Rimski kultovi na podruju Hrvatske

Minervin kult na podruju HrvatskeKolegij: Proseminar iz provincijalne arheologije Katedra za antiku provincijalnu i ranokransku arheologiju

Ena Kos, 25.studentog 2014. ; Zagreb

Rimska religija i mitologijaBoanstva uglavnom preuzeta od starih Grka i Etruana (Interpretatio Romana/ Sinkretizam)

Rimska religija i mitologijaSudjelovanje u tradicionalnim religijskim ritualima = praktina i moralna obaveza osobnog i javnog ivota svakog rimskog graana

Sveenstvo sudjelovala oba spola Misterijski kultovi

Kapitolijska trijada: Jupiter-Junona-Minerva

Minervagr. Atena (Palada Atena) jedna od triju djevica (+ Artemida i Hestija)

Ki Jupitera

Ovidije; boica tisuu radova

Djevianska boicamudrosti, ratnika, poezije, medicine, mudrosti, zatitnica zanatlija i trgovine te je smatrana izumiteljicom glazbe

Etimologija imena: najvjerojatnije preuzeto od EtruanaEtruani Menrva (mudrost, rat,umjetnost, kola i trgovina)korijen mn povezuje se sa pamenjem - "mnestis" (gr. )

MinervaMinervin festival od19. oujkado23. oujke Quinquatria (mn..r) - peti nakon martovskih ida, devetnaesti nakon praznikaobrtnika

Minerva Medica, Minerva Achaea, Minerva Flanatica, Minerva Polensis, Minerva Pacifera, Minerva Victrix..

MinervaIkonografija: Prikazivana po uzoru na grku Atenu

Koplje, tit, ljem/kaciga (perjanica) ,prsni tit, sova, gorgonski motiviesto prikazivana na novcu Domicijana

Podruje dananje HrvatskePannonia / Dalmatia / Italiae Regio X Histria

Provincia DalmatiaGlavni grad Salona (dananji Solin/okolica)Hram Kapitolijske trijade: Solin, Nin, Zadar Osor *natpis koji spominje Minervu kao zatitnicu gradskih zanatlija

Zadar (Jader) - 3 celle : posveene Junoni, Jupiteru i Minervi

tlocrt kapitolija, foruma i civilne bazilike(prema M.Suiu)

Provincia DalmatiaSolin (Salona) *rtvenik sa posvetom I(ovi) o(ptimo) m(aximo) Iu (noni) / reginae Mine(rvae)

Knin *natpis o obnovi Minervinog hrama * Bronani kipi Minerve - Biskupija kod Knina / Popovia oranica - Dimenzije: 13,5 x 4,7 cm - Datacija: 1 st.

(Slika iz: Antika figurlana bronca iz Muzeja Hrvatskih Arheolokih Spomenika; Tomislav eparovi; srpanj-kolovoz 1999.)Provincia PannoniaPodjela poetkom 2. stoljea Gornja (Superior) i Donja (Inferior) PanonijaPodjela u 4. stoljeu Prima i Savia, Valeria i Secunda

Provincia PannoniaOsijek - *natpis sa posvetom: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) /Junoni / Minervae sacr(um)

Grbavac bronana figurina boice Minerve

Varadinske toplice (Aquae Iasae) -znaajan trgovaki, religijski i medicinski centar Rimskog Carstva unutar kojega su se tovala mnoga boanstva pa tako i Minerva -skulptura posveena boici Minervi

Provincia PannoniaAquae Iasae - Pannoniju Superior na prometnici Poetovio (Ptuj u Sloveniji) i Ioviu-Botivo (Ludbreg) - uz sklop se vezao i stambeni dio te dio vezan uz trgovinu i promet- kameni natpisi zahvale posjetioca boanstvima - Minerva, Dijana i Apolon, Eskulap, Mitra , reljefi posveeni nimfamaProvincia PannoniaAquae Iasae-Napravljena u mramoru - Datacija: 2 st.

-Najvea i najbolje ouvana skulptura- Naena in situ tako da nije bila unitena za vrijeme ranog kranstva

-Muzej Varadinske Toplice

Provincia PannoniaAquae IasaeItaliae Regio X HistriaSastavni dio matinog podruja Carstva nakon Augustove podjele na 10 regija

Glavni gradovi - Pula, Pore, Trst

Kapitolijska trijada - Verige, Pore, Pula, Nezakcij

Pronaene 3 bronane figurice, od kojih je najreprezentativnija iz Premanture

Italiae Regio X HistriaPula- Minerva kao dio kapitolijske trijade

- pojavljuje se pod nazivima Minerva Falantica i Minerva Polensis

- pulske nekropole: Minervino poprsje od terakote

Zakljuak Vrlo rasprostranjen kult na podruju HrvatskeKapitolijska trijadaDolazi na podruje Hrvatske posredstvom vojske (kraj 1. st. pr. Kr., poetak 1. st. po. Kr.)Rimska umjetnost Popis Literature M. Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999.N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002.V. Girardi Jurki, Duhovna kultura antike Istre, Zagreb, 2005.V. Zamarovsky, Junaci antikih mitova, Zagreb, 1985.B. Mii, doktorska disertacija; Aquae Iasae (Varadinske Toplice)B. Gabrievi, Studije i lanci o religijama i kultovima antikog svijeta, Split 1987J. Medini, Antiki kultovi na podruju ilirskih plemena Histra, Liburna i Japoda (mag. Radnja) Zagreb 1973. T. eparovi, Antika figuralna bronca iz muzeja hrvatskih arheolokih spomenika, izdanje konzervatorske galerije srpanj kolovoz 1999.

Hvala Vam na panji!