FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU TRAVNIK

SEMINARSKI RAD IZ MONETARNE EKONOMIJE

TEMA: Komparativna analiza monetarnih agregata u praksi UCB i FED

Mentor: doc.dr.Halil Kalač

Student: Sabina Ivković

Travnik, April 2013.

Sadržaj:

1. UVOD......................................................................................................................................2

2. KOMPARATIVNA ANALIZA MONETARNIH AGREGATA U PRAKSI ECB i FED.....3

2.1. Monetarni agregati............................................................................................................4

2.2. Monetarni agregati – mjere ponude novca........................................................................6

2.3. Monetarni agregati nekih zemalja.....................................................................................7

2.4. Monetarni agregati u praksi ECB......................................................................................8

2.5. Novčani opticaj i novčana masa........................................................................................9

2.6. Heterogenost strukture monetarnih agregata....................................................................9

2.7. Mehanizam promjene monetarnih agregata....................................................................10

2.8. Organizaciona struktura CBBIH (putem monetarnih agregata).....................................11

2.9. Monetarni agregati u praksi FED....................................................................................12

2.9.1. Sistem federalnih rezervi.........................................................................................15

3. ZAKLJUČAK........................................................................................................................18

4. LITERATURA.......................................................................................................................19

2

1. UVOD

U prvom dijelu rada sam uvela u samu srž monetarnih agregata, odnosno objasnila definiciju

monetarnih agregata, gdje je osnovna mjera agregatne ponude novca transakcijski novac. Dalje

sam navela monetarne agregate neke zemlje, gdje se pominje Quasi-novac monetarni termin koji

označuje novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva, ali se svakog trena

mogu pretvoriti u prometno sredstvo i Quasi-novac vs.

Depozitni novac quasi- novac je također raspoloživ na zahtjev i jednako kao sredstva koja čine

depozitni novac, može se lako upotrijebiti kao sredstvo plaćanja. Zatim, monetarni agregati u

praksi ECB, gdje sam objasnila gotov novac i prijelazni novac. Slijedeće što sam uradila jesu

mehanizmi promjene monteranih agregata i na kraju monetarne agregate u BiH.

3

2. KOMPARATIVNA ANALIZA MONETARNIH AGREGATA U PRAKSI ECB i FED

2.1. Monetarni agregati

Monetarni agregati su monetarni indikatori koji služe za određivanje kvaliteta i funkcija novca u

privredi, ali i za vođenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih sektora.

Monetarni agregati predstavljaju količinu agregatne ponude novca u nekoj zemlji. Oni se

razlikuju zavisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadrže. Osnovna mjera agregatne ponude

novca je transakcijski novac ili novac u užem smislu, tj. onaj koji služi za robnonovčane

transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novčana masa, kovani, papirni i depozitni novac).

Udio gotovine u strukturi M1 veoma je važan podatak, ali različit u različitim zemljama i

razdobljima. Kreće se obično od 1/3 do 2/3 novčane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je

pokazatelj, a povećanje loša vijest za monetarnu vlast jer se povećavaju troškovi tiskanja novca,

nepovjerenje u depozitni novac i monetarni sastav. M2 je šira mjera ukupne ponude novca jer

obuhvata novac u širem smislu tj. i onaj novac koji obavlja funkciju čuvanja dijela ukupne

imovine u novčanom obliku. Slijede još M3 i M4.

Ms = M1 + M2 + M3 + M4

M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viđenju (vrsta novčanih uloga

u banku koji se na zahtjev ulagača / štediše vraća istome) = transakcijski novac

M2: M1 + oročeni depoziti do godinu dana

M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana

M4: M3 + manje likvidna sredstva

4

Definicije novčane mase mjenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja. Monetarna

potražnja Md. Agregatna potražnja za novcem je broj individualnih potražnji novca koje iskazuju

građani i preduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti da se njime kupuju i plaćaju druge

robe, a ne zbog njegove unutrašnje vrijednosti. Zadržavanje jednog dijela imovine u novčanom

obliku obično je ograničeno zbog oportunitetnog troška koji je jednak veličini kamata koje

možemo dobiti ako novac držimo u banci.

Monetarni agregati su, ustvari, monetarni indikatori koji služe za određivanje kvalitetai funkcija

novca u privredi, ali i za vođenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih

sektora. Motivi držanja novca, a time injegove funkcije u privredi, mogu biti:

1. transakcioni, kada se novac koristi za obavljanje transakcija, odnosno plaćanja roba

iusluga

2. spekulativni, kada se novac drži u cilju spekulacije na finansijskom tržištu

3. motiv predostrožnosti u držanju novca, kada se novac drži kao određena rezerva

zaslučajeve vanrednih okolnosti.

Monetarna analiza i ekonomska politika najčešće koriste agregat novčane mase (M1).Pored

novčane mase, često se koristi i agregat monetarna masa ili primarni novac (M0).Ovaj se agregat

naziva još i novcem centralne banke. U njega ulaze sledeća sredstva:

PRIMARNI NOVAC

1. dinarski primarni novac (M0)

gotov novac u opticaju

žiro-računi banaka

blagajna

depozitni novac Federacije

obavezna rezerva banaka

rezervni fondovi

5

1. devizne obaveze prema bankama

2. blagajnički zapisi Narodne banke

2.2. Monetarni agregati – mjere ponude novca

Kako bi mogli učinkovito upravljati ponudom novca potrebno je različite oblike novca razvrstati

u određene skupine novčanih sredstava - monetarni agregati. Sadržaj pojedinog monetarnog

agregata različit je od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim čimbenicima: stupanj razvijenosti

financijskog tržišta, organizacija i efikasnost platngprometa, udio sive ekonomije, itd.

MONETARNI AGREGATI - skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja likvidnosti.

Širina skale od najvišeg do najnižeg stupnja likvidnosti zavisi o:

 a)Konkretnim institucionalnim prilikama

b)Razvijenosti fin. tržišta

 c)Stepenu razvijenosti gospodarskog tržišta i dr.

Istovremeno su u funkciji monetarnih indikatora (pokazivača) - kakav se utjecaj monetarnih

kretanja može očekivati u pogledu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike na području

proizvodnje, zaposlenosti, cijena, npr.: gotovina u rukama građana ili depoziti žiroračunu kod

banaka su najlikvitniji; depoziti na drugim računima kod banaka koji su oročeni ili je njima

ograničeno raspolaganje na određeni rok, moći će se upotrijebiti za plaćanje dobara i usluga

nakon isteka roka. Dotada su oni u funkciji štednje, odnosno novčane imovine.

6

 Na pitanje, koji način mjeriti novac? (Postoje dva pristupa, a to su)

 DVA PRISTUPA DEFINICIJI NOVCA:

1. Transakcijski pristup - Naglašava funkciju novca kao sredstva prometa (razmjene) i

plaćanja. Samo takva novčana sredstva su uključena u empirijsku mjeru novca. To bi bile

novčanice, kovanice, tekući i žiro-računi jer su najlikvidniji i mogu odmah sudjelovati u

prometu.

2. Pristup likvidnosti - Naglašava ulogu novca kao sredstva očuvanja vrijednosti, a

zanemaruje ulogu novca kao sredstva razmjene. Svaki oblik imovine služi kao sredstvo

očuvanja vrijednosti samo uz različit stupanj likvidnosti . Oblici imovine su:

financijska sredstva (mjenice, obveznice, dionice) i

nefinancijska sredstva (automobil, stan, zemljište).

 TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA

Primarni novac (M0)

Novčana masa u užem smislu (M1)

Novac kao dio novčane imovine (M3, M4)

7

2.3. Monetarni agregati nekih zemalja

Quasi-novac monetarni termin koji označuje novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju

prometnog sredstva, ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo

Quasi-novac vs. Depozitni novac quasi- novac je također raspoloživ na zahtjev i jednako kao

sredstva koja čine depozitni novac, može se lako upotrijebiti kao sredstvo plaćanja.. Razlika je u

tome što quasi-novac nije u funkciji sredstva plaćanja, već ponajprije u funkciji štednje, pa kao

takav nije sastavni dio novčane mase,

npr.štedni depoziti su tipičan predstavnik quasi-novca. Oni se, za razliku od oročenih štednih

depozita, ne mogu smatrati ograničenim depozitima jer se po volji vlasnika mogu svakog

trenutka pretvoriti u sredstva plaćanja i prometa. S druge strane, ne mogu se izjednačavati ni s

depozitima koji ulaze u novčanu masu, jer su to sredstva namijenjena funkciji štednje, a ne

prometa.

2.4. Monetarni agregati u praksi ECB

Kretanja u monetarnoj politici ECB-a veoma su važna i za našu zemlju jer se svaka promjena

odražava i na naš monetarni sistem .

M1 - gotov novac; novčanice i kovani novac, te prekonoćni depoziti monetarnih

fin.institucija i središnje vlade.

 M2 - prijelazni novac; M1+ depoziti na rok tri mjeseca os trenutka najave (npr.

kratkoročništečni depoziti) + depoziti na rok do dvije godine monetarnih financijskih

institucija i središnje države.

 M3 - broad money; M2+ utrživi instrumenti monetarnih financijskih institucija kao što

surepougovori, obveznice izdane na rok do dvije godine, udjeli u fondovima tržišta

novca.

8

 Napomena: monetarne fin. institucije obuhvataju ECB, središnje banke zemalja članica i

kreditne institucije SPORAZUM O REOTKUPU (REPO) - kreditni sporazum prema kojem

banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje (obično državni VP) uz istodobnu obavezu da

će ponvno otkupiti te iste vrijednosnice na „prvi poziv“ kupca - zajmodavca ili tačno određenog

dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni prihod ne u obliku kamata, već je kamata

„ugrađena“ u otkupnu cijenu vrijednosnice.

2.5. Novčani opticaj i novčana masa

Novčani opticaj vs. novčana masa - novčani optiecaj je širi pojam koji može obuhvatiti sve

oblike novca, a novčana masa je najlikvidniji dio novčanog opticaja.

 Depozitni novac - savremeni oblik novčanog surogata; to su slobodna i stalno raspoloživa

sredstva na transakcijskim računima kod banaka, tj. depoziti plativi po viđenju (na zahtjev),

najveći dio prometa danas se odvija upravo pomoću depozitnog novca. Uslov postojanja

depozitnog novca je bezgotovinski platni promet, ali se može dogoditi da bezgotovinski platni

promet postoji, a da depozitni novac ne postoji. Obratna situacija nije moguća.

2.6. Heterogenost strukture monetarnih agregata

Zbog razlika u kvaliteti sredstava, stepenu ograničenosti i likvidnosti kategorije novčanih

sredstava nisu sasvim homogene. Tako npr. novčana masa, premda najpreciznije definirana

veličina, koja obuhvata samo ona likvidna novčana sredstva koja služe kao sredstvo prometa i

plaćanja, ne predstavlja potpuno homogenu kategoriju. Razlike postoje s obzirom na brzinu

opticaja ili na obuhvat obavljanja novčanih funkcija.

9

 Strukturna nehomogenost novčanih sredstava proizlazi iz same naravi poslovanja gospodarskih

subjekata gdje se uslovi stalno mijenjaju. U skladu s tim promjenama gospodarski objekti moraju

osigurati:

Neposredno potrebna novčana sredstva – raspoloživa kao novčani obrtni kapital,

Akumulaciju kapitala radi proširenja proizvodnje,

Manje ili veće rezerve likvidnosti – rezervne fondove kako bi se lakše prebrodile

oscilacije, različiti rizici, udari, iznenađenja.

2.7. Mehanizam promjene monetarnih agregata

Ukupna novčana sredstva obuhvataju:

 NOVČANA SREDSTVA IZVAN OPTICAJA

- sredstva koja se nalaze na različitim računima kod banaka, a vode se kao quasi novac; ostala

likvidna i nelikvidna sredstva.

NOVAC U OPTICAJU

– novac u funkciji prometnog i platežnog sredstva, naziva se novčana masa

 KONCEPT „PONDERIRANIH AGREGATA“

 - Odvajaju se pojedine komponente monetarnog agregata i ponderira se s njihovim

transakcijskim komponentama (likvidnost - najveći ponder ima gotovina!). U savremenom

valutnom sistemu, novčana se masa mijenja na temelju:

Jače ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje zavisi količina odobrenih bankarskih

kredita,

Prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva) ili obrnuto promjena

salda potraživanja ili dugovanja u odnosima s inozemstvom i transakcijama banaka u

stranoj valuti s domaćim komitentima,

10

kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s

domaćim nebankarskim sektorima analitičke metode istraživanja promjene količine

novca u opticaju –M11), grupa metoda temeljenih na jednadžbama koje opisuju proces

kreiranja novca:

a) metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija,

b) metoda monetarnog multiplikatora,

c) metoda temeljena na računima novčanih tokova,

d) metoda temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja

novčane mase,

e) metoda temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman.

2.8. Organizaciona struktura CBBIH (putem monetarnih agregata)

Kao što sam već navela na početku, centralna banka BiH obuhvata tri monetarna agregata, a oni

su:

Mo - primarni novac ili monetarna baza. Ona obuhvata gotovinu izvan  monetarnih vlasti

i depozite koje komercijalne banke drže kod centralne banke. (Gotovina obuhvata gotov

novac izvan centralne banke i u 2010.god u centralnoj banci BiH on je kvartalno povećan

za 90,1 milion KM, odnosno 3,7%, a na godišnjem nivou za 229,8 miliona KM, odnosno

10,1%. Depoziti banaka kod monetarnih vlasti (CBBiH) iznose 3,4 milijarde KM i

kvartalno su povećani za 120,3 miliona KM (ili 3,7%), a godišnje povećanje iznosi 18,4

miliona KM (ili 0,5%). Depoziti nebankarskog sektora (osim centralne vlade) nisu se

značajnije promijenili tokom četvrtog kvartala. Pokrivenost monetarne baze deviznim

rezervama i dalje je visoka i iznosi 109,5%, što ukazuje na dosljedno provođenje

valutnog odbora.

M1 - obuhvata gotovinu izvan monetarnih vlasti i depozite po     viđenju neobankarski

sektor drži kod komercijalnih banaka (U strukturi M1, gotovina izvan banaka se povećala

za 101,0 miliona KM (4,8%), a depoziti po viđenju u domaćoj valuti za 127,6 miliona).

11

M2 - obuhvata gotovinu izvan monetarnih vlasti i depozite po viđenju koje neobankarski

sektor drži kod komercijalnih banaka (M1) + depoziti po viđenju u stranoj valuti + strani

i oročeni depoziti. (Novčana masa M2 na kraju četvrtog kvartala 2010. iznosi 13,87

milijardi KM, uz kvartalno povećanje od 380,4 miliona KM, odnosno za 2,8%. Pri tome

se monetarni agregat M1 koji čini visoko likvidna sredstva povećao za 228,6 miliona KM

(3,7%), a kvazi-novac za 151,9) Centralna banka Bosne i Hercegovine jedino koristi

obavezne rezerve, kao instrumenta monetarne politike. Devizne rezerve u CBBIH su u

toku četvrtog kvartala povećane za 3,2%,odnosno za 199,9 miliona KM i na kraju 2010.

dostigle su nivo od 6,46 milijardi KM.Saldo kupovine i prodaje KM u četvrtom kvartalu

je bio pozitivan i iznosio je 190,9 miliona KM, što je imalo dominantan uticaj na kretanje

deviznih rezervi. U toku sva tri mjeseca zabilježen je pozitivan saldo, s tim da je najviši

bio u oktobru (159,9miliona KM), kao posljedica povlačenja četvrte tranše stand-by

aranžmana MMF-a u iznosu od 76,7 miliona KM.

2.9. Monetarni agregati u praksi FED

Sistem federalnih rezervi, ili jednostavno FED, predstavlja veoma značajnu finansijsku

instituciju čiji djelokrug rada značajno utiče na globalna kretanja na finansijskim tržištima.

Njegova primarana uloga je regulisanje ponude novca na tržištu, sprječavanje rasta stope

inflacije i drugim mjera monetarne politike koje značajno utiču na cjelokupnu privredu na tržištu,

a time i cijelog svijeta. Od svog osnivanja FED ima značajnu ulogu u kreiranju globalnih

finansijskih tokova. Na direktan ili indirektan način je bio uključan u sve krize na Wall Street-u u

XX vijeku.

FED, ako centralni monetari autoritet u SAD-u je odgovoran za implementaciju monetarne

politike i eventualno preuzimanje preventivnih i korektivnih akcija u slučajevima nastanka

kriznih situacija. Svijetska ekonomske kriza, koja je eskalirala septembra 2008.godine, bila je

indirektno prouzrokovana potezima FED-a i drugih nadležnih tijela koji su trebali da reaguju na

upozorenja o prenaduvanosti kreditnih tržišta.

12

FED, kao najmoćnije centralno monetarno tijelo, u vrijeme nastanka svijetske ekonomske krize,

pa i poslije, nije na odgovarajući način reagovao i spriječio njen nastanak i pored jasnih

upozorenja i indikatora koji su išli u prilog u intervenciji i regulacji određenih finansijskih

institucija. Nepostojanje efikasniosti, koordinacije između kotrolnih tijela i FED-a,

zanemarivanje činjenica i podataka(namjerno ili nenamjerno), su samo neki od faktora koji su

doveli do nastanka najveće ekonomske krize od 1929.godine.

Monetarni agregati FED-a sadrže :

M0(Monetarna baza):

gotovina (kovanice i papirni novac) izvan Centralne Banke.

rezereve depozitnih institucija (obavezne rezerve) – sredstva koje depozitne

institucije drže na računima kod Centralne Banke

(Novčana masa):

gotovina (van bankarskog sistema)

transakcioni računi

depoziti po viđenju

drugi depoziti po viđenju (NOW, ATS)

o NOW – kamatonosni, odnosno štedni računi, koji omogućavaju

slobodno raspolaganje sredstvima na njima ali uglavnom preko

čekova. Sa njih se mogu vršiti plaćanja.

o ATS – kombinacija štednog računa na koji se plaća kamata i

običnog tekućeg računa na koji se ne plaća. Na tekućem računu se

drže minimalna sredstva i sa njega se mogu vršiti plaćanja. Ostatak

se drži na štednom računu i to donosi kamatu. Kada saldo na

tekućem računu padne ispod nule sredstva se sa štednog prebacuju

na tekući račun i obrnuto.

13

putnički čekovi koje emituju nebankarske organizacije

M2(pristup likvidnosti):

M1

štedni depoziti i depozitni računi na tržištu novca(MMDA) – otvaraju ih banke koje

tako prikuplenjim sredstvima kupuju kratkoročne hartije od vrijednosti, a vlasniku

depozita daju ograničenu slobodu raspolaganja sredstvima na računu

mali oročeni depoziti – depozitni certifikati – hartije od vrijednosti sa određenim

rokom dospjeća, ordeđenom kamatnom stopom, malih denominacija, nisu

prenosivi(ne mogu se prodati prije roka dospjeća)

depoziti kod zajedničkih fondova na tržištu novca(MMMF) – otvoreni investicioni

fondovi koji javno prodaju svoje akcije(učešće u fondu) i iz tako prikupljenih

sredstava kupuju isključivo kratkoročne hartije od vrijednosti, a svojim vlasnicima

omogućavaju raspolaganje uloženim sredstvima uz određena ograničenja. Posebna

pogodnost kod ovih fondova je što ne podliježu obavezi držanja obavezne rezerve

svi elementi M2 osim M1 predstavljaju kvazi novac.

M3(šira definicija novca):

M2

veliki oročeni depoziti – depozitni certifikati čija je nominalna vrijednost veća od

100.000 KM, a njihovi kupci su uglavnom preduzeća

REPO sporazum(repurchase agreement) – finansijski instrument kojim se prodavac

REPO-a(banka) obavezuje da će prodati određenu hartiju od vrijednosti(i to

uglavnom prvoklasne i državne hartije od vrijednosti) kupcu REPO-a po određenoj

cijeni uz preuzimanje obaveze da će istu tu hartiju od vrijednosti otkupiti od kupca

po novoj cijeni koja je veća od prvobitne jer uključuje akumuliranu kamatu. U

suštini pordavac se nalazi u poziciji zajmoprimca, a kupac zajmodavca. Za obračun

monetarnih agregata relevantni su samo oni REPO-i u kojima kupac nije banka.

14

Ročnost ovog sporazuma se kreće od svega jednog dana pa do godinu dana, pri

čemu su najčešći do 7 dana

evrodolarski depoziti – depoziti koje rezidenti SAD drže u stranim bankama ili

inostranim filijalama SAD banaka, a koji su denominirani u dolarima i imaju

relativno kratak rok dospijeća

depoziti kod zajedničkih fondova sa tržišta novca koje posjeduju preduzeća

L(mera likvidnosti):

M3

druga likvidna sredstva(koja su instrumenti tržišta novca, manje su likvidna od

prethodnih, ali se mogu pretvoriti u novac pa se tretiraju kao supstituti novca):

štedne obveznice(državne hartije od vrijednosti koje emituje američka vlada

,a koje mogu da kupe samo fizička lica)

bankarski akcenti

evrodolarski depoziti sa dugim rokom dospijeća

komercijalni zapisi(emituju ih preduzeća)

kratkoročne državne hartije od vrijednosti.

15

2.9.1. Sistem federalnih rezervi

Karakteristika američkog bankarskog sistema je postojanje velikog broja manjih banaka koje se

bave uobičajenim bankarskim poslovima. Bankarski sistem svake zemlje funkcioniše pod

upravom centralne banke. U SAD-u centralna banka zove se Sistem federalnih rezervi. Njegova

skraćenica je FED. FED je javna institucija, politički relativno nezavisna. Odgovoran je za

državnu monetarnu politiku i ovlašten za regulisanje i kontrolu monetarnih i finansijskih

institucija i tržišta države. Sistem federalnih rezervi je kreiran zakonom iz 1913. godine i sudeći

po tome moglo bi se zaključiti da su SAD vrlo kasno dobile centralnu banku. Međutim, istorija je

malo drugačija. Prvi pokušaj kreiranja centralne banke SAD se vezuje za 1791. godinu kada je

Aleksandar Hamilton(Alexander Hamilton), prvi sekretar trezora SAD formirao the Bank of

United States. Ona je nastala po uzoru na Bank of England sa ciljem da servisira potrebe

državnog trezora. Međutim, političke intrige su uticale da je banka do svog rasformiranja 1811.

godine doživjela više skandala. Par godina kasnije, 1816. je učinjen drugi pokušaj kreiranja

centralne banke formiranjem the Second Bank of United States,ali je on kao i prethodni propao

1836. godine,uglavnom iz istih razloga.

Do dvadesetog vijeka, osnovno obilježje američke politike bio je strah od centralizovane moći.

Takav strah od centralizacije bio je jedan od razloga otpora osnivanju central banke u SAD-u.

Drugi razlog predstavljalo je dugogodišnje nepovjerenje američke javnosti prema takvom

povezivanju čiji je jedan od simbola bila i centralna banka1. Upravo to nepovjerenje prema

osnivanju centralne banke dovelo je do propasti prva dva eksperimenta u centralnom bankarstvu

čija je svrha bila nadzor bankarskog sistema.

1 Analiza poslovne ekonomije, Banja Luka novembar 2012., prof.dr Ilija J. Džombić

16

Uloga FED-a je da obezbijedi nesmetanu cirkulaciju unutar privrede i finansijskog sistema. FED

se sastoji iz pet osnovnih elemenata:

Dvanaest okružnih banaka- najvažnija je banka u Njujorku, a ostale banke su locirane u:

Filadelfiji, Ričmondu, Atlanti, Čikagu, SentLuisu, Mineapolisu, Kanzasu, Dalasu,

Bostonu, San Francisku i Klivlendu;

Članice banke-kojih ima oko 4.300, što je negdje oko 35% od ukupnog boja banaka u

SAD;

Odbora Guvernera- koji se sastoji od 7 članova,

Komiteta za operacije na otvorenom tržištu (Federal Open Market Committee-FOMC);

Savjetodavnog komiteta.

Sistem Federalnih rezervi ( FED ) je organizovan tako da su sve banke koje se nalaze u

federalnom bankarskom sistemu SAD njegovi djelimični vlasnici. Pri tome, banke nemaju pravo

da biraju- ako hoće da se bave bankarstvom na federalnom nivou (alternativno mogu biti i mala

banka u okviru države), moraju kupiti udio u sistemu, nemaju skoro nikakav uticaj na upravljanje

Federalnim rezervama i rezidualni profit FED-a odlazi državni budžet. Svaka centralna banka,

kao i svaka banka, ima određeni kapital (mnogo manji od ukupne aktive kojom se mjeri veličina

banke) i taj kapital ima vlasnika. Tako su vlasnici FED-a sve američke banke proporcionalno

svojoj veličini. Cjelokupan sistem FED-a je podjeljen na 12 podcentralnih banaka, tako da

banke tehnički taj udio imaju u svojoj regionalnoj FED banci.

Za svoje vlasništvo one dobijaju fiksnu dividendu (cca 4%). To više predstavlja kamatnu stopu,

obeštećenje za zarobljeni kapital, nego profitu. Sav pravi profit FED-a, emisiona dobit monopola

na novac, odlazi u državni budžet. Savjet guvernera koji se sastoju od 7 guvernera koji upravljaju

Federalnim rezervama imenuje predsjednik SAD, a njihov izbor potvrđuje ili odbacuje Senat. Za

monetarnu politiku SAD, osim savjeta guvernera, zaduženo je još jedno tijelo, a to je Komitet za

operacije na otvorenom tržištu (Open Market Committee). Ovaj komitet sastavljen je od istih 7

guvernera i još 5 od ukupno 12 direktora regionalnih banaka iz sistema FED-a. Direktore ovih

banaka biraju banke članice regionalnih Federalnih rezervi. Jedino tu postoje elementi privatnog

odlučivanja, ali je uticaj toga vrlo neznatan iz nekoliko razloga. Prvo, i kod imenovanja ovih

17

lokalnih direktora politika neformalno igra važnu ulogu. Drugo, čak i ako bi banke uspjele da

proguraju svoje kandidate protivno volji države, to još uvijek čini samo 5 članova Komiteta i 7

guvernera ih može preglasati, jer je Komitet jedino nadležan za određivanje kamatne stope, dok

se za sve ostalo pita Savjet guvernera. Osnovni zadatak FED-a je održavanje relacije stabilnost

valute, stabilnost cijena, kontrola ponude novca u uslovima pune zaposlenosti. Instrumenti FED-

a za implementaciju osnovnih makroekonomskih ciljeva su:

Operacije na otvorenom tržištu (kupovina i prodaja državnih obveznica);

Politika diskontne stope (utvrđivanje kamatne stope, po kojoj banke članice mogu

pozajmljivati rezerve od FED-a);

Politika obavezne rezerve likvidnosti (mijenjanje zakonske stope obavezne rezerve na

depozite u bankama i drugim finansijskim institucijama).

Dakle, FED utvrđuje nivo rezervi i konačnu ponudu novca u relaciji sa svojim partnerima. Osim

te funkcije , FED ima i druge zadatke, kao što su upravljanje deviznim tržištima, usklađivanje

međunarodnih finansija, regulacija rada banaka i osiguranje depozita.

18

3. ZAKLJUČAK

Kao što se već moglo vidjeti da su monetarni agregati skup financijskih instrumenata ( oblika )

istog stupnja likvidnosti, pričemu širina skale od najvišeg do najnižeg stepena likvidnosti ovisi o

konkretnim institucionalnim prilikama, razvijenosti financijskog tržišta, stepenu razvijenosti

gospodarstva i dr.

S obzirom na mogućnost konverzije jednog oblika novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije

u drugu, moguće je monetarne agregate klasificirati u više grupa. Pritom je važno da su oni

istodobno u funkciji monetarnih indikatora ili « pokazivača « monetarne politike pomoću kojih

se želi objasniti narav i kvantitativna strana monetarne politike.

Uloga Federalnih rezervi, kao najvišeg monetarnog autoriteta u SAD je višestruka. Naime, FED

je konstantno bio upozoren od strane brojnih ekonomskih analitičara, najistaknutijih svjetskih

ekonomista 44 poput Josheph Stiglitza ili Paul Krugmana sa preciznim podacima o stanju na

hipotekarnom tržištu i velikoj vjerovatnoću “pucanja balona” usljed pregrijanosti tržišta. Oni su

nakon izbijanja krize se pravdali da nisu htjeli u velikoj mjeri da se mješaju u tržište i njegove

mehanizme, međutim, istina je malo drugačija. U pitanju je bio veliki novac u opticaju, pa je u

interesu najvećih bankarskih i osigurajućih korporacija u interesu bilo da se ništa ne čini po tom

pitanju, iako se znalo da tržište neće moći dug vemenski period da podnese toliku količinu

novca, odnosno derivata, koji ustvari predstavljaju dug, bez pokrića.

Središnja banka može djelovati na nominalnu količinu novčanih sredstava, dok na realnu

količinu novca ne može djelovati.

19

4. LITERATURA

1. Dr.sc M.Babić,Makroekonomija,Zagreb

2. Makroekonomija, Novac i monetarni system – prof.dr.Kadrija H. Tuzla

3. Analiza poslovne ekonomije, Banja Luka novembar 2012., prof.dr Ilija J. Džombić

(elektrosnki format knjige)

4. http://web.efzg.hr/dok/FIN/mnakic/MONETARNA%20POLITIKA%20U%20EU.pdf

20