Miki Bratani poezija na akavici

Ivana Vukui

Uvod:

Miki Bratani potjee sa Hvara, tonije iz mjesta Vrbanj (iz forskega Varbanja), mjesta iz kojega je potekao i autor prve hrvatske moderne akavske zbirke pjesama, Pere Ljubi. Bratani pripada mlaoj generaciji dijalektalnih pjesnika a njegova zbirka Svitlo na kraju trea je po redu, izala nakon Kad sve umukne govoriedu istine i Kojin jazikon?. Mladi pjesnik posebno je svjestan granine situacije zaviajnog narjeja, injenice da govori moda ve napola zaboravljenim i zanemarenim leksikom, te da svoj izraz duboko uranja u tradiciju ili oslanja na iskustvo starijih te zato nastoji sauvati iskustvo starih, istaknuti vrijednost tradicije, te zabiljeiti usmenu predaju i obiaje kroz vlastiti doivljaj. Nakon ove, izdao je jo jednu zbirku pjesama U kloncu te knjigu Konoba.

JAZCI Ispreplli se jazci Rodla se dic Ispreplli jazke I njhova dic U nikolko klin Rod se drgi jazk Isprepletnih jazcih A ddih v n.

NVI POSL Vn u mhe Karatle Na tlitre, vagn inli i prodovli ddi. Unci ne pju vn Niti ga ind U ddoven lozj bri I trv usena i zalvana Iz ddove gustrne. Unci prodj u kartni Na dke Kod crkve A ddi mud.

Nnske se parijedu Medu namujedu U tsne ge stskadu Na vle se tke ggadu U kre kafi intrjedu Mlade lpe edu A on na nku naponi knjima voltni U butlije obene gldadu I tru za tron rdadu.

Analiza teksta:Rasprostranjenost akavskog narjeja: akavsko narjeje hrvatskoga jezika (akavtina, akavica) - jedno od triju glavnih narjeja od kojih je satkan hrvatski jezik, uz kajkavsko i tokavsko. Naziv potjee od odnosno-upitne zamjenice a. Dijalekt kojim pie M. Bratani pripada junoakavskom dijalektu. Junoakavski ili ikavski akavski dijalekt je jedan od dijalekata akavskog narjeja. Govori se na podruju juno od srednjeakavskog dijalekta, na uskom priobalnom prostoru i susjednim otocima: okolica Splita i Zadra; Koruli, Peljecu, Brau, Hvaru, Visu, olti.

Leksike posebnosti i romanizmi:

mih, -a m. mijeh karatil, -ila m. bava za vino vagun, -una m. mjera za teinu i tekuinu koja iznosi 10 tisua jedinica gustirna, -e f. cisterna kartina, -e f. cigaretni papir muat, muin impf. utjeti pariat, -on pf. pripremiti namuat (se), -on pf. namirisati se gae, go pl. tantum hlae vele - velike gegat se, gegan impf. ljuljati se kur, -a, -o adj. koji je taman, mraan introvat, -ojen impf. susretati iskat, ien impf. traiti napoon, -a, -o adj. naslonjen kinja, -e f. lea volton, -a, -o adj. koji je okrenut butilija, -e f. staklenka, boca

-nastavak du u 3.l.mn.prezenta:

muidu pariojedu maedu namuojedu stiskadu gegadu introjedu iedu gledadu redadu

-arhaini nastavak ih u A.mn.m.r.:

jazicih didih

-o prelazi u u ispred n koje zatvara slog:

vagune

-refleks jata je ikavski:

dica nikoliko kolin mihe did crikve tisne lipe obiene

imenica, N..r. prilog (koliinski) imenica, g.sr.r. imenica, g.m.r. imenica, D.m.r. imenica, L..r. pridjev (opisni) pridjev (opisni) pridjev (opisni)

djeca nekoliko koljeno mjeh djed crkva tijesno lijepo objeen

-prednji nazal iza j dao je a:

jazik

-dugo a prelazi u o:

posol prodovoli trova usoena pariojedu namuojedu introjedu

-redukcija vokala:

rodi (o)

-nulti morfem u g.mn.sr.r.:

kolin

-redukcija suglasnika s:

tolitar - stolitar

-primjer akavice:

iat

-prijelaz doetnoga m u n:

didoven didovom djedovom turu za turon turu za turom

Akcentuacija:

-u mjestu Vrbanj karakteristian je tronaglasni sustav -kratki ("akut"):dic jazk bri unci on

-dugi silazni ("cirkumfleks"):

rodi mihe lozju gustirne enske kinjama

-dugi nesilazni ("neoakut"):

ni usoena zalivana crikve pariojedu namuojedu gae stiskadu take gegadu kure introjedu lipe turu redadu

Zakljuak:

Prema primjerima koje smo vidjeli iz priloenog mogu zakljuiti da je ovaj takorei poddijalekt mjesta Vrbanj doista poseban i podosta razliitiji od ostalih dijalekata pa ak i nekih forskih. Naime neke arhaine nastavke i karakteristike teko je pronai u ostalim junoakavskim dijalektima. Takoer primjeujemo velik utjecaj romanskih jezika, posebice talijanskog te veliku koliinu talijanizama. Upravo zbog svih tih injenica ova poezija mi je bila jako zanimljiva i poveala potovanje prema akavskim pjesnicima koji se trude ouvati svoje lokalne govore i tradiciju.

Literatura:

- Lisac Josip, Hrvatska dijalektologija 2: akavsko narjeje, Golden marketing, 2009 - Bratani Miki, Svitlo na kraju, Knjievni krug Split, 2005 - http://mikibratanic.com/

Fala!