MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA I OPTIMIZACIJA LJUDSKIH RESURSA U SLOENIM POSLOVNIM SUSTAVIMA

Gordan Topi ERP & Business Processes Ericsson Nikola Tesla d.d.

Krapinska 45, 10000 Zagreb, Croatia Telefon: +385 1 365 4618 Fax: +385 1 365 3219 E-mail: gordan.topic@ericsson.com

Sve ozbiljnije tvrtke imaju vrlo kompleksne i zahtjevne, poslovne i proizvodne procese, koji zahtjevaju stvaranje optimalnog vremenskog plana za odreene radne uvjete. U svrhu optimizacije poslovnih procesa, mogue je koristiti alate za modeliranje i simulaciju procesa poput obojenih Petrijevih mrea. Optimizacija bi trebala sadravati i psihofizike komponentu kao mentalne i fizike sposobnosti zaposlenika, kako bi se kreirali procesi u smjeru odrivog razvoja. Struno znanje treba posvetiti pronalaenju naina kako poslovne procese stvarati prema potrebama zaposlenika, a tehnologiju prilagoavati ovjeku, a ne obrnuto. Kljune rijei: poslovni procesi, optimizacija, model, simulacija, obojene Petrijeve mree, odrivi razvoj, kvaliteta

I. UVOD

Poslovni procesi mogu se opisati kao niz logiki povezanih aktivnosti koje koriste resurse poduzea, a iji je glavni cilj zadovoljenje potreba kupca za proizvodima ili uslugama odgovarajue kvalitete u adekvatnom vremenskom roku, uz istodobno ostvarivanje neke vrijednosti [1]. U uvjetima globalne konkurencije na tritu, poduzea mogu postii konkurentsku prednost samo ponudom jeftinijih i kvalitetnijih proizvoda i usluga, a za realizaciju tih ciljeva potrebni su efikasni i inovativni poslovni procesi. Promatranje poduzea kroz procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja. Procesi su sastavni dio svakog poduzea, ali vrlo rijetko se opisuju i analiziraju. U organizacijama koje nisu orijentirane proizvodnji, procesi nisu jasno definirani te ih je teko precizno opisati. Visoki standardi osiguranja kvalitete zahtjevaju potpunu kontrolu poslovnih procesa jedne proizvodne organizacije, a rukovodstvo esto poinje reagirati na neefikasnost poslovnih procesa tek u trenutku kad ona negativno utjee na cjelokupno poslovanje poduzea. Stoga je vano pratiti poslovne procese, predviati njihovu dinamiku i upravljati njihovim promjenama sve u skladu vee uinkovitosti i bolje kvalitete proizvoda ili usluge. Potrebno je iznalaziti optimalna rjeenja u proraunu resursa (Sl.1), kako bi se dobila eljena kvaliteta proizvoda uz to manje trokove, pritom oslanjajui se na smjernice odrivog razvoja i prirode ljudskog bia. Rad i proizvodnja trebali bi koristiti ovjeku, a ne obrnuto. Uglavnom, praksa pokazuje da ljudsko bie ne zauzima centralno mjesto u poslovanju, ime samo poslovanje nije u skladu s odrivim razvojem kao globalnom politikom poslovanja.

Fokus istraivanja morao bi imati namjeru vraanja ovjeka na centralno mjesto meu optimalno dizajnirane

poslovne procese koji su u funkciji ljudske prirode, a ne rade na njenu tetu.

1`transaction

1`transaction 1`transaction 1`transaction

1`transaction

1`transaction

(emp,min) (emp,min+4)(emp, min)

(emp, min+4) (emp,min)

(emp, min+2)

4000`transactionresultOF

x

x

x+1

x+11`PurchMaterialT`transaction

ManualComparationVendor Price

@+4Manual

updatingprice in

Info Record

@+4

Manualupdating

Source List

@+2

TransactionsVendorPriceList

P

Purchasedmaterialfrom thelast year

PM

1`PurchMaterial

Material Listfor updating

P

Info Recordupdated in

SAPP

SourceList

UpdatedP

EMPLOYEERESOURCE

MHR1`(ETKDZL, 0)++1`(ETKGDF, 0)

RESULT

P

SAP

SAP

0

Sl. 1: Model poslovnog procesa modeliran i simuliran obojenim Petrijevim mreama u svrhu procjene utede vremena u aktivnostima promjene poslovnog procesa.

Shodno tome, podruja koja bi se morala obuhvatiti sadravala bi upravljanje promjenama poslovnih procesa, modeliranje i simulaciju poslovnih procesa te primjenu ideje odrivog razvoja na iznalaenje optimalnih radnih uvjeta ljudskog resursa i dinamike posla, s obzirom na psihofiziologiju i ergonomiju rada.

II. PROMJENE POSLOVNIH PROCESA

Promjena poslovnih procesa je projekt kojim se upravlja prema unaprijed definiranom projektnom pristupu i nikako nije jednokratna, ve iterativna aktivnost, koja zahtjeva postupno poboljanje kvalitete i uinkovitosti poslovnog procesa. Jednokratna implementacija moe imati za posljedicu prekoraenje planiranih rokova, a time i pad kvalitete, jak otpor zaposlenika i probleme nastale uslijed nepredvienih okolnosti koje mogu dovesti do potpunog zastoja u poslovanju i ozbiljno ugroziti opstanak poduzea. Stoga i nakon uspjeno provedenog projekta i dalje treba ulagati napore u planiranje i provedbu novih promjena, odnosno prihvatiti ideju o kontinuiranoj promjeni poslovnih procesa kao kljunom imbeniku konkurentnog poslovanja poduzea [1]. Promjene poslovnih procesa izvode se kao optimizacija trokova, manualnog i redundantnog posla.

Trka za profitom sugerira konkurentnost koja se prvenstveno temelji na kvaliteti, ali takoer i cijeni proizvodnje, gdje su cijena i kvaliteta proizvoda u proporcionalnom odnosu. Praksa sniavanja cijene proizvoda

zbog konkurentnosti, rezultira rezanjem trokova i ukidanjem radnih mjesta, bez poboljanja kvalitete proizvodnog ciklusa, to rezultira optereenjem ljudskog resursa i padom kvalitete proizvoda i radnih uvjeta. Jedina mogunost smanjenja trokova proizvodnje, bez promjene kvalitete, mogua je optimizacijom poslovnih procesa u svrhu oslobaanja ljudskog resursa. Optereivanje ljudskog resursa iznad prirodno normalnih granica stvara frustraciju i bolest, to se povrnim i nekvalitetnim radom direktno prenosi na proizvod. Nekvalitetan proizvod ili usluga e stvoriti frustraciju kod ljudi koji ga koriste. Parcijalno gledanje na problem optimizacije poslovnih procesa je rezultat iskljuivog fokusiranja na funkcionalnost, gdje se zanemaruju mnogi parametri ljudske prirode, psiholokog i socijalnog karaktera.

III. KVALITETA, ODRIVI RAZVOJ I LJUDSKI RESURSI

U svezi s uvidom uzajamnu povezanost poslovnih procesa, trokova i kvalitete, akcent je na poveanju razine organiziranosti poslovnih struktura s ciljem poveanja uinkovitosti poslovnih procesa i kvalitete proizvoda koji odgovaraju naelima odrivog razvoja. Loe koncipirana organizacija poslovnih procesa jo uvijek je veliki problem u borbi za konkurentnost. Nedostatak kompetencija i vremena glavni su faktori koji onemoguavaju uspjenu i brzu modifikaciju poslovnih procesa u svrhu njihove optimizacije. Kriza razvijenog svijeta je kriza svijesti. Problem modernog ovjeka je nedostatak uvida u cjelinu, kako na podruju osobnosti tako i na podruju proizvodnje i stvaranja. Ljudska indiferentnost prema tom problemu ili nesposobnost njegovog rjeavanja dovodi do individualno i globalno katastrofalnih posljedica. Jedna od posljedica ljudske nesposobnosti cjelovitog uvida je iskljuiva trka za profitom, gdje se zanemaruje stanje prirodnih resursa, tj. zaposlenika. Neminovno je da su modeli poslovanja stvoreni zbog ostvarivanja profita. Meutim, nain na koji se dolazi do profita predstavlja vrlo bitan faktor. U poslovanju dananjice sustavno se zaobilazi ljudsko bie [3]. Panja rukovodstva uglavnom se fokusira na zaradu i kontrolu trokova. S druge strane, potroa je percipiran kao konzumerski objekt kod kojeg se na bilo koji nain treba potaknuti potronja, uglavnom stvaranjem lanih potreba implantiranih estokom marketinkom sugestijom. Vanije je propagandno marketinki obraditi proizvod, nego ga doista proizvesti istinski kvalitetno u skladu s prirodom. Kvaliteta definirana kao zadovoljstvo kupca je vrlo upitan termin, jer se zadovoljstvom lako da manipulirati laskanjem konzumerskom mediokritetu, implantiranjem lane potrebe i sugestibilnim okupiranjem panje. Naalost, u dananjem modernom svijetu ljudska bia se tretiraju kao orue za proizvodnju i dok je god to tako, nalazimo se na krivom putu. Kad bi se struno znanje posvetilo pronalaenju naina kako tehnologiju stvarati prema potrebama zaposlenika, otkrilo bi se da je nepoeljnog posla puno manje. Za sad stvari idu suprotnim tokom: znanje

je fokusirano na to kako ljudsko bie prilagoditi tehnolokom sustavu, koji je fokusiran iskljuivo na zaradu [3]. Norme kvalitete okrenute su zadovoljstvu potroaa, a nigdje se ne govori o zadovoljstvu proizvoaa, a proizvoa je taj koji svojim zadovoljstvom ili nezadovoljstvom ugrauje istinsku kvalitetu u svoj proizvod ili uslugu. Osim toga, pokazuje se da je zadovoljstvo na poslu najvaniji faktor za dugovjenost, jer spoznaja da inite neto korisno za zajednicu ima vanu ulogu kako za vlastito samoispunjenje, tako i za poboljanje vrijednosti proizvoda [3]. Danas je veina radne populacije nezadovoljna svojim poslovima, isfrustrirana i pod stresom. Prosjean zaposlenik je zaduen, bez slobodnog vremena, pod stresom i relativno nezadovoljan. Dananji poloaj ovjeka uope, u galopirajuoj tehnologiji je neodriv: potencijalna informacijska preoptereenost jedna je od negativnih efekata informatizacije [8]. Ljudske sposobnosti primanja informacija ulima i razumom su ograniene, a poveani pritisak u tom smislu izaziva neurozu, bijes i otupljenost. Informacijska tehnologija pojavljuje se kao sredstvo napada na privatni ivot, izvor stresa, pojaanja otuenosti, manipulacije i sukoba. Jedno od pitanja je do koje granice e ljudsko tijelo biti sposobno prihvaati ogromne koliine informacija i razliitih podraaja, bez da ostave traga na njegovom psihikom zdravlju. Mnoga od novijih tehnolokih unaprijeenja namijenjena radu u uredima, ignoriraju logiku ljudskog ponaanja. Na taj se nain u uredski ivot i rad unosi dodatna konfuzija. Neprilagoena tehnologija i procesi rezultiraju stresnim radnim okruenjem, radnim mjestom koje nije humano niti efikasno. Dananji uredi, preplavljeni digitalnim napravama raznih profila, imaju malo veze s jednostavnim i shvatljivim radnim mjestom nedavne prolosti [8], [9]. Rjeenje krize ima osim ekonomske, i drutveno-humanistiku vanost koja zahtijeva radikalnu promjenu svijesti1. Kvalitetan proizvod stvara se u optimalnim organizacijskim uvjetima s potronjom resursa koja prati prirodne potrebe, kako potroaa tako i proizvoaa. Treba krenuti od prirodnih naela: poslovni procesi i organizacija poslovanja moraju pratiti ljudsku prirodu, temeljei se na njegovim stvarnim potrebama koje rezultiraju proizvodnjom zdravog proizvoda to ni u jednoj fazi svog ivotnog vijeka nije u neskladu s prirodom. Proizvoditi treba na prirodan, zdrav i neusljen nain sa to manje stresa kako se isti ne bi ugraivao u njegovu kvalitetu. Ljudski kreativni rad ne smije biti diktiran. Treba teiti istinskoj kvaliteti proizvoda koja je u skladu sa zdravljem i istinskim zadovoljstvom potroaa. Organizacija koja to omoguuje treba biti graena na naelima prirodnih potreba ljudskog bia. Kod promjene poslovnih procesa trebalo bi se obratiti panju na osloboenje radnih resursa u svrhu zadovoljavanja ljudske potrebe za slobodnim vremenom, a ne samo na oslobaanju

1 Mogua definicija: Svijest je spoznajna jasnoa, sposobnost miljenja i

rasuivanja o objektivnom svijetu u sveukupnom doivljavanju, pouzdanost u ukupnoga svijeta i samoga sebe, te normalno stanje rada osjetila i reagiranja na vanjski svijet. ista svijest je izraz savrenog reda i harmonije, iako neoitovana, izvor je svih oitovanja, mjesto znanja i svih zakona prirode, izvor neograniene inteligencije i energije.

zaposlenika od manualnog rada, stavljajui ga pred potpuno neprilagoenu radnu okolinu njegovoj prirodnoj potrebi. Odrivi razvoj ne smije biti demagogija podnoljivog razvoja, jer u tom sluaju nita nismo uinili. Razvijati se odrivo znai brinuti se o ouvanju okolia kvalitetnijim koritenjem svih resursa, te aktivno pridonositi dugorono socijalnoj, ekonomskoj i ekolokoj stabilnosti zajednice kojoj pripadamo. Takoer, vrlo je vano osiguravati sigurno i zdravo radno okruenje za sve zaposlenike, osiguravati jednake mogunosti svim zaposlenicima, sve u svrhu tenje da proizvodi i usluge budu iznad oekivanja trita s obzirom na najvie etike standarde. Odrivi razvoj je dugorona i sveobuhvatna poslovna strategija, gdje iskljuivo fokusiranje na profitabilnost znai dugoroni gubitak za ljudsku rasu, drutvene, ekoloke i poslovne sustave. Stoga je potreban zaokret u razmiljanju i stavovima, gdje se iznova mora krenuti od temeljnih vrijednosti: ovjeka i okolia. Trka za profitom globalno donosi probleme: nekvalitetni proizvod, nezadovoljstvo radnika, a time i korisnika, pad sigurnosti i iscrpljivanje ljudskih radnih resursa iznad njihovih granica. Budunost ne ovisi o ekonomsko-marketinkim diktaturama, ve u harmoniziranju proizvodnje i trita sa zahtjevima prirodnih i ljudskih istinskih potreba i evolucije svijesti, koja jo uvijek uvelike kaska za tehnologijom.

IV. MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA

Model je priblini prikaz sustava ili procesa koji slui za razumijevanje sustava, te za njegovo mijenjanje ili upravljanje. Modeli moraju biti to jednostavniji, a ipak ispravni za svrhu za koju su napravljeni. Modeli omoguuju opis kompleksnih fenomena, njihovo bolje razumijevanje, komunikaciju onih koji rjeavaju problem i samo rjeavanje problema. U inenjerstvu i ekonomiji modeli slue za oblikovanje novih rjeenja, ispitivanje svojstava rjeenja, te izbor najpovoljnijeg rjeenja. Modeliranje zamjenjuje eksperimentiranje u ivo koje obino zahtjeva dosta vremena, ima veliku cijenu, ponavljanje eksperimenata je skupo, te moe biti opasno. Modeliranje je umijee, a ne znanost; zahtjeva zdrav razum, mo apstrakcije, sistematinost i iskustvo. Treba se paziti kod izbora granica sustava s okolinom, stoga model treba obuhvatiti samo fenomene od interesa. Pretjerano sloene i detaljne modele teko je razumijeti i vrednovati, dok pojednostavljeni modeli gube bitne elemente za objanjavanje uzroka ponaanja. Preporuka je razvijati model u jednostavnim modulima s dobro definiranim funkcijama, to olakava izgradnju i provjeru modela.

Pristup modeliranju zapoinje se definicijom cilja modeliranja, a tu se uglavnom radi o upoznavanju rada i optimizaciji procesa. Nakon toga nuno je osvrnuti se na izvore podataka koji su koriteni pri modeliranju procesnog sustava. Uglavnom je rije o vremenskim projektnim planovima, promatranju znaajki procesa, dokumentaciji opisa procesa i uloga, te iskustvenoj metodi, tj. ukljuenosti u sam proces. napredno modeliranje poslovnih procesa

trebalo bi ukljuivati i psiho-fiziku dimenziju ljudskog resursa koji uestvuje u procesu, to znai da bi se u modele trebale ugraditi komponente koje opisuju odreene prosjene znaajke ljudskog bia u poslovnom okruenju. Tu bi moglo biti rijei o uklapanju procesa fizikog i psihikog umaranja, dinamike posla i koliine stresa u simulaciju poslovnog procesa. Npr, moemo vrlo lako moemo primjetiti da se pri povienoj temperaturi i vlanosti zraka mijenja raspoloenje zaposlenika, pada koncentracija i pojaava stres. Dnevni radni potencijal zaposlenika ovisi o poetnim uvjetima, ali i dinamici rada: nije svejedno da li se rade odreene pauze u mentalnom radu nakon nekog vremena ili se radi "u komadu", da li se radi prekovremeno ili pod stresom i sl. U svakom sluaju, namjera je iznai neku poetnu metodu nad kojom bi kasnije mogle biti razvijane nove metode i pristupi simuliranja poslovnih procesa koji ukljuuju i znaajke ljudskog organizma i njegove psihe.

Kako je za izgradnju simulacijskog modela potrebna odreena tehnologija, za koju se smatra da e dati najbolje rezultate pri odreenom uloenom vremenu i trudu, rjeenje se nazire u primjeni obojenih Petrijevih mrea, budui je njima mogue hijerarhijski opisati najzahtjevnije procese, dekomponirajui sustav procesa do eljene razine. U izgradnju modela ukljuuju se sintaksna provjera, planiranje i izvoenje simulacijskih eksperimenata, te traenja optimalnog sluaja za pojedine poetne vrijednosti procesnih parametara (Sl.2).

1

3

5

7

9

0

40000

80000

40000-800000-40000

Sl. 2: Trodimenzionalni prikaz trokova razvoja odreenog softverskog proizvoda kao rezultat simulacije procesa razvoja

(visina=cijena, desna os=broj dizajnera, lijeva os= broj testera).

Modeliranje procesa je umijee koje se sve vie prepoznaje kao nuno u industrijama koje koriste kompleksne i vrlo zahtjevne procese. Modeliranje u svrhu simulacije jo uvijek je nedovoljno zastupljeno, a nuno je ne samo kao prva potvrda ispravnosti, ve kao i metoda za uspjeno konstruiranje i istraivanje ponaanja budueg procesa.

V. SIMULACIJA POSLOVNIH PROCESA

Cilj modeliranja nekog poslovnog procesa i njegove simulacije, svodi se na upoznavanje rada sustava, poboljanje performansi sustava i smanjenje trokova sustava. Simulacija omoguuje kvantitativnu analizu poslovnih procesa i daje odgovore na pitanja to-ako?. Znaajke poslovnih procesa testiraju se u vremenu koje ukljuuje i sluajne veliine shodno koliini resursa poslovnog sustava. Kao i kod ostalih modela, principi razvoja simulacijskih modela zahtijevaju odreivanje granice izmeu sustava i okoline, traenje odgovarajue sloenosti, odnosno preciznosti modela, te vrednovanje modela. Simulaciju trebamo kad je analiza modela analitikim metodama previe sloena, te kad su eksperimenti s realnim sustavom skupi, opasni ili nemogui. Stvaranje povjerenja u simulacijski model traje tijekom cijelog procesa izgradnje modela. U njemu moraju sudjelovati i eksperti za simulacijsko modeliranje i donositelji odluka. Za vrednovanje simulacijskog modela koriste se statistike i informatike tehnike, procjene eksperata, grafiki prikaz izlaznih varijabli modela i animacija rada modela. Simulacijski modeli nisu manje vrijedni zato to su aproksimacije stvarnosti, to ih upravo ini korisnim, jer iz stvarnosti uzimaju one najvanije dijelove. Tako je stvarnost lake razumjeti. Simulacijom poslovnog procesa analizira se dinamika i ponaanje procesa u razliitim zadanim uvjetima, pogotovo kad su u kompleksnim procesima prisutni brojni paralelizmi u izvoenju, koji se meusobno isprepliu. Dosadanja praksa je pokazala da je jezik obojenih Petrijevih mrea dovoljno jak i apstraktan da se s njime opie bilo kakav poznati procesni sustav, bez obzira na njegove znaajke i paralelizme.

Problemi koji se javljaju kod opisa nekog procesnog sustava su nemogunost definiranja i mjerenja pojedinih faza, koje su vezane uz ljudsku mentalnu kreativnost. Stoga je cilj predloiti nain na koji se moe opisati kreativni ljudski. Jedan od ciljeva je i optimizacija resursa unutar poslovnog procesa, tj. nain na koji se iz opisanog modela mogu dobiti pokazatelji koji utiu na dinamiku procesa i potronju resursa. Mora se napomenuti da je ovdje akcent na pristupu i nainu optimizacije, a ne na dobivanju stvarnih rezultata. Prema svojoj prirodi ta metoda pripada najvioj, 5. razini CMMI modela, budui da posjeduje mogunost optimizacije, predvianja, potpune analize i upravljivosti svakog elementa razvojnog procesa, dajui pri tom kao rezultat znanje o procesu, timovima, proizvodu i dinamici razvoja.

Zadatak simulacijskih mjerenja bio bi usmjeren na pronalaenje optimuma ljudskih resursa za obavljanje poslova unutar odreenog vremena u odreenim financijskim okvirima, ali s obaveznim osvrtom na stanje i ponaanje ljudskog resursa unutar procesa (Sl.4).

333

281

105

319

103

126

83

691,7

600,4

0 100 200 300 400 500 600 700 800

SAN

PRM

ARH

TSM

HRI

MKV

KNF

DIZ

TES

radni sati

Sl. 4: Radno optereenje pojedinog lana projektnig tima dobiveno za optimalni sluaj razvoja zadanog projektnog zadatka

Matematike simulacije poslovnih procesa mogu uveliko odstupati od realnih rezultata koji bi se pojavili u praksi, zbog tekoe predvianja ljudsko ponaanje, koje se sastoji od brojnih komponenti, fizike, mentalne i duevne prirode, koje je nemogue ili teko ukomponirati u simulacijske modele. Svaki pojedinac je individua za sebe, drugaije reagira na razliite uvjete. Sve te razliite individualne volje sainjavaju jedinstven tim kojemu je zajednika jedino grupna dinamika, koja predstavlja rezultantu tih pojedinanih stremljenja i aktivnosti. Upravo akcent prouavanja i mjerenja trebala bi biti ta grupna dinamika, koja se trebala promatrati i pratiti iz projekta u projekt, po mogunosti bez fluktuacije ljudskih resursa unutar timova, kako bi timovi nakon nekog vremena postali uigraniji, a time i otkrili svoje kauzalnosti djelovanja i stvaranja. Tu bi se pokualo pridonijeti dobivanju znanja klasifikacijom podataka nastalih na promatranju. Bit e potrebno je koristiti sva mogua dostupna znanja, kako iz matematike i statistike, tako i iz ostalih podruja poput psihologije, medicine, biologije i sl. Na taj nain lake e se moi dekomponirati i modelirati one najnie operativne razine simulacijskih modela, kako bi isti poprimili predikcijske karakteristike.

a) Podaci potrebni za izgradnju modela

Vjerovatno najtei i najzahtjevniji dio stvaranja simulacijskog modela jest prikupljanje podataka potrebnih za simulaciju nekog sustava, bez kojih nema kvalitetne simulacije. Podaci se mogu prikupiti iz razliitih izvora: projektno-procesne dokumentacije, promatranja i mjerenja procesa, rezultata mjerenja kvalitete proizvoda, prikupljanju osobnih iskustava lanova procesnog tima i sl, dok bi se psiho-fizike karakteristike zaposlenika nastojale pribaviti iz psihometrijskih i ergometrijskih podataka koje prate i mjere psiholozi. Ponekad nije mogue opisati neko radno mjesto skupom akcija, pa se znaajka takvog radnog mjesta moe izraziti statistiki u odnosu na pojedinu fazu, bilo to u koliini potroenog vremena, ili postignutoj normi proizvodnje. U poslovnim procesima poput razvijanja softvera, nemogue je

izvriti bilo kakva mjerenja koliine posla, jer je rije o iskljuivom mentalnom radu. Stoga bi se u nekim sluajevima trebalo pribjegavati promatranju i zapaanju i sve to obuhvatiti nekom metodom rudarenja podataka, kako bi se moglo naslutiti ili zadobiti odreeno procesno znanje. Postoji mogunost da se u te svrhe koriste klasifikacijski algoritmi bazirani na entropiji, kako bi se moglo koristiti i nenumerike parametre, tj. atribute s opisnim kategorijama. Takve metode su primjenljive na proraunavanje kvalitete budueg proizvoda ili usluge koji uvelike ovisi o raspoloenju i stanju ljudskog resursa.

b) Obojene Petrijeve mree

Za modeliranje i simulaciju procesnih struktura, bile bi koritene obojene Petrijeve mree. Matematiki model i tehnologija obojenih Petrijevih mrea pruaju detaljni uvid i kontrolu u svaki dio i resurs procesa, s preduvjetom da je proces detaljno opisan elementima Petrijeve notacije do zadovoljavajue razine dekompozicije. Petrijeve mree su grafiko i matematiko pomagalo za modeliranje primjenjivo na razliite vrste sustava. To je formalni jezik prikladan za modeliranje konkurentnih sustava i sustava s dijeljenjem resursa, model s kojim se uspjeno predouje statiko, dinamiko i intervalno vremensko znanje (Sl.3).

Sl. 3: Prikaz jedne od podmrea hijerarhijskog modela procesa za razvoj softvera, koja se nalazi na 3. razini i opisuje supstitucijski prijelaz mree na 2. razine.

Obojene Petrijeve mree su grafiki orijentiran jezik pogodan za specifikaciju, simulaciju i verifikaciju sustava. Naroito su prikladne za sustave koji se sastoje od brojnih paralelnih procesa koji meusobno komuniciraju. Obojene Petrijeve mree su jezik za modeliranje razvijen za sustave u kojima komunikacija, konkurentnost i dijeljenje resursa igraju vanu ulogu. One kombiniraju snagu obinih Petrijevih mrea sa snagom programabilnih jezika visoke

razine. Petrijeve mree omoguavaju opisivanje procesnog meudjelovanja, dok programski jezik omoguava definiranje tipova podataka i rukovanje njihovim vrijednostima. Razvijene su kao skup softverskih pomagala nazvanih CPN pomagala (engl. CPN Tools), danas koritene u najzahtjevnijim paralelnim sustavima za modeliranje i simulaciju, u vojne, medicinske i poslovne svrhe [5],[6].

VI. ZAKLJUAK

Poslovni procesi bili bi modelirani i simulirani tehnikom obojenih Petrijevih mrea, a u sebi bi trebali sadravati i karakteristike ljudskog ponaanja, izraene kao funkcije preuzete iz psihometrijskih mjerenja i promatranjeima. Na taj bi se nain pokualo pridonijeti i osvijestiti vanosti povratka fokusa panje na ljudsko bie u proizvodnim procesima, to danas nije sluaj. Opisivanje i predvianje grupne dinamike razvojnih timova bit e i u buduim vremenima sigurno velik izazov, koji e zahtjevati puno vie i jae kompetencije zbog kompleksnosti ljudskog bia i njegovog kreativnog rada. Timovi strunjaka s podruja osiguranja kvalitete i koordinacije procesa, za svaki projekt vjerovatno e izvoditi temeljite procjene proizvoda i procesa koji ga moraju stvoriti. Diktat budunosti i tehnologije stvarat e sve vee i sloenije poslovno-proizvodne sustave, u kojima e ljudski faktor odluivanja igrat presudnu ulogu. Sloenost tih sustava zahtjevat e pomone tehnologije kojima je mogue donositi pravovremene odluke s ciljem odravanja kvalitete i poboljanja sustava. Dakle, budunost e zahtijevati da analize proizvodnih sustava obuhvaaju i psiho-socioloke parametre timova i pojedinca, stvarajui tako sistemski pristup upravljanja, putem simulacije velikih proizvodnih sistema. Smjernice daljnjeg napretka, kako proizvodnje tako i drutva u cjelini, treba traiti u odrivom razvoju, tj. skrbi pojedinaca, institucija i firmi u odrivim rjeenjima koja pokuavaju odrati krhku ravnoteu izmeu ekonomije, drutva i ekologije [4]. Filozofija profita nije rjeenje budueg ljudskog napretka. Oni koji prvi shvate cjelovitost znanja i nunost sistemskog pristupa, shvatit e da daljnji napredak nauke i drutva moe ovisiti o pomagalima koji e ljudima davati bolji uvid u statika i dinamika svojstva proizvodnih procesa, ali postavljanjem ovjeka u prvi plan ispred profita kroz odrivi razvoj. Ne treba robovati standardima, ve se koncentrirati na poslovnu efikasnost, okoli i napredak ljudske zajednice. Omoguiti protok informacija kroz sve slojeve uprave i poduzea i iskoristiti to u sistemskom pristupu koji podrava takav trend. Time bi moglo doi i do promjene u drutveno proizvodnim odnosima trita koje bi imalo neke druge smjernice moda humanije za ovjeka i njegov um kao osnovno orue proizvodnje u budunosti. Konkurentnost treba traiti u promjeni ljudskih vrijednosti, zakona i normi u smjeru ljudskog napretka, ouvanja okolia i cjelokupnog zadovoljstva, gdje je postepeno unitenje potroakig mentaliteta i profitne utrke, budunost koja e osigurati kvalitetniji suivot s prirodom kroz kvalitetne i sigurne proizvode koji prate ljudski razvoj na svim razinama.

S druge strane, poslovni procesi i organizacija moraju pratiti ljudsku prirodu, temeljei se na njegovim stvarnim potrebama koje rezultiraju proizvodnjom zdravog proizvoda ili usluge, to ni u jednoj fazi svog ivotnog vijeka nije u neskladu s prirodom. Kod promjene poslovnih procesa trebalo bi se obratiti panju na osloboenje radnih resursa u svrhu zadovoljavanja ljudske potrebe za slobodnim vremenom, a ne samo na oslobaanju zaposlenika od manualnog rada, stavljajui ga pred potpuno neprilagoenu radnu okolinu njegovoj prirodnoj potrebi. Odrivi razvoj ne smije biti demagogija podnoljivog razvoja, a razvijati se odrivo znai brinuti se o ouvanju okolia kvalitetnijim koritenjem svih resursa, te aktivno pridonositi dugorono socijalnoj, ekonomskoj i ekolokoj stabilnosti zajednice kojoj pripadamo. Takoer, vrlo je vano osiguravati sigurno i zdravo radno okruenje za sve zaposlenike, osiguravati jednake mogunosti svim zaposlenicima, sve u svrhu tenje da proizvodi i usluge budu iznad oekivanja trita s obzirom na najvie etike standarde. Odrivi razvoj je dugorona i sveobuhvatna poslovna strategija, gdje iskljuivo fokusiranje na profitabilnost znai dugoroni gubitak za ljudsku rasu, drutvene, ekoloke i poslovne sustave. Stoga je potreban zaokret u razmiljanju i stavovima, gdje se iznova mora krenuti od ovjeka i okolia. Trka za profitom donosi nekvalitetni proizvod, nezadovoljstvo radnika, a time i korisnika, pad sigurnosti i iscrpljivanje ljudskih radnih resursa iznad njihovih granica. Budunost ne ovisi o ekonomsko-marketinkim diktaturama, ve u harmoniziranju proizvodnje i trita sa zahtjevima prirodnih i ljudskih istinskih potreba i evolucije. Napredni ivi organizmi svoju kompleksnost zahvaljuju izuzetnoj moi organizacije prirode; recikliranju prethodnih iskustava i nadogradnji na jednostavnijim ve stvorenim strukturama. Kvaliteta svakog ljudskog proizvoda direktno je ovisna o evolutivnim snagama prirode koje su ispoljene kroz ljudsku kreativnost. Ukoliko je ljudska kreativnost zamijenjena stresom, neizvjesnou, strahom, laima, prisilom i nezadovoljstvom, a proizvodnja i dalje oneiuje nau budunost, malo je sigurno da se takav naoko kvalitetan proizvod moe uistinu nazivati kvalitetnim. Nain rjeavanja krize modernog poslovanja dananjice je osvjetavanje u svim podrujima ljudskog djelovanja, kroz praktino znanje i dobronamjernu volju koja je rezultat istinskog i uravnoteenog ivota u skladu s apsolutnim zakonom prirode.

LITERATURA

[1] V. Bosilj Vuki, A. Kovai, Upravljanje poslovnim procesima, Sinergija nakladnitvo, Zagreb 2004, ISBN 953-6895-14-5

[2] V. eri, Meunarodni poslijediplomski studij poslovnog upravljanja (MBA), kolegij: Upravljanje proizvodnjom i uslugama, ljetni semestar 2002/2003,

[3] N. Chomsky, Politika bez moi, DAF, Zagreb, 2005; Vanost Anarhosindikalizma - Objavljeni transkript intervjua Petera Jaya s Noamom Chomskim, emitirano na programu London Weekend TV-a 25. 7. 1976. http://www.zamirnet.hr/stocitas/chomsky%20o%20anarhizmu2.htm

[4] Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj HRPSOR, Poslovni svijet u odrivom razvoju: Ususret Svjetskom skupu u Johannesburgu 2002 i nakon toga, World Business Council for Suitable Development, ISBN 953-98964-0-1

[5] CPN Tools for Coloured Petri Nets - Help, CPN Group, University of Aarhus, Denmark, http://wiki.daimi.au.dk:8000/cpntools-help

[6] CP Net Fundamentals Design/CPN Tutorial for the Macintosh, CPN Group, University of Aarhus, Denmark, http://wiki.daimi.au.dk:8000/cpntools-help

[7] V. eri, Dodiplomski studij ekonomije, kolegij: Modeliranje primjenom raunala u poslovnoj ekonomiji, ljetni semestar, 2003/2004,

[8] M. Valdevit, Kako preivjeti u informacijskom gospodarstvu, List hrvatske pote i telekomunikacija, HPT s p.o, broj 4/97

[9] M. Valdevit, 1997 Godina opasnog ivljenja, List hrvatske pote i telekomunikacija, HPT s p.o, broj 3/97

[10] G. Topi, Nadziranje kvalitete temeljeno na analizi i sintezi procesa razvoja programske opreme, Magistarski rad br. 03-Ac-25/2000, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2005.

[11] Gordan Topi, Coloured Petry Net Technology Usage in Business Process Change Management, XXIX Meunarodni skup MIPRO, Opatija 2006, Zbornik radova savjetovanja: Business Inteligence Systems (DE & ISS & BIS), ISBN 953-233-022-4, str. 275 - 279.