1

MICHAEL HILL:

PROCES STVARANJA POLITIKA

ANALIZA POLITIKA:1. Proučavanje sadržaja politika2. Proučavanje ishoda politika3. Proučavanje procesa politika

ANALIZA ZA POLITIKE:1. Evaluacija2. Informiranje radi stvaranja javnih politika3. Zagovaranje procesa4. Zagovaranje politika

zagovara stajalište da se mora I dalje pokušavati razumijeti proces stvaranja politika, koliko god se činio iracionalnim I nesavladivim jer je to presudan prvi korak prema djelotvornom kreiranju politika

PROCES STVARANJA POLITIKA-objašnjavanje ishoda politike – Lasswellova definicija PROUČAVANJA POLTIKE=ono što odgovara na pitanje “”tko dobiva što, kada I kako”-HAY- političko bi se trebalo definirati tako da obuhvati cijelu sferu društvenog!-Zagovara uključivanje izvanpolitičkih varijabli u političku analizu-predmet proučavanja je jedinstveni slijed događaja

2. TEORIJE MOĆI PROCES STVARANJA POLITIKA

Prikaz glavnih pristupa procesu svaranja politika

STRUKTURIRANA MOĆ FRAGMENTIRANA MOĆ

MOĆ SE DISTRIBUIRA RAVNOMJERNO

1.predstavnička vlast u kojoj unificirana izvršna vlast reagira na

volju naroda

2.pluralistička vlast u kojoj volja naroda prevladava putem

nadmetanja skupinaMOĆ SE DISTRIBUIRA

NERAVNOMJERNO3.vlast neizabrane elite, ili u rukama

vanjskih utjecajnih činitelja4.nepredvidiva I kaotična vlast, izložena višestrukim pritiscima

2

3. PLURALIZAM

SchwartzmantelPluralizam kao normativna teorija I kao način objašnjavanja I analiziranja strukture moći liberalno-demokratskog sustava-polazište pluralizma je modern društvo u kojemu postoje različiti interesi, moć naroda ostavruje se djelovanjem skupina , radom političkih stranaka I skupina za pritisak ili interesnih skupina , pri čemu svaka predstavlja jedan od monogih interesa od kojih se sastoji razvijeno društvo.

-pluralistička stajališta pozdravljaju I naglašavaju tu raznolikost ineresa I poput liberalnih teoretičara tu raznolikost smatraju posebnom I pozitivnom dimenzijom razvoja društvenog života

PROTIVLJENJA PLURALISTIČKOM SADRŽAJU1. Ono ne znači zadovoljavajući model za demokraciju2. Daje varljivu optimističnu sliku načina na koji je moć organiziran u društvima koja su opisana kao

pluralistička

DAHL-najutjecajniji zagovaratelj pluralističke teorije-u zapadnim industrijaliziranim društvima moć je široko rasprostranjena među različitim skupinama-nijedna skupina nije bez moći da utječe na donošenje odluka, I jednako tako nijedna od njih nije dominantna-moć je u pluralističkom sustavu fragmentirana I rasprišena-državna tijela samo su jedna od mnogih grupa za pritisak-moć podrazumijeva odnos između političkih aktera, a mora se proučavati u u slučajevima gdje postoje razlike u preferencijama aktera-“mobilizacija pristranosti”- process koji donošenje odluka ograničava na sigurna pitanja

2 lica moći: jedno koje djeluje na razini otvorenih sukoba o ključnim pitanjima I drugo koje procesonm koji Bachrach I Baratz nazivaju neodlučivanjem suzbija sukobe I spriječava da oni uđu u politički proces

Bachrach I Baratz = NEODLUČIVANJE Praksa ograničavanja djelokruga stvarnog odlučivanja na sigurna pitanja manipulacijom

vrijednostima koje prevladavaju u zajednici, mitovima, političkim institucijama I procedurama

PRIMJERI OBLIKA KOJE MOŽE POPRIMITI NEODLUČIVANJE:1. Uporaba sile radi sprječavanja ulaska zahtjeva u poltički process2. Uporaba moći kako bi se spriječilo pojavljivanje pitanja na dnevnom redu3. Pravila I procedure služe za otklanjanje prigovora koji nisu dobrodošli4. Preoblikovanje pravila I procedura kako bi se blokirali prigovori

-kritika pluralista- neodlučivanje nije moguće istražiti !

3

LUKES3 dimenzije moći:

1. PLURALISTIČKI P-moć se očituje u vidiljivim I otovrenim sukobima među akterima oko ključnih pitanja

2. BACHRACH I BARATZ METODA-primjena moći ostvaruje se u prikrivenim sukobima među akterima oko pitanja ili potencijalnih pitanja

3. LATENTNI SUKOB-postoji kada je na djelu 3.dimenzija moći- podrazumijeva primjenu moći s ciljem oblikovanja preferencija ljudi , tako ne postoje ni otvoreni ni prikriveni sukobi

LATENTNI SUKOB-bi se pojavio kada bi doslo do sukoba potreba I preferencija među onima koji primjenjuju moć I onih koji su joj podložni, I kada bi podložni postali svjesni svojih interesa

Ključni aspekt modernog društva je uloga MEDIJA, osobito na način an koji se kontorlira

ELITISTIČKO STAJALIŠTE-klasično elitističko gledište iznio je krajem 19.st GAETANO MOSCA-dolazak POLITIČKE ELITE na vlast: revolucionarnim prevratom, vojnim osvajanjem, kontrolom vodene energije ili vašću nad gospodarskim resusima-vrijedi za predemokratske države-u modernoj državi je pozicija elita povezana sa razvojem velikih organizacija

BOTTOMORE razlikuje:1. POLITIČKU ELITU-oni pojedinci koji stvarno drža vlast u pojedinom trenutku

1. Članovi vlade, visoki administarativni dužnosnici, vojni vođe, kraljevske obitelji, gospodari moćnih podzeća

2. POLITIČKU KLASU- obuhvaća političku elitu ali I vođe oporbenih političkih stranaka , sindikalne vođe I poslovne ljude I aktivne intelektualce

2. Sastoji se od birokratske, vojne, aristokratske I poslovne elite

2 PRISTUPA PRIMJENJIVANJA MOĆI:1. zaobiljaženje pitanja kako se stječe moć2. naglašavanje važnost ekonomske moći-teorija elita počinje se spajati s marksističkom teorijom

Teorija elita je alternative pluralizmu Obraća pozornost na potrebu da se promotri sama država

MARKSIZAM

-Ralph Miliband-kao polazište ne uzima sam politički process nego oblik ekonomske organizacije ili način proizvodnje-država nije neutralni element, nego instrument klasne dominacije-Marx-Komunistički manifest-izvršna vlast moderne države samo odbor za upravljanje zajedničkim poslova cijele birokracije-Marxov prvobitni cilj je bio analizirati sustav ekonomske moći koji prevladava u kapitalističkim društvima I pokazati kako taj sustav u sebi nosi sjeme vlastite propasti-stajalište prema kojemu je djelovanje države ograničeno I određeno ekonomskim institucijama

4

GLOBALIZAM

-srodna vrste determinističke teorije-slijed gospodarskih kretanja ima odlučujuću važnost u suvremenom stvaranju javnih politika-osobitu važnost za process stvaranja politika daju joj problem koji imaju globalne učinke: onečišćenje, sukob oko oskudnih resursa, lose regulirana međunarodna trgovina, migracije I izbjeglice…-ti trendovi su izazov samostalnosti država I potiču nastajanje novih političkih formacija s onu stranu nacionalne države * GEORGE I WILDING- temeljna premise da je pokretačka logika prema neprekinutom rastu profitabilnosti glavna snaga globalizacije

OSTALE VARIJANTE STRUKTURALIZMA1. FEMINIZAM2. KONZERVATIVIZAM – TRADICIONALNI, NEOKONZERVATIVIZAM, NEOLIBERALIZAM

SCHWARTZMANTEL-duboka struktura moći LUKES- treće lice moći HAYE- moć koja oblkuje kontekst

PRISTUPI MODIFICIRANOG PLURALIZMA

KORPORATIVIZAM Schmitter-sustav predstavljanja interesa2 oblika: 1. DRŽAVNI-autoritaran I protuliberalan (Italija I nacistička njemačka)

2.SOCIJETALNI- korijeni u propadanju pluralizma u pol sustavima Zapadne Europe I SADa

-jedinstveni model koji strane u tom odnosu okuplja u 3 glavne skupine: KAPITAL- RADNIŠTVO- DRŽAVA

-Postoje relativno snažne veze između akteraŽELJEZNI TROKUTI ILI ZAJEDNICE JAVNIH POLITIKA-zajednice su jača verzija mreža

IDEJA MREŽA JAVNIH POLITIKA (SMITH) Način je prilagođavanja tradicionalno naglašenoj dihotomiji između države I društva Državni akteri ujedno su I akteri u civilnom društvu Interesi državnih aktera se razvijaju zajedno s interesima aktera iz skupina, a stupanj

autonomnosti ovisi o prirodi mreža javnih politika

OBILJEŽJA ZAJEDNICA JAVNIH POLITIKA1. Zajedničke vrijednosti I česta interakcija2. Razmjena resursa koju vođe skupine mogu regulirati3. Relativna ravnoteža među članovima

5

OBILJEŽJA PROBLEMSKIH MREŽA1. Velike I raznolike2. Nestalne razine kontakata I manje razineslaganja 3. Raznoliki resursi I nesposobnost reguliranja njihova korištenja na kolektivnoj osnovi4. Neravnomjerna moć

JEZGRA IZVRŠNE VLASTI Sve one organizacije I procedure koje koordiniraju politike središnje državne vlasti I koje djeluju

kao konačni arbitri u sukobu između različitih djelova državnoj stroja Rhodes-je skup mreža koje nadziru funkcionalne mreže javnih politika

PRISTUP ZAGOVARAČKE KOALICIJE SABATIER-pokušava usavršiti način analize implementacijskog procesa Process stvaranja politike podrazumijeva tahovaračku koaliciju koja obuhvaća aktere iz svih

dijelova sustava stvaranja javnih politika Sastoje se od aktera iz različitih institucija koji dijele jedinstven skup uvjerenja o politikama Zajednička je ideja mreža

4. INSTITUCIONALNA TEORIJA

4 NAČINA-MODELA KONCEPTUALIZIRANJA DRŽAVE1. Pasivni entitet na koji se može utjecati ili ga se može zauzeti2. Aktivni entitet s vlastitim interesima3. Obuhvaća aktere s potencijalno proturječnim interesima4. Strukturirani sustav koji utječe na djelovanje I koji ga možda ograničava

SELZNICK-na intitucije gleda kao na kulturna pravila SCOTT-3 stupa institucija: REGULATIVNI, NORMATIVNI, KOGNITIVNI

DANAS:MARCH I OLSEN

Politička demokracija ovisi o obliku političkih institucija Birokratska agencija, parlamentarni odbor I prizivni sud služe kao arene suprotstavljenih snaga,

ujedno su I skup standardnih operativnih postupaka I struktura kojima se definiraju I brane interesi (politički akteri)

2 uloge čimbenika:1. Organizacija stvaranja politika utječe na stupanj moći što je bilo koji skup aktera ima nad

ishodima javnih politika2. Organizacijska pozicija utječe na to kako će akter definirati vlastite interese jer time uspostavlja

svoje institucionalne odgovornosti I odnose prema drugim akterima

Institucionalna teorija suočava se sa istim problemom kao I sve ostale teorije koje naglašavaju strukturu: bolje u objašnjavanju stabilnosti nego u objašnjavanju promijena

Naglašava ograničenja s kojima se promijena suočava I putove koje bi mogla slijediti

6

3 načina utjecaja ideja na političke odluke (Beland)1. kao kognitivne brave2. kao nacrti javnih politika koji političkim akterima nude model za reforme3. kao moćno ideološko oružje

načini na koje može doći do inkrementalne promjene (Streeck I Thelen)1. premiještanje2. niveliranje3. zapuštanje4. prenamjena5. iscrpljivanje

problem jasnoće koncepta promjene:1. razlikuju inkrementalnu I naglu promjenu2. predlažu alternativne posljedice promjene

KIŠOBRANSKA TEORIJA INSTITUCIJA-implicira da smo svi mi danas institucionalisti

KONCEPT INSTITUCIONALNOG DINAMIZMA-Bavi se problemom na način da prepoznaje institucije u kojima možemo promatrati varijabilnost u djelovanju institucija tijekom vremena

MODEL KANTE ZA SMEĆE-March, Olsen I Cohen izraz kojim tipiziraju ekstremnu verziju institucijalnog pristupa-pretpostavlja da problem, rješenja, donositelji odluka I prilike za odlučivanje čine neovisne egzogene tokove koji teku kroz sustav . povezivanje je određeno vremenom dolaska.

5.TEORIJA RACIONALNOG IZBORA

HINDMOOR, ključne pretpostvke teorije racionalnog izbora1. Metodološki individualizam2. Induktivne metode3. Racionalnost u ponašanju4. Sebični interes5. Subjektivizam (politički individualizam)

IDEJA POLITIČKOG TRŽIŠTA- Vođe se nadmeću za glasove- Razvijena u downsonovu radu- Nadovezuje se na pluralističku teoriju. Dodaje element ekonomskog rezoniranja koji vidi

sebičnost kao dominatnu motrivacijsku snagu u političkom ponašanju- Na političkom tržištu stranke se bore za osvajanje vlasti tako što reagiraju na zahtjeve skupina za

pritisak

7

- Poslovni ciklus države u kojemu se prije nacionalnih izbora povećava državna potrošnja kako bi se zadovoljili zahtjevi I suzbila nezaposlenost; posljedice: inflacija I deficit trgovačke balance

TEORIJA IGARA- proizlazi iz grane matematike koja istražuje logiku različitih sitacija u kojima nastaju sukobi individaulnih Interesa- scenariji: jedan pobjednik-nulti zbroj, najbolji rezultat-pozitivni zbrojLovac na jelene, Borba spolova, Zatvorenikova dilemma, Kukavica

EKONOMSKA TEORIJA BIROKRACIJE-pretpostavka o sebičnosti na ponašanje javnih dužnosnika-pojačana je argumentom ponude dobara-birokrat će po pravilu ustanoviti da mu šanse za promaknuće, moć, utjecaj,.. raste ako raste birokracija u kojoj radi

DOWNS, TIPOLOGIJA BIROKRATA OD 5 ALTERNATIVA (NIKSANEN)1. Penjači2. Čuvari3. Fanatici4. Odvjetnici5. Državnici

LeGrand: lupeži I vitezovi

TEORIJA PRINCIPALA I AGENATA (agent ima motiv za zanemarivanje uputa principal)

TIPOVI JAVNIH POLITIKA LOWI1. DISTRIBUTIVNE2. REDISTRIBUTIVNE3. REGULATORNE 4. KONSTITUTIVNE

FAZE JAVNIH POLITIKA DAVID EASTON-Politička aktivnost se može analizirati kao sustav od većeg broja procesa koji moraju biti u ravnoteži da bi aktivnost preživjela