Mjere upravljanja za akvatorijum u dijelu

podmorja od rta Arza do rta Platamuni

(2017)

NVO Zeleni dom – Green Home, Dalmatinska 78, 81 000 Podgorica, Crna

Gora, greenhome@greenhome.co.me

Jul 2017.

Mjere upravljanja za akvatorijum u dijelu

podmorja od rta Arza do rta Platamuni

(2017)

Mjere upravljanja za akvatorijum u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni

pripremljene su u sklopu projekta "Mapiranje, monitoring i upravljanje

prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA Cross-Border Programe

Croatia - Montenegro 2007-2013 under the Instrument for Pre - Acession Assistance).

Projektom 4M upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni

razvoj Republike Hrvatske, a sprovode ga Udruga Sunce, Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije, Green Home i

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore.

Ovaj izvještaj pripremljen je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost NVO Green Home i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

"Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA Cross-Border Programe Croatia - Montenegro 2007-2013 under

the Instrument for Pre - Acession Assistance).

U junu 2015. započeo je projekt „Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom

Natura 2000 mrežom na moru“ skraćenog naziva „4M“ .

Koordinator projekta 4M je Udruga Sunce koja surađuje s partnerima na projektu Javnom

ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko –

neretvanske županije te crnogorskim partnerima, ekološkom organizacijom Green

Home i Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore, na brojnim aktivnostima

vezanim za unaprjeđenje upravljanja morskim resursima na prekograničnom području Hrvatske

i Crne Gore (Cavtat – Prevlaka, HR i Arza – Platamuni, CG).

Opšti cilj projekta: Poboljšano upravljanje i smanjenje uticaja na morska staništa i vrste od

interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.

Specifični ciljevi su:

• Povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku saradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama.

• Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta.

• Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov uticaj na morski ekosistem.

Glavne aktivnosti projekta uključuju:

• Seminar “Identifikacija i upravljanje morskim Natura 2000 područjima“ • ABC trening planiranja upravljanja • Trening jačanja kapaciteta za mapiranje i monitoring • Izrada mjera/plana upravljanja za morsku ekološku mrežu; • Mapiranje morskih staništa/vrsta u potencijalnim Natura 2000 područjima i uspostavljanje monitoringa livada morske cvjetnice Posidonia oceanica. • Kampanja za podizanje svijesti među nautičarima u prekograničnom području HR/CG vezano za zaštitu podmorja. • Program edukacije u svrhu podizanja nivoa svijesti kod lokalnih prekograničnih zajednica, posebno djece školskog i predškolskog uzrasta.

Predviđeni rezultati:

• Razmjena najboljih domaćih i međunarodnih praksi kod identifikacije i upravljanja morskom

ekološkom mrežom, međusektorske preporuke za poboljšanja, poboljšana prekogranična i

međusektorska komunikacija i saradnja u zaštiti podmorja.

• Povećani kapaciteti relevantnih institucija prekograničnog područja u planiranju upravljanja

zaštitom morske ekološke mreže, kartiranju morskih vrsta/staništa i monitoringu livada

Posidonije.

• Mjere/plan upravljanja za morsku ekološku mrežu prekograničnog područja Cavtat-Prevlaka

(HR) i Arza-Platamuni (CG) razvijene kroz konsultativni proces i njihovo predstavljanje

relevantnim institucijama.

• Karte rasprostranjenosti morskih staništa/vrsta u prekograničnom području Cavtat-Prevlaka

(HR) i Arza-Platamuni (CG).

• Izvještaj o stanju livada Posidonije i prijedlog mjera očuvanja.

• Povećan nivo svijesti nautičkih turista u svrhu smanjivanja njihovog uticaja na morski

ekosistem.

• Povećan nivo svijesti kod školske i predškolske djece u prekograničnom području o važnosti

zaštite podmorja.

Uvod

Rt Arza nalazi se u blizini Otoc ic a Gospa, Rt Ograda i Žuke. Arza je takođe blizu Uvala Mirišta, Uvala Arza i Vučja Uvala. Arza ima nadmorsku visinu od 77 metara. Rt Platamuni nalazi se u jugoistočnom dijelu Donjeg Grblja i predstavlja najistureniji dio obale u ovoj zoni. Ima visoke morske klifove koji dostižu visinu i preko 100 m i predstavljaju najveće klifove jugoistočnog Jadrana. Strmi nagibi ispresjecani su uvalama (Komin, Krekavica, Nerin) i priobalnim pećinama.

Slika 1 Projektno područje Rt Arza – Rt Platamuni(crvena linija označava položaj).

Ono što karakteriše ovo područje su naselja morske trave Posidonia oceanica ali i mnogi drugih

vrsta koje su zaštićene u Crnoj Gori i/ili su zaštićene Anex-om II ili III Barselonske konvencije

zaštićene vrste CG po Barselonskoj konv. po Barselonskoj konv.

zaštićene Anex II kontrolisano korišćenje Anex III

Cystoseira amentace Cystoseira amentace

Cystoseira spinosa

Cystoseira corniculata

Cystoseira foeniculacea

Lithophyllum byssoides

Posidonia oceanica Posidonia oceanica

Cymodocea nodosa Cymodocea nodosa

Axinella damicornis

Axinella verrucosa

Axinella polypoides Axinella polypoides

Axinella cannabina Axinella cannabina

Aplysina aerophoba Aplysina sp. Plur.

Cladocora caespitosa Cladocora caespitosa

Ophidiaster opidianus Paracentrotus lividus

Holothuria sp.

Lithophaga lithophaga Lithophaga lithophaga

Pinna nobilis Pinna nobilis

Tonna galea Tonna galea

Mitra zonata Mitra zonata

Palinurus elephas

Epinephelus marginatus

Na osnovu dosadašnjih terenskih istraživanja mogu se definisati sledeće prijetnje

postojećim staništim: invazivne vrste, urbanizacija, pomorski saobraćaj i infrastruktura

povezana s tim (način sidrenja), rekreativne aktivnosti, ribolov, ispuštanje otpadnih voda i čvrsti

otpad (u prvom redu plastični otpad).

Ronilački tereni na području podmorja od rta Arza do rta Platamuni sprovedeni su

tokom 2016. i 2017. godine, u skladu s protokolima koje Udruga Sunce već duži niz godina

koristi za kartiranje staništa i vrsta širom Jadrana. Važno je naglasiti da je opasnost od

invazivnih vrsta realna i visoka, jer su uočene na gotovo svim ronilačkim transektima. Gradnja

uz samu obalu, izvan naselja, vrlo vjerovatno je u većini slučajeva ilegalna gradnja, koja uzurpira

obalni pojas, a nerijetko i uništava obalna staništa gradnjom privezišta ili stepenica za ulazak u

more. Napuštene mreže, ili dugačke mreže postavljene na malim dubinama, neposredno uz

obalu, takođe su problem i za riblji fond i za staništa koja uništavaju kao i sve veća upotreba

dinamita.

Metode U periodu od 14.10.2016. do 21.04.2017. ukupno su osmišljena i realizovana 4 interna sastanka sa predstavnicima Ministarstva pomorstva i saobraćaja (decembar 2016), Luke Zelenika (decembar 2016), Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog (februar 2017), Javnog preduzeća Morsko dobro (februar 2017). Pored individualnih sastanaka održane su i 3 radionice: Prva radionica održana je sa predstavnicima lokalnih samouprava (07.03.2017.). Nakon toga održana je radionica i sa predstavnicima Lučkih kapetanija, Luka i inspekcijama (04.04.2017.), dok je poslednja radionica u nizu održana sa predstavnicima ribarskih udruženja, Instituta za biologiju mora i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (21.04.2017). Obzirom da odziv na radionicama nije veliki dostavljeni su i upitnici za one učesnike koji nisu bili u mogućnosti da prisustvuju radionicama. U nastavku dajemo pregled svih održanih radionica i ostvarenih rezultata.

Radionice sa zainteresovanim stranama: Radionice sa zainteresovanim stranama organizovane su kako bi se učesnici upoznali sa uzrocima i posljedicama negativnih uticaja na morske ekosisteme usled pomorskih aktivnosti. Osim toga, kroz individualne sastanke i radionice prikupljene su preporuke za identifikovane probleme na osnovu kojih de biti urađene mjere upravljanja za potencijalno Natura 2000 područje od rta Arza do rta Platamuni. U saradnji sa Udrugom Sunce, NVO Green Home je osmislila i vodila radionice, držala prezentacije vezano za Natura 2000 mrežu i upravljanje tim područjima, izradu ciljeva i osnovnih mjera te odgovarala na vezana pitanja. Predstavnici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, su kao partneri sa crnogorske strane aktivno učestvovali u pripremi prezentacija koje se tiču važnosti definisanja mjera upravljanja i odgovarali na pitanja svih zainteresovanih strana. Liste učesnika sa radionica sa zainteresovanim stranama nalaze se u prilogu ovog dokumenta. Pregled održanih radionica sa zainteresovanim stranama:

1. Radionica sa predstavnicima lokalnih samouprava, pod nazivom ”Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i predlozi mjera za njihovo rješavanje” 07.03.2017.,11 učesnika;

2. Radionica sa predstavnicima Lučkih kapetanija, Luka i inspekcijama, pod nazivom ”Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i predlozi mjera za njihovo rješavanje” 04.04.2017., 18 učesnika;

3. Radionica sa predstavnicima ribarskih udruženja, Instituta za biologiju mora i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, pod nazivom ”Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i predlozi mjera za njihovo rješavanje” , 21.04.2017.,12 učesnika;

1. Radionica sa predstavnicima lokalnih samouprava, 11 učesnika Na radionici sa lokalnim samoupravama je predstavljeno sledeće:

Značaj definisanja mjera upravljanja; JP „Morsko dobro“ kao upravljač zaštićenim područjima u zoni morskog dobra Iskustva, perspektive i naučene lekcije u procesima izrade mjera i planova

upravljanja u marinskim područjima u Hrvatskoj; Zaključci izvještaja pripremljenog nakon mapiranja morskih vrsta i staništa i

metodologija koja će se koristiti za izradu mjera upravljanja; Tokom radionice sa predstavnicima lokalnih samouprava iz opštine Herceg Novi, Tivat i Kotor predložena su područja za zaštitu morskih livada na sledećim lokacijama: Zlatna vala, Dobra luka, ostrvo Mamula, uvala Žanjice i ukazali na važnost biocenoza polutamnih špilja na području Plave špilje i njene okoline. Kao najveće prijetnje/pritiske istaknuti su: razvoj turizma, problem upravljanja otpadom kako na kopnu tako i na moru (otpad sa brodova), neriješeno pitanje upravljanja kanalizacionim vodama, sidrenje, gradnja u priobalnom području i nasipanje mora, unošenje invazivnih vrsta. Kroz upitnik, ali i kroz rezultate radionice sa zainteresovanim stranama utvrđene su najvažnije vrijednosti:

prirodne vrijednosti: jedinstvenost ekosistema, raznolikost i bogatstvo morskih vrsta i staništa, livade posidonije, potopljene ili polupotopljene špilje;

socio-ekonomske vrijednosti: ribarstvo, turizam, nautički turizam, ronilački turizam, avanturistički turizam;

kulturno-istorijske vrijednosti: nalazišta amfora, ostaci potopljenih brodova. Zainteresovane strane smatraju kako i u ovom pojasu postoji veliki antropogeni uticaj kao i u cijelom priobalnom pojasu. Usled razvoja nautičkog turizma, sve je veći uticaj sidrenja. Najvažnije utvrđene prijetnje su: sidrenje, neregulisani i neodrživi ribolov, ilegalni ribolov dinamitom, zaostali ribolovni alati i mreže koje se koriste, uzurpacija obalne linije ilegalnim objektima, invazivne vrste, klimatske promjene, ispuštanje otpadnih voda, odlaganje građevnog otpada i drugog otpada u more, morski otpad. Prijedlozi za unaprijeđenje:

Očuvanje povoljnih uslova staništa u naseljima posidonije održavanjem povoljnog kvaliteta morske vode;

Ne dopustiti gradnju i nasipanja u more iznad naselja posidonije u zoni uticaja; Zabraniti sidrenje na području rasprostranjenosti livada posidonije izvan trajnih sidrišta; Postavljanje bova za koje plovni objekti mogu da se vežu; Sprovođenje kampanja u cilju podizanja svijesti nautičara, turista i mještana o značaju

pravilnog sidrenja van morskih livada;

Kontrolisati uticaj širenja invazivnih vrsta algi; Očuvati povoljne uslove staništa u špilji održavanjem fizičko-hemijskih obilježja i

kvaliteta vode; Ograničiti broj posjeta/ronilaca u špilji; (ako postoji organizovano posjećivanje

ronilaca); Procjena broja brodova koji istovremeno mogu posjetiit špilju

Stanovnici područja koje smo istraživali su se nekad bavili isključivo poljoprivredom i

ribarstvom , no danas se sve više okreću turizmu. Zainteresovane strane turizam vide i kao priliku koja utiče na porast kvaliteta života, ali i kao prijetnju, kako prirodnim resursima, tako i tradicionalnom načinu života. Kroz upitnik za negativne promjene u posljednjih desetak godina u lokalnoj zajednici i životnoj sredini istaknute su depopulacija, trend iseljavanja, razvoj turizma zbog kojeg dolazi do napuštanja tradicionalnih djelatnosti poljoprivrede i ribarstva. Osim toga, istaknuto je smanjenje ribljeg fonda. Najveći problem, koji ističu ribari, je drastično smanjenje ribljeg fonda i krivolov pa bi bilo nužno povećati nadzor. Zainteresovane strane su se pozitivno izražavali prema mogućnostima održivog razvoja kroz razvoj selektivnih oblika turizma, saradnju s lokalnom zajednicom koja je emocionalno vezana za ovo područje, a prepoznaje i potencijal svog kraja, poticanje lokalne proizvodnje i zaštitu prirodnih resursa. Kao prepreku održivom razvoju vide nedostatak stručnih kapaciteta, nazainteresiranost predstavnika vlasti, loša saradnja na terenu, kao i interes pojedinaca za eksploataciju područja kako bi ostvarili brzu i laku zaradu.

2. Radionica sa predstavnicima Lučkih kapetanija, Lučke uprave i inspekcijskog nadzora, 04.04.2017. 18 učesnika

Radionice sa predstavnicima Lučkih kapetanija, Lučkih uprava i inspekcijama su

organizovane kako bi se ključne institucije upoznale sa obavezama prema Natura 2000 mreži, načinom izrade ciljeva i mjera upravljanja, značajem Plana za budućnost zaštićenog područja i njihov rad te se dobili konkretni inputi, a sve kako bi nacrt Plan bio što realniji i korisniji za javne institucije. Takođe navedene zainteresovane strane predstavljaju glavne korisnike morskih resursa pa je i cilj bio upoznati ih sa obavezama prema Natura 2000 mreži i značaju saradnje u uspostavljanju potencijalnog Natura 2000 staništa. Zbog velike zauzetosti svih učesnika drugim obvezama i nemogućnošću utvrđivanja najpovoljnijih datuma, radionice su većinom bile jednodnevne. Na radionici su predstavljeni:

Značaj definisanja mjera upravljanja; Iskustva, perspektive i naučene lekcije u procesima izrade mjera i planova

upravljanja u marinskim područjima u Hrvatskoj; Zakonski okviri u cilju sprečavanja negativnih pritisaka na morski ekosistem; Zaključci izvještaja pripremljenog nakon mapiranja morskih vrsta i staništa i

metodologija koja će se koristiti za izradu mjera upravljanja;

Tokom radionice posebna pažnja je posvećena nelegalnim aktivnostima i mjerama koje zajednički mogu preduzeti inspekcijske službe, luke i lučke kapetanije. Mjere koje se mogu i trebaju preduzeti kada je riječ o nelegalnim aktivnostima su: Uvezivanje sa VTMIS za indikacije, nadzor i kontrolu

Formiranje prihvatnih stanica za otpad sa kruzera

Udruživanje vodoprivredne inspekcija nadležna za zagađenja voda sa ekološkom

inspekcijom koja djeluje na kopnu;

Formiranje zajedničkih operativnih timova (Uprava pomorske sigurnosti, Sektor

granične policije i mornarica);

Praćenje puteva regionalnog otpada;

Kontrola sirovina od strane tržišne inspekcije;

Na radionici je istaknut i problem ne ustupanja sidrišta na korišćenje kao i da je značajan broj postojećih sidrišta bez dozvole. Istaknuta je potreba za ucrtavanjem bova od strane hidrogeografskog inspektora i naglašena je potreba za ucrtavanjem plovnih puteva. Značajan problem kada je riječ o zagađenju morskog ekosistema predstavljaju kanalizacioni ispusti (Trašte) ali i najavljena istraživanja nafte i gasa.

3. Radionica sa predstavnicima ribarskih udruženja, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Instituta za biologiju mora, 12 učesnika, 21.04.2017.

Na radionici pod nazivom: ”Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i predlozi mjera za njihovo rješavanje” predstavljeno sledeće:

Značaj definisanja mjera upravljanja; Iskustva, perspektive i naučene lekcije u procesima izrade mjera i planova

upravljanja u marinskim područjima u Hrvatskoj; Ribarstvo i marikultura, Zakonski okviri, sprečavanja negativnih pritisaka na

morski ekosistem; Zaključci izvještaja pripremljenog nakon mapiranja morskih vrsta i staništa i

metodologija koja će se koristiti za izradu mjera upravljanja;

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja istakli su problem u primjeni Zakona o morskom ribarstvu, koji je donešen 2009. godine a izmijenjen i dopunjen 2015. – jedan od razloga je nedovoljan broj zaposlenih u samom Ministarstvu, problemi sa neregistrovanim ribarima, nepostojanje ribočuvara (nije moguće obzirom da ne postoji zakonska osnova) i sl.

Tokom radionice je istaknut problem nelegalnog ribolova i korišćenja nelegalnih sredstava kao i nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija, inspekcije (jedan inspektor pokriva više opština) i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako kada je riječ o ljudskim tako i tehničkim i organizacionim kapacitetima. Osim toga, na radionici je istaknut značaj praćenja realizacije postojećih i planiranih projekata od regionalnog značaja kao što su istraživanja nafte i gasa, postavljanje podmorsko kabla između Crne Gore i Italije, izgradnja gasovoda. Predstavnici Instituta za biologiju mora posebno su istakli važnost praćenja zona mrijesta i hranilišta riba, uticaj akvakulture na stanje morskog ekosistema (obratiti pažnju na akumulaciju organske materije, sidrišta za kaveze, bolesti, parazite i miješanje genetičkog materijala)

Ciljevi i mjere upravljanja Dostizanje ciljeva Direktive o staništima EU osigurava se, između ostaloga, definisanjem i sprovođenjem mjera očuvanja. Mjere očuvanja proizlaze iz ciljeva očuvanja nekog područja,definisanim pritiscima na određeno područje a skladno Direktivi o stanišnima, moraju odgovarati ekološkim zahtjevima vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je područje potencijalno uključeno u mrežu. U Tabeli 1 koja slijedi popisani su pritisci, osnovne mjere očuvanja te aktivnosti za njihovo postizanje za Natura 2000 stanišne tipove.

Tabela 1 – Mapirani pritisci i predložene mjere i aktivnosti za potencijalno NATURA 2000 područje na moru

Naziv područja Crnogorski naziv vrste/ crnogorski naziv staništa

Naučni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa

Cilj očuvanja

Pritisci Osnovne mjere

Aktivnosti

Područje Rt Arza – Rt

Platamuni

(Zlatna vala, Uvala Bigovo,

RT Kalafat, Uvala Trašte,

Uvala Žukovac)

Naselja morske trave –

Posidonia oceanica

1120*

Izraženo sidrenje u livadama Posidonia oceanica.

Odrediti mjesta

pogodna za uspostavljanj

e ekološki prihvatljivih

sidrišta te zabraniti/ogr

aničiti sidrenje na području

rasprostranjenosti livada posidonije

• Podsticati izrade studija o uspostavljanju ekološki prihvatljivih sidrišta kao podlogu pri izradi prostornih planova. • Uspostaviti i sprovoditi sistem praćenja broja nautičara u pojedinim uvalama. • Unaprijediti saradnju nadleznih institucija i Uprave Pomorske sigurnosti u cilju zajedničkog korišćenja VTMIS sistema za nadzor plovila • Izraditi i distribuirati informativne materijale o uticaju ljudskih aktivnosti na očuvanje livada posidonije. • Sprovoditi redovno monitoring livada morske trave. •Ne dopustiti gradnju i nasipavanja u more iznad naselja livada posidonije. • Ucrtavanje plovnih puteva na moru • Uvođenje kaznene politike za brodove koja se nepropisno sidre

Područje Rt Arza – Rt

Platamuni

(Zlatna vala, Uvala Bigovo,

RT Kalafat, Uvala Trašte,

Uvala Žukovac)

Naselja morske trave –

Posidonia oceanica

1120*

Masovna izgradnja turističkih

kompleksa u Bigovo

DUP Bigova

usvojen i predviđa se

izgradnja turističkih kompleksa.

Područje Rt Arza – Rt

Platamuni

(Zlatna vala, Uvala Bigovo,

RT Kalafat, Uvala Trašte,

Uvala Žukovac)

Naselja morske trave –

Posidonia oceanica

1120*

Krivolov

Spriječiti upotrebu

nelegalnih sredstava u

ribolovu

• Jačati saradnju s nadležnim tijelima u svrhu unaprjeđenja koordinacije rada i nadzora te sprovođenja zakona i pravilnika. • Osmisliti i sprovoditi edukativne aktivnosti o problematici očuvanja koraligenske zajednice, ribljeg fonda i populacija vrsta. • Umrežavanje lokalne zajednice, ronilačkih centara, naučnih institucija u borbi protiv krivolova; • Jačati kapacitete inspekcijskom nadzoru i policiji; • Pojačati inspekcijski nadzor u restoranima i ribljim pijacama; •Regulisati upotrebu i odlaganje ribolovnih alata (ribarske mreže, parangali i vrše) koji oštećuju i uništavaju posidoniju;

Područje Rt Arza – Rt

Platamuni

Naselja morske trave –

1120*

Prisustvo

invazivne vrste

Pratiti /

kontrolisati

•Pratiti literaturu/trendove vezano za metode kontrole širenja ove vrste i skladno sa mogućnostima i efikasnosti metoda sprovoditi uklanjanje na terenu.

Tabela 1 – Mapirani pritisci i predložene mjere i aktivnosti za potencijalno NATURA 2000 područje na moru

(Zlatna vala,

Uvala Bigovo, RT Kalafat,

Uvala Trašte, Uvala Žukovac)

Posidonia oceanica

Caulerpa cylindracea

širenje vrste Caulepra

cylindraceae na livadama

morske trave Posidonia oceanica

•Izraditi i distribuirati informativne materijale o uticaju invazivnih vrsta na autohtone ekosisteme. •Sprovoditi redovno praćenje stanja livada posidonije, uključujući invazivne vrste algi.

Područje Rt Arza – Rt

Platamuni

(Zlatna vala, Uvala Bigovo,

RT Kalafat, Uvala Trašte,

Uvala Žukovac)

Naselja morske trave –

Posidonia oceanica

1120*

Kanalizacioni

ispusti,

Nelegalno odlaganje

komunalnog otpada

Očuvati

povoljne stanišne uslove

održavanjem povoljnog kvaliteta

morske vode;

• Sprovoditi redovne akcije čišćenja obale i podmorja. • Uspostaviti saradnju s nadležnim institucijama u svrhu unaprjeđenja organizacije prikupljanja i zbrinjavanja otpada. • Razviti saradnju s nadležnim institucijama o pitanjima zbrinjavanja otpadnih voda s kopna i brodova. • Uspostaviti saradnju s nadležnim institucijama u svrhu praćenja kvalitete morske vode na lokacijama pod pritiscima zagađenja mora. • Formirati prihvatne stanice za otpad sa kruzera i drugih plovnih objekata

Pecina

Krekavica, Plava Spilja

Morske

špilje

8330 Masovni broj posjetilaca,

kupača i ronilaca

Ograničiti

broj posjeta/ronil

aca u špiljama;

• Uspostaviti saradnju s ronilačkim centrima. • Uspostaviti i sprovoditi sistem praćenja ronilačkih aktivnosti. •Ne dopustiti komercijalno posjećivanje speleoloških objekata;

Pecina

Krekavica, Plava špilja

Morske

špilje

8330

Gradnja na

obali, nelegalno odlaganje

otpada

Ne dopustiti

gradnju i nasipanja u

more te odlaganja

otpada.

•Učestvovati u izradi prostorno – planske dokumentacije i studijama uticaja na životnu sredinu. •Sprovoditi redovno akcije čišćenja podmorja i obale. •Razviti saradnju sa primorskim opštinama i nadležnim institucijama u cilju efikasnijeg odlaganja otpada sa kopna Ii brodova. •Uspostaviti saradnju s nadležnim institucijama u svrhu praćenja kvalitete morske vode na lokacijama pod pritiscima zagađenja mora. •Procjena broja brodova koji istovremeno mogu posjetiit špilju