28 JUTARNJI LISTPetak 9. srpnja 2010.

LJETNI magazin

Djeca se dijele na onu koja ide na vjeronauk i naone ‘s kojima neπto nije uredu’, to je svima valjdanormalno u naπoj zemlji,kaæu naπi sugovornici

ƒTANJA RUDEÆ

Kada nas vide, mo-æda Êe i drugi ate-isti poæeljeti ‘izaÊiiz ormara’ - naπa-lio se Neven Bar-

koviÊ, novinar i izvrπni urednikT-portala dok ga je naπ fotore-porter snimao u druπtvu glumi-

ce i spisateljice Jelene VeljaËe islikara Baneta MilenkoviÊa.

Naime, njih troje pripadnicisu nove generacije hrvatskihateista, a zajedno s filozofomdr. Pavelom GregoriÊem, mole-kularnim biologom dr. Bori-som Lenhardom i fiziËarem dr.Dejanom VinkoviÊem pristalisu govoriti o svom ateizmu.

Ateisti nisu u modiU Hrvatskoj nije popularno ja-vno se izjaπnjavati kao ateist(osoba koja ne vjeruje u Boga),a ljudi koji to Ëine Ëesto dobiva-ju etikete “komunjara” i “pro-gonitelja svega πto je hrvatsko i

katoliËko”. Prema popisu sta-novniπtva iz 2001. godine, okopet posto hrvatskih graanaizjasnilo se kao ateisti i agnosti-ci (ljudi koji smatraju da se nemoæe dokazati da Boga ima baπkao i da ga nema), a 95 posto seizjasnilo kao vjernici.

- Da, nepoæeljno je biti ateistu zemlji u kojoj se vjerske zaje-dnice financiraju iz dræavnogproraËuna, a ne od donacijavjernika. Nepoæeljno je biti ate-ist ako ste roditelj πkolarca pamorate birati izmeu æelje dasvoje dijete poπtedite vjeronau-ka i æelje da ga poπtedite izopÊe-nja i lutanja hodnicima jer se

prikladni alternativni sadræajine nude - rekao je Pavel Grego-riÊ (38), koji je spoznao da jeateist u srednjoj πkoli, kada jeshvatio znaËenje te rijeËi.

Odvjetniπtvo iracionalnosti- Nikada nisam imao religijskufazu u æivotu i nikada nisam

imao potrebu koketirati s vje-rom - istaknuo je GregoriÊ. Boris Lenhard (38) takoer ni-je imao religijsku fazu u æivotu.

- Iz opÊekulturnih pobuda ujednom razdoblju poËeo samprouËavati svjetske religije, nji-hove doktrine i povijesni ra-zvoj. Tada sam bio prisiljen uvi-djeti da je teologija (bilo koja),koju sam naivno smatrao filo-zofskom disciplinom, zapravoodvjetniπtvo iracionalnih idejakojem, kao ni bilo kojem dru-gom odvjetniπtvu, nije cilj spo-znati istinu, nego obraniti svog‘klijenta’, Ëesto usprkos Ëinjeni-cama - rekao je Lenhard i na-

Novi ateisti

U raspravama se Ëesto Ëuje da jeateizam nova religija. - To je kao da tvrdite da samovisnik jer se ne drogiram.Ateizam znaËi da jednostavnonemate potrebu uvoditi Boga uopis svijeta u kojem æivite.Nemam potrebu uvoditi nivilenjake i zmajeve, pa znaËi li toda sam onda vjernik u likove izbajki - rekao je VinkoviÊ.SliËno razmiπlja i Lenhard. - Kadadjetetu ne ispriËate priËu za lakunoÊ, je li to isto vrsta priËe za lakunoÊ? Ili, da parafraziram A.Graylinga, ako je ateizamreligija, onda je neskupljanjemaraka hobi. Izostanakvjerovanja nije vjerovanje ireligija se ne moæe temeljiti nanjemu. Moj stav nije da vjerujemda Boga nema, nego na temeljusvega πto znam ne vjerujem daga ima - rekao je Lenhard.GregoriÊ naglaπava da religijapoËiva na vjerovanju u jedno iliviπe natprirodnih biÊa, naobjavi, na autoritetupovlaπtenih tumaËa objave, naritualima. - Uateizmu nemaniËega od toga. Zlobnici bi moglireÊi da ateizam poËiva na vjero-vanju da Boga nema, da je nje-gova objava Dawkinsova knjiga‘Iluzija o Bogu’, da su povla-πteni tumaËi Hitchens i Harris, ada su rituali odlasci na ateistiËkekonvencije i voænje ateistiËkimautobusima, tako da ateizamipak jest religija. Ali to je ka-rikatura u kojoj Êe se rijetko kojiateist prepoznati - objasnio je. - Nema ateista koji ne bi biospreman postati teist kada bimu bila podastrta solidnaevidencija da Bog postoji -zakljuËio je GregoriÊ.ƒ

Je li ateizamnova religija?

MIT ILI ISTINA

Filozof Pavel GregoriÊ (snimljen ispred zagrebaËkekatedrale) kaæe da nikada u æivotu nije imao religijsku

fazu niti je imao potrebu koketirati s vjerom, a u srednjoj πkoli je spoznao da je ateist. Smatra da bi se

u πkoli trebali nuditi prikladni sadræaji za djecu koja neæele pohaati vjeronauk. BILJANA GAURINA/CROPIX

‘Vi vjerujte u Boga, ali miæelimo slobodu od religije’U Hrvatskoj se 5 posto graana izjaπnjavaju kao ateisti - oni koji ne vjeruju u Boga. A topriznati nije popularno, zar ne? Pronaπli smo njih πestero koji su i objasnili zaπto su ateisti

Teologija je kao i odvjetniπtvo. Nijebitna istina, nego‘obraniti klijenta’

Slikar BaneMilenkoviÊ,spisateljica i

glumica Jelena VeljaËa i

novinar iurednik Neven

BarkoviÊsmatraju da je

nepoæeljno bitiateist u zemlji ukojoj se vjerske

zajednicefinanciraju iz

dræavnogproraËuna

NE

NA

D D

UG

I/C

RO

PIX

29JUTARNJI LISTPetak 9. srpnja 2010.

LJETNI magazin

glasio da teologiji nisu straniizmotavanje, opskurantizam ineËasne manipulacije.

- Kada vidite da su doktrinei interpretacije svake od religi-ja beskrajno proizvoljne i da sekroz povijest modificiraju takoda oËuvaju autoritet krovne or-ganizacije, onda najvjerojatni-je objaπnjenje postaje da su ihosmislili i da ih odræavaju ljudi,i to za ciljeve koji nisu takouzviπeni kakvima ih æele prika-zati - istaknuo je Lenhard.

Za razliku od Lenharda iGregoriÊa, Neven BarkoviÊ(32) proæivio je petogodiπnjureligijsku fazu. - Bilo je to tije-kom srednje πkole, a moja reli-gijska faza nije bila krπÊanska,nego nekakva poluistoËnjaËkamjeπavina. Onda me to pustiloi nikad se nisam vraÊao religiji.Shvatio sam da meni definiti-vno ‘hipoteza bog’ nije potre-bna jer nemam dobrih razlogavjerovati da on zaista postoji -ispriËao je BarkoviÊ.

Bane MilenkoviÊ (47) u ra-nom je djetinjstvu s prabakomrado odlazio u Crkvu.

Propitivanja o vjeri- Taj crkveni ambijent mi jeizgledao fantastiËno, nadreal-no. No, tijekom odrastanja putme odveo u drugom smjeru ionda sam shvatio da mi to nijepotrebno s obzirom na nekimoj unutarnji kod - kaæeMi-lenkoviÊ. Dejan VinkoviÊ (38)priznao je da je tijekom cijeleosnovne πkole iπao na crkvenivjeronauk. - No, oËito to nijeimalo velik utjecaj na mene -kaæe VinkoviÊ.

Jelena VeljaËa (29) odgaja-na je u ateistiËkom duhu, ali jeu ranom pubertetu imala neka

intimna propitivanja o vjeri.- Kad sam imala 12 godina,

bilo je ratno vrijeme i zbivao sepovratak Hrvata u Crkvu i Cr-kve meu Hrvate. U πkoli jevladala atmosfera u kojoj smose dijelili na one koji idu na vje-ronauk i one ‘jadnike’ koji neidu i s kojima sigurno neπto ni-je u redu. Ja sam se tada propi-tivala πto sa mnom nije u redu -prisjetila se Jelena, osvrnuvπise i na raπirenu tezu da su dje-ca komunista ateisti, a djecavjernika vjernici.

- Moji su roditelji srednjegraanske sutrukture i apoliti-Ëni su. Oboje su inæenjeri i ‘pri-rodnjaci’ pa je to utjecalo namoj ateistiËki odgoj - kaæe Je-lena VeljaËa.

Sekularne vrijednostiPavel GregoriÊ istaknuo je ka-ko je njegov djed po ocu bio je-dan od osnivaËa KomunistiËkepartije Hrvatske, a majËin otacgradonaËelnik Zagreba.

- No, u kuÊi nije bilo Marxo-vih slika, nije se citirao Lenjin,nisu se sluπale partizanske pje-sme. Ne sjeÊam se bilo kakveideoloπke indoktrinacije u ku-Êi, ali se snaæno poticao interesza znanost i umjetnost - istak-nuo je GregoriÊ i dodao da teza“o djeci vjernika i komunista”ima stanovito uporiπte.

- Kao πto su rimokatolici upravilu djeca rimokatolika,muslimani djeca muslimana, ahinduisti djeca hinduista, takosu i ateisti u pravilu djeca kojapotjeËu iz obitelji sa sekular-nim vrijednostima. To samopokazuje u kojoj je mjeri religi-oznost stvar puke sluËajnosti, ukakvoj ste se obitelji rodili i ka-kvim ste utjecajima okoline za-

rana izloæeni - pojasnio je Gre-goriÊ. Naπi sugovornici reagira-li su na Papinu izjavu o ateizmukao “misteriju zla”.

- Nije mi jasno zaπto bi netkotko se zauzima za tolerancijuimao tako kratkovidan stavprema ateizmu jer to neizbjeæ-

hovna moæe biti i osoba kojanije vjernik, ali se u mnogim si-tuacijama ponaπa kvalitetnije,tolerantnije i humanije. Vjer-ske slobode ukljuËuju i to dakaæeπ da si ateist. Mora posta-ti sloboda religije, ali i slobodaod religije - naglasio je Milen-koviÊ.

Crkva u dræaviNaπi sugovornici slaæu se s

miπljenjem da vjeronauku nijemjesto u πkoli, nego u Crkvi.

- Nije dræava u Crkvi, nego jeCrkva u dræavi - smatra Milen-koviÊ. BarkoviÊ, pak, istiËe da jeprema Ustavu Hrvatska seku-larna dræava. - Ustav je vaænijidokument od Biblije - ustvrdioje BarkoviÊ. GregoriÊ dodaje davjeronauk nije vrsta sadræajaprimjerena πkoli.

Jelena VeljaËa smatra da bise u πkolama umjesto vjerona-uka trebala uËiti religijska kul-tura. Lenhard smatra da su dje-ca roditelja koji nisu vjernicidanas pod pritiskom da poha-aju vjeronauk kako se ne bi ra-zlikovala od ostalih. Dejan Vin-koviÊ, pak, misli da je vjerona-uk pravno pitanje i vruÊi politi-Ëki krumpir koje Êe moratirazrijeπiti Ustavni sud.

- Isto tako nema smisla fi-nancirati vjeronauk iz porezasvih graana umjesto samoonih koji se sluæbeno deklarira-ju kao vjernici - kaæe VinkoviÊ.ƒ

no vodi prema konfrontaciji sateistima koji se od takvih op-tuæbi moraju braniti - smatraVinkoviÊ. SliËno misli i Len-hard.

- Te izjave samo pokazujukakve netolerantne javne oso-be od nas traæe da toleriramo.Osoba koja smatra ateizamzlom ima ozbiljno poremeÊenei kriterije i prioritete za nekogakoji navodno ljudima nosi mir idobro - rekao je Lenhard. Ne-ven BarkoviÊ joπ je oπtriji.

- Papa je zadnji koji ima mo-ralno pravo govoriti o ateizmukao zlu. Naime, na osnovi akci-ja pravosudnih organa diljemsvijeta sada se veÊ jako dobrozna je KatoliËka crkva sudjelo-vala u organiziranom πtiÊenjustotina pedofila od pravne dr-æave. To πto mi ateisti nemamonekih magiËnih uvjerenja neznaËi da nismo moralni i da ne-mamo Ëvrsta humanistiËka na-Ëela - istaknuo je BrakoviÊ.

Crno-bijeli pogledSliËno misli Jelena VeljaËa.

- Zaπto Crkva misli da atei-sti ne mogu biti moralni,poπteni i duhovni ljudi? S dru-ge strane, pod egidom vjeredogaale su se straπne stvaripoput silovanja djece i kriæar-skih ratova. I πto zapravo zna-Ëi biti vjernik? Je li to pripa-dnik neke æupe ili osoba kojaæivi prema naËelima Isusa iliMuhameda - pita VeljaËa.

Bane MilenkoviÊ, pak, sma-tra da u Crkvi ne bi smjeli pro-matrati ateiste i vjernike kao“crno i bijelo”.

- Mislim da biti vjernik i æi-vjeti u skladu s vjerom morabiti krajnje iskren, plemenit iduhovan Ëin. No, krajnje du-

Ni Papa nije tolerantan,ateiste je nazvao‘misterijem zla’

Religijsku kulturutrebalo bi uvesti u πkole umjestovjeronauka

FiziËar dr. Dejan VinkoviÊ tijekom osnovne πkole pohaao je vjeronauku crkvi, no, istiËe, oËito ta Ëinjenica nije imala velik utjecaj na njega.Protivnik je financiranja vjeronauka iz dræavnog proraËuna

Molekularni biolog dr. Boris Lenhard smatra da su doktrine iinterpretacije svake od religija proizvoljne te da se tijekom povijestimodificiraju samo da oËuvaju autoritet krovne organizacije

VL

AD

IMIR

DU

GA

ND

ÆIΔ

/CR

OP

IX