig-nale, onda ih mogu i primati. Me-|utim, zasad je to podru~je samoznanstvene fantastike.

DOLAZI NOVO VRIJEMEBrojni eminentni svjetski znan-

stvenici isti~u kako dolazi novo vri-jeme, doba mijenjanja ustaljenih za-kona i saznanja. Tako Gary Zukav, kojije diplomirao na sveu~ili{tu Harvard (a1979. godine dobio i ameri~ku pre-sti`nu nagradu “Book Award” upodru~ju znanosti), tvrdi da moramopojam “ljudsko bi}e s pet osjetila”zamijeniti pojmom “vi{eosjetilnobi}e”. Iskustva vi{eosjetilnoga ljud-skog bi}a manje su ograni~avaju}a odiskustava ljudskog bi}a s pet osjetila.Osoba koja drì da je pojam “vi{eosje-tilno ljudsko bi}e” samo modni trendnovog doba, a ne utemeljeno saznanje,zasigurno je osiroma{ena u poimanjusebe i vlastitoga bitka. ôvjek kojisebe uzima kao ljudsko bi}e sa samopet osjetila, mora u~iti prvenstvenoputem svojih fizi~kih iskustava, a tou~enje traje duè. Osim toga, takoste~eno iskustvo moè biti nepouz-dano i manjkavo te dovoditi do odre-|enih nesporazuma.

Za intuiciju Gary Zukav kaè da jeto osjetilni sustav koji djeluje bezpodataka iz pet ~ovjekovih osjetila.Samo vi{eosjetilno bi}e moèra~unati na intuiciju, {to omogu}ujenadgradnju u poimanju vlastitosti isvega oko nas. Osjetilnost svedena nasamo pet osjetila sputava i ograni~avaunutarnje i vanjsko djelovanje.

Evo nekih primjera koji su se,vjerojatno, i vama dogodili (ili }e sedogoditi); moète ih opisati, ali ne irazjasniti ili protuma~iti.

• Podignete telefonsku slu{alicu,nazovete odre|eni broj, ali je zauzet.Spustite slu{alicu i istog trenutkaosoba koju ste vi zvali – zove vas!

• Va{ brat (ili sestra) ìvi u graduudaljenom od vas nekoliko stotinakilometara. Ustanete ujutro iz krevetai u mislima vam se odmah javi brat(ili sestra), i to u nekoj lo{oj situaciji.Odmah postanete zabrinuti, po|ete dotelefona kako biste provjerili je li sva{im bratom (ili sestrom) sve u redu.Umjesto brata (ili sestre) javi se nje-gova supruga (ili njezin suprug) ikaè vam da su va{eg brata (ili sestru)jutros rano odvezli u bolnicu zbogupale slijepoga crijeva!

• Idete gradom i u mislima vam sejavi va{ znanac kojega niste vidjelimjesecima. Za minutu-dvije sretneteznanca kojeg ste malo~as vidjeli nava{em “mentalnom ekranu”!

• Oti{li ste na posao, a va{a supru-ga ostala je kod ku}e. Kad ste naposlu ogladnjeli, poèljeli ste zaru~ak pe~eno pile s krumpirom. Ali,naàlost, sa suprugom se prije nistedogovorili, a sada je kasno da jojizrazite svoju èlju. Dolazite ku}i,razumljivo, gladni kao vuk. Do~ekuje

vas va{a draga supruga, a za ru~ak jepe~eno pile s krumpirima!

Za sve navedene slu~ajeve, koji sesvakodnevno doga|aju mnogim ljudi-ma, mogli bismo re}i da su rezultatpuke slu~ajnosti. Me|utim, zar sezaista zbiva slu~ajno ono {to semnogim ljudima doga|a, i to vrlo~esto?

Zar ne bismo mogli pretpostaviti(pa i prihvatiti) da se ljudska misao (aona je elektromagnetski val) moèprenositi na daljinu beì~nim putem –poput radiovalova ili televizijskogsignala?

Elektroencefalograf moè elektro-magnetne valove na{eg mozga slako}om registrirati, ali samo na malojudaljenosti. Pomo}u elektronskihaparata moèmo registrirati vrstu elek-tromagnetskog vala mozga, njegovuu~estalost i aktivnost. Stru~njaci nasuvjeravaju da }emo u budu}nosti,pomo}u posebnih elektroencefalografamo}i ~itati tu|e misli, odgonetavatiporuke a da ih glasovno ne ~ujemo iline vidimo napisane na papiru.

Brojni primjeri telepatije (preno{e-nja misli na daljinu) ili prekognicije(vidovitosti) zasigurno nisu slu~ajnost.To {to ih ne moèmo snimiti, izmjeritiili nekim aparatom registrirati, nezna~i da su nepostoje}e ma{tarije.

NA[E TIJELO ZNA SVE ONAMA

Mnogi ljudi, pa i manje obrazo-vani, vi{e znaju o vanjskom svijetu(~ak i o Svemiru) nego o sebi. A mi osebi ne samo da ne znamo mnogotoga {to bismo trebali znati, nego nitine èlimo znati.

Na{e tijelo zna sve o nama. âknam {alje i poruke o stanju na{egbi}a, ali ih mi ne ~ujemo i ne ~itamo.Da bi na{e tijelo moglo funkcionirati,svaka stanica zna {to se zbiva i u njojnajudaljenijem kutku.

Za{to zanemarujemo poruke na{e-ga tijela, kada nas zaborav naj~e{}eka`njava bole{}u? Slu{ajmo poruke izna{ega tijela i slijedimo upozorenjakako bismo bili prijatelj samima sebi– i bili zdravi.

Suvremeni ~ovjek, unato~ ~udes-nom razvoju tehnike i tehnologije, jo{uvijek premalo koristi snagu svoga



duha, svoje podsvijesti i sveukupnogpsihi~kog tijela. Suvremeni ~ovjekrazdiran je osje}ajem straha, depresi-jom, poti{teno{}u, neizvjesno{}u isveprisutnim stresom. Za sve ima lije-ka, pa i za psihi~ko tijelo. Okrenutismo tabletama i sintetskim lijekovima,ali u njima rijetko nalazimo rje{enjeza na{e psihi~ke probleme.

ôvjek sve vi{e gubi vjeru u sebe,u snagu svoga duha. Um mu zaokuplj-aju negativne misli. Sve je nemirniji,umorniji i napetiji, izdvojen iz prirodei okrenut instantu i umjetnom.

Ima li nade za suvremenog ~ovjeka?Dakako da ima. Ponajprije moramo u

sebi uspostaviti potreban mir, vratiti sepraiskonskom dodiru s prirodom,vjerovati u sebe i snagu vlastitog duha,koristiti mogu}nosti vi{eosjetilnog bi}ate uskladiti i oja~ati odnos izme|upsihi~kog i fizi~kog tijela.

Potrebno je vjerovati u vlastitusnagu, u svoje zdravlje i uspjeh u svemuonomu {to poduzimamo. Pla{iti senesre}e, predvi|ati prepreke, razmi{lja-ti o mogu}im pote{ko}ama, vjerovatikako je neuspjeh i poraz neizbjeàn –uni{tavaju}i i najsigurniji je put u bolesti osiroma{enje duha – temeljnog pokre-ta~a svih na{ih rezultata.

ôvjek – kao vi{eosjetilno bi}e imapred sobom neslu}ene mogu}nosti.Njegov razvoj i napredak mogu tekdjelomi~no predvi|ati samo najsmioni-ji vizionari. Ono {to je danas obi~no,normalno i jednostavno, prije kojihdvadesetak godina bila je daleka fan-tastika i malo vjerojatna mogu}nost.

I, ne zaboravimo, u mozaik uspona~ovje~anstva svaki ~ovjek moè ugra-diti svoj kamen~i}. Takav pozitivanosje}aj daje nam snagu, ~ini nas sret-nima i ja~a vjeru u lijepu dana{njicu ibolju budu}nost.

Borislav Ostoji}

MASKE KRIVNJEIako nam se to na prvi pogled ne

~ini, osje}aj krivnje moè biti snaànpokreta~ razvoja osobe prema moral-nom i odgovornom bi}u. Ve} samoosje}anje krivnje zna~i da imamoizgra|en moralni sustav u odnosu nakoji prosu|ujemo je li neko na{epona{anje pogre{no ili nije. Kada se onjega ogrije{imo, u sebi osjetimo tzv.gri`nju savjesti ili grizodu{je, kojepokazuje koliko nam je ào {to smotako postupili. Osje}aj krivnje izraz jena{e moralnosti, poticaj da drugi putizbjegnemo sli~nu neugodu i na|emobolje rje{enje, uskla|enije s osobnimmoralnim sustavom.

No, ljudi koji su tijekom djetinjst-va ~esto okrivljavani, pogotovonepravedno, ne mogu podnijeti da sukrivi. Oni navla~e MASKU APSO-LUTNO ISPRAVNIH. Postaju usm-jereni na tu|e propuste, kritiziraju,

trijumfiraju nad tu|im gre{kama i nemogu prihvatiti ni jednu svoju.Gledaju}i lo{e u drugima, sami sebiizgledaju malo boljima nego {to su ihsmatrali njihovi autoriteti. Priznatigre{ku, zna~ilo bi podsjetiti se svihpotisnutih boli i okrivljavanja. Zato tonesvjesno izbjegavaju.

Druga posljedica djetinjstva bezpodr{ke, pohvala i prava na u~enjejest MASKA DE@URNOG KRIV-CA. Dobivaju je ljudi koji su vi{eusmjereni na reakcije okoline nego naono {to ~ine. Iz straha da ne pogrije{e,oni ne misle na ono {to ~ine, ve} naprocjenjiva~e i kritizere koji }e imsigurno na}i gre{ku. I upravo zbogsvoje odsutnosti u odnosu na ono {to~ine, opet }e, po tko zna koji put,ne{to pogrije{iti, zaboraviti, presko-~iti, krivo shvatiti ili neprimjerenoreagirati. Sli~no im se iskustvo ve}toliko puta dogodilo da ve} unaprijed

o~ekuju lo{ rezultat. Umjesto da kon-centriranije ~ine to {to ~ine, prikupeinformacije, shvate za{to je ne{toispalo krivo i nau~e pravilno ~initiono {to su ranije pogrije{ili, oniunaprijed smi{ljaju opravdanja zaosobne propuste pred svojim procjenj-iva~ima. Kad bi energiju koju tro{e zasva ta opravdanja i svoju obranuuloìli u usavr{avanje vlastitih vje{-tina i znanja, gre{ke im se ne bi pon-avljale. No, oni to ne ~ine.

Ubrzo i njihova okolina upamti dastalno ne{to grije{e i opravdavaju se,pa to po~inje o~ekivati. Sve }e imlak{e pripisati i gre{ke koje s njimanemaju puno veze. Postat }e deùrnikrivci i u svojim, i u tu|im o~ima.

Skrivanje iza te maske ima i daljeposljedice. Poku{avaju}i poni{titi

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE - III. dioEMOCIONALNIM MASKAMA nekad svjesno, a nekad nesvjesnoprekrivamo autenti~ne emocije koje smatramo nepoèljnima, za

koje vjerujemo da nas ~ine slabijima, manje atraktivnima, manjepoèljnima ili manje vrijednima u usporedbi s drugima. @elimo seza{tititi od mogu}eg neprihva}anja, odbacivanja ili nekog drugog

emocionalnog ozlje|ivanja.



tu|a lo{a o~ekivanja, deùrni krivcinastoje zaraditi pa`nju. Predvi|ajutu|e potrebe i zadovoljavaju ih iako tonitko od njih nije traìo. Toliko suèljni pohvala i ne~ije zahvalnosti dauop}e ne provjeravaju svoje pret-postavke. Neprestano ne{to daju i~ine za druge, ali kako to nije u skladus potrebama tih kojima ~ine, ispadada drugima naj~e{}e pruàjubespotrebno ili ih siluju svojimpa`njama. Uporno èle i forsirajune{to dobro, a rezultat tih nastojanjaispadne lo{ i po njih, i po okolinu,naprosto zato {to ne ~uju prave zaht-jeve i nisu prisutni dok ~ine. Kao dadjeluju i ìve iz nekog svog imagi-narnog svijeta ozlije|enog djetetakoje i danas o~ekuje ponavljanje lo{ihiskustava.

A umjesto da se “posipamopepelom” i ispa{tamo zbog svojepogre{ke, puno je efikasnije upitatise: “Kako mogu popraviti u~injeno,nadomjestiti {tetu ili se ispri~ati akose {teta ne moè nadomjestiti?”.Gre{ka kojom nanosimo {tetu sebi ilidrugome, svakom se moè dogoditi,no samo }e je moralne osobe èljetiispraviti.

Onog trena kad nadomjestimo{tetu ili se iskreno ispri~amo, dokazat}emo sebi da smo odgovorne osobe iu~init }emo si jo{ dvije korisne stvari.Nau~it }emo za budu}nost jer ono {to“platimo”, bolje pamtimo od postupa-ka ~ije posljedice nismo osjetili. Kaodrugo, tim }emo postupkom zacijeliti,a ~esto i produbiti naru{eni odnos so{te}enom osobom. A mogli smo segodinama zbog toga lo{e osje}ati.Umjesto neprijatelja dobit }emonovog prijatelja.

Ne{to je opasnija varijantaMASKA SMOTANIH. Oni se vi{e ine trude promijeniti svoj status.Saìvjeli su se s njim i ~ak ga njegu-ju. Nespretni su, zaboravljivi, nes-posobni, nepouzdani i {to se tu moè?Tako jadni, obi~no privuku osobekoje im èle pomo}i ~ine}i za njih. Tonaj~e{}e bude najprije majka i baka,kasnije priteknu u pomo} jo{ nekiodrasli ~lanovi obitelji, a u kona~nicitu ulogu obi~no preuzme partner

suprotnog spola. Iako je svjestan dauza se ima nesposobnu osobu, pred-bacuje joj to, ~ak se i sva|aju zbogtoga, ipak je ne}e napustiti jer se uztako jadnu osobu sam osje}a boljim isposobnijim. A “smotani” to obilnokoristi, nastavljaju}i i dalje umrtvlja-vati svoje resurse.

Sve se to doga|a zato {to jo{ kaodjeca nismo nau~ili da je gre{ka pozivna u~enje, da se svakom doga|a i dasvi imamo pravo na svoje gre{ke dokgod na njima u~imo i usavr{avamo se.Svaka umje{nost i stru~nost zahtijevau~enje korak po korak. Nemaskokovitog napredovanja bez truda igre{aka. Dok to ne prihvatimo, imat}emo nerealna o~ekivanja i premasebi i prema drugima. Umjesto da nasmotiviraju na upornost i sistematskousavr{avanje, takva nas o~ekivanjatjeraju na nova provizorna rje{enja ipoku{aje da nekim slu~ajem ipre~icom dosegnemo èljeno. Stidjetise gre{aka, izjedati se krivnjom ilinjom manipulirati, ne pomaè. Dokvalitetne promjene svog statusamoèmo do}i jedino ako prihvatimogre{ke, shvatimo za{to je do njihdo{lo, popravimo u~injeno te uloìmoenergiju u u~enje i postupnousavr{avanje kako nam se sli~no ne biponovilo. To je najbolja prevencijabudu}oj “gri`nji savjesti”.

MASKE LJUBAVIâk i ljubav, ta ~udesna emocija

opjevana i veli~ana na sve na~ine,moè sluìti kao maska za sasvimdruge emocije, ili je moèmo sakritipod razli~ite stilove nau~enihpona{anja. Ako primijenimo ono {toje napisano u uvodu, postat }e namjasno za{to vezano za ljubav postojicijeli niz raznovrsnih maski.

Razmislite i sami otkrijte {to }e sedogoditi ako povjerujemo da nasljubav ~ini slabijima, da s nama zbogljubavi mogu manipulirati, da smotada ranjiviji. Ili {to }e se dogoditi akosmo kroz djetinjstvo ili adolescencijubili ignorirani, osramo}ivani, neprih-va}eni ili napu{tani. âk i onda kad sesli~no nije dogodilo nama, ve} ljudi-ma koji su nam bili va`ni, mogu}e je

da smo na temelju njihovih iskustavadonijeli va`ne odluke i za svoj ìvot.Te su odluke razlog zbog kojegnavla~imo masku LAKO ZALJUB-LJIVIH, NEUHVATLJIVIH, OSTAV-LJENIH, ZAVODLJIVIH, HLAD-NOKRVNIH, PO@RTVOVNIH,KU]NIH LJUBIMACA ili SPASI-LACA.

Tzv. LAKO ZALJUBLJIVI ljudiuglavnom imaju do detalja jasnu slikusvog idealnog partnera. Kad sretnuosobu koja ih po nekoj osobini, i jo{~e{}e izgledom, podsje}a nazami{ljeni lik, oni joj bez provjerepripi{u i sve ostale èljene osobine.Kao da joj daju kredit bez pokri}a. Nekomuniciraju sa stvarnim bi}em kojeje uz njih, ve} sa svojom fikcijom.Kako vrijeme prolazi, zaljubljenaosoba po~inje otkrivati razlikuizme|u onog {to je umislila i stvarnogbi}a. Neki se ljudi tada po~inju “tri-jezniti” i stvarno upoznavati realnuosobu. Za razliku od njih, LAKOZALJUBLJIVI brzo }e se razo~arati ijo{ brè zaljubiti u neki drugi lik,nadaju}i se da }e to biti ono pravo.

Svi smo mi zaljubljivi kad nasprivuku ne~ije kvalitete ili ljepota.No, osoba koja je u kontaktu sasobom i realno{}u dat }e si vremena,komunicirati s osobom i postupnootkrivati kakva je ona zapravo. LAKOZALJUBLJIVI to ne rade. Oni èleodmah, i sve. Ako nije tako, oni odus-taju. Kako idealnih ljudi ba{ i nema,njihova potjera svako malo zapo~injeponovo.

Sli~no se pona{aju i tzv. NEUH-VATLJIVI, ali iz drugog razloga. Onise, zbog svojih ili tu|ih lo{ih iskusta-va, boje bliskosti. Vjeruju da }e, akose zaljube, izgubiti identitet, sloboduodlu~ivanja ili }e se morati odre}injima va`nih navika. Morat }epreuzeti brige i odgovornosti zajed-ni~kog ìvota, a to ih stra{i. Zatoneprestano mijenjaju partnere i ~imodnos postane ozbiljniji i potpuniji,pobjegnu iz njega, ~esto bez rije~i.

Varijanta je i tzv. MASKAOSTAVLJENIH. Njihovim vlasnici-ma nije dovoljno da sami odu kad ihodnos po~ne stra{iti, ve} sistematski,



ali nesvjesno izazivaju partnera, dokon to ne u~ini. Zato prigovaraju,zanovijetaju, okrivljuju, galame, kri-tiziraju, ~ak i vrije|aju, ne po{tujudogovore ili iskori{tavaju. Kadakona~no otjeraju partnera iz svogokruènja, svima koje poznajuispri~aju svoju tu`nu pri~u o onom“bezobrazniku” koji ih je ostavio.Tako su opet “slobodni”, a okolinasmatra da nisu odgovorni za pro{lineuspjeh.

Partnere neprestano mijenjaju itzv. ZAVODNICI. Oni su do perfekci-je razvili stil {armiranja. O~aratinekoga za njih je vi{e sport negoliemocionalan doìvljaj. Mogu to~noprocijeniti za ~im osoba ùdi i na {toje “slaba”, pa joj ba{ to pruàti. Kadje uspiju osvojiti, osvojena im osobapostaje dosadna jer ih nikad i nijezanimala. Takve ljude nazivamo “sku-plja~ima skalpova”. Postoje i uènskom, i u mu{kom spolu.

Postoje i maske tzv. HLAD-NOKRVNIH, koji odvajaju emocijeod seksa, pretvaraju}i se u seksma{ine. Emocije su za njih ne{to djet-injasto, {to njima ne treba. Ponose sesvojom odlukom i ne pada im napamet da je i to samo jo{ jedna kom-penzacija duboko potisnutog strahaod ozlje|ivanja.

LICE KU]NOG LJUBIMCANasuprot njima postoje ljudi koji

se izrazito boje napu{tanja. Iskusili sutaj osje}aj u djetinjstvu ili mladosti ine bi to èljeli ponovo doìvjeti. Oni}e u~initi sve {to je u njihovoj mo}i dazadrè odabranu osobu, ~ak i ako imnjene osobine ne odgovaraju. Strah dabi se bolno iskustvo napu{tanja ipakmoglo ponoviti, ne dopu{ta im da seopuste i predaju trenutku.

Ne mogu vjerovati da ih netkomoè voljeti zato {to su kvalitetnabi}a, ve} se neprestano trude dazarade ljubav. Oni svoju ljubavobla~e u MASKU PO@RTVOVNOS-TI. Vje~ito ne{to ~ine za svoje part-nere, misle za njih, preuzimaju sveobveze. Pona{aju se kao da suroditelji svojim partnerima. I {to seonda dogodi?... “Udave” ljubljene

svojom ljubavlju, pa oni na kraju pob-jegnu kao iz zato~eni{tva. A ostavlj-ene, po`rtvovne osobe nisu ni svjesneda su sve u~inile da im se ba{ to dogo-di, iako su imale druga~iju namjeru.

Osobe koje pristanu ìvjeti uz tzv.PO@RTVOVNE, naj~e{}e navla~emasku KU]NOG LJUBIMCA idopu{taju da ih se zarobi “ljubavlju”.One prestaju misliti, odlu~ivati, ~initibez odobrenja. Za{ti}ene su, sveimaju osim samih sebe. Takav jeodnos simbioza strahova.

Varijanta su po`rtvovnih i tzv.SPASIOCI koji toliko “vole ljude” daih stalno moraju od ne~ega spa{avati,popravljati, savjetovati i pomagati. Tomogu raditi svojoj djeci, partnerima,roditeljima, prijateljima ili samoznancima. Neprestano se bave drugi-ma i imaju prema njima dobre nam-jere, samo da se ne bave sobom i dane bi po~eli mijenjati jedinu osobukoju moèmo promijeniti: SEBESAMOG.

MASKE LJUBAVI sve nammanje trebaju kako u~imo razlikovatiOSOBU, BI]E od njenogPONA[ANJA. Svatko od nas imakapacitet za dobro. Upravo je tosmisao poruke: “Ro|eni ste na sliku ipriliku Boga.” No, istovremeno,mnogi ljudi nisu svjesni svoje“boànske prirode” pa se pona{ajunedoli~no. Zato VOLJETI zna~ibezuvjetno prihva}ati OSOBU i njenu“boànsku prirodu” i uvjetno prih-va}ati njeno PONA[ANJE. Ononedoli~no ne treba prihva}ati iakovolimo i prihva}amo osobu. O timpona{anjima treba razgovarati i pre-govarati. Najlak{e ih mijenjamo akonetko bodri i hrabri na{e dobrepoku{aje, a najteè ako nas zbog

na{ih postupaka osu|uje, kritizira ika`njava.

Tako je i s drugima. Najlak{e semijenjaju ako bodrimo i hrabrimo ono{to su slu~ajno u~inili, a nama sesvi|a, umjesto da ih kudimo ili ismi-javamo.

Boje}i se neuspjeha, ljudi podemocionalnim maskama ~esto izbje-gavaju nova iskustva i nekontroliranesituacije. No, izbjegavaju}i ih, za{titit}emo se ne samo od bolnih, ve} i odonih iskustava koja nas pokre}u, puneìvotnom rado{}u, kroz koja u~imo irazvijamo se kao bi}a. @ivot postajekontroliran, bez velikih iznena|enja,bez bolnih iskustava, ali pomalobesmislen i dosadan.

Dakle, svaka MASKA zapravo je{tit od ne~eg {to vjerujemo da je goreod ìvota pod maskom. To su,uglavnom, razne varijante strahova odnapu{tanja, neprihva}anja, odbaci-vanja, odvajanja i emocionalnogozlje|ivanja. Lije~e}i te strahove,postupno nestaju razlozi za no{enjeEMOCIONALNIH MASKI.

Da bismo nadi{li bilo koji strah ilo{u naviku, potrebno ih je “zagrliti”,shvatiti za{to su nastali i od ~ega nasje maska {titila. Ona je imala svojufunkciju, ali s njom ne moèmo dalje.Sli~no je i s pelenama: stvarno su namolak{ale ìvot kad smo bili bebe, no uodrasloj bi nas dobi silno sputavale.Sli~no je i s odvajanjem od roditelja:koliko god nam je uz njih sigurno ilak{e ìvjeti, ipak, ako se ne odvoji-mo, nikad ne}emo otkriti ljepotusamostalnosti, ni razviti svoje resurse.Sli~no je i s EMOCIONALNIMMASKAMA: koliko god nas {tite,znatno nas vi{e onesposobljavaju. Izato se sve ~e{}e pitajmo: “[to jastvarno osje}am?”, “[to ja stvarnoèlim?”, “Kako to mogu izraziti nauljudan i neagresivan na~in?”, “Kakoto mogu ostvariti za sebe?”, “Kakomogu u sebi i u drugima podràtiMIR i RADOST?”. Kad su u namaMIR i RADOST, i strahovi, i proble-mi , a prema tome i razlozi za EMO-CIONALNE MASKE, lak{e kopne.

Vesna [palj, prof.



U~estalost migrene razli~ita je urazli~itim klimatskim podru-~jima, a isto tako ovisi i o dobi,

spolu te na~inu ìvota. ê{}a je u grad-skim nego u seoskim sredinama (ili sebarem u gradu bolesnici ~e{}e javljajulije~niku). U djetinjstvu i u osoba tre}eìvotne dobi je rje|a. Kod èna semigrena javlja 2 do 3 puta ~e{}e negokod mu{karaca i ve}ina istraìvanjanalazi uzrok u povezanosti djelovanjahormona i pojave napadaja migrene.Naime, migrenski se napadaj naj~e{}ejavlja u vezi s menstruacijom, bilo napo~etku, u sredini ili na kraju ciklusa.

Teorije nastankaVe} od najranijeg spomena samog

pojma migrene, 3000.god. prije Krista,u Mezopotamiji, rasla je na{a imagi-nacija o tom tajanstvenom poreme-}aju, ali isto tako i znanstvena zna-tièlja. Sve to urodilo je brojnim istra-ìvanjima, koja su posebno posljednjedesetlje}e, s razvojem medicinsketehnologije i brojnih dijagnosti~kih ilaboratorijskih metoda, omogu}iladetaljnije razotkrivanje uzroka nas-tanka, kao i mogu}nosti lije~enjamigrene.

No, ipak, definitivni uzrok nastankamigrene jo{ uvijek nije sasvim jasan.Jo{ je Harold Wolff, u 19.stolje}u,koriste}i tehnolo{ke mogu}nosti svoje-ga doba poku{ao dati jedinstvenuteoriju nastanka glavobolje. Smatrao jeda je aura u migreni posljedicasuàvanja krvnih ìla (vazokonstrikci-

je), a sama glavobolja rezultatpoja~anog {irenja krvnih ìla (vazodi-latacije). Bol se poja~ava izlu~ivanjemtvari na|enih u okolici bolnih ìla kojesnizuju prag njezina podraàja.

Vaskularna teorija migrene zami-jenjena je novim saznanjima o nasta-janju bolnih stimulusa i o njihovomoda{iljanju iz mozga, uz upalni nadraàjìvaca te, posljedi~no, djelovanje nastijenku krvnih ìla. Opisuje se iva`nost neurotransmitera 5-hidro-ksitriptamina (kemijska tvar koja po-sreduje u prijenosu podraàja umozgu), ~ija se koli~ina smanjuje unapadaju migrene. Istraìvanja su stal-no u tijeku i svakim danom moèmoo~ekivati nova saznanja.

Provociraju}i faktoriNeki autori navode da se migrena

javlja ~e{}e kod odre|enog tipa osoba -koje su posebno inteligentne, ambi-ciozne, temperamentne, osjetljive, sprevi{e obveza koje èle zavr{iti uprekratkom roku, no to nije pravilo.Stres je vaàn faktor u nastajanjumigrenskog napadaja, a ~esto se opisu-je i migrena za vrijeme vikenda, kadase osoba ba{ moè opustiti, a nekim sepodsvjesnim mehanizmima to nedopu{ta. Tako|er se opisuju promjenevremenskih fronti (posebno ju`no ivla`no vrijeme) kao jedan od faktorakoji pogoduje nastanku migrenskognapadaja, kao i prekomjerno izlaganjevru}ini i suncu, odnosno hladno}i.Hormonski utjecaj kod èna ve} je

ranije spomenut, a ~esto se opisuju ipojedine vrste hrane koje pogodujunastanku migrene, npr. sirevi, posebnooni zreliji, te ~okolada, kava, razli~itaalkoholna pi}a (npr. crno vino),oscilacije {e}era u krvi (posebno koddijeta za mr{avljenje). Pu{enje jetako|er siguran ~initelj u nastankunapadaja migrene, zatim nedovoljnoodmaranje, neprospavane no}i, pre-dugo gledanje TV ili drugi svjetlosnistimulusi (kompjutori, light-show).Dakle, bilo koji faktor koji dovodi dodisharmonije i poreme}aja u ìvotnojravnoteì moè biti okida~ za napadaj.

Ne treba uzeti kao pravilo sve tonavedeno, kod svake je osobe prisutandrugi faktor, odnosno kombinacije vi{enjih, a koji put se, usprkos detaljnojanalizi, ne moè to~no ustanoviti {to jeuzrokovalo napadaj.

Me|unarodno dru{tvo za glavo-bolju (International Haedache So-ciety) uvelo je kriterije za klasifikacijuglavobolja i migrena koji bi se trebaliprimjenjivati u ~itavom svijetu.

Ta klasifikacija navodi nekolikovrsta migrene:

• migrena bez aure (prije zvanaobi~na migrena),

• migrena s aurom (ili prije - kla-si~na migrena),

• glavobolja tenzijskog tipa (tenzijskaglavobolja). Postoje jo{ i

• kompliciranije migrene, kao npr.oftalmoplegi~na migrena, bazilarnamigrena i sl.

MIGRENA

KAD U GLAVI KUCAMigrena je najduè poznata i jedna od naj~e{}ih vrsta

glavobolje,koja se javlja periodi~no, s karakteristi~nim bolovimasamo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulziraju}i i

ve}inom vrlo jaki. Migrenu obi~no prate mu~nina, povra}anje teosjetljivost na buku i svjetlost. Prema razli~itim istraìvanjima, od

nje pati od 8 do 20% pu~anstva, prosje~no se od nje boluje 34dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U

Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, {to uzrokujemilijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena

ima i jasne dru{tveno-ekonomske implikacije.



Migrenu bez aure karakteriziranapadaj glavobolje koji traje (ako se nelije~i) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsir-aju}oj boli, koja se javlja u jednoj straniglave, koja remeti svakodnevni ìvot.Po~inje ~esto ujutro, poja~ava se prifizi~kom naporu i pri kretanju. Obi~nose uz glavobolju javlja barem jedna odsljede}ih karakteristika: mu~nina i/ilipovra}anje, osjetljivost na svjetlo i/ilina buku. Neposredno prije i za vrijemenapadaja moè se zapaziti poja~anoznojenje tijela. Napadaji takve gla-vobolje, iako periodi~ni, nisu redovni,pa je mogu}e da osoba s tim tipomglavobolje dulji period bude bezglavobolje i bez lije~enja. U èna zavrijeme trudno}e primje}eno je danapadaji takve glavobolje ili prestaju ilisu puno rje|i.

U migreni s aurom, ve} i samo imekaè, glavobolji prethodi tzv. aura.Aura se moè o~itovati kao smetnjavida, mrlja u vidnom polju koja sepove}ava, zamu}en vid, ili ~ak i pot-puna sljepo}a na jednom oku, no moguse javiti i svjetle}e to~kice, zvjezdice ilicik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neu-rolo{ki simptomi, npr. utrnulost i sla-bost u ruci i nozi te utrnulost u jednojstrani lica, smetnje govora, promjeneraspoloènja, vrtoglavice, nelagoda uprsima. Aura obi~no traje oko polasata, ne duè od sat vremena, i nakonnje se javlja glavobolja, mu~nina iosjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkadse glavobolja javi tek nakon nekog vre-mena, a koji put se uop}e ne javi, ve}napadaj zavr{ava aurom. Glavoboljanakon aure, ako se javi, traje obi~no od8 do 24 sata, naj~e{}e je jednostrana,ali se moè pro{iriti i obostrano, s timeda je ja~a na onoj strani na kojoj jepo~ela. Bolesnici osje}aju op}u sla-bost, blijedi su, razdra`ljivi, naj~e{}e sizraènim kolobarima, tj. podo~-njacima i podbuhla lica.

Kod migrena s tzv. produènom au-rom tj. migrena s komplikacijama, uauri mogu biti izraèni i neki puno ve}ii dramati~niji neurolo{ki ispadi, kao {tosu: oduzetosti razli~itog stupnja jednestrane tijela, vrtoglavice, smetnje rav-noteè, {umovi u u{ima, poreme}ajisvijesti, ispadi pojedinih mo`danihìvaca.

Poseban oblik migrene je i tzv.migrenozni status, kada napadajmigrenozne glavobolje traje duè od72 sata, bez obzira na lije~enje.Glavobolja je kontinuirana, ili sprekidima manjim od 4 sata. U tijekumigrenskog napada tog tipa moè,dodu{e rijetko, nastati i mo`dani udar.Neurolo{ki ispad nakon takva napadaponekad ne i{~ezava danima, ~ak do 7dana.

Potvrda dijagnozeKod svih su glavobolja, pa i

migrena, potrebne dijagnosti~ke pre-trage. Osim uzimanja anamnesti~kihpodataka o tegobama bolesnika i oranijim bolestima, da bi se procijeniloo kakvoj se vrsti glavobolje radi, ineurolo{kog pregleda, osnovnih labo-ratorijsko-biokemijskih analiza krvi,preporu~a se Doppler-sonografijakrvnih ìla glave i vrata, za procjenumo`dane cirkulacije, snimanje elek-tri~ne mo`dane aktivnosti (EEG), akoji put je potrebna i {ira obrada kojauklju~uje i kompjutorsku tomografijumozga (CT) ili ~ak magnetsku rezo-nancu mozga (MRI). Dijagnostiku jeponekad potrebno dopuniti radiolo{-kim snimanjem glave i vratne kralj-e`nice te, eventualno, radiolo{kimsnimanjem pomo}u kontrastnih sred-stava krvnih ìla glave (odnosnomozga) i vrata (kod migrena s auromvidni evocirani potencijali (VEP)mogu dati karakteristi~an nalaz).

No, za sada ne postoji niti jednadijagnosti~ka metoda koja izoliranosa sigurno{}u moè dokazati migrenuizvan napada.

Lije~enje migreneVe} je nagla{ena va`nost zdravog i

harmoni~nog ìvota u spre~avanju nas-tanka migrene. U~inite svoju radnusredinu ugodnijom; stres ~esto uzroku-jete sami; ne zahtijevajte od sebenemogu}e. Ve}ina va{e preoptere}e-nosti proizlazi iz lo{e organiziranosti,razli~itog pristupa poslu, nejasnih i pre-visokih ciljeva… Dopustite si dovoljnoredovitog sna, ako je potrebno i posli-jepodnevni odmor od 15-30 minuta, jerglavobolju uzrokuje previ{e, kao i pre-malo sna… Vje`bajte: redovito vje`ba-nje reducira stres i povisuje osloba-|anje prirodnih tjelesnih analgetika.Prvenstveno se pod tim podrazumijevablago vje`banje,kao brzo hodanje, pli-vanje, pa i istezanje koje moèteizvoditi radi relaksacije vi{e putadnevno. Poku{ajte neku od metodaopu{tanja za po~etak trebate znati da}ete se istinski relaksirati tek kadareducirate stres u svojim mislima, kao iu svojem tijelu. Sjednite u tihu sobuizdvojite vrijeme samo za sebe - 10-20minuta dnevno moè vam biti od velikekoristi. Svatko }e, dakle, prema svojimosobnim sklonostima, izabrati naj-prikladniji na~in uskla|ivanja. Osim tihop}ih mjera, koje vrijede za sve osobekoje pate od migrene, pristup medika-mentoznom lije~enju (tj. upotrebilijekova) dvojak je.

Ako su napadaji rijetki, lije~i sesam napadaj migrene, ali ako su oniu~estali, tada se svaki dan daju sredstvaza njihovo sprje~avanje.

U prvu skupinu lijekova spadajuop}i analgetici, kao asetilsalicilnakiselina obi~no u kombinaciji s blagimsredstvima za umirenje ili s kafeinom,koji kod nekih mogu vrlo dobro djelo-vati. To su dakle Aspirin, Kaffetin,Plivadon te paracetamol (Panadon). Tutreba naglasiti da poznajemo posebnuvrstu “rebound glavobolja”, koje sunastale kao posljedica prekomjernoguzimanja kombiniranih analgetskihpripravaka te ve} i kod kra}eg izostan-ka uzimanja tih lijekova dolazi dopogor{anja. Kao analgetici ~esto seprimjenjuju i nesteroidni antireumatici,npr. ibuprofen i ketoprofen.

U sljede}u skupinu idu alkaloidiraène glavice, tzv. ergot alkaloidi, koji



su prisutni na trì{tu u raznim kombi-nacijama i koji su dugo bili smatraninajspecifi~nijim sredstvima za lije~enjemigrene. Njih svakako treba uzeti {toprije, ve} kod prvih, upozoravaju}ihznakova glavobolje, odnosno aure, jeruzeti kasnije, u tijeku napadaja, znatnoslabije djeluju. Tako|er se ~esto pred-laù pripravci u obliku ~epi}a, ili ling-valeta, nazalnog spreja i sl., jer uslu~aju povra}anja tablete nisu odkoristi. To su Neomigran, Ditamin..

Posljednjih se godina s uspjehomkoriste selektivni agonisti serotoninskih

5-HT 1 B/D receptora, triptani, kodosoba kod kojih drugi lijekovi ne djelu-ju ili im uzrokuju previ{e nuspojava, aoni su prisutni na trì{tu u obliku sup-kutanih (potko`nih) injekcija, tableta,~epi}a i nazalnog spreja,od kojih sunajpoznatiji Sumatriptan (Imigran),Zolmitriptan (Zomig )…

Pri vrlo intenzivnim napadajimakoji ne reagiraju na opisanu terapiju,potrebno je lije~enje u bolni~kimuvjetima.

Pri vrlo ~estim napadajima migrene(ra~una se vi{e od tri ataka mjese~no),

pristupa se profilakti~kom lije~enjusvakodnevnim uzimanjem lijekova izgrupe beta-blokatora, antidepresiva,dihidroergotamina i sl. Ne treba poseb-no nagla{avati da svako lije~enje morabiti pod stalnim nadzorom lije~nika jerneadekvatna primjena lijekova moèuzrokovati te{ke poreme}aje.

Neki su bolesnici vrlo dobri kandi-dati za lije~enje akupunkturom, {tosvakako treba poku{ati kao dokazanopovoljan alternativni oblik lije~enja.

Mr.sc. Ines Strenja – Lini}

Zdrav radi sva{ta da oboli, abolestan se brine kako da

ozdravi!Talijanska mudrost

KOKTEL TABLETA I ALKOHOLA– PO[AST VISOKOG RIZIKAU bijegu od problema, straha,

nepravde, nezadovoljstva, u potrazi zasre}om, vedrim raspoloènjem i onimu ~emu ih obitelj i ìvotna stvarnostprikra}uju, mladi}i i djevojke ~estokombiniraju razli~ite psihofarmake,nerijetko ~ak i suprotnog djelovanja.Mije{anje tableta i alkohola, tzv. kok-teli, postaju po{ast s izuzetno visokimrizikom od psihofizi~kih bolesti iformiranja tjelesne, metaboli~ke, ilijedne i druge ovisnosti. Izuzetno jeopasno kombiniranje èstokih alkohol-nih pi}a i hipnosredstava jer djelujukao vrlo sna`ni depresori sredi{njegìv~anog sustava i, usto, njihovo sedjelovanje i interakcijski u~inak multi-pliciraju pa moè do}i do paralizevitalnih funkcija, kolapsa, ponekad ismrti.

Farmakomanija postaje ovisnostsuvremenih ljudi koji pri najmanjojnelagodi poseù za pilulama sre}e ispasa. Po na~elu “sam svoj lije~nik”dijagnosticiraju i propisuju lijekove,odre|uju dozu, provode samolije~enje,bespotrebno konzumiraju pilule kojeod milja zovu pilulama sre}e i spasa. Akoliko ta sredstva mogu biti opasna,svjedo~i ~injenica da se sedativi, barbi-turati, razni analgetici, anksiolitici ihipnotici po svojim toksikomanogenimkarakteristikama i djelovanju nalaze na

Svakim danom sve vi{e mladihosoba guta tablete za umirenje,smanjenje ìv~ane napetosti,

ublaàvanje boli, depresivnosti, lije~e-nje glavobolje, zubobolje i tko znakojih jo{ sve “bolesti”. îm se tko po-àli na nesanicu, slab tek, poti{tenost,razdra`ljivost, gr~eve u trbuhu ili nekudrugu patnju, dobronamjerni prijateljili prijateljica ponudit }e mu tabletu –taj spasonosni lijek koji lije~i sve“boljke”, od problema spavanja do lju-bavnih jada i drugih pote{ko}a kojesvakodnevno mu~e mlade ljude.

Ku}ne apoteke uvijek su nam dobrosnabdjevene analgeticima, sedativima,barbituratima i drugim psihofarmaci-ma.

Sedativi su danas najpopularnijilijekovi. Gotovo da nema ku}neapoteke niti ènske torbice u kojoj sene bi na{ao apaurin, praxiten, i raznepilule spasa, sre}e i snage. Apaurin, tajvrlo popularan, udoma}en, naokobezopasan i poznat klasi~ni “pomaga~”pri uklanjanju osje}aja nedefiniranog,neusmjerenog straha, koji nazivamoanksiozno{}u, kad se zlorabi prekom-jernom uporabom ili u kombinaciji salkoholom izaziva o{te}enje ìv~anogsustava, psihi~ke, tjelesne i socijalnekomplikacije te brojna druga o{te}enja,smetnje, probleme. Zlorabe se sredstvaprotiv straha, tjeskobe i glavobolje, odkoje gotovo svi patimo. Mnogo se

uìvaju psihofarmaci koji pruàju~udesnu ìvotnu snagu, ohrabruju;pilule koje sna`no utje~u na svijest,mijenjaju sumornu sliku svijeta, ubla-ùju neraspoloènje, nezadovoljstvo,nelagodu, tugu, osloba|aju patnje,ko{mara, osje}aja bespomo}nosti ibezizlaznosti. Oni mladom ~ovjekupomaù da lak{e podnese {kolskineuspjeh, preboli neuzvra}enu ljubav,da izdrì maj~ine prodike, o~eve }u{ke,da stvori ljep{u sliku o sebi; da na kril-ima vlastite ma{te odlepr{a iz svogmu~nog i paklenog ozra~ja u neki novi,bolji i pravedniji svijet, svijet svojihsnova, iluzija, èlja, ~e`nje. Kadprestane njihovo djelovanje, on se na|eu vlastitoj stvarnosti, koja mu sadaizgleda jo{ gora i nepodno{ljivija pa seponovnim uzimanjem pilula sre}e ispasa vra}a u svoje snove i svojzami{ljeni svijet. Tako se zatvaraza~arani krug, razvija psihi~ka i/ili tje-lesna ovisnost o tabletama, tzv. table-tomanija, farmakomanija, pilulomanijaili mala narkomanija, to~nije politok-sikomanija jer mlade osobe istovre-meno isku{avaju razli~ite lijekove i nji-hove interakcijske u~inke u svimmogu}im kombinacijama.

FARMAKOMANIJA – OVISNOST SUVREMENIH LJUDI

PILULE SRE]E I SNAGE



listi opasnih i zabranjenih psihoak-tivnih supstancija, neki odmah iza opi-jata, heroina i morfija. Pojedinci koristerazne pilule po uzoru na druge, neki izneznanja i neodgovornosti, a neki sodre|enom nakanom i ciljem. Treba ihna to upozoriti i ukazati im na mogu}e{tetne posljedice koje ih o~ekuju,pomo}i im da to prestanu ~initi prijenego {to obole jer onda }e biti prekas-no. “Bolje razmisli o putu kojim ide{dok si na ~vrstom tlu, nego kad zagazi{u ìvi pijesak” - savjetuje Kim H. Sang.

Kad je rije~ o medikamentima,valja razlikovati medicinsko i nemedi-cinsko kori{tenje. Terapiju za prvopropisuje i nadzire njihovo uzimanjelije~nik, a u drugom se slu~aju radi osamolije~enju, to~nije re~eno o zlo-porabi tableta, pilula i psihofarmaka.

TKO I ZA[TO ZLORABI TABLETEZloporabi psihofarmaka posebno

pogoduju rizi~ne, opasne, krizne,bolne, bezizlazne i stresne situacije,neizvjesnost, ko{mar, bra~na nevjer-nost, konfuzija, te`nja da se postigne{to nedoku~ivo, nemogu}e, da se izb-jegne nelagoda, zaboravi bolangubitak, teàk poraz, golema sramota,preboli neuzvra}ena ljubav, obiteljskatragedija, bra~ni brodolom, rastava.

Te`nja je mladog ~ovjeka da utje~ena vlastitu svijest, pobolj{a raspolo-ènje, ublaì bol, tugu, patnju, razo~a-ranje, otjera san, razbije tremu, prikupihrabrost za neki “podvig”, avanturu, dasebi barem nakratko priu{ti poseban inezaboravan ugo|aj, zadovolji vlastituznatièlju, promijeni imid`, postigneugled u tu|im i svojim o~ima, da budeono {to nije, a èlio bi biti. Da biispunio svoje snove, nerijetko poziva upomo} pilule sre}e, snage i spasa, aizlaz iz paklene i nepodno{ljive situaci-je, depresivnosti, tjeskobe, anksioznos-ti, ko{mara, straha i ìv~ane napetostinaj~e{}e potraì u umiruju}im psiho-

farmakolo{kim sredstvima. Dakle, vrlosu bitni motivi konzumiranja tableta –ublaàvanje nezadovoljstva, anksioz-nosti, napetosti, depresije, bijeg odosobnih problema, ko{mara, kriza ineuspjeha. Traganje za samopouzdan-jem i smislom ìvota ~esto odvedemladu osobu u tabletomaniju.Uzrokom uìvanja tableta nerijetko jepobuna protiv roditelja, u~itelja iautoriteta uop}e. Ona moè biti izrazo~ajanja i otpora prema krutom reìmu,strogim normama, ustaljenim dru{tven-im vrijednostima i dobrima. Pilule se~est uzimaju zbog straha od gubitkave} osvojenih i/ili poku{aja osvajanjanovih pozicija u skupini vr{njaka idru{tvu, ali jednako tako iz dosade,pomodarstva, znatièlje razbibrige,novih uzbu|enja, pustolovina i drugihnebitnih razloga.

Pubertet i adolescencija doba subrèg sazrijevanja, naglih psihofizio-lo{kih promjena, bure i oluje, doba tra-ganja za vlastitim identitetom, osob-no{}u, doba prvih ljubavnih, erotskih,intimnih i spolnih doìvljaja. Na putuodrastanja, stalnih promjena, novihzbivanja, du{evnog, tjelesnog, emo-cionalnog, socijalnog i intelektualnogsazrijevanja, djevojke i mladi}i doìv-ljavaju brojne neuspjehe, padove,proma{aje, isku{enja, izazove i avan-ture. Da bi ih izbjegli, nerijetko rabepsihodjelatne medikamente, ponekadpomije{ane s alkoholom.

Kako ìvjeti bez tableta, te ˝psiho-lo{ke {take˝

Jesu li ta sredstva tako spasonosna ibezopasna kako oni drè? Naàlost, nijedno ni drugo, poglavito kad se koristepo na~elu ̋ sam svoj lije~nik˝ nekriti~noi duè vrijeme.

Nitko razuman ne osporava djelo-tvornost i efikasnost tih psihofarmakapod uvjetom da se uzimaju po preporu-ci i naputku lije~nika. Svaki drugi na~innjihova kori{tenja drì se zloporabom,vodi u rizik, postupnu intoksikaciju,stvaranje trajne navike i ovisnosti.

Mladi uzimaju tablete kao bombo-ne, gutaju ih bez mjere i kriterija, samoda doìve osje}aj ugode, a ne misle naposljedice koje iz toga mogu proiza}i.Mnogi su ve} stekli naviku pa ih, kakosami znaju re}i, uzimaju preventivno,po onoj narodnoj ˝zlu ne trebalo˝.

Postalo je nekako uobi~ajeno table-tama popravljati raspoloènje, odràva-ti budno stanje u vrijeme kampanjskogpripremanja ispita, uklanjati tremupred ispit ili neki javni nastup, ja~atikoncentraciju, izdr`ljivost, osiguratispokojstvo, mir i dobro raspoloènje.

Svi su uvjereni da im tabletepomaù, malo tko da {kode. Privre-mena i kratkotrajna olak{anja, prividani laàn uspjeh, ja~aju i u~vr{}uju tauvjerenja, snaè motive i poti~u nadalje kori{tenje. Da bismo ih razuvjer-ili i oslobodili od tih zabluda, sprije~ilizloporabu, nisu dostatne rije~i, uvjera-vanja, prijetnje, zastra{ivanja, ucjene,zabrane ili prisile. ˝Poku{amo li prisili-ti druge da ìve u na{em svijetu, jervjerujemo da je to pravi svijet, osu|enismo na razo~aranje˝ - kaè dr. WilliamGlasser. Zato primarno treba uklonitisve uzroke, izvore, pobude i motive,educirati ih, provoditi zdravstveniodgoj, objektivno obavje{}ivati, buditi,ja~ati i razvijati svijesti o {tetnosti tihpilula spasa i sre}e, pruìti im zdraveosobne uzore. To ne smije biti kampanja,ve} dobro smi{ljena, permanentna,kontinuirana aktivnost i zada}a zdrav-stvenih, odgojno-izobrazbenih, socijal-nih, humanitarnih i drugih organizaci-ja, organa, progresivnih snaga, kao isredstava javnog informiranja. Valjaaktivno djelovati kroz obitelj, putemzdravih modela i roditeljskih primjerakoje }e mladi slijediti i opona{ati.

Savjetovanjem, bu|enjem svijesti iodgovornosti za vlastito zdravlje,uspostavljanjem samonadzora nadosobnim pona{anjem te kori{tenjemdrugih konstruktivnih, zdravih idru{tveno poèljnih aktivnosti i mjeramogu se posti}i èljeni efekti i bezkori{tenja te ˝psiholo{ke {take˝ na putudo zadovoljstva, afirmacije i sre}e. Nijedostatno samo èljeti i imati dobrenamjere, potrebna su djela, cilj i prom-jena pona{anja. ˝Namjere se nera~unaju, ra~unaju se samo djela˝ -kaè Kim H. Sang i nastavlja:˝Stra{nije je biti bez cilja nego imaticilj i ne ostvariti ga. Uvijek postojinegdje netko tko ti moè pomo}i.Potraì ga!˝. pridruì se onima koji nezlorabe tablete i zdravo ìve. Koristitemozak, a ne pilule spasa.

Mr.sc. Ivica Stani}



Aerobika se pojavljuje 1969.g. injeni za~eci pripisuju se JackieSorenson koja prva zapo~inje

organizirano vje`banje. Popularizacijitakve vrste vje`banja pridonosi glu-mica Jane Fonda koja na prijelazu iz70-ih u 80-e promovira suvremenuaerobiku. Ve} tada aerobik postajejedan od najmasovnijih na~inarekreativnog vje`banja. Veliku pre-kretnicu u razvoju aerobike ~ine GinMiller i firma Reebok uvo|enjemstep-aerobike, gdje se za vje`banjekoriste step-klupice. Od tada pa dodanas popularnost tog na~inavje`banja u stalnom je porastu tako datrenutno razlikujemo vi{e od 30-akvrsta aerobike.

Aerobika se razvila i u natje-cateljski sport. Godine 1982. osnovanje IAF , a 1996.g. na OI u Atlantipredstavljena je kao demonstracijskadisciplina. Ta ~injenica i deseci mili-juna vje`ba~a diljem svijeta svjedo~eo aerobici kao o danas najpopularni-jem na~inu rekreativnog vje`banja za{iroke mase ljudi.

Vje`ba i plesSada se ipak postavlja pitanje {to

je to aerobika? Po strukturi pokretaaerobiku }emo svrstati u polistruktu-ralnu cikli~ku aktivnost, gdje jeglavni cilj unapre|enje zdravstvenogstatusa vje`ba~a. Pri vje`banju sekoristi odre|eni opseg kretnji uzetihiz razli~itih sportova, plesnih stilovate iz svakodnevnog ìvota, u trajanjuobvezno duèm od 20 min. tako daona spada u aerobne aktivnosti. Vje`-be se izvode uz glazbu koja djeluje ikao motiviraju}i element te pridonosizabavnosti treninga, tako da on moèpostati i nezaboravan doìvljaj. Nakraju se obi~no izvode vje`be zaoblikovanje i ja~anje mi{i}a, posebice

trbuha i le|a te svima zanimljivevje`be za stra`njicu i bokove.

Zanimljivosti ovakvog na~inavje`banja pridonose i mnogobrojniprogrami. Koriste}i razli~ite rekvizite(bu~ice, optere}enje za noge, step-klupice, lopte), programi se razlikujupo izvedbi, ali uvijek imaju isti cilj ipolu~uju iste rezultate na ljudski orga-nizam i tijelo. Ve} sam spomenuo dadanas postoji vi{e od 30-ak vrsti pro-grama aerobike, ali evo nekih osnovnihkoji se mogu prona}i i vidjeti u svakomozbiljnijem fitness i aerobik-centru.

- HI / LO aerobik-program u ko-jem se koriste pokreti visokog (tr~a-nja, skakanja) i niskog (hodanja)intenziteta;

- STEP-aerobik izvodi se uz po-mo} step-klupice, a program se sasto-ji od penjanja, silaènja i obilaènjastep-klupice;

- THAI-BO- danas jako popularnai medijski popra}ena aerobika viso-kog intenziteta, gdje se u spoju bori-la~kih vje{tina (TAE KWON DO,KICKBOXING) izvode zanimljive iefikasne kombinacije;

- WORKOUT programi- jedan odnajpopularnijih na~ina vje`banja di-ljem Europe.

Pri vje`banju se koriste optere}e-nja, poput bu~ica, pijeskova za noge,elasti~nih guma. Uz takva i sli~naoptere}enja izvode se vje`be mi{i}neizdr`ljivosti i oblikovanja cjelokup-nog tijela.

Svi ostali programi proizlaze iz tihnekoliko osnovnih i temelje se naraznim sportskim i plesnim stilovima.Bez obzira na spomenute raznolikostiu izvedbi programa aerobike svi oniimaju za zada}u unaprijediti op}izdravstveni status vje`ba~a.

Manja teìna i stresLjudski organizam podloàn je

promjenama i prilago|avanju uvjeti-ma u kojima se na|e, odnosno kojemu u na{em slu~aju svjesno zadamo.

Treningom primoravamo tijelo dase adaptira i prilagodi novonastalomstanju te, ako se treninzi provode sus-tavno i redovno, nakon nekog vreme-na dolazi do transformacije funkcio-nalnih sposobnosti u pozitivnomsmislu. S obzirom na to da je aerobi-ka klasi~na aerobna aktivnost, onaprvenstveno djeluje na kardiovasku-larni (sr~ano-ìlni) i respiratorni(di{ni) sustav u tijelu. Redukcija(smanjenje) potko`nog masnog tkivau takvom je na~inu provo|enja tje-lesne aktivnosti naju~inkovitija. To jei razlog velikog interesa za aerobiku(vi{e od 50 % needuciranih po~etnih

AEROBIKA I ZDRAVLJE

RAZNOLIKOST POKRETA I VJE@BISvi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vje`baju radom, dobro se

razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju urastu i brzo stare.

Pro~itali smo – pro~itajte



vje`ba~a po~inje vje`bati radi sma-njenja tjelesne teìne i pobolj{anjasvog izgleda). Bavljenjem aerobikomu~vr{}uju se ko{tano-zglobni i tetivnisegmenti tijela, a velik je i razvojmotori~kih sposobnosti (fleksibilnostisnage i koordinacije). Muzika za vri-jeme vje`banja djeluje motiviraju}e iopu{taju}e, tako je dokazano da aero-bika dugoro~no smanjuje stres svako-dnevnog ìvota.

Bez obzira na razlog bavljenja aer-obikom (bolji izgled, dru{tvo, popu-larnost), u paketu dobivamo pobolj{a-nje zdravlja i prevenciju od mnogihoboljenja. Zdravlje ne treba biti cilj,ve} sredstvo pomo}u kojeg }emokvalitetnije i jednostavnije odgovaratina sve izazove koje nam ìvot pruà ilak{e podnijeti dana{nji ubrzani tem-po ìvota.

Tome pridonose studije velikogbroja lije~nika i svjetskih zdrav-stvenih organizacija koje preporu~ujubavljenje tjelesnim aktivnostima. Sobzirom na to da aerobika zadovolja-va sve postavljene kriterije, moè sezaklju~iti da je povezanost bavljenjaaerobikom kao tjelesnom aktivno{}u izdravlja vrlo velika.

Pojavom velikog broja fitness iaerobik-centara, aerobika postajesvima dostupna. Polaze}i od pret-postavke da smo zdravi, po~etakvje`banja nije ni~im drugim limitiran.Nije potrebno nikakvo predznanje,napredak je relativno brz (preduvjet-redovitost vje`banja), formira seskladno tijelo.ZATO - ZABAVITE SE I BUDITE

ZDRAVI!UGODNO I KORISNO!

Ing. Goran Petrovi}

Doc.dr.sc. Mirko [tifani}, soci-olog, predava~ na Medicin-skom fakultetu u Rijeci i ~lan

Udruge za za{titu prava pacijenata“Pacijent danas” u Rijeci, postavio jesebi za cilj: “analizirati probleme usustavu zdravstva te nazna~iti {totreba poduzeti da bi se stanje po-bolj{alo i unaprijedio odnos pacijena-ta i lije~nika te djelotvornost ~itavogsustava zdravstva”.

Sa stajali{ta sociologa, autor ana-lizira i ocjenjuje postupke i lije~nika, ipacijenta, a osvr}e se i na negativnostizdravstvenog sustava uop}e.

Lije~nik moè u obavljanju svojeprofesije imati:

- jedne kriterije za lije~enje ~lano-va vlastite obitelji,

- druge za VIP - pacijente,

- tre}e za one koji mogu lije~enjeplatiti, a

- ~etvrte za siroma{ne pacijentekojih se odrekla obitelj, dru{tvo izdravstvene ustanove.

Kad se s bole{}u susretne ˝u prvomlicu jednine˝, tj. kad oboli on sam ilinetko od njegovih najbliìh, lije~nikna vlastitoj koì osjeti sve mogu}eprobleme s kojima se bore pacijenti.

Autor se poziva na knjigu talijan-skog lije~nika – onkologa prof. dr. sc.Paola Cornaglia-Ferrarisa sa sli~nimnaslovom “Camici e pigiami”. On je isam postao onkolo{ki bolesnik i tek jetada shvatio koliko je lo{ odnosizme|u lije~nika i pacijenta paporu~uje “pacijentima i lije~nicima dagovore, pi{u i optuùju kako ne bipostali dio {utljive ve}ine i pridonijeli

katastrofalnom stanju u zdravstvu.”Na{ autor navodi rezultate istra-

ìvanja s ovog podru~ja brojnih drugihznanstvenika, stranih i doma}ih.

Uo~ava vezu izme|u socijalnog iekonomskog statusa pacijenta i njego-va odnosa prema zdravlju i traènjumedicinske pomo}i:

“Osobe iz obitelji s ve}im prima-njima bile su sklonije traìti medicin-sku pomo} kod privatnog lije~nika …Osobe iz obitelji s niìm primanjimabile su sklonije posje}ivati klinike zatzv. vanjske pacijente ili stanice hitnepomo}i.”

“U dràvnom sustavu pacijentprima manje kvalitetnu medicinskuza{titu, potro{i vi{e vremena u~ekaonicama, nema osobnog lije~-nika, a suo~it }e se s vi{e birokratskihproblema i vratiti nakon lije~enja uuvjete ìvota koji manje doprinosedobrom zdravlju.”

Autor ocjenjuje da politi~ari takvostanje opravdavaju aktualnim eko-nomskim mogu}nostima i - “otpisujucijele generacije starijih i bolesnihsugra|ana, dok za sebe imaju drugekriterije. Nejednaka dostupnost kva-litetnim zdravstvenim resursima jedan

Mirko [tifani}: IMALI NADE ZA KUTE I

PID@AMEPotkraj pro{le godine

objavljena je u nas jednanova knjiga, zanimljiva u

prvom redu stoga {to sebavi temom odnosa

lije~nik – pacijent, o ~emuse vrlo malo govori, a jo{

manje pi{e.



je od velikih, mo`da i najve}i prigov-or na{em sustavu zdravstva”, misliautor.

On dalje analizira osobine dobroglije~nika i dobrog pacijenta. “Da bibio dobar, lije~nik treba biti osoba odpovjerenja, spremna `rtvovati sebe sciljem dobrobiti svog pacijenta i ugle-da svoje profesije.” Dobar pacijentmora biti odlu~an u izno{enju istine osvom zdravstvenom stanju, lije~iti se ipridràvati savjeta lije~nika radiozdravljenja, vjerovati u profesional-no i moralno po{tenje lije~nika (dokto povjerenje ne ugrozi lije~nikovanekorektnost i nepo{tenje).

Slijedi analiza razli~itih modelakomunikacije lije~nik – pacijent, kao{to su: paternalisti~ki, informacijski,interpretacijski i savjetodavni. Autorsmatra najprimjerenijim savjetodavnimodel, u kome lije~nik savjetuje paci-jentu postupke u lije~enju koji su zanjega najbolji. Me|utim, lije~nik nijetijekom {kolovanja dovoljno educiranza takvu komunikaciju, a nema nidovoljno vremena niti je stimuliran zatakav razgovor s pacijentom. Autornagla{ava da se na komunikaciji

lije~nik – pacijent temelje svi uspjesii neuspjesi u suvremenoj medicini.

Pri kraju knjige moèmo dobitiinformacije o pravima bolesnika ume|unarodnim dokumentima, o pra-vima pacijenata u sustavu zdravstvatranzicijskog dru{tva te o udrugama zaza{titu i promicanje prava pacijenata.

Zavr{na poglavlja obra|uju teme:Profesija lije~nik, Komunikacija

lije~nik – pacijent u bolnici, Komu-nikacija lije~nik – pacijent u pri-marnoj zdravstvenoj za{titi te Pravilaistinoljubivosti u komunikaciji lije-~nik – pacijent.

Knjiga zavr{ava odlomkom koji unaslovu ima pitanje: “Ima li nade?”.Autor sagledava probleme u na{emtranzicijskom dru{tvu, gdje rastepohlepa i sebi~nost, a i{~ezava soli-darnost i briga za op}e dobro. “Nemamoralnog autoriteta, a pravda ieti~nost u zdravstvu te{ko su dostupniza ve}inu gra|ana, posebice za siro-ma{ne.” Hrvatsko zdravstvo grca udugovima, bolnice oskudijevaju usvemu. Na pove}ane potrebe gra|anasustav odgovara restrikcijama. “Raz-doblje je to najslabijeg sjaja hrvat-skog zdravstva”, zaklju~uje autor izavr{ava svoju knjigu ponavljaju}ipitanje: “Ima li nade?”.

Zbog sagledavanja problemaodnosa lije~nika i pacijenta iz brojnihuglova, ovu knjigu sa zanimanjem }epro~itati student medicine, lije~nik,zdravstveni radnik i pacijent.

Vjekoslava Lenac, prof.

Pripreme su zavr{ene. Tjelesnakondicija maksimalna je. Blizuje dan utrke, utakmice, vo`nje,

me~a ili ispita. îni se da je pobjedana domaku, ali koncentracija pada. Umozak se uvla~e gluposti: {ef, vjereni-ca i sve ono {to nam tada ne treba.Nerviramo se zbog nedostatka kon-centracije, napetost i gre{ke rastu ipobjedu, koja nam je ve} bila u {aci,odnosi netko drugi.

Rezultat u znatnoj mjeri zavisi odsposobnosti koncentracije i autokont-role. Proma{aji i neuspjesi, ne samo usportu, de{avaju se zbog nedostatka

koncentracije uma. Treningom umastvara se umna kondicija, koja je bazi-rana na ~etiri elementa, a to su:opu{tanje, vizualizacija, unutra{njidijalog i ciljevi.

OPU[TANJESastoji se od vje`bi disanja, me-

ditacije, progresivnog opu{tanja i joge.Ona pro~i{}ava mozak i olak{ava kon-centraciju. Poznato je da stres priprematijelo na agresivnu reakciju (borba ilibijeg). To je korisno za preìvljavanje udivljini, ali ne u uredu, u~ionici, u pli-vali{tu, na trkali{tu, na nogometnom

terenu, ko{arka{kom ili rukometnomigrali{tu, gdje su potrebniji lucidnost,snala`ljivost i opu{tanje.

Herbert Benson, direktor i osniva~Medicinskog instituta za um i tijelo priuniverzitetu Harvard, istraùju}i 40godina, ustanovio je da opu{tanje uspo-rava bazni metabolizam, frekvencijusrca, smanjuje arterijski pritisak, a umozgu pove}ava alfa-valove, kojipovoljno utje~u na koncentraciju. Pritome se koriste razli~ite metode, oddubokog disanja, ponavljanja nekerije~i ili formule (kao {to je mantraom), molitve do kombinacije vi{estrategija, kao {to su meditacija(duboko disanje i mantra) ili hata-joga(poloàj joge plus disanje). Svjesnodisanje osnova je za mnoge tehnikeopu{tanja. Budu}i da di{emo po-vr{inski (samo gornjim dijelom plu}a)dobro se koncentrirati na duboko di-sanje jer se time odagnaju sve misli ibrige, ono {to se ve} dogodilo ili {tovjerujemo da }e se tek desiti. Na taj

KAKO POSTI]I VRHUNSKU FORMU

TRENINGOM UMA DOUMNE KONDICIJE



Znanost o lijekovima uvijek zani-ma kemizam teìnski vrlo ~estositnog udjela u drogi koji pred-

stavlja bitni dio droge, a od zna~aja jekako je ta tvar nastala u biljnom orga-nizmu, koja joj je uloga u biljci, a kojau terapiji, pa i koliko je teìnski te tvariu drogi, a odre|ivanje doze za upotre-bu droge uvijek je sloènije nego zakemijski ~iste tvari. Za svakodoma}instvo, pored lijekova, korisnoje imati i ”lijekove za nu`du”, u oblikumale doma}e ljekarne ljekovitogabilja. Droge se oduvijek koriste nauobi~ajen na~in, u svrhu samopomo}ite snaènja organizma, svakako unekim ve} poznatim preporu~ljivimdozama. Biljke sa sna`nim djelova-njem u doma}instvima nisu nikada nibile s preporukom za samostalnokori{tenje. Svaka biljka, dobroosu{ena, obi~ava se ~uvati u ~istim

vre}icama, ali od ~vr{}eg papira ili,ako je imamo vi{e, u kartonskim kuti-jama koje se mogu potpuno zatvoritikartonskim poklopcem. Sve napunjenevre}ice i kutije ~uvaju se dugo udobrom stanju, ali ipak najbolje u~istoj drvenoj {krinji, na suhom, ta-mnom i hladnom mjestu. Na svakojvre}ici ili kutiji unutar {krinje uvijekse ispisuje koja je biljka u njoj pohra-njena, s datumom sabiranja. Sadràj sesvake sljede}e godine obnavlja, amjesto gdje se to sve ~uva obi~aj jeprovjetravati. Ako sve to drìmo ure-dno i nekim redom, moè izgledati iposluìti kao na{a ljekarna s ljekovitimbiljem. Ona moè biti organizirana nasljede}i na~in, po ovakvom redu:

I. pupoljci ruè, crne topole, ja-blana, {umskog bora;

II. cvjetovi kamilice, lipe, lavande,bijelog i {umskog sljeza, crne bazge,

na~in potpuno se opu{tamo. Koncen-trirano disanje sastoji se u tome dazrakom punimo najprije donji dioplu}a, pa tek onda gornji. Udi{emo oko15 sekundi, a izdi{emo oko 25 sekundi.Pri tom disanju razmi{ljamo i na tajna~in tjeramo od sebe druge misli, {tonam pomaè da se opustimo. Dubokodisanje opu{ta mi{i}e, a to nas smirujejer mi{i}ne kontrakcije i napetostiprethode psihi~kom naporu. Pri tomdisanju opu{taju se i relaksiraju jednapo jedna grupa mi{i}a, od stopala navi{e, dok na kraju cijelo tijelo nijerelaksirano.

VIZUALIZACIJAIstraìvanja su pokazala da vizual-

izacija kontrakcije mi{i}a pove}avanjihovu snagu. Kada zami{ljamo kako

se neki dio na{eg tijela kre}e, aktivi-ramo regije mozga koje kontrolirajutaj pokret, a to pobolj{ava kondicijugrupe mi{i}a koje obavljaju taj pokret.

UNUTRA[NJI DIJALOGTo je razgovor koji vodimo sami sa

sobom. On moè biti negativan, poziti-van i instruktivan. Negativan unutra{njidijalog je npr.: "Nikada ne}u uspjeti utome." To je destruktivan dijalog, kojiumanjuje sposobnosti, oduzima snagui vjeru u sebe. Pozitivan unutra{njidijalog je npr: "Mogu to posti}i. Ja toèlim i mogu." Povjerenje u sebe ivjera i volja da se izdrì do krajapove}avaju vjerojatnost pobjede.Instruktivan dijalog je npr: "Ostanismiren i ne gubi ìvce". On pobolj{avau~inak i pomaè svladavanju prepreka.

Potrebno je ukinuti sve negativne raz-govore sa sobom, a poslije neuspjehane treba ludovati i bjesniti. Ne buditekriti~ni prema sebi, ve} prema rezul-tatu. Naviknite se na pozitivne poruke iizmislite nove, kojima }ete zamijenitinegativne, jer pozitivne poruke ja~ajumotivaciju, kontrolu i pa`nju.

CILJEVIPostavite si ciljeve, ali samo one

koji su realno dosti`ni. Ciljevi sunaro~ito zna~ajni za oporavak poslijeporaza. Postavljaju se prvo dugoro~ni,srednjoro~ni, pa kratkotrajni ciljevi(godi{nji, mjese~ni, tjedni i dnevni).Zapisujte ih da ih ne zaboravite, a takopratite i napredak. Prilago|ujte ih sebida ih lak{e ostvarite.

Petar Radakovi}, dr. med.

LJEKOVITO BILJE

DOMA]A LJEKARNAU tradiciji hrvatskoga naroda prepoznavanje i primjena ljekovitoga bilja imaju dugu povijest, anarodna je izreka da ”za svaku bolest trava raste”. Op}enito vrijedi tvrdnja da se tim prirodnimsastojcima djelovanje moè dokazati, ali da je te{ko utvrditi mehanizam djelovanja. Poznato je ida se iskustva narodne medicine uvijek iskori{tavaju, uvijek se kriti~ki promatraju i uvijek, gdje

to nije u~injeno provjeravaju da bi dalja primjena odre|enih lijekova imala znanstvenu osnovu.



ruè, stolisnika, krupnocvjetnih vrstadivizme, poljske ljubice, podbjela,ruì~astog bijelog sljeza (trandovilja) idrugog neotrovnog bilja;

III. listovi paprene metvice, svihostalih vrsta metvice, mati~njaka,bijelog te {umskog sljeza, kupine,maline, {umske jagode, ribiza, ogro-zda, oraha, trolistice (gorke djeteline),vise}e breze, pitomog kestena, kadu-lje, ru`marina, svih vrsta trpuca,mravinca (origana), podbjela i drugog;

IV. trave (cijele nadzemne biljke ucvatu ili vrhovi gran~ica u cvatu) odmaj~ine du{ice, mravinca, svih vrstametvice, ki~ice, pljuskavice (kantari-ona), stolisnika, duba~ca, ”trave ive”,oputine (troskota), poljske preslice,vrtnog i primorskog ~ubra, bosiljka,kilavice (sitnice) i druge;

V. plodovi {ipka, bedrenike ili”anisa”, komora~a, kima, korijandra,borovnice, per{ina, {umske jagode,maline, pitomog i divljeg kestena,gloga drijena, trna, krkavine, oskoru{ei drugi;

VI. sjemenke bundeve, bijelegoru{ice, crne vrzine (crne sla~ice),lana, dunje i lubenice;

VII. korijenje (i drugi podzemniorgani) bijelog sljeza, oslada (sladi}a),odoljena, petoprste (petolista sr~enja-ka), livadnog dvornika, jaglaca, sapu-nja~e, masla~ka, gaveza, i|irota, puzavepirike, oputine i drugo;

VIII. kore hrasta kitnjaka, hrastalu`njaka te krkavinke (kru{ine);

IX. peteljke vi{anja i tre{anja;X. razno osu{eno neotrovno divlje

vo}e (divlje jabuke, kru{ke, oskoru{e,

jarebike), kora od dinja, ”svila” odkukuruza i drugo.

PORODICE BILJAKA SACVIJETOM OBILNE SU U

NA[OJ FLORIS oblikom biljke, s njezinim si-

stematskim poloàjem moèmo pove-zati i kemijski sastav biljke, koji je vrlo~esto karakteristi~an ne samo za poje-dine biljke, nego i za ve}e sistematskejedinice. Tako se bez preglednosti koju~ini sustav biljaka u jednom sistemu nebismo mogli sna}i ni odrediti njihovusrodstvenu pripadnost s kojom jepovezan i bitan kemijski sastav. Po-rodice su svoj naziv dobile premanekoj zna~ajki koja je svima u porodi-ci svojstvena, kao glavo~ike po gla-vi~astom cvatu, mahunarke po plodumahuni, neke porodice po nekomva`nom pripadniku iz porodice, zastu-pljenom rodu. Iako su internacionalna,tj. latinska imena porodica, pa i bilja-ka, ~esto zamorna i te{ka za ~itaoca,~im se spomene ime porodice, ve} seorijentacijski moè naslutiti o kakvim jebiljkama rije~. Osim najzastupljenijihbiljaka iz porodice glavo~ika, s najvi{erodova i vrsta, po prisutnosti u na{ojprirodi slijede trave, a nakon njih{titarke, krsta{ice, lepirnja~e, usna~e idruge. Najprisutnije glavo~ike uklju-~uju va`ne ljekovite biljke: masla~ak,podbjel, kamilicu te stolisnik, ~i~ak,pelin, cikoriju, suncokret… Porodicatrava ne obiluje toliko ljekovitim bi-ljem, no va`na je u toj porodici prisu-tnost kukuruza, zobi, kao i puzavepirike. Krsta{ice su porodica s va`nimljekovitim za~inskim biljkama crnavrzina (crna sla~ica), bijela goru{ica,

hren i poljska goru{ica, a lepirnja~amapripadaju lucerna i kokotac. Ipak, una{oj flori pri vrhu slijedi i najva`nijamirisna porodica biljaka usna~a sljekovitim biljem: paprenom metvi-com (uzgojenom biljkom) i svimdivljim vrstama metvice, bosiljkom,dvjema vrstama o~ejnice, slijedi mra-vinac ili origano, zatim biljke roda Pru-nus, kupina, kadulja, ~ubar, duba~ac,trava iva, mati~njak, lavanda, ru`-marin…

Najva`nije ljekovite biljke ipak susamo u nekim porodicama naj~e{}ezastupljene. Familije biljaka pomo-}nica, glavo~ika, ka}una i ruà naj~e{}esu prisutne kod na{ih va`nijih ljekovi-tih biljaka, kao i porodice usna~a i lji-ljana. Uglavnom, takva pripadnost jenaj~e{}a, iako va`no bilje pripada imnogim drugim botani~kim skupina-ma, kao uostalom i sve va`no biljekori{teno ~esto u narodnoj medicini.Ne smije se izostaviti pripadnostljekovitog masla~ka na{oj najzastu-pljenijoj porodici glavo~ika. BiljkaRosa canina – pasja ruà, iz porodiceruà ima plodove koji daju ukusan vi-taminiziran ~aj, jedan od rijetkih koji semoè piti svakodnevno, bez ikakveopasnosti po zdravlje. To su u doma}ojupotrebi, iz na{e flore skoro najpo-znatije, ~este korisne biljke, a plod ruè-{ipak moèmo koristiti vi{estruko, sblagom, zdravom primjenom, {to se iina~e traì od biljaka da mogu bitihrana s ljekovitim djelovanjem, kao{to su i te na{e jednostavne i svimapoznate biljke.

Jadranka Grìn~i}

narodni sigurnost na zdravstveni list cestama je … · doc. dr. sc.vladimir mi}ovi}, dr. med....

Documents