MOTORNI RAZVOJ I MNOGOSTRUKI PROBLEMI

MOTORNI RAZVOJ I MNOGOSTRUKI PROBLEMI

Miroslav Pospi

pedijatar / djeji neurolog

Dva su suvremena pristupa motorikom razvoju i motorikom uenju. .Jedan pristup je pristup obrade informacija , a drugi pristup je dinamiko- sustavni pristup .

Informacijsko - procesni pristup sedamdesetih je postao dominantna perspektiva za fizikalne edukacionaliste u motorikom uenju. Razmatralo se kako osoba upotrebljava informaciju percipirajui ju, donosei odluke i organizirajui akcije u odnosu na traenje okoline.

Prema dinamiko-sustavnom pristupu,kontrola pokreta je rezultat nekoliko sustava koji rade zajedno na dinamiki i kooperativni nain. Oblici pokreta rezultat su interakcije tih sustava, a odgovor je unutar zadatka , okoline i osobe. U izvedbi imamo kompleksnu interkaciju izmeu mentalnihi i fizikih procesa koji su bitni za produkciju svih pokreta. Mnoge fizike vjetine sadre senzorno- perceptivne elemente. Donoenje odluke na osnovi zadatka determinira uspjeh akcije. Potrebna je pozitivna emocionalna klima i panja mora biti usmjerena na brojne varijable:

dijete mora biti zainteresirano za cilj koji mora postii;

mora razmumjeti cilj koji je pred njega postavljen;

osjeaj zadovoljstva povezan je s poveanjem motivacije;

nagrade su snani motivatori ;

uspjeh poveava zanimanje za nastavak uenja.

O pokretu

Rani su ciljevi uenja: razvoj linosti, drutvenost i emocionalni razvoj ;razvoj jezika;matematiki razvoj ;znanje i razumijevanje svijeta; fiziki i kreativni razvoj.Cilj je fizikog razvoja promocija i potpora da sva djeca razviju i prakticiraju fine i grube motorike vjetine uz razumijevanje kako njihovo tijelo radi i koje su potrebe njihova zdravlja i sigurnosti. Fiziki razvoj razmatra poboljanje djetetove koordinacije,manipulativne vjetine, te pridonosi samopouzdanju, samoprocjeni i razvoju osjeaja blagostanja.

U prve dvije godine ivota dijete mora savladati tri kategorije pokreta:

stabilnost

lokomoaciju

manipulaciju.

Stabilnost

Stabilnost podrazumijeva odnos tijela prema gravitaciji dok dijete odrava uspravan poloaj. Posturalna kontrola tijela i voljno kretanje u eljenom poloaju su osnova motorikog ponaanja. Stabilnost je zbog toga sredinja za sve kategorije pokreta jer zahvaa stupnjeve u svim voljnim pokretima.

Lokomocija

To je sposobnost kretanja okolinom.Postignuvi kontrolu nad gravitacijom i odravajui uspravan poloaj, dojene je spremno krenuti s hodom, moda najvanijom oznakom motorikog razvoja. Ostvarivi neovisan hod , dojene moe zapoeti neovisno istraivati svoju okolinu.

Manipulacija

U dobi od 8 mjeseci dojene moe primiti dva objekta zajedno, a u 9. mjesecu bit e sposobno izvesti hvat pincete. Sa 16 mjeseci manipulacije postaju koordinirane i vjete.Izmeu druge i sedme godine poveava se sposobnost kretanja. Dolazi do klasifikacije na grube i fine motorike aktivnosti, koje zahvaaju pokrete to trae preciznost i vjete pokrete..Pokreti u toj kategoriju su pisanje, crtanje, rezanje te manipulacija s malim objektima i instrumentima. Grube motorne aktivnosti zahvaaju cijelo tijelo ili njegove vee segmente. Katkad govorimo o temeljnimm motorikim vjetinama koje ukljuuju vjetine tranja, skakanja, bacanja i udaranja.

Problemi s motornim vjetinama

Postoje mnogostruku problemi kod motornih vjetina.:

problemi s vidnim informacijama

problemi s informacijama iz miia prema mozgu

potekoe s upotrebom motornog pamenja

problemi zajednikog rada miia

problemi s razmiljanjem

problemi s upotrebom verbalnih informacija

potekoe sa samokontrolom

Najea odstupanja u motornom razvoju

1. Motorni razvoj djeteta niske porodne teine

Mogu biti prisutni razliiti problemi-U prvoj godinu razvoja nedonoe moe pokazivati tendenciju posturalnog motornog odlaganja i nestabilnosti. Kasnije se pojavljuju problemi s imitacijom pokreta i shemom tijela . Uz manjkavi posturalni tonus i manjkavu reakciju ravnotee moe biti usporen razvoj sigurnog sjedenja, puzanja, vrstog stajanja na stopalima i samostalnog hoda.

2.Razvojni koordinacijski poremeaj(DCD)

Razvojni koordinacijski poremeaj (Developmental Coordination Disorder -DCD) predstavlja problem pokreta kao bitnom karakteristikom i pokret stalno zaokuplja dijete kroz cijeli dan .To je esti poremeaj s prevalencijom od 5 % .Nalazi se varijabilnost i heterogenost unutar stanja kao i komorbiditetne karakteristike kao i prekrivanje s drugim razvojnim poremeajima inei kompleksni poremeaj . Geni povezani s DCD povezani su i s ADHD:

3.Cerebralna paraliza (CP)

Cerebralna paraliza je najea dijagnoza kongenitalnog oteenja mozga.Definicija CP ne istie samo poremeaj poloaja i pokreta uzrokovanih oteenjem sredinjeg ivanog sustava tijekom razvoja, prije ili tijekom poroda ili u prvim dojenakim mjesecima, ve i perceptivna oteenja koja se manifestiraju razliitim stupnjevima motornog i kognitivnog poremeaja. Fundamentalni je utjecaj perceptivno-kognitivnih elemenata u tretmanu i terapijskim programima cerebralne paralize.

Zakljuak

Motorika aktivnost vaan je integrativni mehanizam u povezivanju razvojnog progresa u etiri razliita smjera: fizikom, intelektualnom, emocionalnom i socijalnom. Motoriko ponaanje djeluje kao povezivajui i integrirajui razvojni mehanizam. Holistika priroda razvoja ukazuje na veliku vanost fizikog razvoja.Kretanje (movement behavior ) osigurava prva iskustva socijalizacije djeteta jer dolazi do interakcije s roditeljima i drugima iz okoline.