načela visoke selektivne prorede i rezultati experimentalne doznake (principles of selective...
DESCRIPTION
The presentation includes contemporary principles and guidelines for introduction and implementation of high selection thinning technique as well as the results of joint, experimental marking of trees for felling in younger European beech stands in Montenegro. Based on them, corresppnding conclussions and recommendations are given for introduction and carrying out such thinnings in high and coppice forests in Montenegro. The material has been presented to MNE foresters at a national level training workshop and used for presentation of that technique to forest owners (as part of the training manual). It is written in Montenegrin.TRANSCRIPT
Načela selektivne prorede i rezultati
experimentalne doznake u mlaĎim
bukovim sastojinama
Franc Ferlin, konsultant
Radionica “Višenamjenske selektivne
prorede i doznaka stabala u mlađim
bukovim sastojinama ...”
Uprava za šume i SNV,
Pljevlja, 1. decembar 2011
2
Sadržaj
1. NAČELA NJEGE i SELEKTIVNE PROREDE (Schädelin,
1942)
2. OPERATIVNA TEHNIKA VISOKE SELEKTIVNE PROREDE
3. OBJEKTI I METOD EXPERIMENTALNOG RADA
4. REZULTATI EXPERIMENTALNOG IZBORA I DOZNAKE
STABALA U MLAĐIM DO SREDNJEDOBNIM BUKOVIM
SASTOJINAMA
5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE TEHNIKE
SELEKTIVNE PROREDE I DOZNAKE STABALA
3
Biološka načela njege šuma
1. SJEĈA KAO INSTRUMENT
NJEGE ŠUMA / REGULISANJA
KONKURENCIJSKIH ODNOSA
(naroĉito svijetlosti)
2. UPOTREBA SPOZNAJA O
RAZVOJU PRAŠUMSKIH
SASTOJINA
4
Opšta biološka načela njege šuma
3. UPOTREBA ZAKONOMJERNOSTI
PRIRODNE SELEKCIJE STABALA i tzv.
INDIREKTNE NJEGE U SASTOJINI
4. UVAŢAVANJE PREDRASLIH / STARIH
STABALA I NJIHOVIH GRUPA, kao
nosioca BIODIVERZITETA U MLAĐIM
SASTOJINAMA
5
Ekonomsko načelo njege šuma
5. MOGUĆNOST ZADOVOLJAVANJA
POVEĈANIH POTREBA (vlasnika
šuma, drţave i društva) PO
DRVETU - KROZ NJEGU /
PROREDE U ŠUMAMA - u našem
sluĉaju za proizvodnju SITNOG
DRVETA I ŠUMSKE BIOMASE ZA
OBNOVLJIVU ENERGIJU – sada
SVJETSKI TREND!
6
Opšta načela visoke seletivne prorede
1. PRIMJENA NAĈELA POZITIVNE
SELEKCIJE = UVAŢAVANJA
NAJBOLJIH BIOLOŠKIH OSOBINA
STABALA – kao jedinki BIOLOŠKIH
POPULACIJA UZ USREDSREĐENOST
NA NAJVEĆI MOGUĆI
(PERSPEKTIVNI) UZGOJNO-
TEHNIĈKI KVALITET STABALA i
ISTOVREMENO UVAŢAVANJE i
PODSTICANJE OSTALIH FUNKCIJA
ŠUMA
7
Opšta načela visoke seletivne prorede
2. PRIMJENA NAĈELA POZITIVNE
SELEKCIJE I U NENJEGOVANIM
SASTOJINAMA (mlaĊim i
srednjedobnim, visokim i izdanaĉkim),
ako imaju odgovarajuĉu UZGOJNO-
TEHNIĈKU PERSPEKTIVU;
3. ZAOSTALE MJERE NEGATIVNE
SELEKCIJE SE U KASNIJIM RAZVOJNIM
FAZAMA SASTOJINE SISTEMATSKI
VIŠE NE SME IZVODITI (samo kao
izuzetak, u funkciji pomoći
perspektivnim (+)stablima !!!
8
Opšta načela visoke seletivne prorede
4. UVOĐENJE MJERA NEGATIVNE
SELEKCIJE TEK U ODRASLOM /
ZRELOM RAZDOBLJU RAZVOJA
SASTOJINE (npr. za poĉetak
progaljivanja i podmlaĊivanja –
najlošiji djelovi sastojine idu
najprije)
5. POLAGANJE PAŢNJE OĈUVANJU I
RAZVOJU DONJEG SPRATA
SASTOJINA, umjesto primjene
NISKE PROREDE;
9
Posebna načela visoke seletivne prorede
1. Biranje i unapreĊivanje (naroĉito u mlaĊim sastojinama) većeg
(npr. 2 – 3 puta u letvenjaku) broja kandidata od konaĉnog
broja stabla budućnosti / nosioca funkcija (u zreloj sastojini), a
u skladu sa prirodnim trendom opadanja broja stabala sa
starošću sastojina
2. U homogenim, kvalitetnim sastojinama, podsticanje
ravnomjernog prostornog rasporeda kandidata , u ostalim
sastojinama uvaţavanje neravnomjernog i grupimiĉnog
rasporeda
3. Planiranje i sprovoĊenje umjerenih i dovoljno uĉestalih
prorednih intervencija
10
Posebna načela seletivne prorede
4. Kriterijum intenziteta prorede:
potrebna pomoć kandidatima u
krošnjama – do narednog navrata /
intervencije; uklanjanje samo
primarnih konkurenata = normalan
intenzitet, uklanjanje primarnih i
sekundarnih = jaći intenzitet,
uklanjanje svih konkurenata = jak
intenzitet;
5. Diferencijacija kriterijuma za doznaku stabala na:
- šta je u uzgojnom smislu potrebno?
- šta je još moguće, a da ne šteti razvoju sastojine?
Potrebno uvesti u pravilnik o doznaci!
11
Operativna tehnika seletivne prorede
KORACI:
1) Uoĉavanje sastojinske ćelije
sa perspektivnim stablima;
2) Izbor kandidata u ćeliji,
vodeći raĉuna o prostornom
rasporedu;
3) Procjena ugroženosti kruna
kandidata i potrebne pomoći
4) Procjena potreba za
održavanje dužine /
sprjećavanje odumiranja
kruna;
5) Odluka o izboru i doznaci konkurenata;
6) Prelazak ka narednoj ćeliji (grupi sa perspektivnim stablima).
12
Objekti i metod eksperimentalnog rada
1. MlaĊe bukove šume visokog i mješovito visokog i izdanaĉkog
porijekla, sa odgovarajućim kvalitetnim potencijalom (za njegu),
naroĉito nenjegovane (podesne za prvu selektivnu proredu);
2. Izbor 3 ogledne površine u 3 Podruĉne jedinice (PJ);
3. Izbor i ograniĉavanje ogledne površine (OP): veliĉina 100 – 30
(40) m, sa dva jednaka polja (kontrolno i za izvršenje prorede)
4. Timsko sprovoĊenje izbora kandidata i odreĊivanje / doznake
konkurenata (konsultant plus 2 – 3 šumarska inţenjera UŠ);
5. Promjer svih stabala na OP (za odreĊivanje taĉnog broja,
temeljnice i zapremine); visine nijesu mjerene;
6. SprovoĊenje proredne sjeĉe na djelu OP (odmah ili kasnije);
7. Obrada, analiza i uporjeĊivanje uzgojne-tehniĉke klasifikacije i
doznake po OP
13
Izabrane eksperimentalne sastojine
1. PJ Pjevlja, GJ Potkovaĉ: Stariji
letvenjak bukve, sjemenog i
izdanaĉkog porijekla, nenjegovan
2. PJ Pluţine, GJ Bundos: Stariji
letvenjak do mlaĊa srednjedobna
sastojina bukve, visokog porijekla,
mlaĊi dio nenjegovan, ostalo već
proreĊivano (visoka proreda)
14
Izabrane eksperimentalne sastojine
3. PJ Nikšić, GJ Ţupa – Štitovo:
Stariji letvenjak do mlaĊa
srednjedobna sastojina bukve,
sjemenog i izdanaĉkog porijekla,
nenejegovan
15
Rezultati eksperimentalnog rada
Pljevlja
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5
Za
pre
min
a (
m3/h
)
Debljinski stepeni (cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim staepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5
Zap
rem
ina (
m3/h
a)
Debljinski stepeni (cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5
Zap
rem
ina (
m3/h
a)
Debljinski stepeni(cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
Pluţine Nikšić
16
Rezultati eksperimentalnog rada
Ogledna površina
BROJ STABALA / HA* TEMELJNICA STABALA / HA* Kandidati Konkurenti Sva stabla** Kandidati Konkurenti Sva stabla**
Pljevlja 523 390 2377 13,5 7,5 32,5 Nikšić 425 445 1685 13,7 10,6 36,1 Plužine 773 495 1787 30,6 11,5 49,5
ZAPREMINA STABALA / HA* Kandidati Konkurenti Sva stabla**
124,6 67,5 271,2 121,4 90,3 305,7 203,9 67,8 364,1
17
Zaključci na osnovu oglednih površina
1. Neoĉekivano velike temeljnice (35 – 49 m2/ha) i drvne
zalihe (270 – 365 m3/ha) u analiziranim, preteţno
nenejegovanim bukovim sastojinama u razvojnoj fazi starijeg
letvenjaka do mlaĊe srednjedobne sastojine; ponovo uoĉen
problem podcijenjenosti visinskih nizova !
2. Sprovedena doznaka u starijem letvenjaku na prelazu u
srednjedobnu sastojinu visokog porijekla iznosila 19%
zapremine (68 m3/ha), a u šumama mješovitog sjemenog i
izdanaĉkog porijekla, zbog zapoĉinjanja obnove izdanaĉkih
djelova, 26 – 29% zapremine (67 – 90 m3/ha);
3. Velike su dakle potrebe po selektivnim proredama ovih
razvojnih faza koje istovrijemeno imaju veliki potencial za
proizvodnju sitnog drveta i šumske biomase.
18
Preporuke za unaprjeĎenje prvih
proreda
1. Potrebno bi bilo smelije započeti sprovoditi planirane
(nekomercijalne) prorede;
2. Obzirom na negativnu ekonomiku prvih proreda kod
koncesionara, prorede za obezbjeĊivanje lokalnog
stanovništva ogrevnim drvetom na panju obečavajući,
ekonomsko pozitivan način (cijena 8 €/m3) prorednih sjeĉa;
isti princip bi se mogao upotrijebiti i za prodaju drveta na panju
za proizvodnju obnovljive energije – u otvorenim šumama;
3. Potrebno odbaciti tradicionalnu tehniku negativne
selekcije i niske prorede u mlaĎim i srednjedobnim
sastojinama, koja nema odgovarajući uzgojni uĉinak odnosno
uĉinak ĉesto bude negativan.