EUROPSKI MODERNIZAM-1857. -Gustave Flaubert objavljuje svoj roman Gospoa Bovary te Charles Baudelaire objavljuje svoju pjesniku zbirku Cvjetovi zla-Flaubert je svrstavan u vrhunac realizma, a Baudaleire je nagovjestio nov pristup poeziji-Pjesniko stvaralatvo je dominantno u razdoblju modernizma-U to vrijeme slabi dominacija pozitivistike filozofije, a sve vie jaaju idealizam i metafizika. Ono nesvjesno u ovjeku postaje zanimljivo u filozofiji i umjetnosti.-Pojavljuju se misticizam i spiritizam-Dominantnu poziciju zauzela je francuska knjievnost-Poezija tog vremena zapravo je reakcija na romantiarsku poeziju (A. de Lamartine, A. de Vigny, V.Hugo) koja se kao knjievna moda ugasila sredinom 19. stoljea-H. Friedrich: Moderno je pjesnitvo deromantizirana romantika-LARPURLARTIZAM- literalni pokret koji promie Teophile Gautier. On smatra da umjetnost treba biti samoj sebi cilj. Naziv potjee od fraze l'art pour l'art to u doslovnom prijevodu znai umjetnost radi umjetnosti. Taj pokret porie drutvene osnove i drutvene funkcije umjetnosti, a time joj zapravo izmie osnovni sadraj. -osnovno obiljeje lapurlatistike poezije je savrena forma koja je sinonim za ljepotu, impersonalnost i detaljiziranje pjesnikih slika-PARNASOVCI- skupina pjesnika okupljenih oko zbornika pjesama Suvremeni Parnas koji izlazi 1866. Zaetnik tog pokreta je Leconte de Lisle a uz njega su jos bili Sully Prudhomme i Jose Marija de Heredija.-U zborniku SUVREMENI PARNAS svoje pjesme objavljuju i T. Gautier, Charles Baudelaire, P.Verlaine i S. Mallarme-Osnovna obiljeja parnasovake poezije: objektivnost i hladnoa izraza, bezosjeajnost,impersonalnost. I njima je vana forma, izraz je gotovo virtuozan-Charles Baudelaire- njegova poezija je toliko originalna i individualna da se ne moe svrstati ni u jednu pjesniku grupu. On je bio uzor simbolistima.-SIMBOLISTI su se odmah suprotstavili poetici parnasovaca-objektivizmu i hladnoi. Tomu se suprotstavljaju nagovjetaj, tajanstvenost, nedoreenost. -3 pjesnika SIMBOLIZMA: ARTHUR RIMBAUD, PAUL VERLAINE i STEPHANE MALLARME-Na Baudelairea je snano utjecao Edgar Allan Poe, od kojeg preuzima tajnovitost, grozu, tamne slutnje. Pokrenut ce estetiku, slike velegrada u kojima spaja plinsko svijetlo i veerenje nebo, miris cvijea i smrad katrana. Baudelaire je prema tome napisao Cvjetovi zla. Baudelaire cesto posee za sonetom, koji je visokostiliziran poetski oblik.-SIMBOLIZAM u pjesnitvo unosi iracionalizam i mistinost, ali ne u romantiarskom smislu. Simnolisti sebe nalaze u mati, podsvijesti, udnim psihikim stanjima pa i halucinacijama.-Kako se nisu mogli posluiti tradicionalnim stilskim sredstvima da bi izrazili takva stanja i osjeaje, stvaraju svoj poetski instrumentarij- individualnu simboliku, muzikalnost, obojenost stiha te sinestezijuMODERNISTIKA DRAMA-Drama sredinom 19. st. doivljava vaan zaokret. Naputaju se velike herojske tragike fabule u dramama , graanstvo i proletarijat zavladat e dramskim priama, iako e jo neka dramska djela nositi oznake romantiarske patetinosti i besperspektivnosti. -Produbljuje se psiholoka interpretacija, mijenja se i scenski prostor-Norveanin Henrik Ibsen i Rus Anton P. ehov stvaraju paralelu simbolistikoj poeziji- graansku simbolistiku dramu. -U toj dramatici je prvi put obraena tragika naeg vremena koja proizlazi iz podvojenosti modernog ovjeka, pri emu se jedna istina sukobljava s drugom, jedna pravda s drugom, a ne kao do tada- pravda protiv nepravde. Ne bori se ovjek protiv vanjskih sila nego se te sile sukoblajvaju u ovjeku.-Jedino nasljee romantizma jest da ovjek na kraju ostaje sam.-AUGUST STRINDBERG-skandinavski dramatiar, uz Ibsena i ehova, snano je utjecao na ravoj drame u 20. stoljeu. Njegove drame imaju i teorijsko objanjenje djela i ta meusobna ovisnost teorije i prakse, svijest umjetnosti o sebi samoj, jedno od obiljeja moderne drame -EHOV- njegove drame odlikuju se iznimnom suptilnou, njega vie zanima stanje due nego dogaaj. Za njega su karakteristini lirski opisi, svaka drama ima neki svoj lajt-motiv koji se provlai kroz cijelu dramu i tako taj zapravo postaje simbol.-Nema glavnog junaka u drami koji e nositi neku poruku, teret ili slino, sva su njegova lica jednako vana i sva ona zajedniki tvore dramu, uvjetujui jedni druge

CHARLES BAUDELAIRE-uzor simbolistimaCvjetovi zla- Zbirka pjesama tiskana 1857. godineSuglasja, Albatros-romantiarsko prikazivanje ljubavi kao najuzvienijeg ljudskog osjeaja i prirode kao utoita uznemirene ljudske due zamjenjuje velianjem tjelesne ljubavi i strasti, grubo, realno slikajui ljepotu i beutnost prirode (ukljuujui i ovjekovu prolaznost, njegovu tjelesnost i smrtnost)-emotivnost u poeziji postie oajom, mrnjom, prkosom, prijezirom-pjevajui o zlu, lai, trulei i krvi, on prepoznaje ljepotu ivota i u njegovoj runoi, teei uzdisanju idealnoj, apstraktnoj boanskoj ljepotiARTHUR RIMBAUD-djela: Iluminacije (1872.), Sezona u paklu (1873.), Samoglasnici RAINER MARIA RILKE-1894. god prva zbirka pjesama IVOT I PJESME-zbirke: rtva larima, Okrunjeni snom, Advent-zbirku MENI NA SLAVU Rilke oznaava svojim pravim poetkom-roman: Zapisi Malte Laurdisa Briggea u obliku ispovjestiHENRIK IBSEN-Norveki knjievnik koji je radio u kazalitima u Njemakoj, Norvekoj i Italiji-Sa veaninom Augustom Strindbergom je snano utjecao na moderno europsko kazalite-Prva drama: CATALINA- NEUSPJEH pa odlazi studirati medicinu-Drame: -Nora (Kua lutaka ili Lutkina kua), Sablasti ,Neprijatelj naroda, Divlja patka, Heda Gabbler, Rosmersholm-raskrinkava graanski ivot i moral druge polovice 19. stoljea (brak, odnos mukarca i ene)

ANTON PAVLOVI EHOV-Ruski novelist i dramatiar-Drame: Galeb, Ujak Vanja, Seljaci, Tri sestre, Drama bez naslova, Vinjik-Novele: Sluaj iz prakse, Paviljon br.6, rtva, Stepa-u dramama ga zanima stanje due, a ne dogaaj-u drami nema pravih zapleta ni klasine dramske strukture

HRVATSKI MODERNIZAM-Trajanje: od 1892. do 1916. ili od 1895. do 1914. godine-Neki postignuti uspjesi: autonomna prosvjeta, nacionalno kazalite, osnivanje akademije i sveuilita, preporod Matice hrvatske-vaan povijesni dogaaj: 16.10.1895. kada je car Franjo dosao u Zagreb, sveuilitarci su u znak prosvjeda zapalili maarsku zastavu na Jelaievu trgu. Prvi meu njima je bio Vladimir Vidri. Studije su nastavili u Beu i Pragu-Hermann Bahr- dominantna linost u 19. st. u Beu, zauzima se za poetak individualne umjetnosti due. Smatra da moderni umjetnik mora biti osjetljiv, tankoutan, a kroz umjetnost osloboditi svoje osjeaje.-Toma Masaryk-bio je dominantna linost u Pragu. U slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi modernost se iskazala kroz minhensku i beku secesiju. -SECESIJA- umjetniki pokret koji je protiv svega staroga -Cilj: Stvaranje nove umjetnosti i novoga stila, propagira demokratizaciju umjetnosti i kozmopolitizamPrekretnice u knjievnom stvaralatvu: -1895. izveden je Vojnoviev Ekvinocij -1891. Leskovarova novela Misao na vjenost -1892. Matoeva novela Mo savjesti -1914. umro je A.G. Mato, izlazi zbirka HRVATSKA MLADA LIRIKA-Sukob starih i mladih- STARI su bili tradicionalisti knjievnici koji su bili generacijski stariji od MLADIH koji ele neto novo, promjene, neku novu individualnost.-Hrvatska misao 1897.g.- list koji je pokrenula PRAKA GRUPA MLADIH- prognani sveuilitarci u Pragu predvoeni Milanom ariem, a urednik tog lista je bio Stjepan Radi. Tim listom su traili da knjievnost bude izraz zbiljskoga ivota jednog naroda i njegovih ideala.-Mladost 1898.g.-asopis koji je pokrenula BEKA GRUPA MLADIH, posebno Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi-Pjesnici hrv. modernizma: A.G. Mato, V.Vidri, D.Domjani, M.Begovi, V.Nazor, F.Galovi-Zbirka Milana Begovia Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom, njome je uzbudio ondanju kritiku. Govori o putenome, osjetilnome, erotinome, oivljava antiku, antiku mitologiju, renesansnu liriku, a vaan mu je kult ljepote-Zbirka Slavenske Legende Vladimira Nazora njome se vraa u slavensku mitologiju, izborom teme se predstavlja kao nacionalni pjesnik, ali su mu izraz i metaforika moderni, njegova ideja odskae od pesimizma koji je tada zavladao u poeziji

JANKO LESKOVAR-Misao na vjenost, Propali dvori, Sjene ljubavi, PripovjestiANTUN GUSTAV MATO-Zbirka novela: Iverje (1899.), Novo iverje (1900), Umorne prie (1909.)-Zbirka pjesama: Pjesme (1923.)-Putopisi: Vidici i putovi (1907.) , Nai ljudi i krajevi (1910.), Oko Lobora-Novele: Camao, Kip domovine leta 188*-Pjesme: Utjeha kose-Prva novela je MO SAVJESTI- 1892. god je objavljena u Vijencu-U njegovim novelama ima puno sarkazma, ironije, komike, groteske, ali i finog irilizma

VLADIMIR VIDRI-Samo jedna zbirka pjesama: PJESME 1907. godine-40-ak pjesama raziite tematike: ljubavne, antike, egipatske, biblijske, sa motivima domaeg krajolika-Neke pjesme: Pomona, Dva pejzaa

IVAN KOZARAC-Pripovjetke: Slavonska krv (1906.), Izabrane pripovjetke (1911.)-Poezija: Pjesme (1911.)-Roman: uka Begovi (posmrtno) 1964.

MILAN BEGOVI-Zbirka ljubavne lirike Knjiga Boccadoro (1900.)-Lirski romani: Dunja u kovegu, Giga Barieva-Novele: Dva bijela hljeba-Dramska dijela: Bez treega, Pustolov pred vratima, Amerikanska jahta u splitskoj luciDINKO IMUNOVI-Mrkodol 1905. ili 1909.- NEZNAM koja je tona obje u knjizi-Tuinac 1911.-erdan 1914.-Alkar 1908.-Porodica Vini 1923.-Sa Krke i Cetine 1930.

DIJALEKTNA KNJIEVNOST U HRVATSKOJ MODERNOJ KNJEVNOSTIDRAGUTIN DOMJANI-Poezija: Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.), Po dragomu kraju (1933), Bele roeFRAN GALOVI-Kajkavska lirika: Z mojih bregov 1948., Crn-bel-Soneti: etiri grada 1913.-Pripovjetke: Zaarano ogledalo 1913.

VLADIMIR NAZOR-od 1876. do 1896.: Prie iz djetinjstva, Prie s Ostrva i iz Grada-od 1896. do 1916 nov ovjek: Slavenske legende, ivana, Medvjed Brundo, Veli Joe, Hrvatski kraljevi, Nove pjesme, Utva-od 1916. do 1936. nov sija i nov etelac svojih usjeva: Arkun, Niza od koralja, arko-od 1936. do 1941.: Pastir Loda, prerada i prijevod Danteova Pakla-od 1941. do 1949.: S partizanima