SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MARINA BRENKO

Modeliranje povezanosti inflacije i nezaposlenosti u Republici

Hrvatskoj

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Modeliranje povezanosti inflacije i nezaposlenosti u Republici

Hrvatskoj

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Statističke metode za poslovno odlučivanje

Mentor: prof. dr. sc. Ana Štambuk

Studenti: Marina Brenko 0081102976

Smjer: Poduzetništvo

Rijeka, 2013.

SADRŽAJ:

Stranica

1. UVOD ................................................................................................................................... 1

1. 1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA...................................................... 1

1. 2. RADNA HIPOTEZA .......................................................................................................... 1

1. 3. STRUKTURA RADA ........................................................................................................ 2

1. 4. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................................ 3

1. 5. KORIŠTENE METODE ..................................................................................................... 3

2. NASTANAK NEZAPOSLENOSTI ......................................................................................... 4

2.1. POJAM NEZAPOSLENOSTI ............................................................................................ 7

2.2. OGRANIČENJA I PROBLEMI ......................................................................................... 8

2.3. IZVORI I MJERENJE NEZAPOSLENOSTI ................................................................... 10

2.3.1. Evidencija nezaposlenosti kao izvor statistike ........................................................ 10

2.3.2. Anketa uzorka radne snage ..................................................................................... 12

2.4. VRSTE NEZAPOSLENOSTI .......................................................................................... 12

2.5. PRIRODNA NEZAPOSLENOST .................................................................................... 15

2.6. STOPA NEZAPOSLENOSTI .......................................................................................... 17

3. INFLACIJA ......................................................................................................................... 20

3. 1. POJAM INFLACIJE ......................................................................................................... 21

3. 2. VRSTE INFLACIJE ......................................................................................................... 24

3. 3. MJERENJE INFLACIJE .................................................................................................. 27

3. 4. STOPA INFLACIJE ......................................................................................................... 28

3. 5. UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE............................................................................. 33

3. 6. PHILLIPSOVA KRIVULJA ............................................................................................ 37

3. 7. POVEZANOST INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI ...................................................... 39

4. NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ ................................................................................ 39

5. IZGRADNJA MODELA ........................................................................................ 44

5.1. PODACI I VARIJABLE ................................................................................................... 45

5.2. OCJENJIVANJE MODELA ............................................................................................ 50

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 64

7. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 65

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................. 67

POPIS SLIKA ............................................................................................................................. 67

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 67

1

1. UVOD

1. 1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Danas, u 21. stoljeću, svijet se suočava s velikim krizama i problemima. Jedan od

definitivno bitnijih problema velikog dijela čovječanstva je problem sve veće

nezaposlenosti – kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nezaposlenost je bitan faktor odraza

gospodarskog stanja svake države. Svakog dana sve više ljudi ostaje bez posla, dok dio

onih i koji rade ne primaju redovitu naknadu za svoj rad, a neke su plaće toliko male da

nisu dostatne za pristojan život čovjeka.

U današnje doba cijene poprilično variraju. Variranje općeg povećanja cijena i robe

nazivamo inflacija. Bez obzira na njezinu dugoročnu prisutnost još uvijek se ne zna

pravi razlog njezinog postojanja. U ovom radu osvrt će se dati na povezanost pojma

inflacije i nezaposlenosti odnosno da li one utječu jedna na drugu i u kojoj mjeri.

Iz takvog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti problem

nezaposlenosti, visinu inflacije te utvrditi povezanost te dvije pojave.

Objekt istraživanja su nezaposlenost i inflacija, točnije u Republici Hrvatskoj.

1. 2. RADNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektima istraživanja postavljena su dvije statističke

hipoteze:

H0 = inflaciju nije moguće odrediti proučavanjem nezaposlenosti bez proučavanja

drugih varijabli.

H1 = inflaciju je moguće odrediti proučavanjem nezaposlenosti bez proučavanja drugih

varijabli.

2

1. 3. STRUKTURA RADA

Istraživanja u ovom diplomskom radu su predstavljena u šest meñusobno povezanih

dijelova.

U prvom dijelu, uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, postavljena je

radna hipoteza te je odreñena svrha i cilj istraživanja i naposljetku koje su metode

korištene u ovom radu.

Drugi dio ima naslov “Nezaposlenost“. U njemu se iznosi nastanak nezaposlenosti,

pojam nezaposlenosti, koja su ograničenja i problemi nezaposlenosti, koji su izvori

nezaposlenosti, na koje načine se mjeri te naposljetku stopa nezaposlenosti i prirodna

nezaposlenost.

U trećem dijelu rada s naslovom „Inflacija“ daje se uvid u pojam inflacije, mjerenje i

vrste inflacije, stopu inflacije, uzrocima i posljedicama inflacije te naposljetku

Phillipsova krivulja.

Četvrti dio nosi naslov „Nezaposlenost u Hrvatskoj“ gdje su prava nezaposlenih osoba i

kretanja nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.

U petom dijelu prikazani su podaci i varijable, te na kraju ocjenjivanje odabranog

modela te je naposljetku ispitan model povezanosti inflacije i nezaposlenosti.

U zaključku je izložena sinteza rezultata istraživanja koji su izneseni u analitičkom

dijelu rada.

3

1. 4. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke inflacije i nezaposlenosti, te vidjeti

kakvo je njihovo kretanje u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi istraživanja su: prikazati kretanje visine nezaposlenosti i inflacije, koja se

ograničenja i problemi javljaju kod mjerenja nezaposlenosti, koji su uzroci inflacije te

meñusobna povezanost izmeñu inflacije i nezaposlenosti. S obzirom na svrhu i ciljeve

potrebno je dati odgovore na neka pitanja:

1) Da li se nezaposlenost smanjuje ili povećava?

2) Kakvo je stanje nezaposlenosti u razdoblju od 1990. – 2012. godine?

3) Kakvo je kretanje inflacije?

1. 5. KORIŠTENE METODE

U ovom diplomskom radu tijekom istraživanja i formuliranja rezultata istraživanja

korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna metoda, deduktivna metoda,

metoda analize i sinteze, metoda deskirpcije, povijesna metoda, statističke metode.

4

2. NASTANAK NEZAPOSLENOSTI

Početke nezaposlenosti može se potražiti u dalekoj prošlosti. Nezaposlenost se javila s

pojavom privatnog vlasništva, podjele rada, te najamnog rada. Meñu prvim

nezaposlenim osobama bili su rimski vojnici koji su se vratili iz rata. Za vrijeme trajanja

rata njihove su njive preuzeli bogati senatori koji su držali robove koji su obrañivali te

njive. S obzirom da vojnici nisu ništa drugo znali raditi osim u poljoprivredi, a njihove

njive su sad pripadale senatorima, oni su nakon povratka iz rata bili slobodni grañani

Rima, no bez zemlje, bez posla i prihoda. (http://www.cogbyte.de/project/Povijest-i-

razvijanje.1061.0.html?&L=7 Datum pretraživanja: 4. 4. 2013.)

U 19. stoljeću Ricardo smatra da je mogući razlog nezaposlenosti zamjena rada

strojevima. Dokazao je da postoji mogućnost da poduzetnik ostvari isti profit uz manju

proizvodnju ako obrtnim kapitalom koji bi inače namijenio plaćama preusmjeri u

kupnju strojeva.

Karl Marx u svom djelu „Das Kapital“ iznosi teoriju da svako povećanje potražnje na

tržištu roba povećava potražnju za radom što istovremeno uzrokuje porast nadnica.

Alfred Marshall već 1890. godine u knjizi „Principles of Economics“ koristi izraz

„nestalnost zaposlenja“. Smatra da klasična hipoteza (nezaposlenost ovisi o kvoti novca

raspoloživoj za nadnice) previše pridaje važnost potražnji, a istovremeno se zanemaruje

ponašanje ponude rada.

Ekonomist John A. Hobson uputio je kritiku klasičnim ekonomistima zbog izostanka

ikakve brige za socijalne probleme. Smatra da je osnovni uzrok nezaposlenosti

nedovoljna potrošnja koja se javlja zbog toga što bogati previše štede tj. nedovoljno

troše te on smatra da treba stimulirati potrošnju.

Klasični ekonomist A. C. Pigou (koji je ujedno i Keynesov suvremenik) 1914. godine u

knjizi „Unemployment“ tvrdi da je osnovni uzrok nezaposlenosti neuspješno

usklañivanje nadnica s razinom cijena. Ako nadnice u jednom području porastu više će

se ljudi vezati za to područje te će neki ostati nezaposleni. On odobrava potrebu da

5

država primjenjuje mjere za smanjenje nezaposlenosti (koje su aktualne i u danas) i na

taj način olakša teret nezaposlenima.

J. M. Keynes 1929. godine razvio je teoriju multiplikatora kojom uspijeva pobiti teorije

klasičnih ekonomista da javni radovi i državna potrošnja ne mogu riješiti probleme već

naprosto samo izazivaju inflaciju.

Nezaposlenost je tek početkom 20. stoljeća prihvaćena kao samostalni društveni

problem, dok su u 19. stoljeću zanemarivane cikličke karakteristike nezaposlenosti te su

istraživanja bila usmjerena na kretanje cijena, a ne nezaposlenost.

Prema predkeynesijanskoj analizi utvrñena su četiri osnovna uzroka nezaposlenosti:

1) frikcionalna nezaposlenost

2) usklañivanje nadnica

3) monetarna neuravnoteženost

4) strukturalni problemi.

Kako je bilo veoma teško definirati nezaposlenost te je ona postala ozbiljan problem u

većem dijelu industrijalizirane Europe, na prijelazu u 20. stoljeće francuski Visoki

savjet za rad naredio je detaljnu studiju problema uključivši i istraživanje statistike

nezaposlenosti te bi tako procijenio troškove mogućeg uspostavljanja državnog fonda

osiguranja od nezaposlenosti. Kako se statistika nezaposlenosti istraživala i u stranim

zemljama došlo je do problema zbog meñunarodne neusporedivosti statistika. Uočivši

taj problem, francuski predstavnik je 1895. godine na sjednici Meñunarodnog

statističkog instituta u Bernu predložio organiziranje meñunarodne statistike

nezaposlenosti, te se to smatra prvim naporom za razvijanje meñunarodnih standarda o

nezaposlenosti. Daljnje napore pri pokušajima standardizacije nastavila je International

Conferece of Labour Statisticians koja je uspostavljena nakon ILO 1919. godine. Meñu

prvim zadaćama mjerenja nezaposlenosti bilo je utvrditi broja radnika osiguranih od

nezaposlenosti, broj osoba koje primaju naknadu za nezaposlenost i ukupnog iznosa

isplaćenih naknada tijekom godine. No, nakon velike krize u SAD-u tridesetih godina

osnovna briga bila je da se utvrdi broj osoba koje aktivno traže posao kako bi se utvrdio

minimalan broj radnih mjesta koje treba otvoriti.

6

Do 1940. većinom je korišten koncept tako da se osobe upitalo za zanimanje koje

obično obavljaju bez obzira da li sada rade ili ne i prema tom kriteriju su klasificirane

(gianful worker). Broj nezaposlenih dobivao se tako da se od ukupnog broja takvih

radnika umanjio za broj zaposlenih dobiven anketom poduzeća. U konačnici, mjerenje

nezaposlenosti i zaposlenosti po konceptu radne snage uvedeno je u meñunarodne

standarde 1947. godine te je to bio početak modernog doba meñunarodnih standarda

statistike nezaposlenosti i zaposlenosti. Od tada pa do danas ti standardi su bili više puta

nadopunjavani, a posljednja promjena izvršena je 1982. godine kad su zapravo usvojeni

i danas važeći standardi. (Mrnjavac Ž., 1996, p. 26-28)

U Njemačkoj je nakon 1. svjetskog rata počela faza demobilizacije, a s njome i prva

velika nezaposlenost. Godine 1927. uveden je Zakon o posredovanju za posao kao i

osiguranje nezaposlenih (AVAVG). Kada je 1931. godine bila visoka inflacija

nezaposlenost je dosegla njenu najvišu točku od 30% (više od 6 milijuna). Od tada se

govori o nezaposlenosti mnoštva.

S preuzimanjem moći od nacionalnosocijalističke strane 1933. godine u trećem carstvu

nezaposlenost je nestala samo na površini društva kroz različite programe rada.

Slobodno biranje obrta je ukinuto i upravljanje radnom snagom je postalo jedan od

državnih programa. Nakon kraja II. svjetskog rata 1945. godine u Njemačkoj je nastala

još veća nezaposlenost.

Od sredine 1970. godina i u tijeku recesije početkom 1990. godina nezaposlenost je u

gotovo svim industrijskim zemljama postala jedan veliki društveni problem. Kod

konjunkturnog rasta ekonomije nezaposlenost opadne, ali još uvijek ostaje na jako

visokoj razini. (http://www.cogbyte.de/project/Povijest-i-razvijanje.1061.0.html?&L=7,

Datum pretraživanja: 4.4.2013)

U 21. stoljeću nezaposlenost je jedan od najvećih problema suvremene globalne

ekonomije. Gotovo svaka vlada nastoji poboljšati zaposlenost i smanjiti nezaposlenost

raznoraznim mjerama i programima.

7

2.1. POJAM NEZAPOSLENOSTI

Meñunarodna standardna definicija nezaposlenosti prema uputama ILO-a zasniva se na

tri kriterija koja moraju biti istovremeno zadovoljena. Nezaposlenost obuhvaća sve

osobe starije od dobne granice odreñene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva

koje su tijekom referentnog1 razdoblja:

1) „bile bez posla“ odnosno nisu imale plaćeno zaposlenje ili bile samozaposlene

2) „trenutno na raspolaganju za posao“ tj. spremne su početi s poslom u bilo kojem

trenutku

3) „tražile posao“ tj. poduzimale su neke korake s ciljem pronalaženja bilokakvog

plaćenog zaposlenja ili samozapošljavanja.

Pod kriterijem „bez posla" znači da osoba uopće nije radila niti jedan sat tijekom

referentnog razdoblja. Cilj takvog kriterija je meñusobna isključivost stanja zaposlenosti

i nezaposlenosti. Druga dva kriterija služe za razdvajanje osoba koje ne rade na grupu

nezaposlenih i ekonomski neaktivnih osoba odnosno osoba izvan radne snage. Značenje

kriterija „traženje posla“ nije vezano za duljinu trajanja, tip ili oblik zaposlenja koje se

traži već se njime obuhvaća traženje mogućnosti poput samozapošljavanja, part – time

poslova, privremenih, sezonskih ili bilo kakvog drugog posla koji se prema

meñunarodnim standardima može smatrati ekonomskom aktivnosti. Značenje „traženje

posla“ ne mijenja se bez obzira da li osobe tražile posao u tuzemstvu ili inozemstvu.

Pod kriterijem „traženje posla“ zahtjeva se da osoba bude ekonomski aktivna da bi

predstavljala dio radne snage odnosno ta osoba treba poduzimati neke konkretne

aktivnosti. Nije dovoljna samo njena želja da nañe posao ili općenita izjava da traži

posao. Registracija kod zavoda za zapošljavanje može se smatrati aktivnim korakom ali

samo ako osoba koja se javlja ima doista za svrhu dobivanje ponude za zaposlenje, a ne

da se javlja iz razloga da dobiva novčanu naknadu.

U skladu s meñunarodnim kriterijima nezaposlena osoba mora biti odmah raspoloživa

za posao tijekom referentnog razdoblja ako se ukaže prilika za zaposlenje. Na slici 1

ilustrirana je pozicija nezaposlenih osoba u strukturi radno sposobnog stanovništva.

1 Referentno razdoblje obično traje jedan dan ili tjedan.

8

Slika 1. Radni status osoba starih 15 i više godina

Izvor: Borozan ð., Makroekonomija, 3.izmijenjeno izdanje, 2012., p. 58

2.2. OGRANIČENJA I PROBLEMI

Danas postoji nekoliko problema i ograničenja na tržištu rada. Neki od njih su skrivena

nezaposlenost, podzaposlenost, precjenjivanje ponuñenog rada te nejednakost osoba.

Prema meñunarodnoj definiciji, one osobe koje su usko vezane za tržište rada su

ekonomski neaktivne i one bi u slučaju promjene nekog od kriterija nezaposlenosti ili

zaposlenosti bile preklasificirane i uvrštene u radnu snagu. Tu spadaju tzv. obeshrabreni

radnici ili sezonski radnici koji su u izvansezonskom razdoblju te se mogu klasificirati

kao nezaposlene kada se ne bi primjenjivao kriterij traženja posla. U današnje vrijeme, s

obzirom na stanje u državi gdje svaki dan sve više ljudi dobiva otkaz, postoji mnogo

obeshrabrenih radnika. To su osobe koje ne rade, ali žele posao te su raspoložive za rad,

no uvjerene su da neće naći posao pa su zato odustale od traženja posla. Obeshrabreni

radnici, kao i nezaposleni predstavljaju potpuno neiskorišteni radni resurs te se stoga taj

dio neiskorištenih ljudskih potencijala naziva „skrivena nezaposlenost“. U toj skupini

najčešće možemo svrstati mlade, žene te starije osobe. Te osobe ne traže posao iz

Radno sposobno stanovništvo

Aktivno stanovništvo

(radna snaga, RS)

Neaktivno stanovništvo

(NES)

Nezaposleni (N) Zaposleni (Z)

Kraće od 1 godine

Duže od 1 godine

Mimo radne snage

Neaktivne osobe

(75+) Puno radno vrijeme

Nepotpuno radno vrijeme

(samozaposleni,

pomažući članovi,

zaposlenici, poslodavci)

9

razloga što postoji ponajprije nedostatak slobodnih radnih mjesta ili misle da su

premlade ili prestare te da nemaju odgovarajuću stručnu spremu odnosno kvalifikaciju.

Meñu problemima koji se javljaju je i podzaposlenost. Da bi se osoba mogla klasificirati

meñu zaposlene dovoljan uvjet je da obavlja plaćeni rad makar samo jedan sat tijekom

referentnog razdoblja. S obzirom da se osobe koje rade makar jedan sat tijekom

referentnog razdoblja ne može voditi kao zaposlene uveden pojam podzaposlenosti u

meñunarodnim standardima kako bi se lakše mogla zabilježiti takva stanja. Razlikuju se

dvije vrste podzaposlenosti, a to su: vidljiva (odražava nedovoljno trajanje rada) i

nevidljiva (karakterizira ju loše iskorištenje radnog vremena, neiskorištenost

kvalifikacija i radnih sposobnosti, niska produktivnost i slično). Na 13. meñunarodnoj

konferenciji statističara rada 1982. godine podržano je evidentiranje i mjerenje

podzaposlenosti, no isto tako se preporuča i mjerenje vidljive podzaposlenosti. U

kategoriju Vidljivo podzaposlenih osoba ubrajaju se sve zaposlene osobe (uključujući i

osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost) koje nedobrovoljno rade kraće nego što je

to predviñeno trajanje za tu aktivnost.

Nasuprot podzaposlenosti imamo precjenjivanje ponuñenog rada tj. izostavljeni su radni

sati koje nude podzaposlene osobe na tržištu rada, no takoñer je i precijenjena ponuñena

količina rada ako se ne uzme u obzir za svaku nezaposlenu osobu koliko je radno

vrijeme posla kojeg traži. Velika je vjerojatnost da će meñu nezaposlenima biti veća

zastupljenost potražnje za onim poslovima s kraćim odnosno nepunim radnim

vremenom nego što je prosječna zastupljenost takvih poslova u cijelome gospodarstvu

iz razloga što meñu nezaposlenim osoba postoji veliki broj mladih i žena koje su

sklonije traženju poslova s nepunim radnim vremenom. Kriva je pretpostavka da bi

svaki nezaposleni mogao raditi puno radno vrijeme ili prosječno radno vrijeme u

gospodarstvu pa se na taj način dolazi do precjenjivanja raspoloživih radnih resursa.

Posljednji problem je jednakost tj. nejednakost osoba. Naime, svaka nezaposlena osoba,

bilo da je ona mlada, stara, muškarac ili žena, stručnjak ili nekvalificirani radnik znači

jednako. No, uzme li se u obzir primjer gubitka posla mladog visokoobrazovanog

inženjera bez djece čija je supruga zaposlena i nekvalificiranog čistača ulice s četvero

10

djece i nezaposlenom suprugom, očito je da njihova nezaposlenost nema isto značenje.

Ako se promatra s društvenog aspekta veći značaj ima slučaj mladog

visokoobrazovanog inženjera, no sa socijalnog aspekta gubitak posla čistača je puno

veći problem. (Mrnjavac Ž., 1994, p.34-36)

2.3. IZVORI I MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Mjerenje nezaposlenosti provodi se na meñunarodnoj razini pa su ti podaci dosta teško

usporedivi jer nisu sve zemlje prihvatile jedinstveni način prikupljanja podataka već ih

se prikuplja iz više izvora.

Prikupljanje podataka o nezaposlenim osobama vrši se na dva osnovna načina te se

prema tome formiraju službene statistike. Prvi način je periodično anketiranje uzorka

radne snage (Labour Force Sample Survey) i taj način predstavlja osnovu službene

statistike u Australiji, SAD-u, Kanadi, Japanu, Švedskoj, Italiji i dr. Drugi način je

evidencija osoba prijavljenih na zavodu za zapošljavanje ili osoba koje ostvaruju pravo

na novčanu pomoć za nezaposlene ili slično što ovisi o propisima pojedinih zemalja na

kojoj se zasniva službena statistika Velike Britanije, Nizozemske, Francuske, Njemačke

i dr. Barem jednom godišnje provodi se anketiranje uzorka radne snage u zemljama čija

se statistika zasniva na „registriranoj“ nezaposlenosti. (Mrnjavac Ž., 1994, p.36)

2.3.1. Evidencija nezaposlenosti kao izvor statistike

U svim zemljama postoje službe za zapošljavanje i njihov zadatak je da pribavljaju

informacije poslodavcima o raspoloživim radnicima, no takoñer i one osobe koje traže

zaposlenje mogu se prijaviti i tako registrirati svoje traženje posla kako bi lakše našle

posao. U Republici Hrvatskoj ta služba je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prava

nezaposlenih osoba ureñena su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12).

Velika prednost je da su ti statistički podaci su vrlo jeftini, prikupljanje je veoma

jednostavno te su stalno dostupni. Vode se na lokalnoj (općina, grad), regionalnoj

11

(županija, regija) i nacionalnoj razini te u svakom trenutku se može vidjeti koliko

nezaposlenih ima pojedini grad, općina ili županija.

Administrativni podaci ne mogu biti u potpunosti zadovoljavajući izvor statistike

zaposlenih. Do problema dolazi zato jer što je sustav za pomoć nezaposlenima više

razvijen veći će broj osoba htjeti koristiti usluge sustava te će stoga statistika prikazivati

veći broj registriranih nezaposlenih osoba. Važan utjecaj imaju i promjene u kriterijima

za prava na ostvarivanje naknade za nezaposlene. Ako se poveća naknada doći do

promjene broja korisnika naknade te će se na taj način promijeniti broj nezaposlenih

osoba neovisno o stanju ponude i potražnje na tržištu rada. Problem je i što se baze

podataka o nezaposlenima često ažuriraju u neodgovarajućim vremenskim razmacima,

pa se statistika nezaposlenosti može neopravdano povećati zbog javljanja na Zavod radi

promjene statusa na tržištu rada. To se dogaña zato jer se nezaposlene osobe u nekim

zemljama moraju javljati svaki dan u Ured za zapošljavanje, a u nekim zemljama tek

svaka tri mjeseca pa čak i duže.

Nedostatak administrativnog izvora je da su neke od prijavljenih osoba registrirane

isključivo radi ostvarivanja odreñenih prava i zapravo ne traže posao ili nisu raspoložive

za posao, a to su jako bitni kriteriji meñunarodnih standarda da bi se neku osobu

smatralo nezaposlenom. Mnoge osobe nisu evidentirane u statistici jer na osnovi

registriranja ne mogu ostvarivati dodatna prava, uvjerene su da im državni ured ne može

naći posao, a traže posao i udovoljavaju svim meñunarodnim standardima. Evidencijom

nezaposlenosti se ne može obuhvatiti ukupna radna snaga stoga se broj nezaposlenih

mora prikupljati na druge načine, no oni takoñer imaju odreñene nedostatke. Može se

procijeniti broj nezaposlenih na osnovi ankete poduzeća, na osnovi evidencije

zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja ili podataka poreznog ureda, ali i na taj je način

nemoguće obuhvatiti sve nezaposlene osobe prema meñunarodnim standardima.

(Mrnjavac, Ž., 1994, p. 37-39)

Pravo na novčanu naknadu uglavnom se stječe nakon što je osoba radila utvrñeni broj

mjeseci, no radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili sporazumom. Trajanje

korištenja novčane naknade većinom ovisi o prethodnom radnom stažu korisnika.

Općenito, novčana se naknada može utvrñivati u odreñenom rasponu, a može biti i

12

jednaki iznos naknade za sve korisnike. Da bi osoba ostvarila prethodno navedena prava

potrebno je da pokrene postupak za ostvarivanje prava po osnovi nezaposlenosti.

Nezaposlena osoba zahtjev podnosi u mjesnom nadležnom područnom uredu.

2.3.2. Anketa uzorka radne snage

Meñunarodni standardi ne preferiraju niti jedan način prikupljanja podataka o

nezaposlenosti. Prijašnja iskustva su pokazala da je jedino anketa uzorka radne snage

zadovoljavajući način prikupljanja podataka o nezaposlenosti na nacionalnoj razini u

skladu s meñunarodnim standardima ILO-a2. Ti podaci su u skladu s meñunarodnim

standardima i osiguravaju poprilično visok stupanj meñunarodne usporedivosti.

Naravno, ni ona nije potpuna jer ne postoji ujednačenost upitnika. Nedostaci koji se

mogu pojaviti kod ovog načina prikupljanja podataka mogu biti tehničkog i statističkog

karaktera tj. problem obuhvata reprezentativnog uzorka, promjena u veličini i sastavu

uzorka, preciznost procjena na osnovu uzorka, vjerodostojnost odgovora te naposljetku

interpretacija promjena tijekom različitih vremenskih razdoblja.

Za takav postupak potrebno je uspostaviti čitav anketni sustav pa je stoga takav

postupak poprilično skup. Takoñer podaci o prikupljenim pojavama raspoloživi su samo

za trenutak pregleda za razliku kod podataka o registriranoj nezaposlenosti kod koje

postoji stalna dostupnost. (Mrnjavac, Ž., 1994, p. 40)

2.4. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost se dijeli na otvorenu i prikrivenu. Otvorena nezaposlenost naglo se

povećava u doba kriza, recesija, velikih tehnoloških promjena, elementarnih nepogoda,

ratnih razaranja itd. Nedovoljno iskoristavanje radne snage naziva se prikrivena

nezaposlenost.

Gotovo sve zemlje provode pasivne i aktivne mjere za ublažavanje nezaposlenosti i

poboljšanje položaja nezaposlenih osoba. Pasivne se mjere ponajviše odnose na

2 Za više informacija pogledati na http://www.ilo.org/global/standards/lang--en/index.htm

13

materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti koje se obično sastoji od više vrsta

prava. (Bejaković, P., 2003, p.13)

Razlozi pojave nezaposlenosti su višestruki i najčešće meñusobno uvjetovani.

Razdvajanje i analiziranje uzoraka nezaposlenosti je važno iako ih je teško razdvojiti s

obzirom na različitost makroekonomskih mjera i u ovisnosti o tome što je uzrok

nezaposlenosti. Ekonomisti identificiraju tri vrste nezaposlenosti: (Campbell R.

McConnell, Stanley L. Brue, 1992, p. 557-569)

1) Frikcijska – podrazumijeva se nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ulaze u

tržište radne snage. Čak i kad je agregatna potražnja dovoljno velika da zaposli svu

radnu snagu i kada nezaposleni posjeduju vještine koje su potrebne poduzećima koja

otvaraju nova radna mjesta čak i tada će biti prisutna nezaposlenost. Ljudi stalno

napuštaju poslove na kojima trenutačno rade da bi tražili nove poslove, traže nove

poslove jer su izgubili staro zaposlenje, ulaze u radnu snagu kako bi tražili posao po

prvi put, ponovo ulaze u radnu snagu nakon razdoblja odsutnosti ili se kreću sa starog

radnog mjesta na novo radno mjesto u roku 30 dana. S druge strane, poslodavci

neprestano traže zamjene za radnike koji su dali otkaz ili otišli u mirovinu, traže nove

radnike kako bi popunili radna mjesta koja se otvaraju zbog proširenja poslovanja te

otpuštaju neke radnike u nadi da će pronaći kvalitetnije od njih. U svakom trenutku

postoji relativno velika frikcijska nezaposlenost jer niti su svi aktivni tražitelji posla

pronašli i prihvatili radna mjesta kao što nisu ni svi poslodavci popunili prazna radna

mjesta. Mladi ljudi često mijenjaju poslove pa se kod njih posebice govori o frikcijskoj

nezaposlenosti.

Frikcijska nezaposlenost se dijeli na nezaposlenost traženja (ulaze radnici koji traže

najbolju ponudu za posao kao i potrebama poduzeća da traže radnike kojima će popuniti

upražnjena radna mjesta), te nezaposlenost čekanja u kojoj nezaposleni radnici

namjerno čekaju da ih se pozove nakon privremenog udaljavanja s radnog mjesta ili

dobrovoljno čekaju ne bi li dobili poslove u sindikaliziranim organizacijama.

Unutar kategorije frikcijske nezaposlenosti moguće je izdvojiti posebnu kategoriju

nezaposlenosti – to je sezonska nezaposlenost. Riječ je o nezaposlenosti koja je

14

povezana sa sezonskim mijenjanjem uvjeta zapošljavanja tijekom jedne godine – obično

su to lipanj, srpanj i kolovoz. S obzirom da su sezonski uvjeti dobro poznati i lako

razumljivi statističari često prikazuju ekonomske podatke o nezaposlenosti očišćene od

sezonskih utjecaja.

2) Strukturna – nastaje kao rezultat nesklada izmeñu vještina potrebnih za nova radna

mjesta i vještina koje imaju nezaposleni ili geografskog nesklada izmeñu mjesta na

kojima se otvaraju nova radna mjesta i mjesta na kojima se nalaze nezaposleni. Ova

vrsta nezaposlenosti dijeli mnoga zajednička obilježja s frikcijskom nezaposlenošću, no

postoji jedna bitna razlika –njezina dugotrajnosti. Primjer takvog strukturnog nesklada

bilo je uvoñenjem robotske tehnologije u američku automobilsku industriju što je

dovelo do povećanja tržišnog udjela uvoznih automobila na američkom tržištu 1970-ih

godina. Za novootvorena radna mjesta u područjima poput računovodstva i

programiranja radnici koji su postali tehnološki višak nisu posjedovali potrebne vještine

te se nisu mogli zaposliti. Razina strukturne nezaposlenosti ovisi o stupnju strukturnih

promjena ponude i potražnje za radom i o brzini uklanjanja nesklada i neravnoteže.

Ključnu ulogu u procesu prilagodbe imaju obučavanje i prekvalificiranje. Da bi razina

strukturne nezaposlenosti bila što niža potrebno je da se što prije uklanja nesklad i

neravnoteža izmeñu strukturalnih promjena ponude i potražnje. Za osobe koje traže

posao duže od jedne godine ubraja se u strukturno nezaposlene osobe.

3) Ciklička – još se naziva i nezaposlenost zbog nedostatka potražnje. Javlja se u

razdobljima recesija i depresija odnosno zbog nedostatka agregatne potražnje te su

poduzeća prisiljena otpuštati radnike. Prema podacima temeljni uzrok cikličke

nezaposlenosti je smanjenje agregatne potražnje.

Frikcijska i strukturna nezaposlenost smatra se normalnom pojavom i često se nazivaju

prirodnom razinom nezaposlenosti. Nezaposlenost iznad prirodne razine donosi

ekonomske troškove u obliku gubitaka proizvodnje, gubitaka ljudskog kapitala

nezaposlenih te društvene troškove u obliku ekonomskih teškoća pa država najčešće

monetarnom i fiskalnom politikom pokušava utjecati na nezaposlenost zbog nedostatka

potražnje. (Ekonomski leksikon, p. 576)

15

Frikcijsku, sezonsku i strukturnu nezaposlenost uobičajeno je tretirati kao podvrste tzv.

prirodne nezaposlenosti.

2.5. PRIRODNA NEZAPOSLENOST

Nezaposlenost je uvijek prisutna u svakom gospodarstvu pa makar ako se se radi i o

vrlo malom broju nezaposlenih osoba. Ta vrsta nezaposlenosti tretira se kao nužna i

naziva se prirodna nezaposlenost. Predstavlja onu nezaposlenost prema kojoj teži

gospodarstvo u dugoročnom vremenskom razdoblju. Ona odgovara punoj zaposlenosti

gospodarstva3, a ostvaruje se kada je tržište rada savršeno-konkurentskog tipa u

ravnoteži. Na razini prirodne nezaposlenosti aktualna razina cijena jednaka je

očekivanoj razini cijena. Prirodna stopa nezaposlenosti je optimalna stopa

nezaposlenosti koja iznosi od 3% do 5%, a veže se za situaciju pune zaposlenosti koju

mogu ostvariti visokorazvijena nacionalna gospodarstva.

Pojam prirodne nezaposlenosti u makroekonomsku literaturu uveli su nobelovci Milton

Friedman4 i Edmund Phelps5 u drugoj polovici 1960-ih godina. U makroekonomskoj

literaturi za koncept prirodne stope nezaposlenosti može se sresti i naziv „stopa

nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju“ ili njezinog akronima NAIRU (eng.

Nonaccelerating Inflation Rate of Unemployment). NAIRU je stopa nezaposlenosti pri

kojoj je inflacija konstantna. To je ujedno i najniža stopa nezaposlenosti koja se može

održavati bez pritisaka na rast inflacije. Ostvaruje se kada je tržište nesavršeno-

konkurentskog tipa u ravnoteži. (Borozan, ð., 2012, p. 63)

3 Puna zaposlenost se koristi kao pojam za opisivanje stanja nekog gospodarstva čiji su kapaciteti resursa

ekonomski iskorišteni, a stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Sukladno tom

objašnjenju, pogrešno je misliti da su u situaciji pune zaposlenosti svi resursi maksimalno fizički

„uposleni“ tj. da je, primjerice, nezaposlenost jednaka nuli. 4 Milton Friedman je za svoj doprinos u području analize potrošnje, monetarne povijesti i teorije te za

demonstraciju kompleksnosti stabilizacijske politike dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1976. 5 Edmund Phelps je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 2006. za analizu meñuvremenskog

kompromisa u makroekonomskoj politici.

16

Riječ „prirodna“ u nazivu tog termina kod mnogih stvara potpuno pogrešne predodžbe

prema kojima je riječ o nezaposlenosti koja je prirodna,te ne ovisi o makroekonomskoj

politici i ponašanju gospodarskih subjekata. Baš suprotno tome, riječ je o nezaposlenosti

koja je uvjetovana realnim varijablama te različitim institucionalnim aranžmanima koji

djeluju na strani ponude u gospodarstvu (npr. pregovaračka moći sindikata, visina

naknade za nezaposlene, visina marže koja rezultira uslijed monopolnog položaja,

mobilnost radne snage, troškovi koje poslodavci moraju podnijeti zbog zakonske

regulative prilikom otpuštanja radnika, zabrana otpuštanja s posla pojedinih kategorija

radnika i slično). Promjene koje se dogañaju na potražnoj strani gospodarstva uvjetuju

odstupanja aktualne nezaposlenosti od prirodne.

Ako aktualna nezaposlenost odstupa od prirodne nezaposlenosti riječ je o cikličkoj

nezaposlenosti. U gospodarstvu se mogu očekivati inflacijske tendencije ako je aktualna

nezaposlenost manja od prirodne iz razloga jer će poduzeća povećavati plaće svojim

radnicima kako bi zadržali istu razinu proizvodnje i proizvodnosti rada. Zbog povećanja

inflacije, radnici će tražiti povećanje plaća jer im je smanjena kupovna moć, a

istovremeno povećana pregovaračka moć. Ako rastu plaće rastu i troškovi proizvodnje i

cijene proizvoda što uzrokuje rast cijena i opet povećanje plaća te se taj proces opet

ponavlja. Centralna banka (koja je odgovorna za kretanje cijena u zemlji) može smanjiti

novčanu masu kako bi na taj način smanjila inflaciju, no pri tome može doći do

smanjenja gospodarskih aktivnosti i rasta nezaposlenosti. Kad je aktualna nezaposlenost

veća od prirodne može se očekivati suprotna tendencija.

Kvantificiranje stope nezaposlenosti koja je jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti je

veoma težak posao. S obzirom da se ne može precizno ustanoviti stopa nezaposlenosti

koja bi odgovarala punoj stopi nezaposlenosti njezina vrijednost se procjenjuje raznim

metodama. Za izračunavanje te nezaposlenosti ekonomisti najčešće uzimaju jedno

razdoblje kao usporedno tj. bazno razdoblje, a to mora biti ono razdoblje u kojem je

nezaposlenost bila maksimalna (sa stajališta iskorištenja ekonomskih kapaciteta) te

razina cijena mora biti relativno stabilna. Zatim se stopa nezaposlenosti korigira

promjenama u kompoziciji radne snage. Stoga, prirodna stopa nezaposlenosti nije

konstantna veličina nego ima tendenciju mijenjanja tijekom vremena. (Borozan, ð.,

2012, p. 63)

17

2.6. STOPA NEZAPOSLENOSTI

Kako bi se što zornije prikazala makroekonomska situacija nekog ekonomskog sustava

veoma bitnu ulogu ima statistika zaposlenosti i nezaposlenosti. Ako je nezaposlenost

izražena kao udio u radnoj snazi (RS) onda je riječ o stopi nezaposlenosti (n). Stoga

vrijedi:

RS = Z + N;

RS

Nn = , gdje Z označava broj zaposlenih6, a N broj nezaposlenih. Pomnožena sa 100

izražava se u postotku. Radna snaga (aktivno stanovništvo) sastoji se od zaposlenih

osoba (koje se bave nekim aktivnim zanimanjem i osoba koje rade u poljoprivredi) i

nezaposlenih osoba (prijavljenih na zavodima za zapošljavanje, osobe na odsluženju

vojnog roka ili na izdržavanju kazne koje su prije bile ekonomski aktivne), razvrstanih

prema ekonomskoj aktivnosti. (http://www.investinganswers.com/financial-

dictionary/economics/unemployment-rate-809, Datum pretraživanja 07.07.2013.)

U nastavku slijedi formula prema kojoj se dobiva stopa zaposlenosti:

RSS

Zsz =

gdje sz označava stopu zaposlenosti i ona se izračunava kao kvocijent zaposlenog (Z) i

radno sposobnog stanovništva (RSS).

Kroz vrijeme, korištenje samo stope nezaposlenosti u svrhu ocjene stanja na tržištu rada

pokazalo se kao nedostatnom. Mogući razlozi tome su odreñene kategorije radnika koje

se mogu grupirati u četiri skupine koje se ubrajaju u nezaposlene (a možda ne bi trebale)

ili se ne ubrajaju u nezaposlene (a možda bi trebale):

1) radnici koji odbiju posao zbog neodgovarajućih uvjeta ili plaća

2) obeshrabreni radnici

3) radnici koji rade nepotpuno radno vrijeme

6 Registrirana zaposlenost obuhvaća zaposlene u pravnim osobama (pravnim subjektima), zaposlene u

obrtu i slobodnim profesijama te individualne poljoprivrednike koji su aktivni osiguranici socijalnog

osiguranja.

18

4) radnici koji rade na „crno“

1. Radnici koji odbiju posao zbog neodgovarajućih uvjeta ili plaća kao na primjer zbog

složenosti posla ili mogućnosti napredovanja. Rasprostranjeno je mišljenje da ako netko

odbije posao zbog udaljenosti radnog mjesta manje od 50 km od mjesta prebivališta da

se te osobe ne bi trebale voditi nezaposlene.

2. Obeshrabreni radnici – dio nezaposlenih je odustao od aktivnog traženja za poslom

nakon intenzivnog i relativno dugog vremenskog razdoblja traganja. Nisu uvršteni u

nezaposlene jer više ne tragaju aktivno za poslom. Ako bi se broj obeshrabrenih radnika

dodao onima koji su službeno nezaposleni broj nezaposlenih bi se povećao.

3. Radnici koji rade nepotpuno radno vrijeme – ubrajaju se u skupinu zaposlenih, no dio

njih pokušava naći neki poslao s punim radnim vremenom. Izmjerena stopa

nezaposlenih ne uključuje broj tih radnika koji su itekako potencijalno bitni.

4. Radnici koji rade na „crno“ – tu spadaju osobe koje rade ali ih njihovi poslodavci još

nisu službeno prijavili da su zaposleni, a ni one same se nisu odjavile iz evidencije pa su

i dalje registrirane kao nezaposlene osobe. Ta kategorija radnika prisutna je ne samo u

Hrvatskoj nego i u svim zemljama. Ako bi se broj tih osoba odbio od ukupnog broja

nezaposlenih brij nezaposlenih bio bi manji. (Borozan, ð., 2012, p. 61)

U grafikonu 1 prikazana je stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2003. – 2012. godine.

19

Grafikon 1: Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2003. – 2012. godine

Graf: izrada studenta prema podacima Eurostata

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=une_rt_a&lang=en

Grafikon 1 prikazuje stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2003.-

2012. godine. Stopa nezaposlenosti od 2003. pa do 2008. godine ima tendenciju pada,

no nakon 2008. godine ta stopa počinje konstantno rasti. Može se uočiti da je najniža

stopa nezaposlenosti bila u 2008. godini kada je iznosila 8,4%, dok je najviša bila u

2012. godini kada je iznosila 15,9%.

14,1 13,8

12,8

11,4

9,6

8,49,1

11,8

13,5

15,9

4

6

8

10

12

14

16

18

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

20

3. INFLACIJA

U trećem poglavlju ovog diplomskog rada biti će riječ o pojmu inflacije, vrstama

inflacije, njezinom mjerenju, stopi inflacije, uzrocima i posljedicama, Phillipsovoj

krivulji te naposljetku o povezanosti inflacije i nezaposlenosti.

Inflacija je neizbježna gospodarska pojava te i kao sam pojam izaziva veliku zabrinutost

meñu pučanstvom. Ako je riječ o inflaciji velikih razmjera velika opasnost prijeti

stabilnosti države no i samom društvu kao cjelini. Tako je npr. inflacija koja je u

Argentini 1954. dosegnula 100% dovela vojsku na čelo države. Prema navodima nekih

autora, hiperinflacija u Rusiji nakon I. svjetskog rata dovela na vlast komunizam, a u

Njemačkoj nacizam. No, inflacija je na neki način i dobra jer pokreće gospodarstvo,

točnije proizvodnju.

Keynes, iako je živio u doba kad je najveći ekonomski problem bila deflacija, bio je

duboko svjestan problema inflacije za koju je tvrdio da je sigurno sredstvo za

potkopavanje postojeće društvene osnove koja se odvija obezvrijeñivanjem novca.

Uvidio je i veoma bitnu činjenicu, a to je da je svaka promjena vrijednosti novca tj.

razina cijena važna za društvo, no samo ukoliko njezine posljedice nisu jednako

rasporeñene. U uvjetima rastuće inflacije štednja gubi svaki smisao ali takoñer i

investicije. Štednja u bankama nema smisla ako je kamata koju banke plaćaju

grañanima manja od stope inflacije, no ukoliko višak novca ne stave u banke nego drže

kod kuće zbog inflacije mogu izgubiti još više.

Drugi primjer je primjer vjerovnika koji su odobrili kredite ili isporučili robu. Oni se

nalaze u teškoj situaciji jer im inflacije obezvreñuje vrijednost potraživanja, a dužnici

dolaze u privilegirani položaj jer im dug postaje realno manji. No, poučeni greškama iz

prošlosti praksa se promijenila te danas postoje različite zaštitne klauzule kako bi se

očuvala realna vrijednost potraživanja. Kada je u gospodarstvu prisutna rastuća inflacija

dolazi do efekta supstitucije imovine pri čemu vlasnici preferiraju one oblike imovine

koji su manje osjetljivi na promjene cijena. Ranije je to bilo zlato, no danas je ono glede

cijene sve nestabilnije. U Europi je inflacije ostavila velike štete te je u Njemačkoj čak

21

podignut spomenik inflaciji na kojem su navedene cijene odreñenih proizvoda koje su

za današnje prilike teško zamislive. (Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p.358)

3. 1. POJAM INFLACIJE

Postala je nezaobilazna prateća pojava današnjeg gospodarstva. Sve do II. svjetskog rata

bila je povremena pojava koja je nastajala kao posljedica rata ili socijalnih previranja.

Završetkom rata cijene bi se smirile, padale i ponovo bi se svijet vraćao deflaciji kao

stalnoj popratnoj gospodarskoj pojavi toga vremena. U prošlosti, a i danas, prisutna je u

socijalističkim i kapitalističkim zemljama, bilo u obliku puzajuće inflacije ili

hiperinflacije. Potkraj prošlog stoljeća Jugoslavija je iskusila hiperinflaciju i to jednu od

najvećih u novije doba u Europi. U Kini, za vrijeme vladavine Mao Ce Tunga, i bivši

sovjetski savez imali su relativno nisku (umjerenu) inflaciju.

Inflacija (lat. inflatio – napuhivanje, nadimanje) je kao pojam prvi put upotrebljena u

Americi u doba Grañanskog rata u knjizi A. Dalmera 1863. godine: „Velika financijska

obmana ili približavanje financijske eksplozije“ u vezi sa zatrpavanjem papirnatih

dolarskih novčanica kojima su se gotovo začepili kanali novčanog optjecaja. U vrijeme

rasta inflacije država ima korist – povećava se porezna osnovica pa su prihodi države

veći.

Pojam inflacije najčešće se spominje u dvije grupe definicija. Jedna grupa definicija je

vezana uz razinu cijena, a druga je vezana uz kupovnu moć novca. Inflacija je

povećanje agregatnog (općeg) nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca. Opća ili

prosječna razina cijena predstavlja ponderirani prosjek7 cijena roba i usluga u

ekonomiji. Inflacija može rasti, padati, biti jednaka nuli ili imati negativan predznak.

Ako razina cijena stalno raste kaže se da se zemlja suočava s inflacijom. Nasuprot tome,

kada razina cijena pada i taj je pad kontinuiran zemlja se suočava s deflacijom. Prema

statističkim podacima koji su dostupni o kretanju inflacije, u gospodarstvima cijelog

7 Ponderirana aritmetička sredina je statistički pokazatelj koji, za razliku od obične aritmetičke sredine, u

obzir uzima i utjecaj tj. važnost faktora za koje se računa.

22

svijeta češće su prisutna razdoblja inflacije nego deflacije. Granica izmeñu deflacije i

inflacije naziva se cjenovna stabilnost. (Borozan ð., 2012., p. 69)

Friedman ju definira kao porast količine novca u optjecaju koji ne prati rast proizvodnje

tj. porast količine novca po jedinici proizvodnje. Za njega je ona isključivo monetarni

fenomen.

Perišin smatra da je to veoma kompleksna i heterogena gospodarska pojava koja se

gotovo nikad ne pojavljuje dva puta na isti način. Stoga ju je teško, gotovo nemoguće

generalno definirati i jednim te istim spletom uzoraka objasniti. (Perišin I., Šokman A.,

Lovrinović I., 2001, p. 58)

Izvjestan rast cijena i s tim povezano opadanje kupovne moći može biti veoma različite

naravi, kako po intenzitetu, tako i po trajanju, a i po uzrocima koji su ga izazvali kao i

posljedicama. Jedan od glavnih ciljeva državne vlade i središnje banke u većini

svjetskih zemalja je smanjenje inflacije zbog negativnog učinka na gospodarstvo. Za

inflaciju je karakteristično da se stapa s drugim gospodarskim procesima stoga je i

poprilično teško definirati mjere koje bi bile učinkovite u borbi protiv inflacije. Stapanje

inflacije s drugim procesima posebno je karakteristično za suvremene situacije i može

se reći da se donekle inflacija ne odnosi samo na novčane inflacije. Novčane inflacije su

su karakteristične više za prošlost nego za današnje vrijeme. Često dolazi do polemike

jer jedni inflaciju proširuju na cjelokupni kompleks nestabilnosti i poremećaja, dok je

drugi nastoje izolirati i tretirati kao uzročnik užeg ili šireg kompleksa poremećaja. Neki

je žele tretirati samo kao monetarni izraz ekonomske neravnoteže i stabilnosti, kao

monetarnu posljedicu temeljnih poremećaja u gospodarstvu ili kao monetarni

poremećaji koji tretiraju kao zatrpavanje kanala novčanog optjecaja opterećenog suviše

velikom masom novca. Zbog različitosti uzoraka, intenziteta i posljedica inflacije ne

postoji jedinstveni model antiinflacijske politike već se ona prilagoñava konkretnim

prilikama u svakoj zemlji.

Pojam „stabilnost cijena“ takoñer izaziva nesuglasice jer ne podrazumijevaju svi isto.

Neki misle da je to razina cijena dovoljno stabilna tako da očekivanja promjena cijena

ne utječu bitno na ključne ekonomske odluke (Alan Greenspan, bivši guverner FED-a)

23

dok drugi misle da je to ona situacija u kojoj cijene rastu od 3-5 posto godišnje

(Friedman). Pritom na mjesečnoj ili kvartalnoj razini može doći do znatnih odstupanja,

ali ona se ne uzimaju presudnim u ovom konceptu cjenovne stabilnosti. To proizlazi iz

činjenice da monetarna politika ne može u kratkom roku djelovati na cijene dovoljno

učinkovito, pa je razumljivo da se uzima vremenski horizont od minimalno godine

dana. U sklopu rečenog, smatra se da je optimalni horizont za planiranje i upravljanje

inflacijom tri godine dok je za ciljanje razine cijena optimalni rok pet do šest godina.

(Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p. 361)

U SAD-u su u posljednja dva stoljeća cijene povremeno pokazivale inflatoran uspon, ali

su, u pravilu, imale tendenciju opadanja. Inflacija se u svim tim godinama veoma

jednostavno objašnjavala – ratom i ratnim opterećenjima. Cijene bi nakon rasta padale

na prethodno nisku razinu. Cijene na malo nakon inflacije izazvane ratom 1814. godine,

stalno su padale sve do grañanskog rata 1861.-1865. godine kada tijekom te četiri

godine munjevito rastu (oko 75%), a zatim su dugi niz godina ponovno padale da bi

potkraj 19. stoljeća došle na veoma nisku razinu zabilježenu 1850. godine. Do novog

snažnog općeg porasta cijena u SAD-u dolazi 1914. godine odnosno s I. svjetskim

ratom. Traje tijekom rata, a u poslijeratnom kaosu dosegnula je kulminaciju 1920.

godine. Zatim slijedi pad cijena, slab uspon i padanje sve do velikog sloma 1932.

godine. Nakon 1932. godine dogaña se preokret – cijene stalno rastu. Tek pred II.

svjestki rat se dogodilo blago padanje, no ono je bilo kratkotrajno. Cijene rastu tijekom

II. svjetskog rata, ali još bržim intenzitetom nakon njegova završetka. Ovdje se još

može govoriti da je inflacija izazvana ratom, nakon toga je očigledno da nova inflacija

nije ono što je bila stara. Stara inflacija je bila specifična, snažna no i kratkotrajna. Nova

je stalna, te od 1932. godine cijene gotovo konstantno rastu, a od početka Korejskog

rata 1950. godine neprekidno rastu i ubrzavaju svoj uspon.

Europsko iskustvo kretanja inflacije slično je američkom. Stalan rast cijena postao je

pravilom. Iznimke mogu biti posebno objašnjene, a i te se iznimke odnose samo na

ubrzanje rasta cijena, dok ni u kojem slučaju nije riječ o stabilnosti procesa rasta cijena.

Posvuda je pravilo rasta cijena postalo beziznimna zakonitost. Ubrzo nakon toga kao

zakonitost pokazalo se i ubrzanje inflacije, te je puzajuća inflacija prerasla u ubrzano

kotrljajuću. Ubrzanje inflacije je još jasnije nakon 1970. godine kada se puzajuća

24

inflacija pokrenula te se je munjevito ubrzala. Takav razvitak inflacije bio bi i na dulji

rok (sve do 1932. godine) još očigledniji da nije u tom razdoblju bilo posebnih i

dubokih konjukturnih poremećaja. No i ovako je prisutnost stalnog rasta cijena sve

očiglednija od kraja velike krize u SAD-u 1932. godine, a posebice se u posljednjem

razdoblju ne može ničim zamračiti. Sve do tada glavni problem svjetskog gospodarstva

je bila deflacija kojoj je glavna karakteristika bila trend stalnog pada cijena. Takav trend

je doveo do rasta zaliha, povećanja nezaposlenosti i pada stope rasta bruto domaćeg

proizvoda u gospodarstvu. To je bila, i jest dan danas, bolest gospodarstva, no postavlja

se pitanje što je to poslije II. svjetskog rata dovelo do pojave inflacije i do toga da ona

postane stalna prateća pojava današnjeg gospodarstva u cjelini. (Lovrinović I., Ivanov

M., 2009, p. 371)

3. 2. VRSTE INFLACIJE

Uzimajuću u obzir intenzitet inflacije može ju se podijeliti na: puzajuću, kotrljajuću,

galopirajuću i hiperinflaciju. U nekim klasifikacijama galopirajuću inflaciju i

hiperinflaciju se smatra istom pojavom. Bez obzira što je prošlo 60-tak godina otkako je

inflacija postala stalna pojava ni dan do danas nema točno odreñene granice izmeñu ove

prethodno navedene pojave. Jedino pri definiranju puzajuće inflacije nema dvojbi –

smatra se da se o toj vrsti inflacije može govoriti ako u nekoj zemlji cijene tijekom

godine porastu u rasponu od 3-5%. Ona nije štetna već se smatra i korisnom u

gospodarstvu jer pozitivno utječe na njega. To se može objasniti činjenicom da u tom

slučaju na tržištu postoji nešto veći prihvatljivi višak potražnje koji stimulira

proizvodnju i zapošljavanje, a ne prijeti ugrožavanju životnog standarda ljudi i

obezvreñivanju imovine.

Hiperinflacija – opći porast cijena u zemlji i to u visini od 50% mjesečno. Najčešće je

posljedica političkih poremećaja i sukoba i nereda koji se pretvara u kaos.

Galopirajuća inflacija – inflacija koja se brzo razvija i koja, ako se takav ritam nastavi,

prerasta u hiperinflaciju. (Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p. 362)

25

Inflaciju kao ekonomsku pojavu različitog intenziteta nemoguće je jedinstveno

objasniti. Inflacija u Južnoj Africi nije isto što i inflacija u Kanadi iako su obje blage.

Razlog zašto isto objašnjenje ne odgovara i inflacijama u južnoameričkim i europskim

zemljama je različitost gospodarske strukture, političkih prilika i ekonomsko – političke

koncepcije pa se stoga i inflacija različito očituje. S obzirom na različitosti uzoraka,

prilika i intenziteta nameću se i različita sredstva borbe protiv nje. Iako su najčešće

posljedice monetarnih čimbenika same monetarne mjere nisu dovoljne da bi se inflacija

savladala.

Ako se za kriterij uzme rok trajanja inflaciju se dijeli na: kroničnu, jednokratnu i

prolaznu. Prolazna inflacija je bila prisutna posebice u vrijeme zlatnog standarda (do

1914. god) kada su postojale faze rasta, a zatim pada cijena, što je bilo posljedica

kretanja izvoza i uvoza zlata, a to je opet bilo posljedica stanja trgovačke bilance.

Količina novca u zemlji se povećavala ako bi zemlja ostvarila suficit (izvoz je veći od

uvoza) u razmjeni roba, a smanjivala bi se ako i zemlja ostvarila deficit (izvoz je manji

od uvoza). Najbolji primjer takvog oblik inflacije danas je primjer promjene cijena

nafte. Tijekom 2008. godine došlo je do velikog porasta cijena nafte u roku od nekoliko

mjeseci kada je nafta s oko 40 dolara po barelu poskupjela gotovo četverostruko. U

slijedećih nekoliko mjeseci cijena nafte se (takoñer u kratkom roku) drastično smanjila,

pa je njezinim padom i inflacija pala i time imala prolazni karakter. Ali, na isti se način

može ponoviti nakon izvjesnog vremena.

Situacija kad u zemlji doñe u kraćem vremenskom razdoblju do općeg porasta cijena

koji se potom raznim antiinflacijskim mjerama eliminira i nakon toga ne pojavljuje duže

vrijeme naziva se jednokratna inflacija.

Kada cijene u dužem roku stalno rastu i to različitim godišnjim intenzitetom govori se o

kroničnoj inflaciji. Uzroci su različiti i oni se meñusobno isprepliću te predstavljaju

kroničnu pojavu koja se poprilično teško iskorjenjuje. Kronična inflacija može biti

posljedica socijalnih, političkih čimbenika, rasta cijene nafte ili pogrešne monetarne

politike ili i to sve zajedno u isto vrijeme. Postojala je u bivšoj Jugoslaviji i njezini su

uzroci bili različiti, kombinirali su se ili su se smjenjivali.

26

U vrijeme inflacije često se javlja fenomen nazvan „novčana iluzija“. Riječ je o pojavi

kontinuiranog općeg rasta cijena u odreñenom razdoblju te tada sindikati čine pritisak

zahtijevajući rast plaća kako bi se zaštitio životni standard radnika tj. kupovna moć

njihovih plaća koje postaju realno sve manje. Sindikati najčešće i dobiju traženo i rast

plaća počinje pratiti rast cijena. Zbog porasta plaća radnici imaju dojam da su svakog

mjeseca sve bogatiji jer im plaća u apsolutnom (nominalnom) iznosu raste. No, kroz

vrijeme se pokazalo da je rast cijena uvijek bio brži i veći od rasta plaća, pa se dojam o

povećanom bogatstvu radnika zbog rasta plaća u apsolutnim iznosima pretvara u običnu

iluziju. Baš suprotno, njihove plaće imaju sve manju kupovnu moć i oni zapravo postaju

sve siromašniji.

Uz sve navedene vrste inflacija u literaturi se često susreće i s još jedan oblik koji se

naziva inflacija cijene imovine. Radi se o situaciji kada u odreñenom razdoblju cijene

dionica, nekretnina i drugih oblika imovine naglo rastu. U Japanu je taj fenomen bio

posebno izražen u drugoj polovici 80. godina 20. stoljeća kad je došlo do drastičnog

porasta cijena spomenutih oblika imovine koji je bio izazvan očekivanjima,

špekulacijama i drugim psihološkim čimbenicima. Naposljetku, sve je završilo velikim

udarom na Tokijskoj burzi, velikim padom cijena i pojavom recesije koja manje-više

traje sve do danas. Slična situacija dogodila se i u SAD-u na tržištu nekretnina od 2000.-

2007. godine kada su cijene nekretnina stalno rasle, a na kraju se sve pretvorilo u veliku

financijsku krizu koja je gotovo čitav svijet gurnula u veliku recesiju tijekom 2008.

godine.

Na slici 2 prikazane su vrste inflacija.

27

Slika 2. Vrste inflacije

Izvor: Lovrinović I., Ivanov M., Monetarna politika, p. 364

3. 3. MJERENJE INFLACIJE

Razina cijena se mjeri odreñenim indeksom cijena. To su relativni pokazatelji koji

mjere dinamike kretanja cijena promatrane skupine proizvoda i usluga u tekućem

razdoblju u odnosu na bazno razdoblje. Indeksi se tumače u postocima na način da se od

njih oduzme 1 (ili 100). Najuobičajeniji korišteni indeks cijena je indeks potrošačkih

cijena (CPI), indeks proizvoñačkih cijena (IPC) te implicitni deflator.

Indeks potrošačkih cijena odražava promjene cijena proizvoda i usluga koje koristi

urbano stanovništvo radi osobne potrošnje u nekom gospodarstvu. Kako CPI mjeri

troškove kupovine standardne košarice dobara i usluga urbanog stanovništva u

različitim vremenima takoñer prati i mjeri troškove života. Ako potrošačke cijena

porastu tipično urbano kućanstvo troši više kako bi zadržalo isti životni standard.

Indeks proizvoñačkih cijena odražava promjene cijena po kojima referentni proizvoñači

prodaju svoje proizvode na domaćem tržištu drugom poduzeću. U Hrvatskoj se cijene

Kriterij: razina

cijena

Kriterij: trajanje Kriterij: ritam

prolazna jednokratna kronična apsolutna relativna

hiperinflacija

kotrljajuća

puzajuća

porast

općeg

indeksa

cijena

porast

indeksa

cijena

odreñenih

roba

VRSTE INFLACIJE

28

industrijskih proizvoda pri proizvoñačima prate za oko 390 pravnih osoba iz područja

C, D i E prema NKD-u, za oko 420 industrijskih proizvoda te se na mjesec prikupi oko

930 cijena. Za Hrvatsku se ti indeksi izračunavaju od 1962. godine.

Implicitni deflator BDP-a je impliticni indeks koji se koristi za sve finalne proizvode

koje kreiraju BDP. Izračunava se kao kvocijent nominalnog i realnog BDP-a (s obzirom

da je indeks množi ga se sa 100). Taj je indeks razine cijena najširi indeks jer prati sve

finalne proizvode koji ulaze u BDP. Riječ „implicitan“ indicira na implicitnu izvedenost

deflatora iz definicije nominalnog i realnog BDP-a. Riječ „deflator“ potječe od činjenice

da je pronalaženje realnog BDP-a povezana deflacioniranjem nominalnog BDP-a

implicitnim deflatorom. Za razliku od indeksa potrošačkih i proizvoñačkih cijena koji

su bazirani na fiksnoj košarici dobara i usluga implicitni deflator se ne bazira na fiksnoj

košarici dobara i usluga već dozvoljava promjene sadržaja te košarice s promjenama

uzorka u potrošnji vlade, kućanstava i proizvoñača. (Borozan ð., 2012., p. 70)

3. 4. STOPA INFLACIJE

Stopa inflacije predstavlja stopu po kojoj raste razina cijena. Pozitivna stopa pojavljuje

se ako razina cijena (vrijednost indeksa cijena) raste u prosjeku tijekom vremena. Ako

opada tada se javlja negativna stopa. Stopa inflacije u godini t (πt) u odnosu na

prethodnu godinu izračunava se pomoću izraza:

πt = t

tt

P

PP 1−−

,

gdje Pt označava razinu cijena u tekućoj godini, a Pt-1 razinu cijena u prethodnoj godini.

Ako je potrebno utvrditi porast razine cijena u odnosu na bazičnu godinu, Pt-1 se

zamjenjuje s razinom cijena u bazičnoj godini. (Borozan ð., 2000, p. 59)

Na grafikonu 2 prikazana je stopa inflacije u Europi za pojedine zemlje za mjesec

svibanj 2013. godine.

29

Grafikon 2: Godišnja inflacija u svibnju 2013. godine u Europi

Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-14062013-AP/EN/2-

14062013-AP-EN.PDF (Datum pretraživanja 20.06.2013.)

U svibnju 2013. godine najniže godišnje stope inflacije zabilježene su u Grčkoj (-0,3%),

Latviji (-0,2%) i Cipru (0,2%), a najviša u Rumunjskoj (4,4%), Estoniji (3,6%) i

Nizozemskoj (3,1%).

U tablici 1 prikazani su podaci za godišnju stopu inflacije u Europi za 2001., 2003.,

2005., 2007., 2009 i 2012. godinu.

-0,3-0,2

0,2 0,3 0,5 0,5 0,6 0,8 0,9 0,9 1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,6 1,8 1,8 1,82,4 2,4 2,5

3,13,6

4,4

-1

0

1

2

3

4

5

Grč

ka

Latv

ija

Cip

ar

Šved

ska

Irsk

a

Po

ljska

Dan

ska

Mal

ta

Fran

cusk

a

Po

rtu

gal

Bu

gars

ka

Bel

gija

Češ

ka

Ital

ija

Luks

emb

urg

Litv

a

Nje

mač

ka

Slo

ven

ija

Špan

jols

ka

Mañars

ka

Slo

vačk

a

Au

stri

ja

Uje

din

jen

o …

Fin

ska

Niz

oze

msk

a

Esto

nija

Ru

mu

njs

ka

Stopa inflacije u Europi

30

Tablica 1: Godišnja stopa inflacije u europskim zemljama

Država\Godina 2001 2003 2005 2007 2009 2011 2012

Austrija 2,3 1,3 2,1 2,2 0,4 3,6 2,6

Belgija 2,4 1,5 2,5 1,8 0 3,4 2,6

Bugarska 7,4 2,3 6 7,6 2,5 3,4 2,4

Cipar 2 4 2 2,2 0,2 3,5 3,1

Češka 4,5 -0,1 1,6 3 0,6 2,1 3,5

Danska 2,3 2 1,7 1,7 1,1 2,7 2,4

Estonija 5,6 1,4 4,1 6,7 0,2 5,1 4,2

Finska 2,7 1,3 0,8 1,6 1,6 3,3 3,2

Francuska 1,8 2,2 1,9 1,6 0,1 2,3 2,2

Grčka 3,7 3,4 3,5 3 1,3 3,1 1

Hrvatska 4,3 2,4 3 2,7 2,2 2,2 3,4

Irska 4 4 2,2 2,9 -1,7 1,2 1,9

Island 6,6 1,4 1,4 3,6 16,3 4,2 6

Italija 2,3 2,8 2,2 2 0,8 2,9 3,3

Latvija 2,5 2,9 6,9 10,1 3,3 4,2 2,3

Litva 1,6 -1,1 2,7 5,8 4,2 4,1 3,2

Luksemburg 2,4 2,5 3,8 2,7 0 3,7 2,9

Mañarska 9,1 4,7 3,5 7,9 4 3,9 5,7

Malta 2,5 1,9 2,5 0,7 1,8 2,5 3,2

Nizozemska 5,1 2,2 1,5 1,6 1 2,5 2,8

Norveška 2,7 2 1,5 0,7 2,3 1,2 0,4

Njemačka 1,9 1 1,9 2,3 0,2 2,5 2,1

Poljska 5,3 0,7 2,2 2,6 4 3,9 3,7

Portugal 4,4 3,3 2,1 2,4 -0,9 3,6 2,8

Rumunjska 34,5 15,3 9,1 4,9 5,6 5,8 3,4

Slovačka 7,2 8,4 2,8 1,9 0,9 4,1 3,7

Slovenija 8,6 5,7 2,5 3,8 0,9 2,1 2,8

Španjolska 2,8 3,1 3,4 2,8 -0,2 3,1 2,4

Švedska 2,7 2,3 0,8 1,7 1,9 1,4 0,9

Švicarska : : : 0,8 -0,7 0,1 -0,7

Ujedinjeno Kraljevstvo 1,2 1,4 2,1 2,3 2,2 4,5 2,8

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en

&pcode=tec00118 (Datum pretraživanja: 20.06.2013.)

31

U tablici 1 prikazane su godišnje stope inflacije u europskim zemljama. Stopa inflacije

najmanja je u Švicarskoj. Prema podacima se može vidjeti da se visina inflacije kreće

od 2-6%. Najviša je bila u Rumunjskoj 2001. godine kad je iznosila 34,5%.

Godišnji rast inflacije za odabrane zemlje za 2000., 2010. i 2011. godinu prikazan je u

tablici 2.

Tablica 2: Inflacija: Godišnji rast inflacije za 2000., 2010. i 2011. godinu

Zemlja

Sve stavke Hrana Energija

2000 2010 2011 2000 2010 2011 2000 2010 2011

Australija 4,5 2,8 3,4 0,5 1,2 5,6 17,2 8,1 11,0

Austrija 2,3 1,8 3,3 0,6 0,5 4,3 10,7 7,6 10,9

Belgija 2,5 2,2 3,5 0,9 1,5 2,4 14,3 9,4 16,8

Češka 2,7 1,8 2,9 1,1 0,9 4,2 16,2 6,6 12,3

Čile 3,8 1,4 3,3 1,1 2,2 6,7 22,0 7,1 12,7

Danska 3,9 1,5 1,9 1,1 1,5 4,6 14,2 3,8 6,9

Estonija 2,9 2,3 2,8 2,5 0,4 4,0 11,8 9,0 8,8

Finska 4,0 3,0 5,0 2,4 3,0 9,7 8,0 12,3 8,2

Francuska 3,0 1,2 3,4 1,1 -3,4 6,3 12,6 10,6 14,6

Grčka 1,7 1,5 2,1 2,2 0,8 2,0 12,2 9,6 12,1

Irska 1,4 1,1 2,3 -0,7 1,4 2,9 13,8 4,0 10,0

Island 3,2 4,7 3,3 1,9 0,1 3,1 17,3 28,8 16,2

Italija 9,8 4,9 3,9 9,2 2,8 7,2 17,3 10,8 9,0

Izrael 5,1 5,4 4,0 4,1 4,2 3,8 11,9 15,5 17,1

Japan 5,6 -0,9 2,6 3,1 -4,6 1,2 13,6 9,6 12,0

Kanada 1,1 2,7 3,5 2,3 2,5 3,3 9,5 3,9 8,6

Koreja 2,5 1,5 2,8 1,6 0,2 2,5 11,6 3,5 11,3

Luksemburg -0,7 -0,7 -0,3 -2,3 -0,3 -0,5 3,0 2,7 5,9

Mañarska 2,3 2,9 4,0 0,9 6,4 8,1 9,6 6,5 9,9

Meksiko 3,2 2,3 3,4 2,0 0,8 2,6 19,8 9,8 12,7

Nizozemska 9,5 4,2 3,4 5,4 3,4 4,4 16,8 5,4 5,5

Norveška 2,3 1,3 2,3 0,2 -0,1 2,2 14,9 -0,3 8,5

Novi Zeland 2,6 2,3 4,0 1,1 1,0 5,2 11,0 7,0 11,4

32

Njemačka 3,1 2,4 1,3 1,9 0,2 -0,1 11,3 15,5 1,6

Poljska 9,9 2,6 4,2 9,7 2,8 5,2 13,4 5,8 8,9

Portugal 2,9 1,4 3,7 2,1 -0,2 2,1 5,7 8,9 12,5

SAD 12,0 1,0 3,9 5,2 1,6 6,1 41,8 -0,2 9,2

Slovačka 8,9 1,8 1,8 -13,8 1,0 4,4 25,2 13,2 8,4

Slovenija 3,4 1,8 3,2 2,1 -0,8 2,1 13,3 12,5 15,7

Španjolska 0,9 1,2 3,0 0,0 1,4 1,3 7,2 6,8 6,1

Švedska 1,6 0,7 0,2 1,6 -1,1 -3,3 18,0 9,2 7,0

Švicarska 54,9 8,6 6,5 46,6 10,6 6,2 56,4 10,5 9,9

Turska 0,8 3,3 4,5 -0,5 3,4 5,5 7,1 6,1 12,2

Ujedinjeno Kraljevstvo 3,4 1,6 3,2 2,2 0,3 4,8 16,9 9,5 15,4

EU 27 3,5 2,1 3,1 3,9 1,1 3,4 12,7 7,2 11,4

OECD 4,0 1,9 2,9 2,4 1,2 3,8 14,6 7,8 12,1

Brazil 7,0 5,0 6,6 5,1 6,1 8,8 .. .. ..

Kina 0,4 3,3 5,4 -2,6 7,2 11,8 .. .. ..

Indija 4,0 12,0 8,9 .. .. .. .. .. ..

Indonezija 3,7 5,1 5,4 -4,8 9,4 8,5 .. .. ..

Rusija 20,8 6,9 8,4 17,8 7,0 10,3 .. .. ..

Izvor: OECD, Main economic indicators

U tablici 2 prikazuje se godišnji rast inflacije za 2000., 2010. i 2011. godinu. Inflacije je

prikazana za sve stavke, te je posebno podijeljena na visinu inflacije hrane i inflacije

energije. Najveća inflacija bila je u Švicarskoj u 2000. godini kad je iznosila 54,9%.

Visoku inflaciju u toj istoj godini imala je i Rusija (20,8%) te SAD sa 12,0%. Nakon 10

godina (u 2011. godini) inflacija je drastično opala u svim zemljama te je bila najveća u

Indiji (8,9%), a najniža u Luksemburgu (-0,3%). Za hranu najveća razina inflacije

takoñer je bila u 2000. godini u Švicarskoj kad je iznosila 46,6% dok je najniža bila u

Slovačkoj (-13,8%). Što se tiče područja energije najveća razina inflacije je zabilježena

u Švicarskoj (56,4%), SAD-u (41,8%). U 2010. Dosta visoku stopu inflacije ima Island

(28,8%), dok u 2011. prvo mjesto ima Izrael sa 17,1,%. Najnižu inflaciju u svim

godinama ima Luksemburg.

33

3. 5. UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE

U mnogim istraživanjima koja su se provedena nakon II. svjetskog rata pokazalo se da

je narav inflacije puno složenija nego što se isprve mislilo. Standardno objašnjenje da je

inflacija povećanje količine novca sve se teže prihvaća, a sve više pokazuje dublje

uzroke koji su skriveni u gospodarskom sustavu i odnosima koji u njemu postoje.

Naime, promjene u količini novca su gotovo uvijek ovisne.

Jedni ekonomisti obraćaju pozornost na novo ekonomsko-političko značenje suvremene

inflacije gdje se ona javlja kao posljedica namjernih postupaka i nastojanja u borbi za

gospodarski rast i puniju zaposlenost. Drugi pozornost pridaju na pritiske različitih

socijalnih gospodarskih grupa koje ne dopuštaju promjenu vladine ekonomske politike,

ili pak svojim ponašanjem pokreću lanac rasta cijena i inflacijski proces. Treći pak

upućuju na mogućnost da se inflacijski proces nastaje i razvija na osnovi poticaja koji

dolaze iz proizvodnje njezinih troškova.

Za objašnjenje inflacije postoje različite i brojne teorije. Sve su te teorije nastajale u

odreñenom vremenu i odreñenim promatranjima koja su se kasnije pokazala kao

„nevažeća“ ili ih je moguće interpretirati na drukčije načine. Zbog velikih razlika u

pogledima u odnosu na odreñene ekonomske i monetarne fenomene do danas ne postoji

općeprihvaćena, jedinstvena monetarna teorija koja bi predstavljala usvojen opći

teorijski obrazac u analizi i zaključivanju o stanju i kretanju konkretne ekonomske

zbilje. (Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p. 376)

U literaturi uzroci inflacije se najčeće svode na slijedećih 8 uzoraka:

1) rast količine novca u opticaju – postoji nekoliko teorija i teoretičara od kojih neki

tvrde da se sve vrti oko količine novca, no neki se s time ne slažu. Klasični ekonomisti,

poput D. Huma i D. Ricarda koji su prethodnici kvantitativne teorije, inflaciju su

objasnili na pojednostavljen način – da mnogo novca ide u „trku“ za malom količinom

robe i to je shvaćanje široko rasprostranjeno. Smatraju da bi rješenje problema infacije

bilo smanjenje količine novca. Humeova teorija glasi: 1. Da su cijene robe odreñene su

ukupnom količinom novca; 2. Ako se količina robe povećava njezina cijena pada, a

34

vrijednost novca raste (i obrnuto). Ako se novčani optjecaj poveća x puta za isto toliko

puta će se povećati i cijene.

S druge strane ekonomist Ricardo govori da se količina prometnih sredstava odreñuje

cijenom robe, a novac se kao znak vrijednosti smatra znakom odreñene količine zlata.

Smatra da zlato, ovisno o količini na tržištu, postaje jedan čas veće, a jedan čas manje

prometne vrijednosti.

2) rast potražnje – u početku se smatra da jednu od glavnih uloga ima količina novca, no

s vremenom dolazi do modificiranja tog modela. Kvantitativna teorija je oblik teorije

inflacije koja polazi od potražnje i ona ju isključivo veže za količinu novca i brzinu

njegova optjecaja. M. Friedman je istaknuo da je inflacija uvijek i svuda monetarni

fenomen zato što se ona može stvoriti samo rastom količine novca koji je brži od stope

rasta proizvodnje, no proizvodnja je ograničena ljudskim potencijalima, možda onim

najbitnijim – stupnjem znanja, te kapacitetom za iskorištavanje tih sposobnosti i. U

Japanu, koji je imao najveći rast nakon II. svjetskog rata, proizvodnja nikad nije rasla

više od 10% godišnje. Od 1969.- 1979. godine u SAD-u cijene su porasle otprilike za

7% dok se je količina novca u prosjeku porasla za 9%. No imamo i druge primjere,

poput Njemačke i Japana, gdje je od 1961.-1990. godine količina novca rasla brže od

cijena. U Brazilu od 1965.-1989. godine bila je hiperinflacija gdje je razina cijena bila

približno šest milijuna puta veća od početne razine (oko 86%) te se inflacija toliko silno

ubrzavala da je prosječna godišnja stopa inflacije u 1989. godini postala mjesečna stopa

porasta. Friedman time potvrñuje stav Humea o povezanosti novca i cijena, no dodatno

unosi i čimbenik stope rasta proizvodnje koji putem ponude usluga i roba djeluje na

cijene. Slaže se da je inflacija monetarni fenomen ali pita se da li rast cijena uzrokuje

povećanje količine novca ili količina novca raste zbog rasta cijena. Nerijetko se kao

uzrok inflacije u nekoj zemlji rabi pojam „uvezena inflacija“ tj. smatra se da na rast

cijena u zemlji utječe porast cijena u drugoj zemlji. Friedman pobija tu tvrdnju i smatra

da je to bilo moguće jedino u doba kad je u optjecaju bio zlatni novac, a danas je to

nemoguće jer se stope inflacije poprilično razlikuju od zemlje do zemlje. Ako se uzme

primjer Japana i V. Britanije koje su u ranim 70-tima imale inflaciju i preko 30% u

SAD-u je u isto vrijeme bila oko 10%, a u Njemačkoj čak ispod 5%. (Lovrinović I.,

Ivanov M., 2008.)

35

3) promjena na strani ponude

4) rast troškova proizvodnje – postoje različite teorije koje polaze od čimbenika koji se

nalaze na strani troškova proizvodnje. Isticanjem ponude istovremeno se ističe i jača

potražnja novca koja je u modelu kvantitativne teorije poprilično zanemarena. Nove

teorije imaju neke napretke, no i nedostatke – podcjenjivanja ponude novca i

monetarnih čimbenika.

Mnogi ekonomisti, sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, smatrali su da je inflacija

na Zapadu bila zapravo inflacija troškova proizvodnje. A. Hahn misli da su nadnice

uzrok inflacije troškova i inflacije potražnje i tvrdi da je povećanje produktivnosti

povezano s povećanjem investicija, pa su te investicije opterećene kamatama. Henry C.

Wallich zastupa tezu o normiranju porasta nadnica i smatra da do toga dolazi iz razloga

jer sindikati u doba nezaposlenosti vrše pritisak. Oni dopuštaju da se dobit koja

proizlazi iz povećanja produktivnosti isplaćuje članovima i na taj način dolazi do tzv.

dvostrukog nagrañivanja za istu stvar. Povećavanjem plaća povećavaju se i troškovi što

dovodi do nezaposlenosti ili inflacije. Te teorije pobio je francuski ekonomist E. James

koji je dokazao da je porast nadnica uzrokovan prethodnim porastom cijena i ostalih

dohodaka te zapravo ima značenje zamjene, ali se ne slaže da nadnice kao element

dohotka u najvećoj mjeri utječu na porast cijena. Primjer rasta troškova proizvodnje kao

glavnog uzroka inflacije Friedman je uzeo naftu. Arapski šeici i OPEC nametnuli su

velike troškove svijetu tako da je oštri rast cijena nafte 1970-tih godina smanjio količinu

robe i usluga raspoloživih ljudima pa su stoga morali svi izvoziti više ako su željeli

platiti naftu. Pet godina nakon naftnog šoka iz 1973. g. inflacija je u Njemačkoj pala sa

7 na 5%, a u Japanu s preko 30 na 5%. S druge strane u SAD-u je u istom razdoblju

inflacija pala sa 12 na 5% u 1976. g. da bi u 1979. porasla na 13%. Japan i Njemačka su

100% ovisni o uvozu nafte, no ipak su uspješnije snizili stopu inflacije od SAD-a koji

samo 50% ovisi o uvozu nafte. Prema tim podacima Friedman zaključuje da glavni

uzrok inflacije nije rast troškova. Takoñer se spominju i porast uvoznih cijena i porast

cijena nekih sektora koji vuku cijene prema gore kao čimbenici inflacije. Posljednji,

četvrti, uzrok koji pridonosi porastu cijena je koji proizlazi iz napora proizvoñača da

sebi osiguraju veću maržu neto-profita i bruto-profita na dobrima i uslugama koje

prodaju.

36

5) deficit platne bilance – deficit pokazuje da neka zemlja troši više no što proizvodi.

Pomanjkanjem vanjskih kompenzacijskih kredita smanjuje se vrijednost domaćeg novca

na depozitnom tržištu te se povećava cijena uvezene robe i prodaja vlastite robe uz nižu

cijenu što stvara oskudnost ili pak rast cijena na domaćem tržištu. Devizne rezerve

prebrzo nestaju, opća potražnja robe se povećava, no uvoz, koji bi eventualno mogao

usporiti rast cijena, se zbog pomanjkanja deviza ne može više povećati i tako započinje

inflacijski proces. Bitno je napomenuti da do takvog razvoja dogañaja dolazi samo onda

kada je deficit trajan i prikazuje opću neravnotežu. Neravnoteža platne bilance ima veći

utjecaj na inflacijski proces kod slabo razvijenih zemalja posebice kad postoji deficit,

mada taj utjecaj postoji i kod stanja suficita kod razvijenih, ali još više nerazvijenih

zemalja.

6) pad produktivnosti – povećanje produktivnost rezultira povećanjem proizvodnje istog

proizvoda po jedinici vremena čime se povećava njegova ponuda na tržištu i na taj način

utječe na snižavanje cijene. Ako je riječ o velikom broju roba i usluga smanjenjem pada

produktivnosti dolazi i do smanjenja ponude na tržištu i to će izazvati rast inflacije.

7) očekivanja kao psihološki uzrok inflacije – Fisherovu formulaciju kvantitativne

teorije novca kojom se nudi odgovore na pitanja veze količine novca u optjecaju i cijena

moglo bi se smatrati ispravnom da nije drugih čimbenika iz područja psihologije, poput

očekivanja, koja stvaraju nove probleme i dodatno mjesto za proučavanje spomenutih

veza. Dok je kod nekih teoretičara psihološki aspekt je prilično nebitan, kod drugih ima

glavnu ulogu. Najistaknutiji teoretičar psihološkog smjera je Aftalion koji smatra da je

razina cijena funkcija varijacije dohodaka i funkcija predviñanja, a ne količine novca.

Smatra da će pojedinici biti skloni skuplje plaćati robu i usluge ako se njihovi prihodi

povećavaju. Sve ono što dovodi do porasta dohotka dovodi i do porasta potražnje i na

taj način uzrokuje porast cijena. Ako se očekuje pad cijena (porast vrijednosti novca)

kupci će smanjiti kupovinu i to će neposredno utjecati na pad cijena. Uz Aftaliona

imamo i druge pristaše tzv. teorije dohotka koji smatraju da je ponašanje različitih

društvenih grupa odlučujući čimbenik u kretanju cijena i razvoju inflacije. Danas

psihološka teorija tj. predviñanja, očekivanja i ponašanja igraju sve važniju ulogu u

ekonomskoj znanosti.

37

8) rat, socijalna previranja i prirodne katastrofe – dolaskom ratnog doba u nekoj zemlji

narušava se normalno funkcioniranje proizvodnje i ostalih područja društvene

reprodukcije. Kanali nabave se mijenjaju, ukidaju, strani partneri otkazuju suradnju,

pokreće se ratna ekonomija koja preferira oružje te to drastično utječe na pad

proizvodnje uz istovremeno smanjenje ponude. Slično se dešava i u vrijeme prirodnih

katastrofa poput suše, potresa, poplava. (Lovrinović I., Ivanov M., 2009., p. 379-389)

3. 6. PHILLIPSOVA KRIVULJA

Phillipsova krivulja dobila je naziv po engleskom ekonomistu A. W. Phillipsu koji je

proveo istraživanje u Engleskoj. Rezultati istraživanja koje je napravio pokazali su da

postoji stabilna veza izmeñu stope nezaposlenosti i pada nominalnih nadnica, i obrnuto,

da se rastom nominalnih nadnica povećava nezaposlenost. Zastupnici kvantitativne

teorije novca tvrde kako povećanje količine novca u optjecaju u dugom roku dovodi do

povećanja cijena tj. inflacije. Keynes je u svojoj „Općoj teoriji“ prikazao mogućnosti i

načine kako monetarna politika može utjecati na razinu cijena ali takoñer i na

gospodarsku aktivnost tj. domaći proizvod i povezano s tim na nezaposlenost. U

njegovo doba glavni problem je bila depresija i velika nezaposlenost pa je Keynes na

osnovi toga stvorio ekonomsku znanost državnog intervencionizma. Kao recept ponudio

je povećanje opće potražnje koja se najlakše ostvarivala i te se i dan danas ostvaruje

potrošnjom države. U skladu s Keynesovom teorijom Phillips je proveo istraživanje

kojim je htio utvrditi veze izmeñu kretanja nadnica i nezaposlenosti. Kao temelj je uzeo

stopu promjene nominalnih nadnica jer podatke o kretanju inflacije u prethodnim

razdobljima nije bilo moguće upotrijebiti.

Dokazao je da postoji veza izmeñu nezaposlenosti i inflacije, te da razina nezaposlenosti

može biti smanjena, a da se istodobno ne poveća inflacija sve do granice gdje je krivulja

horizontalna – u njegovom istraživanju je to 5,5%. Na temelju tog istraživanja zaključio

je da se ekonomska aktivnost može pokrenuti na različitim razinama zaposlenosti i

proizvodnje, da vlada može za cilj izabrati još nižu razinu nezaposlenosti od teorijski

postavljene, ali će to kao trošak proizvesti višu inflaciju. Njegova studija je statističko

istraživanje u kojem stoji da razina nezaposlenosti od 2,5% zahtijeva prihvaćanje stope

38

inflacije od 2%. Prema tim istraživanjima stvorena je ideja o povezanosti izmeñu

inflacije i nezaposlenosti.

Empirijsku potporu za Phillipsovu krivulju pronañena je u mnogim državama ranih 60-

tih godina 20. stoljeća. No, njegovo statističko istraživanje zahtijevalo je teorijsku

podlogu koju je bilo veoma teško naći zbog toga što su različite teorije imale različite

stavove o bitnim pretpostavkama i varijablama koje se odnose na meñuodnose inflacije

i nezaposlenosti. Keynesijanci su smatrali da su cijene stabilne dok su drugi radili

probleme oko pojma realnih nadnica. U 1960. inflacija postaje svjetski problem te

upravo tada Phillipsova istraživanja i zaključci postaju upitni. Pokazalo se da u vrijeme

stalno prisutne i rastuće inflacije stopa nezaposlenosti se ne smanjuje tj. da pri prirodnoj

stopi nezaposlenosti inflacija može imati različit intenzitet. Friedman i Phelps

upotpunjuju Phillipsovu krivulju tako da su u središte pozornosti stavili realne nadnice

što je zadiralo u područje psihologije. (Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p. 378)

U nastavku je prikazan grafikon koji prikazuje Phillipsovu krivulju.

Grafikon 3: Phillipsova krivulja

Izvor: Lovrinović I., Ivanov M., 2009, p. 417

39

3. 7. POVEZANOST INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI

Inflacija je sve do II. svjetskog rata ona je bila povremena pojava koja je nastajala kao

posljedica rata ili socijalnih previranja. Kad bi rat završio cijene bi se smirile, padale i

ponovo bi se vratile na prethodnu, nižu razinu. Uzroci inflacije, kao i uzroci

nezaposlenosti, sakriveni su duboko u samom gospodarstvu. U novije doba ekonomisti

smatraju da se inflacija javlja zbog nastojanja da se postigne gospodarski rast i veća

zaposlenost. Naime, ako količina robe raste, njezina cijena pada, a vrijednost novca

raste. Ako količina robe pada, njezina cijena raste, a vrijednost novca pada. Inflacija je

stoga na neki način i „zdrava“ tj. korisna za gospodarstvo jer pokreće gospodarstvo,

točnije proizvodnju.

Posljedice inflacije najviše ovise o brzini, intenzitetu te trajanju procesa inflacije.

Veoma važnu ulogu igra i brzina te način reakcije subjekata ekonomske politike, a

posebice centralna banka. Nastankom globalizacije proizvoñači dobara nisu više u

stanju manipulirati proizvoñačkim cijenama kao prije.

4. NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

„Nezaposlenost predstavlja težak ekonomski te socijalni problem za pojedinca, obitelj i

čitavo društvo koji su njome pogoñeni. Nezaposlenom osobom smatra se osoba

sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom

odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako ne ostvari mjesečni primitak

od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak, odnosno

dohodak od druge, samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak, a koji

je veći od najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna

osiguranja prema posebnim propisima, nema registrirano trgovačko društvo ili drugu

pravnu osobu, odnosno nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj

pravnoj osobi, nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i

šumarstva, nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju,

nije zaposlena prema posebnim propisima, nije korisnik mirovine, osim korisnika

mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne

nesposobnosti za rad i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje,

40

ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, nije redoviti učenik ili student.” (Zakon o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine,

br. 80/08., 94/09., 121/10., čl. 10.)

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora:

1) ispuniti uvjet prethodnog rada,

2) radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom,

3) u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.

Nezaposlena osoba registracijom (prijavom) na Zavod dobiva pravo na korištenje

novčane naknade za nezaposlene i neka druga prava, a u Hrvatskoj to su:

1) prava na mirovinsko osiguranje (ako se ostvari pravo na novčanu naknadu te

ispunjava godine života za starosnu mirovinu, a nedostaje najviše pet godina

mirovinskog staža za starosnu mirovnu),

2) pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i

3) pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.

Nezaposlena osoba koja je prijavljena na Zavodu takoñer ima obaveze:

1) javljati se jednom mjesečno u Hrvatski zavod za zapošljavanje,

2) prisustvovati grupnom informiranju

3) prisustvovati individualnom savjetovanju,

4) zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja posla i

pridržavati se dogovora iz plana i

5) aktivno tražiti posao u dogovoru sa savjetnikom za zapošljavanje (uključiti se u

grupno savjetovanje-radionice kojima se stječu vještine aktivnog traženja posla;

sudjelovati u postupku profesionalne selekcije-odabiru za odreñeno radno mjesto ili

obrazovanje).

Prava nezaposlenih osoba ureñena su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i

pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12).

(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=3965, Datum pretraživanja: 16.5.2013.)

41

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog

odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Nezaposlena osoba dužna

je u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa ili prestanka bolovanja, odnosno

rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta prijaviti se Zavodu, te

podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Nezaposlena osoba ne može ostvariti

novčanu naknadu, ako je radni odnos prestao: (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4075,

Datum pretraživanja 3.6.2013.)

- zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o

radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,

- pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,

- zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom

pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža,

- zbog povrede obveza iz radnog odnosa,

- zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.

Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće,

umanjen za doprinose za obvezna osiguranja te ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje

je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja

iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice. Najviši iznos ove

naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme

korištenja ne može biti viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu

Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom

podatku. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% iznosa minimalne

plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrñene posebnim propisom, osim

u slučaju kada se visina novčane naknade odreñuje prema postotku vremena

provedenom na radu.

Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo

na novčanu naknadu u vremenu od 90 do 450 dana. Ukoliko je osoba provela na radu

više od 25 godina ostvaruje maksimalno pravo na primanje novčane naknade od 450

dana. (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4075 (Datum pretraživanja 3.6.2013.)

42

Izuzev Zavoda postoje i još neki posrednici pri zapošljavanju, a to su Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva, portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta

“MojPosao” te ostale agencije za zapošljavanje. Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva obavlja poslove koji se odnose na ureñivanje radnih odnosa, tržište rada i

zapošljavanje, odnose sa sindikatima i udrugama poslodavaca, zaštitu na radu, te sustav

i politiku mirovinskog i invalidskog osiguranja.

U Hrvatskoj postoje razni portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta Meñu

poznatijima je portala “Moj Posao” koji djeluje kao informativni kanal za različita radna

mjesta. Cilj tih portala je bolje povezivanje nezaposlenih osoba i poslodavaca, te

pružanje aktualnih informacija. Na području Republike Hrvatske djeluju i agencije za

zapošljavanje koje svakodnevno sudjeluju u aktivnoj politici zapošljavanja (Dekra,

SmartFlex i ostale agencije), no unatoč tomu većina nezaposlenih osoba uglavnom se

prijavljuje Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji takoñer ima svoje službene Internet

stranice.

Podaci o kretanju prosječnog broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 1990. – 2012.

godine prikazani su u tablici 3. Takoñer, prikazano je i stanje na dan 31.12. te prosječan

broj osoba bez radnog iskustva.

43

Tablica 3. Kretanje prosječnog broja nezaposlenih od 1990. – 2012. G

OD

INA

PROSJEČAN BROJ STANJE 31. 12.

OSOBE BEZ

RADNOG

ISKUSTVA

(prosjek)

Ukupno Muškarci Žene Verižni

indeks Ukupno Muškarci Žene

Verižni

indeks Broj %

1990 160.617 69.241 91.376 - 195.466 88.514 106.952 - 67.443 42,0

1991 253.670 120.609 133.061 157,9 283.308 137.162 146.146 144,9 77.711 30,6

1992 266.568 125.248 141.320 105,1 261.050 119.745 141.305 92,1 79.401 29,8

1993 250.779 112.404 138.375 94,1 243.096 108.205 134.891 93,1 80.243 32,0

1994 243.324 112.841 130.483 97,0 247.555 118.009 129.546 101,8 83.244 34,2

1995 240.601 116.368 124.232 98,9 249.070 123.263 125.807 100,6 84.355 35,1

1996 261.023 131.467 129.556 108,5 269.263 134.285 134.978 108,1 87.604 33,6

1997 277.691 140.407 137.284 106,4 287.120 141.344 145.776 106,6 89.313 32,2

1998 287.762 138.453 149.309 103,6 302.731 143.811 158.920 105,4 90.456 31,4

1999 321.866 152.726 169.140 111,9 341.730 161.601 180.129 112,9 94.647 29,4

2000 357.872 169.370 188.502 111,2 378.544 177.892 200.652 110,8 100.762 28,2

2001 380.195 176.790 203.405 106,2 395.141 180.425 214.716 104,4 104.157 27,4

2002 389.741 176.754 212.987 102,5 366.162 160.057 206.105 92,7 101.127 25,9

2003 329.799 140.078 189.721 84,6 318.684 132.403 186.281 87,0 81.446 24,7

2004 309.875 129.028 180.847 94,0 317.577 132.504 185.073 99,7 74.152 23,9

2005 308.738 127.942 180.796 99,6 307.851 125.430 182.421 96,9 71.591 23,2

2006 291.616 116.519 175.097 94,5 293.153 115.504 177.649 95,2 65.982 22,6

2007 264.448 102.482 161.966 90,7 254.484 97.776 156.708 86,8 56.245 21,3

2008 236.741 89.540 147.201 89,5 240.455 90.469 149.986 94,5 46.918 19,8

2009 263.174 107.115 156.059 111,2 291.545 126.307 165.238 121,2 46.394 17,6

2010 302.425 136.805 165.620 114,9 319.845 146.905 172.940 109,7 51.011 16,9

2011 305.333 141.408 163.925 101,0 315.438 146.462 168.976 98,6 53.105 17,4

2012 324.324 152.079 172.245 106,2 358.214 168.358 189.856 113,6 62.654 19,3

Izvor: izrada studenta prema podacima HZZ-a

44

U tablici 3 se promatra kretanje prosječnog broja nezaposlenih od 1990. – 2012.

Prosječan broj nezaposlenih u tablici je rasporeñen i prema spolu te udio osoba bez

iskustva u ukupnom broju nezaposlenih. Iz tablice se može uočiti da se broj

nezaposlenih pojedinih godina smanjuje no sljedeće godine opet raste. Stoga, s obzirom

da trend nekad pada, a nekad raste kaže se da se radi o oscilirajućem trendu. Najmanji

prosječan broj nezaposlenih bio je 1990. godine kada je broj nezaposlenih osoba bio

160.617 dok je najveća nezaposlenost bila u 2002. godini (389.741 nezaposlenih osoba.)

Od 2002. pa do 2008. godine prosječan broj nezaposlenih počinje polako opadati da bi u

2009. godini narastao za 26.433 (10,04%) u odnosu na prethodnu 2008. Najveća

promjena u odnosu na prethodnu godinu bila je 1991. kada je prosječan broj

nezaposlenih usporeñen s 1990. porastao za 57,9%. U ukupnom broju nezaposlenih

uočava se da je u svim godinama veći udio nezaposlenih žena izuzev 1997. godine kada

je veći broj nezaposlenih muškaraca.

Prema stanju na dan 31.12.2012. godine može se vidjeti da je ukupan broj nezaposlenih

bio 358.214, dok je godinu ranije taj broj bio 315.438 (porast za 11,94%).

Broj osoba bez radnog iskustva je najveći u 1990. godini kada iznosi 42% dok je najniži

2011. godine kada iznosi 17,4%.

5. IZGRADNJA MODELA

U ovom dijelu rada biti će prikazani desezonirani mjesečni podaci za inflaciju i

nezaposlenost, desezonirani verižni indeksi te logaritmirani podaci. Takoñer će biti

prikazan kompjuterski ispis za odreñene modele koje smo testirali. U nastavku rada

testira se postojanje jediničnog korijena (eng. Unit root) pomoću Augmented Dickey-

Fuller testa, kointegracije, autokorelacije sa Breusch-Godfrey Serial Correlation LM

testom, heteroskedastičnosti pomoću Breusch-Pagan-Godfrey testa te naposljetku se

testira da li su pogreške normalno distribuirane (pomoću Jarque-Bera testa).

45

5.1. PODACI I VARIJABLE

Mjesečni podaci prikazani su u tablici 4. Zatim su izračunati i verižni indeksi i

logaritmi.

Inflacija, nezaposlenost, verižni indeksi i logaritmi prikazani su u tablici 4.

Tablica 4: Mjesečni podaci inflacije i nezaposlenosti, verižni indeksi i logaritmi

God/Mj Inf. Nezap. Verižni

indeksi inf

Verižni

indeksi nez

LOG INF LOG NEZ

2000/01 84,710505 14,2414173 - - 4,43923962 2,65615443

2000/02 84,9533944 14,6258831 100,286729 102,699632 4,44210281 2,68279278

2000/03 85,3286075 14,9172829 100,441669 101,992357 4,44650977 2,70252047

2000/04 85,6491092 15,233298 100,375609 102,11845 4,45025882 2,72348369

2000/5 85,5110597 15,5766106 99,8388197 102,253698 4,44864572 2,74577047

2000/06 86,6020451 15,8587024 101,275841 101,810996 4,46132343 2,7637184

2000/07 87,1761319 16,248076 100,662902 102,455268 4,46793058 2,7879745

2000/08 87,417551 16,4070401 100,276933 100,978356 4,47069608 2,79771052

2000/09 88,0204414 16,6211546 100,689667 101,305016 4,47756908 2,81067626

2000/10 88,4824815 16,4760441 100,524924 99,1269527 4,48280458 2,80190745

2000/11 88,9226655 16,4478312 100,497481 99,8287641 4,48776706 2,80019362

2000/12 89,2656347 16,345922 100,385694 99,3804096 4,49161658 2,79397844

2001/01 89,2368647 16,3412707 99,9677704 99,9715448 4,49129424 2,79369385

2001/02 89,5863849 16,3312546 100,391677 99,938707 4,49520335 2,79308073

2001/03 89,1803493 16,2161902 99,5467664 99,2954343 4,49066072 2,78601014

2001/04 90,4715162 16,0350644 101,447816 98,8830558 4,50503506 2,77477785

2001/05 90,7233097 15,9746073 100,278312 99,6229695 4,50781432 2,77100042

2001/06 90,7867043 15,7478712 100,069877 98,5806468 4,50851285 2,7567052

2001/07 90,1306914 15,5408715 99,277413 98,6855384 4,50126074 2,74347343

2001/08 91,0983378 15,5039258 101,073604 99,7622672 4,51193956 2,74109327

2001/09 91,3699401 15,7153808 100,298142 101,363881 4,51491654 2,7546399

2001/10 91,1843219 15,9774035 99,7968498 101,667301 4,51288297 2,77117544

2001/11 91,233551 15,9495457 100,053989 99,8256429 4,51342271 2,76943035

2001/12 91,4126203 16,0527073 100,196276 100,646799 4,51538355 2,77587751

2002/01 92,2107575 15,9582853 100,873115 99,4117999 4,5240768 2,76997815

2002/02 92,0712026 15,7578337 99,8486567 98,7439031 4,52256222 2,75733762

2002/03 92,0910832 15,6141776 100,021593 99,0883506 4,52277812 2,74817932

46

2002/04 92,3286551 15,5268847 100,257975 99,4409383 4,52535455 2,74257302

2002/05 92,40658 15,3611254 100,0844 98,9324374 4,52619819 2,73184

2002/06 92,5750131 15,2258204 100,182274 99,1191722 4,52801927 2,7229927

2002/07 92,5615508 15,0302293 99,9854579 98,7153985 4,52787384 2,71006346

2002/08 92,7408302 14,9039478 100,193687 99,1598168 4,52980883 2,70162613

2002/09 93,4727701 14,6107759 100,789232 98,0329245 4,53767016 2,68175933

2002/10 93,6893952 14,3849407 100,231752 98,4543245 4,53998501 2,66618188

2002/11 93,8123818 14,1595512 100,13127 98,4331564 4,54129685 2,65038939

2002/12 94,0343095 14,063467 100,236565 99,3214178 4,54365971 2,64358044

2003/01 94,3207237 14,0798134 100,304585 100,116233 4,54670093 2,6447421

2003/02 94,3671911 14,0856551 100,049265 100,04149 4,54719346 2,64515691

2003/03 94,6374971 14,1087396 100,286441 100,163886 4,55005377 2,64679444

2003/04 94,1607674 14,2122597 99,4962571 100,73373 4,54500361 2,65410495

2003/05 94,3941197 14,1455682 100,247823 99,5307462 4,54747878 2,64940137

2003/06 94,6271436 14,2061999 100,246863 100,428627 4,54994436 2,65367848

2003/07 95,3462928 14,1243976 100,759982 99,4241788 4,55751545 2,64790363

2003/08 95,6378296 14,0067936 100,305766 99,1673698 4,56056845 2,63954247

2003/09 95,5367257 14,0055603 99,8942846 99,9911945 4,55951074 2,63945441

2003/10 95,6539757 14,0905457 100,122728 100,606798 4,56073726 2,64550405

2003/11 95,9403256 14,166628 100,29936 100,539953 4,56372639 2,65088906

2003/12 96,0830946 14,1684231 100,14881 100,012671 4,56521339 2,65101577

2004/01 96,5204024 14,0840838 100,455135 99,404737 4,56975441 2,64504535

2004/02 96,3190224 13,9985834 99,7913601 99,3929293 4,56766583 2,63895614

2004/03 96,4840804 13,9918307 100,171366 99,9517612 4,56937802 2,63847364

2004/04 96,634936 13,8140821 100,156353 98,7296259 4,57094033 2,62568851

2004/05 97,13838 13,845574 100,520975 100,22797 4,57613656 2,62796562

2004/06 97,2077849 13,7981457 100,07145 99,6574476 4,5768508 2,62453421

2004/07 97,2058884 13,8237405 99,998049 100,185495 4,57683129 2,62638744

2004/08 97,358863 13,9219053 100,157372 100,710118 4,57840377 2,63346352

2004/09 97,134163 13,9033288 99,7692044 99,8665665 4,57609315 2,6321283

2004/10 97,4920105 13,7864274 100,368405 99,1591838 4,57977043 2,62368459

2004/11 97,6948112 13,6619413 100,208018 99,0970387 4,58184845 2,61461396

2004/12 97,9517036 13,4635208 100,262954 98,5476405 4,58447454 2,59998386

2005/01 97,8632658 13,2786616 99,9097129 98,6269622 4,58357126 2,58615835

2005/02 98,5745316 13,2069818 100,726795 99,4601884 4,59081293 2,58074561

2005/03 99,0270933 13,076276 100,459106 99,0103284 4,59539348 2,5707996

2005/04 99,4511328 13,133214 100,428205 100,435429 4,5996664 2,57514444

2005/05 99,2800181 13,0530877 99,827941 99,3898954 4,59794432 2,56902471

47

2005/06 99,7044002 13,0024262 100,42746 99,6118815 4,60220981 2,56513597

2005/07 100,242829 12,9249645 100,540025 99,4042516 4,60759554 2,55916067

2005/08 100,409934 12,7266589 100,1667 98,4657166 4,60926114 2,54369892

2005/09 100,80501 12,5962288 100,393464 98,9751429 4,61318806 2,53339747

2005/10 101,329593 12,3674421 100,520393 98,183689 4,6183785 2,51506739

2005/11 101,478935 12,2561445 100,147382 99,1000755 4,61985124 2,5060274

2005/12 101,845969 12,1613582 100,361685 99,2266222 4,62346157 2,49826356

2006/01 102,069088 12,0820005 100,219075 99,3474598 4,62564992 2,49171678

2006/02 102,66266 12,1224869 100,581539 100,335097 4,63144847 2,49506215

2006/03 102,692684 12,0792323 100,029246 99,6431872 4,63174088 2,49148764

2006/04 102,996933 12,154751 100,296272 100,625195 4,63469921 2,49772013

2006/05 103,335822 11,9528409 100,329028 98,338838 4,6379841 2,48096899

2006/06 103,700844 11,7029616 100,353238 97,9094567 4,64151026 2,45984194

2006/07 103,424047 11,3055617 99,7330812 96,6042786 4,6388375 2,42529479

2006/08 103,591327 11,1079837 100,161741 98,2523823 4,64045361 2,4076641

2006/09 103,52015 10,8798665 99,9312908 97,9463678 4,63976628 2,38691397

2006/10 103,534968 10,6572245 100,014314 97,9536325 4,63990941 2,36623802

2006/11 103,885201 10,4668581 100,338276 98,2137337 4,64328646 2,34821389

2006/12 104,032431 10,3823947 100,141724 99,19304 4,64470269 2,34011156

2007/01 104,090995 10,5073423 100,056293 101,203457 4,64526546 2,35207428

2007/02 104,265198 10,4516025 100,167357 99,4695153 4,64693763 2,34675532

2007/03 104,769073 10,1019139 100,483263 96,6542105 4,65175862 2,3127249

2007/04 105,0528 9,53840362 100,270811 94,4217475 4,65446308 2,25532614

2007/05 105,334911 9,22024145 100,268543 96,6644086 4,65714491 2,22140122

2007/06 105,036517 8,98181793 99,716718 97,4141293 4,65430807 2,1952023

2007/07 105,202296 9,37762102 100,15783 104,406715 4,65588512 2,23832611

2007/08 105,906378 9,37687294 100,669265 99,9920227 4,66255547 2,23824633

2007/09 107,025905 9,1675454 101,057091 97,7676189 4,67307091 2,21566957

2007/10 107,548306 9,46561734 100,488107 103,251382 4,67794011 2,24766601

2007/11 108,512492 9,49952106 100,896514 100,358178 4,6868653 2,25124138

2007/12 109,707367 9,4248482 101,101141 99,2139303 4,69781652 2,24334963

2008/01 110,113776 9,24333587 100,370448 98,0741087 4,70151416 2,22390285

2008/02 109,958428 8,97672891 99,8589203 97,1156846 4,70010237 2,19463555

2008/03 110,376051 8,71418755 100,379801 97,0753115 4,70389319 2,16495245

2008/04 110,710371 8,41619188 100,302891 96,580339 4,70691752 2,13015746

2008/05 111,767506 8,17931494 100,954866 97,1854618 4,71642088 2,1016084

2008/06 112,708541 8,04598609 100,841957 98,3699264 4,7248052 2,08517334

2008/07 113,609559 7,94621509 100,799424 98,7599904 4,73276765 2,07269573

48

2008/08 113,404911 7,95110489 99,8198665 100,061536 4,73096469 2,0733109

2008/09 113,692931 8,06749174 100,253975 101,463782 4,73350122 2,08784262

2008/10 113,65051 8,39167366 99,9626887 104,018373 4,73312804 2,12723998

2008/11 113,314985 8,54121719 99,7047743 101,782046 4,73017142 2,14490353

2008/12 112,892756 8,67807985 99,6273851 101,602379 4,72643831 2,16080029

2009/01 113,712137 8,58231415 100,725804 98,8964644 4,73367014 2,14970359

2009/02 114,245987 8,59702437 100,469476 100,171402 4,73835391 2,15141614

2009/03 114,14111 8,61637374 99,9082006 100,225071 4,73743549 2,15366432

2009/04 114,564323 8,77825281 100,37078 101,878738 4,74113644 2,17227739

2009/05 114,511341 8,92046545 99,9537535 101,620056 4,74067387 2,18834813

2009/06 114,903235 9,08884681 100,342232 101,887585 4,74409034 2,20704804

2009/07 114,966123 9,4001565 100,054731 103,425184 4,7446375 2,24072634

2009/08 115,100584 9,61772028 100,116957 102,31447 4,74580639 2,26360726

2009/09 114,693363 9,67413487 99,6462044 100,586569 4,74226216 2,26945582

2009/10 114,915715 9,52407476 100,193867 98,4488524 4,74419895 2,25382278

2009/11 115,339492 9,49624563 100,368772 99,7078023 4,74787988 2,25089652

2009/12 115,030626 9,54764887 99,7322113 100,541301 4,7451984 2,25629493

2010/01 115,321847 9,84029316 100,253169 103,065093 4,74772689 2,2864855

2010/02 115,350153 10,2255381 100,024545 103,914974 4,74797231 2,32488832

2010/03 115,387986 10,8111223 100,032798 105,726683 4,74830024 2,38057544

2010/04 115,456373 11,7142428 100,059267 108,353624 4,74889274 2,46080543

2010/05 115,50603 12,1163957 100,04301 103,433025 4,74932274 2,49455955

2010/06 115,680452 12,4865062 100,151006 103,054626 4,75083166 2,52464855

2010/07 115,963765 12,5234285 100,244911 100,295698 4,75327777 2,52760117

2010/08 116,005402 12,5715719 100,035905 100,384426 4,75363676 2,53143807

2010/09 116,262543 12,5900409 100,221663 100,146911 4,75585094 2,53290609

2010/10 116,401686 12,3844181 100,119679 98,3667823 4,75704702 2,51643908

2010/11 116,674874 12,3895999 100,234695 100,041842 4,75939122 2,5168574

2010/12 117,0743 12,5717066 100,342341 101,469835 4,76280878 2,53144878

2011/01 117,506177 12,8265084 100,368891 102,026788 4,7664909 2,551514

2011/02 117,872023 13,0518093 100,311342 101,756526 4,76959949 2,56892677

2011/03 118,253436 13,2903923 100,323582 101,827969 4,77283008 2,58704139

2011/04 118,119453 13,330494 99,8866986 100,301734 4,77169643 2,59005419

2011/05 118,334804 13,5272204 100,182316 101,475763 4,77351793 2,60470398

2011/06 118,030302 13,5227109 99,7426777 99,9666635 4,77094139 2,60437056

2011/07 118,160565 13,3909214 100,110364 99,0254212 4,77204442 2,59457697

2011/08 118,398526 13,3674237 100,201388 99,8245252 4,77405627 2,59282068

2011/09 118,759539 13,420971 100,304914 100,40058 4,77710077 2,59681848

49

2011/10 119,28122 13,8441556 100,439275 103,153159 4,7814839 2,62786316

2011/11 119,526118 14,2708389 100,205311 103,082047 4,78353491 2,65821822

2011/12 119,594781 14,6748554 100,057447 102,831063 4,78410921 2,68613551

2012/01 119,263288 14,8785196 99,7228192 101,387845 4,78133355 2,69991854

2012/02 119,735494 14,9468628 100,395936 100,459341 4,78528509 2,70450143

2012/03 120,634426 14,8496852 100,750765 99,3498464 4,7927647 2,69797867

2012/04 121,177404 14,6772125 100,450102 98,8385428 4,79725562 2,68629612

2012/05 122,463694 14,6647419 101,061493 99,9150339 4,80781461 2,6854461

2012/06 122,327251 14,8683852 99,8885843 101,38866 4,80669984 2,69923716

2012/07 122,218789 15,3545903 99,9113352 103,27006 4,80581279 2,73141447

2012/08 123,298495 15,853023 100,88342 103,246148 4,8146082 2,76336021

2012/09 124,416005 16,6515385 100,906345 105,036992 4,82363083 2,81250261

2012/10 124,718988 17,6262426 100,243524 105,853538 4,82606311 2,86938885

2012/11 124,411897 18,2814276 99,7537741 103,7171 4,82359781 2,90588566

2012/12 124,851053 18,6074082 100,352985 101,783124 4,82712145 2,92355979

2013/01 124,826225 18,641346 99,9801146 100,182389 4,82692257 2,92538202

2013/02 125,06631 18,4493494 100,192335 98,9700498 4,82884408 2,91502911

2013/03 124,738961 18,0988273 99,7382591 98,100084 4,82622324 2,89584714

2013/04 124,913866 17,8150109 100,140217 98,4318521 4,82762443 2,88004141

Izvor: izrada studenta prema podacima Eurostata

Iz tablice 4 može se uočiti da inflacija ima blagi, ali konstantni porast, iz mjeseca u

mjesec, dok broj nezaposlenih ima oscilirajući trend tj. u nekim mjesecima raste, a u

nekima pada. Potrebno je napomenuti da se radi o desezoniranim podacima za

nezaposlenost i inflaciju. Najniža stopa inflacije bila je u siječnju 2000.godine i od onda

konstantno raste. Stopa nezaposlenosti najmanja je bila u srpnju 2008. godine kada

stopa nezaposlenosti iznosila 7,94%. Najveća stopa nezaposlenosti bila je 2013. godine

u siječnju kada je iznosila 18,45%.

50

5.2. OCJENJIVANJE MODELA

Pri izračunu je korišten program E-views 7. Svi podaci su desezonirani i sva daljnja

analiza napravljena je na desezoniranim podacima.

Najprije je testiran jedinični korijen za inflaciju i nezaposlenost. Testiranje jediničnog korijena za varijablu inflacija

Null Hypothesis: INFM_SA has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -0.172278 0.9382

Test critical values: 1% level -3.471719

5% level -2.879610

10% level -2.576484

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(INFM_SA)

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:20

Sample (adjusted): 2000M02 2013M04

Included observations: 159 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

INFM_SA(-1) -0.000435 0.002526 -0.172278 0.8634

C 0.298389 0.265906 1.122157 0.2635

R-squared 0.000189 Mean dependent var 0.252851

Adjusted R-squared -0.006179 S.D. dependent var 0.363971

S.E. of regression 0.365093 Akaike info criterion 0.835172

Sum squared resid 20.92704 Schwarz criterion 0.873775

Log likelihood -64.39619 Hannan-Quinn criter. 0.850848

F-statistic 0.029680 Durbin-Watson stat 1.829165

Prob(F-statistic) 0.863441

Testiranje jediničnog korijena za varijablu nezaposlenost

Null Hypothesis: NEZM_SA has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 1 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

51

Augmented Dickey-Fuller test statistic -1.374926 0.5934

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(NEZM_SA)

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:20

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

NEZM_SA(-1) -0.006507 0.004733 -1.374926 0.1711

D(NEZM_SA(-1)) 0.770900 0.052457 14.69591 0.0000

C 0.085803 0.062486 1.373148 0.1717

R-squared 0.583460 Mean dependent var 0.020184

Adjusted R-squared 0.578085 S.D. dependent var 0.242672

S.E. of regression 0.157627 Akaike info criterion -0.838362

Sum squared resid 3.851185 Schwarz criterion -0.780212

Log likelihood 69.23064 Hannan-Quinn criter. -0.814747

F-statistic 108.5565 Durbin-Watson stat 1.905577

Prob(F-statistic) 0.000000

Zaključuje se da varijabla inflacija i varijabla nezaposlenost imaju jedinični korijen

(Augmented Dickey-Fuller test statistic ima nisku vrijednost) što znači da su varijable

nestacionarne pa se stoga testira jedinični korijen za prvu diferenciju varijabli.

Testiranje jediničnog korijena prve diferencije za varijablu inflacija

Null Hypothesis: D(INFM_SA) has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -11.46740 0.0000

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(INFM_SA,2)

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:22

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

52

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

D(INFM_SA(-1)) -0.914931 0.079785 -11.46740 0.0000

C 0.231363 0.035378 6.539678 0.0000

R-squared 0.457394 Mean dependent var -0.000430

Adjusted R-squared 0.453915 S.D. dependent var 0.493884

S.E. of regression 0.364968 Akaike info criterion 0.834564

Sum squared resid 20.77947 Schwarz criterion 0.873331

Log likelihood -63.93055 Hannan-Quinn criter. 0.850308

F-statistic 131.5012 Durbin-Watson stat 1.995037

Prob(F-statistic) 0.000000

Testiranje jediničnog korijena prve diferencije za varijablu nezaposlenost

Null Hypothesis: D(NEZM_SA) has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -4.645562 0.0002

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(NEZM_SA,2)

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:23

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

D(NEZM_SA(-1)) -0.241023 0.051882 -4.645562 0.0000

C 0.001655 0.012640 0.130915 0.8960

R-squared 0.121529 Mean dependent var -0.004230

Adjusted R-squared 0.115898 S.D. dependent var 0.168119

S.E. of regression 0.158076 Akaike info criterion -0.838898

Sum squared resid 3.898155 Schwarz criterion -0.800131

Log likelihood 68.27296 Hannan-Quinn criter. -0.823154

F-statistic 21.58124 Durbin-Watson stat 1.873563

Prob(F-statistic) 0.000007

53

Varijable inflacija i nezaposlenost nakon izračunavanja prvih diferencija postaju

stacionarne. P <0,01 koliko iznosi izabrana razina, odbacuje se nul hipoteza te se tvrdi

kako ova serija jest stacionarna.

Testiranje kointegracije

Date: 09/17/13 Time: 01:27

Sample (adjusted): 2000M06 2013M04

Included observations: 155 after adjustments

Trend assumption: Linear deterministic trend

Series: NEZM_SA

Lags interval (in first differences): 1 to 4

Unrestricted Cointegration Rank Test (Trace)

Hypothesized Trace 0.05

No. of CE(s) Eigenvalue Statistic Critical Value Prob.**

None 0.002260 0.350663 3.841466 0.5537 Trace test indicates no cointegration at the 0.05 level

* denotes rejection of the hypothesis at the 0.05 level

**MacKinnon-Haug-Michelis (1999) p-values

Unrestricted Cointegration Rank Test (Maximum Eigenvalue)

Hypothesized Max-Eigen 0.05

No. of CE(s) Eigenvalue Statistic Critical Value Prob.**

None 0.002260 0.350663 3.841466 0.5537 Max-eigenvalue test indicates no cointegration at the 0.05 level

* denotes rejection of the hypothesis at the 0.05 level

**MacKinnon-Haug-Michelis (1999) p-values

Unrestricted Cointegrating Coefficients (normalized by b'*S11*b=I):

NEZM_SA

0.395565

Unrestricted Adjustment Coefficients (alpha):

D(NEZM_SA) -0.007270

Pri razini signifikantosti od 1% tvrdi se da u modelu nije prisutna kointegracija. U

nastavku će se ocjenjivati model s 1. diferencijama varijabli.

Ocjenjivanje modela

54

Dependent Variable: INFM_SA

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:31

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C 121.1723 4.320464 28.04614 0.0000

NEZM_SA -1.259711 0.325066 -3.875243 0.0002

R-squared 0.086798 Mean dependent var 104.7782

Adjusted R-squared 0.081018 S.D. dependent var 11.57476

S.E. of regression 11.09598 Akaike info criterion 7.663464

Sum squared resid 19453.07 Schwarz criterion 7.701903

Log likelihood -611.0771 Hannan-Quinn criter. 7.679073

F-statistic 15.01751 Durbin-Watson stat 0.002466

Prob(F-statistic) 0.000156

Na temelju F-testa uz razinu signifikantnosti od 1% tvrdi se da je u modelu barem jedna

varijabla statistički značajna. R2 je nizak jer je samo 9% varijacije objašnjeno modelom.

Testiranje autokorelacije pomoću Breusch-Pagan-Godfrey testa

Breusch-Godfrey Serial Correlation LM Test:

F-statistic 3858.846 Prob. F(2,156) 0.0000

Obs*R-squared 156.8299 Prob. Chi-Square(2) 0.0000

Test Equation:

Dependent Variable: RESID

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:36

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Presample missing value lagged residuals set to zero.

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C 0.267557 0.612320 0.436957 0.6627

NEZM_SA -0.008002 0.046050 -0.173772 0.8623

RESID(-1) 1.016966 0.080087 12.69832 0.0000

RESID(-2) -0.009152 0.081642 -0.112101 0.9109

R-squared 0.980187 Mean dependent var 3.89E-14

Adjusted R-squared 0.979806 S.D. dependent var 11.06103

S.E. of regression 1.571828 Akaike info criterion 3.767037

Sum squared resid 385.4201 Schwarz criterion 3.843917

Log likelihood -297.3630 Hannan-Quinn criter. 3.798255

F-statistic 2572.564 Durbin-Watson stat 1.109721

Prob(F-statistic) 0.000000

55

χ2 ( 2, n=160 ) = 156.82, p<0,01

S obzirom da je p<0,01 odbacuje se nul hipoteza što znači da je u modelu prisutna

autokorelacija.

Testiranje prisutnosti heteroskedastičnosti

Heteroskedasticity Test: Breusch-Pagan-Godfrey

F-statistic 120.5051 Prob. F(1,158) 0.0000

Obs*R-squared 69.22967 Prob. Chi-Square(1) 0.0000

Scaled explained SS 60.29768 Prob. Chi-Square(1) 0.0000

Test Equation:

Dependent Variable: RESID^2

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 01:37

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C -393.9078 47.95772 -8.213648 0.0000

NEZM_SA 39.60983 3.608280 10.97748 0.0000

R-squared 0.432685 Mean dependent var 121.5817

Adjusted R-squared 0.429095 S.D. dependent var 163.0090

S.E. of regression 123.1668 Akaike info criterion 12.47738

Sum squared resid 2396870. Schwarz criterion 12.51582

Log likelihood -996.1902 Hannan-Quinn criter. 12.49299

F-statistic 120.5051 Durbin-Watson stat 0.015223

Prob(F-statistic) 0.000000

Umnožak koeficijenta determinacije i broj nezavisnih varijabli očitava se iz ispisa

rezultata koji je označen kao Obs*R-squared. Kako je χ2 ( 1, N=160 ) = 69,22967,

p<0,01može se zaključiti kako u je modelu prisutna heteroskedastičnost.

56

Testiranje normalnosti pogreške

Promatra se Jarque-Bera test. Slijedi da je:

Jarque-Bera = 18,16659 p= 0,000114

Budući da je p vrijednosti u manja od razine signifikantnosti 0,01 odbacuje se H0

hipotezu, te se tvrdi kako greške relacije nisu normalno distribuirane.

Takoñer se vidi iz rezultata da model nije prikladan za prognoziranje jer nisu ispunjene

pretpostavke regresijskog modela: pogreške nisu normalno distribuirane, prisutna je

autokorelacija i heteroskedastičnost. Pogreške modela pokušale su se ukloniti

logaritmiranjem varijabli.

S obzirom da se testiranjem modela desezoniranih mjesečnih podataka nije dobio dobar

model ista testiranja se napravilos desezonirnim logaritmiranim mjesečnim podacima.

Testiranje jediničnog korijena za varijablu inflacija

Null Hypothesis: LOGINF has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -1.193122 0.6769

Test critical values: 1% level -3.471719

5% level -2.879610

10% level -2.576484

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

0

4

8

12

16

20

24

28

-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 25

Series: Residuals

Sample 2000M01 2013M04

Observations 160

Mean 3.89e-14

Median -3.915060

Maximum 27.13660

Minimum -18.52176

Std. Dev. 11.06103

Skewness 0.818434Kurtosis 2.786340

Jarque-Bera 18.16659

Probability 0.000114

57

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(LOGINF)

Method: Least Squares

Date: 09/16/13 Time: 23:54

Sample (adjusted): 2000M02 2013M04

Included observations: 159 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

LOGINF(-1) -0.003015 0.002527 -1.193122 0.2346

C 0.016446 0.011740 1.400849 0.1632

R-squared 0.008986 Mean dependent var 0.002443

Adjusted R-squared 0.002673 S.D. dependent var 0.003506

S.E. of regression 0.003501 Akaike info criterion -8.458841

Sum squared resid 0.001925 Schwarz criterion -8.420238

Log likelihood 674.4779 Hannan-Quinn criter. -8.443165

F-statistic 1.423539 Durbin-Watson stat 1.914423

Prob(F-statistic) 0.234622

Testiranje jediničnog korijena za varijablu nezaposlenost

Null Hypothesis: LOGNEZ has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 1 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -1.211053 0.6691

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(LOGNEZ)

Method: Least Squares

Date: 09/16/13 Time: 23:52

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

LOGNEZ(-1) -0.005989 0.004945 -1.211053 0.2277

D(LOGNEZ(-1)) 0.728031 0.055660 13.08002 0.0000

C 0.015356 0.012597 1.219048 0.2247

R-squared 0.524985 Mean dependent var 0.001248

Adjusted R-squared 0.518856 S.D. dependent var 0.019543

S.E. of regression 0.013556 Akaike info criterion -5.745176

Sum squared resid 0.028483 Schwarz criterion -5.687026

Log likelihood 456.8689 Hannan-Quinn criter. -5.721560

58

F-statistic 85.65282 Durbin-Watson stat 1.955167

Prob(F-statistic) 0.000000

Zaključuje se da varijabla inflacija i varijabla nezaposlenost imaju jedinični korijen

(Augmented Dickey-Fuller test statistic ima nisku vrijednost) što znači da su varijable

nestacionarne pa se stoga testira jedinični korijen za 1. diferenciju varijabli.

U nastavku se testira jedinični korijen za obje varijable.

Testiranje jediničnog korijena prve diferencije za varijablu nezaposlenost

Null Hypothesis: D(LOGNEZ) has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -5.075618 0.0000

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(LOGNEZ,2)

Method: Least Squares

Date: 09/16/13 Time: 23:57

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

D(LOGNEZ(-1)) -0.280601 0.055284 -5.075618 0.0000

C 0.000157 0.001083 0.144971 0.8849

R-squared 0.141734 Mean dependent var -0.000269

Adjusted R-squared 0.136233 S.D. dependent var 0.014608

S.E. of regression 0.013576 Akaike info criterion -5.748417

Sum squared resid 0.028753 Schwarz criterion -5.709650

Log likelihood 456.1249 Hannan-Quinn criter. -5.732673

F-statistic 25.76190 Durbin-Watson stat 1.932252

Prob(F-statistic) 0.000001

59

Zaključuje se da varijabla inflacija i varijabla nezaposlenost imaju jedinični korijen

(Augmented Dickey-Fuller test statistic) ima nisku vrijednost što znači da su varijable

nestacionarne pa se stoga testira jedinični korijen za 1. diferenciju varijabli.

Testiranje jediničnog korijena prve diferencije za varijablu inflacija

Null Hypothesis: D(LOGINF) has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 0 (Automatic - based on SIC, maxlag=13) t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -11.89869 0.0000

Test critical values: 1% level -3.471987

5% level -2.879727

10% level -2.576546

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(LOGINF,2)

Method: Least Squares

Date: 09/16/13 Time: 23:57

Sample (adjusted): 2000M03 2013M04

Included observations: 158 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

D(LOGINF(-1)) -0.951773 0.079990 -11.89869 0.0000

C 0.002322 0.000342 6.788418 0.0000

R-squared 0.475769 Mean dependent var -9.25E-06

Adjusted R-squared 0.472408 S.D. dependent var 0.004852

S.E. of regression 0.003524 Akaike info criterion -8.445765

Sum squared resid 0.001937 Schwarz criterion -8.406998

Log likelihood 669.2155 Hannan-Quinn criter. -8.430022

F-statistic 141.5787 Durbin-Watson stat 1.997075

Prob(F-statistic) 0.000000

Varijable inflacija i nezaposlenost nakon izračunavanja prvih diferencija postaju

stacionarne. P vrijednost <0,01, odbacuje se nul hipoteza te se tvrdi kako ova serija jest

stacionarna.

Testiranje kointegracije

Date: 09/17/13 Time: 00:00

Sample (adjusted): 2000M06 2013M04

Included observations: 155 after adjustments

Trend assumption: Linear deterministic trend

Series: LOGNEZ

Lags interval (in first differences): 1 to 4

60

Unrestricted Cointegration Rank Test (Trace)

Hypothesized Trace 0.05

No. of CE(s) Eigenvalue Statistic Critical Value Prob.**

None 0.003771 0.585556 3.841466 0.4441 Trace test indicates no cointegration at the 0.05 level

* denotes rejection of the hypothesis at the 0.05 level

**MacKinnon-Haug-Michelis (1999) p-values

Unrestricted Cointegration Rank Test (Maximum Eigenvalue)

Hypothesized Max-Eigen 0.05

No. of CE(s) Eigenvalue Statistic Critical Value Prob.**

None 0.003771 0.585556 3.841466 0.4441 Max-eigenvalue test indicates no cointegration at the 0.05 level

* denotes rejection of the hypothesis at the 0.05 level

**MacKinnon-Haug-Michelis (1999) p-values

Unrestricted Cointegrating Coefficients (normalized by b'*S11*b=I):

LOGNEZ

4.729019

Unrestricted Adjustment Coefficients (alpha):

D(LOGNEZ) -0.000820

Pri razini signifikantosti od 1% tvrdi se da u modelu nije prisutna kointegracija. U

nastavku će se ocjenjivati model s prvim diferencijama varijabli.

Ocjenjivanje modela

Dependent Variable: LOGINF

Method: Least Squares

Date: 09/16/13 Time: 23:58

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C 5.091004 0.095413 53.35752 0.0000

LOGNEZ -0.175101 0.037383 -4.683994 0.0000

R-squared 0.121929 Mean dependent var 4.645758

Adjusted R-squared 0.116371 S.D. dependent var 0.110832

S.E. of regression 0.104184 Akaike info criterion -1.672893

Sum squared resid 1.714984 Schwarz criterion -1.634454

Log likelihood 135.8315 Hannan-Quinn criter. -1.657284

61

F-statistic 21.93980 Durbin-Watson stat 0.002732

Prob(F-statistic) 0.000006

Uz razinu signifikantnosti od 1% tvrdi se da je u modelu barem jedna varijabla

statistički značajna.

.

Testiranje prisutnosti autokorelacije pomoću Breusch-Pagan-Godfrey testa

Breusch-Godfrey Serial Correlation LM Test:

F-statistic 3343.308 Prob. F(2,156) 0.0000

Obs*R-squared 156.3523 Prob. Chi-Square(2) 0.0000

Test Equation:

Dependent Variable: RESID

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 00:27

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Presample missing value lagged residuals set to zero.

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C 0.004373 0.014501 0.301575 0.7634

LOGNEZ -0.001129 0.005681 -0.198810 0.8427

RESID(-1) 1.013976 0.080072 12.66324 0.0000

RESID(-2) -0.008415 0.081558 -0.103175 0.9180

R-squared 0.977202 Mean dependent var -2.67E-15

Adjusted R-squared 0.976763 S.D. dependent var 0.103856

S.E. of regression 0.015831 Akaike info criterion -5.428963

Sum squared resid 0.039099 Schwarz criterion -5.352083

Log likelihood 438.3170 Hannan-Quinn criter. -5.397744

F-statistic 2228.872 Durbin-Watson stat 1.108977

Prob(F-statistic) 0.000000

χ2 ( 2, N=160 ) = 156,35, p=0,0000

S obzirom da je p<0,01 odbacuje se nul hipoteza što znači da je u modelu prisutna

autokorelacija.

Testiranje prisutnosti heteroskedastičnosti

Heteroskedasticity Test: Breusch-Pagan-Godfrey

F-statistic 96.62231 Prob. F(1,158) 0.0000

Obs*R-squared 60.71569 Prob. Chi-Square(1) 0.0000

62

Scaled explained SS 52.81130 Prob. Chi-Square(1) 0.0000

Test Equation:

Dependent Variable: RESID^2

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 00:30

Sample: 2000M01 2013M04

Included observations: 160

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C -0.091062 0.010393 -8.761657 0.0000

LOGNEZ 0.040027 0.004072 9.829665 0.0000

R-squared 0.379473 Mean dependent var 0.010719

Adjusted R-squared 0.375546 S.D. dependent var 0.014361

S.E. of regression 0.011349 Akaike info criterion -6.107022

Sum squared resid 0.020349 Schwarz criterion -6.068582

Log likelihood 490.5618 Hannan-Quinn criter. -6.091413

F-statistic 96.62231 Durbin-Watson stat 0.014633

Prob(F-statistic) 0.000000

Umnožak koeficijenta determinacije i broj nezavisnih varijabli isčitava se iz ispisa

varijabli koji je označen kao Obs*R-squared. Kako je χ2 ( 1, N=160 ) = 60,71569,

p<0,01 može se zaključiti kako u je modelu prisutna heteroskedastičnost.

Testiranje normalnosti

Promatra Jarque-Bera test. Na razini signifikantnosti od 1% slijedi da je:

0

4

8

12

16

20

24

28

-0.2 -0.1 0.0 0.1 0.2

Series: Residuals

Sample 2000M01 2013M04

Observations 160

Mean -2.67e-15

Median -0.033217

Maximum 0.248265

Minimum -0.186669

Std. Dev. 0.103856

Skewness 0.785276Kurtosis 2.783946

Jarque-Bera 16.75540

Probability 0.000230

63

Jarque-Bera = 16,75540 p= 0,000230 < 0,01

Budući da je p vrijednosti u manja od razine signifikantnosti 0,01, odbacuje se H0

hipotezu, te se tvrdi kako su greške relacije nisu normalno distribuirane.

Model nije prikladan za prognoziranje jer nisu ispunjene pretpostavke regresijskog

modela: pogreške nisu normalno distribuirane, prisutna je autokorelacija i

heteroskedastičnost, te se je u nastavku napravilo testiranje pomoću logaritama.

Ispitivanjem modela s mjesečnim desezoniranim podacima može se zaključiti da se

inflacija ne može modelirati samo na temelju nezaposlenosti već je potrebno uključiti i

druge varijable jer u modelu postoji autokorelacija, heteroskedastičnost i distribucije

pogreški. Zatim se je model pokušao riješiti pomoću logaritama no i u tom modelu je

bila prisutna autokorelacija, heteroskedastičnost i distribucija pogreški. Nul hipoteza se

nije uspjela odbaciti.

64

6. ZAKLJUČAK

Temelj proučavanja ovog diplomskog rada bila je povezanost inflacije i nezaposlenosti

u Republici Hrvatskoj s obzirom na poprilično loše gospodarsko stanje u državi, koje je

izazvano globalnom ekonomskom krizom. Nezaposlenost se javlja još u davnoj

prošlosti te su prvim nezaposlenicima smatrani rimski vojnici koji su se, vrativši iz

vojske, izgubili svoje njive i tako postali nezaposleni. Kroz povijest mnogo se

polemiziralo o nezaposlenosti i bilo je mnogo teoretičara, poput Keynesa, koji su

iznosili svoje teorije koje su se s vremenom nadopunjavale i modificirale. Širenjem

globalizacije ostvaruje se stabilnost cijena i smanjenje stope inflacije. Inflacija kao

pojam postoji već dugi niz godina, no ni do dan danas nije se stvorila jedinstvena

definicija inflacije. Stručnjaci smatraju da je inflacija višesložan proces koji ovisi o

gospodarskim, političkim ali i društvenim razlozima. U prošlosti inflacija je padala, pa

rasla te opet padala, no poslije velike krize u SAD-u 1932. godine cijene stalno rastu.

Ekonomist Phillips je dokazao da postoji veza izmeñu nezaposlenosti i inflacije, te da

razina nezaposlenosti može biti smanjena, a da se istodobno ne poveća inflacija, no

kada je inflacija postala svjetski problem Phillipsova istraživanja postala su upitna. U

Republici Hrvatskoj raznim se mjerama pokušava ublažiti nezaposlenost i pružiti

pomoć nezaposlenim osobama na načine da im se daju novčane naknade i neka druga

prava koja su utvrñena zakonom.

U uvodnome dijelu jedan od postavljenih ciljeva bio je dokazati vezu izmeñu inflacije i

nezaposlenosti odnosno utvrditi je li moguće odrediti inflaciju proučavanjem

nezaposlenosti bez proučavanja drugih varijabli. Prema ispitanim modelima pokazuje se

da inflaciju ipak nije moguće modelirati bez proučavanja drugih varijabli već je

potrebno uključiti i druge varijable.

65

7. POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Borozan, ð., (2012) Makroekonomija, 3.izmijenjeno izdanje, Osijek: Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2. Gogala, Z., (2001) Osnove statistike, Zagreb: Sinergija

3. Lovrinović I., Ivanov M., (2009) Monetarna politika, Zagreb: RRIF plus d.o.o.

4. Mrnjavac, Ž., (1996) Mjerenje nezaposlenosti, Split: Ekonomski fakultet u

Splitu

5. Perišin I., Šokman A., Lovrinović I. (2001) Monetarna politika, Pula: Fakultet

ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

6. Petz, B., (2007) Osnovne statističke metode za nematematičare, Jastrebarsko:

Naklada Slap

7. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012) Petzova statistika: osnovne statističke

metode za nematematičare, Jastrebarsko: Naklada Slap

8. Sunajko, G., (2011) Ekonomski leksikon, Zagreb: Masmedia

9. Campbell R. McConnell, Stanley L. Brue, (1993) Suvremena ekonomija rada,

Zagreb: MATE d.o.o.

ČLANCI

10. Bejaković, P., (2003) Smanjivanje dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj -

Financijska teorija i praksa, str. 581-607

IZVORI S INTERNETA

11. Amazon http://www.amazon.com/MILTON-Friedman/e/B000AQ23N6 (Datum

pretraživanja: 08.06.2013.)

12. Eurostat

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=une_rt_a&lang=en

(Datum pretraživanja: 25.06.2013.)

13. Eurostat http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-14062013-

AP/EN/2-14062013-AP-EN.PDF (Datum pretraživanja 20.06.2013.)

66

14. http://www.cogbyte.de/project/Povijest-i-razvijanje.1061.0.html?&L=7 (Datum

pretraživanja: 4. 4. 2013.)

15. Eurostat

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en

&pcode=tec00118 (Datum pretraživanja: 20.06.2013.)

16. Hrvatski zavod za zapošljavanje http://www.hzz.hr/default.aspx?id=3965

(Datum pretraživanja: 20.06.2013.)

17. Hrvatski zavod za zapošljavanje http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4075

(Datum pretraživanja: 20.06.2013.)

18. Investing answers http://www.investinganswers.com/financial-

dictionary/economics/unemployment-rate-809 (Datum pretraživanja:

14.07.2013.)

19. Organisation for Economic Co-operation and Development, Main economic

indicators www.oecd.org/std/oecdmaineconomicindicatorsmei.htm (Datum

pretraživanja: 14.07.2013.)

67

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2003. – 2012. godine 19

Grafikon 2: Godišnja inflacija u svibnju 2013. godine u Europi ................................................ 29

Grafikon 3: Phillipsova krivulja .................................................................................................. 38

POPIS SLIKA

Slika 1. Radni status osoba starih 15 i više godina ....................................................................... 8

Slika 2. Vrste inflacije ................................................................................................................. 27

POPIS TABLICA

Tablica 1: Godišnja stopa inflacije u europskim zemljama ........................................................ 30

Tablica 2: Inflacija: Godišnji rast inflacije za 2000., 2010. i 2011. godinu ................................ 31

Tablica 3. Kretanje prosječnog broja nezaposlenih od 1990. – 2012. ......................................... 43

Tablica 4: Mjesečni podaci inflacije i nezaposlenosti, verižni indeksi i logaritmi...................... 45

68

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom MODELIRANJE

POVEZANOSTI INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ane Štambuk, koja mi je i pomogla

pri izradi rada. Primjenjivala sam metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s referencama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad sam izradila u skladu s nacionalnim i meñunarodnim

normama o autorskom radu i djelu.

Studentica

______________________

Marina Brenko