METODIKA UPOZNAVANJA OKOLINE i POETNIH MATEMATIKIH POJMOVA 2 1. OPAANJE I RAZUMIJEVANJE PROSTORA I PROSTORNIH 2. RAZVIJANJE POJMOVA VREMENA I VREMENSKIH ODNOSA 3. OBUJAM 4. ODRAVANJE (konzervacija) TEKUINE 5. MASA Dr.sc. Nevenka Tatkovi, izv. prof. , 2010. ODNOSA

1. OPAANJE I RAZUMIJEVANJE PROSTORA I PROSTORNIH ODNOSA 1.1. Znaaj prostorne orijentacije vana za razlikovanje predmeta po njihovim osobinama: oblik , opseg, poloaj u prostoru osnova za formiranje geometrijskih pojmova rjeavanje manipulativnih aktivnosti percepciju prostora shvaanje prostornih relacija opaanje i shvaanje veliine predmeta Shvaanje dimenzija predmeta: duine, irine, visine razvoj sposobnosti itanja i pisanja razvoj pojmova /naziva za prostorne odnose (razvoj rjenika) razumijevanje i komunikaciju snalaenje u prirodnoj i drutvenoj sredini razvoj prostora i prostornih odnosa su osnova operativnosti logikog miljenja razvoj prostora i prostornih odnosa su osnovne koordinate razvoja linosti to su sheme po kojima se odvijaju kognitivni procesi i strukturiraju emocionalni stavovi. Postavljaju se dva vana pitanja: 1. Kakva je mogunost utjecanja na razvoj prostorne orijentacije i shvaanje prostornih pojmova? 2. Kakav je psiholoki mehanizam percipiranja prostora i razvoja prostorne orijentacije Upoznavanje djeteta s prostorom roenjem dijete ulazi u prostor koji e upoznavati tijekom cijelog ivota prostor dijete upoznaje svim osjetilima : vid, slih, kinestetiki osjeaji, dodir( prvo usnama, potom rukom/ama, pokretima oiju i glave, pa vlastitim tijelom) , praktinim aktivnostima, neposredno i posredno diferencijacija lijeve i desne ruke vana za diferenciranje para postepeno se kod djeteta formira svijest o postojanju prostora kao neeg izvan njega Prostorna orijentacija djeteta 1. dijete prvo odreuje poloaj predmeta prema sebi, tj. u odnosu na svoje tijelo 2. sebe prema drugoj osobi ili premetu- tu je vana sposobnost decentriranja, tj. sposobnost da se misaono stavi u poloaj druge osobe- odnosi:ispred , iza) 3. predmeta prema predmetu (ili osobi) Vanost pravilne i pravovremene verbalizacije prostornih odnosa verbalizacijom prostornih odnosa ubrzava se razvoj prostorne orijentacije

ubrzava se apstrahiranje i uopavanje bre se formiraju pojmovi o prostoru verbalizacija pomae u odreivanju prostornih odnosa meu predmetima nazivi (gore, dolje, iza, izmeu)pomau djetetu u prostornoj orijentaciji koritenje nediferenciranih izraza (npr. tu, tamo ovdje) ne pomae mu odmae mu u izvravanju reproduktivnih prostornih odnosa

Opanje i shvaanje udaljenosti za shvaanje udaljenosti vano je ulno i praktino iskustvo djeteta pruanjem ruke prema predmetu ve kao beba dijete ui pravac i udaljenost predmeta puzanje, tranje, hodanje u tome mu pomau kretanjem u prostoru i manipulacijom predmetima dijete procjenjuje udaljenost vea lokomotorika, vee intelektualne i fizike sposobnosti pomau boljoj procjeni udaljenosti vanost djetetovog iskustva ( vonja biciklom, igra loptom) vee udaljenosti dijete tee procjenjuje (tek u adolescenciji) procjena udaljenosti ovisi o emocionalnom odnosu djeteta prema objektu orijentacije (blii je objekt koji mu je drai) dijete nema iskustvo o prividnoj veliini, tj. da se udaljavanjem predmeti samo prividno smanjuju prevaljene udaljenosti dijete procjenjuje pojmovima: jako daleko, daleko, jako blizu, blizu karakteristina je netonost procjene (vano iskustvo) Razvijanje prostorne orijentacije i razumijevanje prostornih relacija Opaanje prostora, prostornih odnosa i formiranje pojmova poloaja, uvjet je za kasnije matematiko obrazovanje-formalno matematiko znaenje! U DV osnovne prostorne relacije meu predmetima definiraju se pojmovima: u, na, izvan gore, dolje lijevo, desno ispred iza iznad ispod izmeu nasuprot Redoslijed usvajanja ovih pojmova: 1. gore i dolje 2. naprijed, nazad 3. lijevo, desno (najkasnije, lijevo-bre djeca koja su pohaala DV- oko 77% djece) 4. u prostornoj orijentaciji slabije su djevojice od djeaka, ali je razlika manja kod djevojica koje su pohaale DV Zakljuak: na razvoj prostornih odnosa se moe utjecati!

Utjecaj okoline na razvoj prostorne orijentacije i prostornih pojmova vanost poticaja iz okoline vanost rjeavanja prostornih problema Kako? 1. spontanim/slobodnim aktivnostima 2. organiziranim aktivnostima Slobodne/spontane aktivnosti djece Svakodnevni ivot je bogat primjerima u kojima se uoavaju prostorni odnosi: oblaenje ( stavi kapu na glavu) obuvanje ( stavi nogu u izmu) igre loptom npr.(baci preko ograde) pospremanje igraaka (stavi u ladicu.. 2. Organizirane aktivnosti djece i ove moraju biti izabrane: prema interesu djece primjerene uzrastu (dobi dj.) predstavljati radostan doivljaj za dijete u skladu s djetetovim potrebama Treba uvaavati didaktike principe: od blieg ka daljem od lakeg ka teem od poznatog ka nepoznatom od konkretnog ka apstraktnom (misaonom) pojmove koji izraavaju suprotne odnose treba izgraivati istovremeno (primjer: blizu-daleko, gore dolje) Pojmovi GORE-DOLJE dijete ih relativno rano naui razlikovati ( podizanje i sputanje djeteta, igre loptom) koristi ih pravilno i prije izgovora tih rijei) kroz igru ( npr. Leti-leti, Simon kae , Dan i no, igre imitacije kretanja ivotinja,traenje skrivenog predmeta, povezivanje sa plesom i pokretima Pojmovi IZNAD-ISPOD Termin iznad dugo ne ulazi u djetetov rjenik ( vane igre, aktivnosti predmetima) Termin ispod lake i bre usvajaju (provlae se ispod neega). Vani su izleti, etnje) Grafiko prikazivanje ovih pojmova izaziva potekoe ( koristiti aplikacije i apliciranje sliica na podlogu i sl.) Pojam IZMEU Poloaj objekta koji oznaavamo terminom IZMEU moe biti trojak, s obzirom gdje se nalaze objekti izmeu kojih se on nalazi: oni mogu biti: iza njega,

ispred njega ili lijevo i desno od njega Pojmovi meu i izmeu nemaju isto znaenje! Pojam meu ima ire znaenje i njime se ne odreuje poloaj u odnosu na drugi predmet ( npr. lopta je meu igrakama, nismo joj odrediti precizno mjesto) Ako kaemo : lopta je izmeu mede i lutke, mjesto lopte je odreeno. Igre: Gdje je spas (spas je npr. izmeu tobogana i ljuljake),nizanje kuglica na lani(3 bijele, jedna crvena) Pojmovi LIJEVO-DESNO predstavljaju poseban problem djeci dijete usvaja najprije shemu vlastitog tijela, a potom ire nakon 4 godine potiemo diferencijaciju najprije lijeve i desne ruke kasnije potiemo diferencijaciju ostalih parnih dijelova tijela ( lijeva i desna noga, oko, uho) poticati diferencijaciju L/D kroz uobiajene zahtjeve (uzmi licu u desnu rukulijevu cipelu na lijevu nogu- uz upute za svakodnevne aktivnosti i kroz igru) Diferencijacija pojmova LIJEVO-DESNO kod drugih (ne vie u odnosu na sebe) ovo je za dijete tea operacija dijete mora biti toliko mentalno zrelo da se stavi u poloaj drugoga lake je kad su jedan pored drugoga, nego jedan nasuprot drugoga u poetku se djeca fiziki postavljaju u poloaj drugog(stane iza njega) a kasnije su sposobna operaciju izvriti samo na misaonom planu Igre najprirodniji i za dijete najlaki nain ovladavanja prostorom najefikasniji oblik uenja obogauju djetetovo iskustvo izgrauju djetetove sloene mentalne strukture omoguuju operiranje prostornim odnosima i koritenje prostornih pojmova izgrauju sustav prostornih relacija Suh ili mokar (igru su izmislila djeca) Na podu ili zemlji oznai se potok i u njemu kamenje. Preko nekih od njih se moe prei potok, a preko nekih, ne. Koje je to kamenje, odreuje voa igre.Igrai jedan po jedan prelaze potok skaui s kamena na kamen a voa kae: skoi na lijevi, desni, ravno Tko pogrijei, taj kao mokar prelazi na lijevu stranu, a oni suhi na desnu i njima aplaudiraju. Slijepi mi U kojoj je ruci djeca stanu u krug i uhvate se za ruke jedan igra baca sitan predmet u vis, uhvati ga jednom rukom i brzo zatvori ake drugi igra pogaa u kojoj je ruci predmet izgovarajui rijei u lijevoj ili u desnoj i pokae je. Mlaa djeca mogu stati iza igraa ili pored igraa radi lake orijentacije. Proi kroz labirint nacrtamo labirint

djeci objasnimo da ravne crte ili prepreke ne mogu prei igra se provodi uz priu: npr. izvedi zeca iz ume ili dovedi janje do mame i sl. djecu treba poticati da se i vrate iz labirinta istim putem unatrag Udari desnog/ lijevog Djeca stanu u krug, jedno dijete eta unutar kruga s loptom i pjevuiudari, udari desnog (lijevog)i baca loptu jednom djetetu, ovaj hvata loptu i nastoji loptom udariti ( dotaknuti) oznaeno dijete (desno) Gdje je sakriven predmet dok dijete muri, sakrije se neki predmet u sobi uputama idi: naprijed, lijevo, desno, natrag, stani, gledaj unutra itd., vodi se dijete dok ne pronae predmet Za stariju djecu moe se napraviti plan sobe pa da se po njemu orijentiraju i trae skriveni predmet (to je vano za misaoni prijenos iz plana u realni prostor) Razvoj prostorne orijentacije u korelaciji s ostalim metodikama: s glazbenim odgojem: pomou tekstova koji su bogati prostornim pojmovima uz kretanje i ples s govornom komunikacijom: razvoj rjenika, tekstovi u prozi i stihu s kineziologijom i kineziolokom kulturom likovnom kulturom (svako likovno predstavljanje je je rjeavanje prostora)- - - faze djejeg crtanja - crtanje uz priu: Zamislio sam : zamislio sam sliku na kojoj se sunce nalazi u gornjem desnom uglu - umetanje aplikacija na pripremljen list papira uz priu - umetanje aplikacija naopako- obrnuta slika Radni listovi (vidjeti/pronai primjere) Primjeri iz DV, literature ne smije se pretjerivati Dijete prostorne odnose najprije mora to vie spoznavati uivo a onda na papiru 2. RAZVIJANJE POJMOVA VREMENA I VREMENSKIH ODNOSA Uvodne napomene na pojam vremena je tvorevina ljudskog uma omoguava uvianje uzrono-posljedinih veza omoguava shvaanje periodine pojave u prirodi/okolini Nastavak: 2. RAZVIJANJE POJMOVA VREMENA I VREMENSKIH ODNOSA Newton: realno, apsolutno,matematiko vrijeme tee bez vanjskog utjecaja Einstein(1905): odustaje od pojma apsolutno vrijeme -teorijom relativiteta ukazao da je na pojam vremena ipak vezan za fizike procese -brzina promicanja vremena ovisi o brzini kretanja sistema u kojem se promatra nalazi, tj. vrijeme je relativno: kretanje tijela utjee na tok vremena. Danas je i ova teorija upitna.Efekt relativnosti pri brzinama koje su nama dostupne u obinom ivotu je zanemariv, zato je mogue uvoenje jedinstvenih jedinica za njihovo mjerenje

Subjektivni osjeaj vremena svaki ovjek vremenom shvati da njegov subjektivni osjeaj trajanja ovisi o razliitim okolnostima ( prijatno raspoloenje, iekivanje, da li smo zdravi,bolesni svaki vremenski period nekome se ini dugaak, drugome jako kratak Mjerenje vremena vrijeme se moe odreivati samo kao sistem mjera potreba ovjeka za preciznijim mjerenjem vremena U suvremenom ivotu ovjeka vrijeme ima vanu ulogu Neke karakteristike razvoja i shvaanja vremenskih odnosa kod predkolskog djeteta ISTRAIVANJA POKAZUJU: predkolsko dijete se ne zna orijentirati u vremenu vremenski netono klasificira vremenske dogaaje pogreno procjenjuju duinu intervala i trajanje pojava ima nejasne predodbe o budunosti netono upotrebljava mnoge vremenske pojmove procjene vremena povezana s osjeajima(ugoda-neugoda i sl.) rad na razvoju ovih pojmova u DV vaan za dijete, ali metodiki nedovoljno razraen! Pojam vremena Pojam vremena za dijete je apstraktan: ne moe ga: opipati, okusiti, vidjeti usvajanje pojma vremena povezano s usvajanjem znamenki ( to su sloeni pojmovi za dijete) Redoslijed usvajanja vremenskih pojmova kod djeteta najprije usvaja pojmove vezane za sadanjost (oko 2. god) potom za budunost (oko 2.5. god) posljednje pojmove vezane za prolost (oko 3. god) pojam jutro i podne oko 4. godine sa 3 godine znaju rei koliko imaju godina koliko e imati godina sljedee godine, znaju rei sa 5 godina pojam mjeseca, doba godine: usvoje pri kraju predkolske dobi najprije naui itati puni sat, zatim pola sata, pa etvrt sa 6 god odreuju vrijeme na satu/ uri i razumiju znaenje velike i male kazaljke- ili brojanog sata (Koristiti sat koji otkucava!) u koliko sati odlazi u krevet: oko 5 godine u koliko sati odlazi u vrti oko 5-6 godine, brojanje u ritmu s otkucajima sazrijevanjem centralnog ivanog sustava ve u 6. i 8. mjesecu izgrauju se prvi sustav prostorno-vremenskih i uzronih odnosa

vezano je za aktivnost djeteta operacije s vremenom javljaju se mnogo kasnije 3. OBUJAM Obujam neke posude je koliina tekuine (soli ili pijeska) koja stane u nju. Odreena koliina tekuine moe poprimiti bilo koji oblik. Prva iskustva s obujmom Kroz slobodnu igru s pijeskom i vodom i raznim posudama djeca e shvatiti pojmove u svezi s obujmom Obujam Za prve strukturirane aktivnosti u svezi s obujmom trebalo bi imati posude ili jednake ili razliite veliine. alicu treba napuniti vodom pa tu vodu preliti u drugu jednaku alicu. alice odgovaraju po obujmu, pa kaemo da u njih stane jednaka koliina. 4. ODRANJE (KONZERVACIJA) TEKUINE Dijete je shvatilo odravanje tekuine kada naui da koliina tekuine ne ovisi o njezinu obliku. Vrlo malo djece shvaa pojam odravanja tekuine prije este ili sedme godine 5. Masa (Teina) Teina je sila kojom se neki predmet djeluju sila tea. Ta sila se ne vidi, ali se osjea kada podignemo neki predmet. Masa ( Teina) Ako je predmet teko podignuti, kaemo da je teak. Ako su dva djeteta na suprotnim krajevima klackalice, spustit e se onaj kraj na kojem sjedi tee dijete, ostane li klackalica u vodoravnom poloaju, djeca su jednako teka. Odravanje teine Da bi zadaci s teinom imali smisla, djeca moraju znati da teina predmeta nema veze s njegovom veliinom. Rijetki estogodinjaci i sedmogodinjaci shvaaju odravanje teine.

PROJEKT U DV. I EKOLOKI SADRAJI Literatura Jasna Cvetkovi Lay, Ana Sekuli Majurec: Darovito je, to u s njim?, Alineja, Zagreb, 1998. V. Uzelac, I. Starevi: Djeca i okoli, Adami, Rijeka, 1999. to je projekt? Projekt = plan neke aktivnosti - jedan od najuinkovitijih strategija rada odreuje nain na koji e se neka aktivnost odvijati kako bi dovela do nekog cilja potiu gotova sva podruja djejeg razvoja dijete iri svoja znanja do krajnjih granica svojih mogunosti, aktivirajui pritom sve svoje potencijale i razvijajui mnogobrojne sposobnosti Rad na projektu poduzimaju djeca, u suradnji s odgajateljem. OSNOVNA NAELA RADA NA PROJEKTU Osnovni ciljevi rada na projektu jesu: da djeca steknu odreena znanja i predodbe; da djeca razviju odreene potencijale i sposobnosti te usvoje odreene vjetine; da se potakne uspjeniji socioemocionalni razvoj djece. Tema projekta mora biti vana djetetu. Dijete mora biti zainteresirano za ostvarenje cilja na projektu. U ostvarenju cilja projekta djeca moraju koristiti i pomo osoba izvan predkolske ustanove. U ostvarenju cilja projekta korisno je organizirati posjet raznim mjestima Kako bi ostvarila cilj projekta, djeca moraju poduzeti to je vie mogue raznovrsnih aktivnosti. AKTIVNOSTI DJETETA TIJEKOM RADA NA PROJEKTU 1. SAKUPLJANJE - raznih materijala u vezi s temom projekta -u sakupljanje se esto ukljue i sudionici izvan vrtia, posebno roditelji 2. ISTRAIVANJE djeci treba dati uputu kako istraivati -istraivanje mora biti primjereno djetetovim sposobnostima odvija se kroz neposredno iskustvo djeteta i slobodno manipuliranje predmetima i pojavama. 3. PROMATRANJE vano je poticati dijete na promatranje, - dijete treba dobro pripremiti za promatranje - djetetu treba dati tone upute o tome to promatra i trai, na to treba obratiti pozornost

4. IDENTIFICIRANJE- treba nastojati da djeca identificiraju to vie stvari i pojava na koje nailaze dok neto skupljaju, istrauju i promatraju, pravilno ih imenujui -bolje da ih imenuju sama djeca, nego odgajatelj 5. KLASIFIKACIJA- preduvjet uspjene klasifikacije jest uoavanje odnosa meu pojavama -djeca najprije uoavaju razliku 6. BILJEENJE tijekom rada na projektu od djece se esto trai da rade razne zabiljeke: crtanjem, slikanjem, modeliranjem, ljepljenjem sliica, izradom jednostavnih dijagramastvaranje mapa, uvanje radova 7. OBJANJENJE- u radu na projektu treba inzistirati na objanjenjima, jer su ona osnova rjeavanja problema; odnos uzrono- posljedine veze. 8. VJEBANJE KOMUNIKACIJSKIH VJETINA- tijekom rada s djecom se mnogo razgovara i potie ih se da postavljaju razliita pitanja, ui ih se i sluati druge i s njima komunicirati. Potie ih se na sluanje pria i prepriavanju njihova sadraja. Djeca izvjeuju o realizaciji zadataka. Tako se djeca ue usmjeravati na bitno. ETAPE RADA NA POJEKTU 1. ODREIVANJE TEMA PROJEKTA vano je da se kao tema projekta uzme ono za to su djeca pokazala interes tema moe potei iz odgojno obrazovnog programa ali i iz bilo kojeg dogaaja iz djejeg okruja. 2. ODREIVANJE CILJA I ZADATAKA PROJEKTA odgajatelj odreuje cilj projekta- ono to radom na projektu djeca moraju postii 3. IZRADA PLANA PROJEKTA izrauje se u suradnji s djecom razgovorom se potie djeca da iznesu to vie ideja o tome kako istraiti postavljeni problem potie ih se na ukljuivanje osoba izvan vrtia, i na planiranje posjeta u svezi s temom projekta 4. PROVOENJE PROJEKTA rad na projektu odvija se kroz razgovore i velik broj aktivnosti aktivnosti se planiraju po danima, tjednima, mjesecima djeca se u projektu bave nekom aktivnou dokle ona to ele- rad mogu prekinuti kad to ele uloga odgajatelja je da zna zadrati njihovo zanimanje do realizacije projekta. 5. VREDNOVANJE POSTIGNUA - odgajatelj procjenjuje da li je cilj postignut, mora s djecom porazgovarati o uraenome, doznati njihovu procjenu uspjenosti rada: to su nauili, koliko im je bilo zanimljivo, to im je bilo najdrae Projekt zaokruujemo ZAHVALOM. ULOGA DJETETA U PROJEKTU imaju znaajan udio u planiranju, organiziranju, provoenju aktivnosti te u vrednovanju uinjenoga djeca otkrivaju put do informacija djeca trae izvor informacija

djeca koriste informacije ULOGA ODGAJATELJA pomae djeci da sagledaju probleme, postavljaju pitanja, trae i nalaze potrebne odgovore odgajatelj je poticatelj, mentor, pomaga, promatra, usmjeriva EKOLOKI SADRAJI Ekoloki sadraji = odgoj za okoli Vane su ekoloke aktivnosti Igre u PO su osnovna za razumijevanje okolia i buenja interesa za ekoloke aktivnosti. Autorica istie: znaenje poticaja za razvoj interesa za ekoloke aktivnosti vanost poticaja razvoja individualnih interesa- ukljuuju razna podruja uenja(govorna komunikacija, glazbeni, likovni Takva percepcija je nova dimenzija stjecanja uenja o okoliu. Kvaliteta odgoja i obrazovanja za okoli podrazumijeva: razvijanje osjeaja i svijesti prema okoliu poveanje znanja o ekolokim problemima njegovanje pozitivnih stavova prema okoliu razvijanje ekolokih vjetina stvaranje prilika za aktivno sudjelovanje rjeavanje problema okolia KATEGORIJE AKTIVNOSTI: aktivnosti koje veliaju okoli i poduavaju o okoliu aktivnosti u kojima se istrauju problemi konstrukcijske aktivnosti aktivnosti uljepavanja okolia praktine aktivnosti u okoliu ZNAAJNI DATUMI I AKTIVNOSTI UZ DANE OKOLIA aktivnosti uz Dane okolia igre uz Dane okolia umjetniki programi o okoliu sajmovi o problemima okolia radionice o problemima okolia izleti, ekskurzije u prirodu Weigner i suradnici smatraju da treba raditi na ekolokim igrama, ekolokim aktivnostima i ekolokim priama. Temeljem tih triju kategorija proizlaze potrebe za uvoenje djece u : svijet ideja za slavlje okolini izvanredne prirodne doivljaje promjene u mjestu razvoj stavova za dobrobit ljudi

ZADACI ZA O.O. ZA OKOLI kulturna i povijesna batina energija zdravlje osjetljivost za ljepote prirode zakonitosti uloga znanosti u zatiti prirode humani odnosi prema prirodi i ovjeku pojave zagaivanja, unitavanja, zatite, unapreivanja i razvoja okolia MOGUNOSTI O.O. ZA OKOLI U PREDKOLSKOM ODGOJU igra u prirodi rekreacija u prirodi (vonja biciklom, etnja umom) ukljuivanje u radne obveze ( zalijevanje biljaka, koenje trave, ienje obale priroda sa gledita nelagoda (arenje koprive, alergije) priroda sa estetskog gledita ( stavljanje cvijea u vazu, izrada ukrasa) DODATNE AKTIVNOSTI (OSIM NEPOSREDNE STVARNOSTI) ZA RAZVOJ O.O. ZA OKOLI SU: knjige i lanci ekoloki filmovi ili emisije o prirodi kola, uitelji i odgajatelji kao izvori znanja OSTALE AKTIVNOSTI: ukljuivanje u akcije ureenja okolia-vrtia razgovaranje sa vrnjacima sudjelovanje u natjecanjima o problemima okolia sudjelovanje u natjecanjima vezanih za glazbu, pokret sudjelovanje u kvizu znanja o okoliu sudjelovanje u ekoloko umjetnikom programu snimati dogaaje u prirodi Osnovni pravci budueg razvoja: itati tekstove odlaziti u botanike vrtove snimati dogaaje u prirodi odravanje vrta u dj. vrtiu izraivanje ribnjaka vrti u prirodi staklenici kuice za ptice - hranilite za ivotinje

tetoine u vrtu popisivanje drvea u okoliu Dani hrane kuti okolia albumi sa ilustracijama o problemima o okolia albumi o zatienim ivotinjama izrada maketa snimiti proizvoae buke Odgajatelji - ekoloko-profesionalna odgovornost - obaveza obrazovanja za okoli

METODIKA UPOZNAVANJA OKOLINE I POETNIH MATEMATIKIH POJMOVA PRIRODOSLOVLJE Prouavanje i istraivanje zakonitosti ivota prirode. (V. Ani: Rjenik hrvatskoga jezika: Novi liber, Zagreb 1991.) Priroda: 1. ukupnost materijalnog svijeta, svemir i sile koje u njemu djeluju, sve postojee po sebi bez ovjekova rada, 2.ukupnost klimatskih uvjeta s biljnim pokrovom i plodnou. DRUTVOSLOVLJE Drutvo: ukupnost odnosa ljudi u organiziranoj zajednici (s organiziranom vlau, proizvodnom kulturom i civilizacijom). 1. ODREENJE METODIKE upoznavanja okoline i poetnih matematikih pojmova-UOPMP 1.1. Odnos metodike prema drugim znanostima Suvremena Metodika OUPMP je: pedagoka disciplina interdisciplinarno povezana znanstvena sinteza teorijskog i praktinog znanja TO JE METODIKA Ostvaruje se u svim podrujima odgojno-obrazovnog (O.O.) rada Metodika UOPMP pouava ope initelje (modalitete i zakonitosti) odgojnoobrazovnog rada primjenjuje se u funkciji unapreivanja O.O. rada i (ili) konkretnog predmeta aplikativna znanost METODIKA UOPMP Odgovara na niz pitanja: Zato? (psiholoki i pedagoki aspekt) Gdje? (organizacijski aspekt) to rjeavati? (vrijednosna dimenzija) Kako? (pedagoki aspekt)

S kim? (komunikoloki aspekt) UVODNE METODIKE SMJERNICE Pristup "po mjeri djeteta", a ne odraslih! Povoljne uvjete ne treba ekati, ve ih valja STVARATI. Imati povjerenja u sposobnosti djece, njihovu mentalnu energiju i radost otkrivanja. Omoguiti djetetu da ui "inei", i ne postavljati unaprijed norme i okvire djetetova spoznavanja Zajedniki raditi potiui razliitost Graditi zajednicu koja stalno ui i kreativno stvara. KADA PREDKOLSKO DIJETE NAJBOLJE SPOZNAJE (UI O) PID? Ako aktivno sudjeluje u odgojno-obrazovnom radu, Ako su to aktivnostima za koje je zainteresirano (intrinzina motivacija) Ako razmjenjuje iskustva s djecom i odraslima (pomo, podrka) Ako i samo "konstruira" teorije o okolnom svijetu, mijenja ih i dograuje, kombinira, istrauje, preoblikuje CILJEVI METODIKE UOPMP Angairati sve djetetove potencijale tj. skrbiti za sva podruja djetetova razvoja (I, E, S) Utjecati na proces integriranog i socijalnog uenja (holistiki a ne rascjepkan pristup uenju i spoznavanju) Utjecati na komunikaciju djece u procesu uenja i spoznavanja, na strategije uenja i razvoj miljenja, zadovoljavanje znatielje djeteta Izgraditi "kulturu" istraivanja, promiljanja, stvaranja hipoteza, teorija i zakljuaka Poticati dijalog djeteta s prirodnim i drutvenim okruenjem NEKI ZADACI ODGAJATELJA U SVEZI DJETETOVIH IDEJA Uoavati djetetove ideje Podravati djetetove ideje Provocirati nove Diskutirati o idejama Konfrontirati ideje Pronalaziti njihovu refleksiju u idejama drugih Doraivati, preispitivati, nadograivati, revidirati i produbljivati djetetove ideje. (Zadatak za studente: Asocijacija ideja) CILJEVI Razumijevanje sadraja prirodne i drutvene okoline Trajnost znanja Mogunost praktine primjene znanja o PID Mogunost konstrukcije i su-konstrukcije znanja Kreativnost u prirodnoj i drutvenoj okolini Razvoj raznovrsnih vjetina djeteta

ZATO INTEGRIRANI PRISTUP SADRAJIMA METODIKE UOPMP? Odgovara prirodi uenja djeteta Odgovara holistikom nainu spoznavanja djeteta Zagovornici holistikog pristupa: 1. Henting (1997.) 2. Bruner (2000.) doivljaj 3. Stoll i Fink (2000.) Protivnici: 1. Wishon, Crabtree, Jones (1998.) Vidi lit. u: E. Slunjski: Integrirani predkolski kurikulum, Mali profesor, Zagreb (2001.) NEDOSTACI NEINTEGRIRANOG PRISTUPA KURIKULUMU MPID Prezentiranje izoliranih informacija (izvuenih iz konteksta), oteava razumijevanje Onemoguava ugradnju novog znanja u postojei konstrukt znanja Onemoguava koritenje znanja u nekom drugom kontekstu Trai od djeteta da samo sloi "slagalicu znanja" a to ne mogu ni odrasli Vodi nekvalitetnom uenju Istie se poduavanje a ne stjecanje znanja Istie ulogu odgajatelja, a ne djeteta u procesu uenja. Istie TRANSMISIJU ZNANJA djetetu Vani su samo ishodi obrazovanja , a ne i sam proces. INTEGRIRANI PRISTUP KURIKULUMU MPID Omoguava : Stalno razvijanje novih tema Usklaivanje s individualnim potrebama i razliitostima djece Usklaivanje s kontekstualnim znaajkama sredine u kojoj vrti djeluje (posebnosti grupe, podruja, opremljenost vrti itd.) Suradniko uenje i spoznavanje djece Integrirano uenje djece Autonomno stjecanje iskustava Autonomnu organizaciju vremena uenja i spoznavanja. RAZLIITI PRISTUPI: DA LI JE VANIJE SPOZNAVANJE ILI STJECANJE VJETINA? I. PRISTUP-: vano je stvaranje vjetina: Schwartz i Robinson (prema Katz i Chard 1989. Engaging Childrens Minds, The Projects Approach", Ablex Publishing Corporation, Norwood, New Jersey): Vano je stvaranje socijalnih, fizikih, komunikativnih, kognitivnih vjetina Pogreno je klasino uvjebavanje izoliranih injenica (pasivno apsorbiranje injenica o prirodi i drutvu) Vaan je (intrinzini) angaman djeteta, povezan s iskustvom, interesom, okruenjem II. Pristup: vane su spoznaje koje dijete usvaja VANO U PROCESU RAZVOJA - UENJA DJETETA O OKOLINI I PMP

Osvjeivanje metakognitivnih procesa: tj. uloge SAMOREFLEKSIJE djeteta (samopromiljanja) i SAMOEVALUACIJE DJECE u procesu vlastitog uenja i spoznavanja Preuzimanje odgovornosti djeteta za vlastito uenje, tj. "misliti o svom miljenju jednako kao i o svijetu (Bruner 2000, Kultura obrazovanja, Educa Zg. Spoznaja djece o mogunosti utjecaja na vlastito uenje) Razvijanje najdjelotvornije strategije vlastitog uenja djeteta. U procesu "uenja uenja" vaan je sam proces uenja dok su sadraji u funkciji tog uenja. Dijete je samo motivirano za uenje, NE TREBA MU DOPUTENJE ODRASLOG DA PONE UITI (Dahlberg 1999.) (Zadatak za studente: Vlastita najuinkovitija strategija uenja) VANO ZA DIJETE Dijete ima svoje teorije o raznim aspektima problema koji ga okruuju i zanimaju, i ono te teorije postupno mijenja i nadograuje (Malaguzzi, prema Dahlberg, Moss and Pence, 1999.: Beyond Quality in Early Childhood Education and Care: Postmodern perspectives, Faimer press, London) (Zadatak za studente:Smisliti pitanja za djecu o teorijama

3. POJAM KURIKULUM Termin "kurikulum" podrazumijeva tijek nastavnog procesa i njegove sastavnice: ciljeve, sadraje, nastavne medije, metode, situacije i strategije, te naine evaluacije. Kurikulum MUOPMP je:(Studenti) (Bratko, D., Ljubim T., i Matijei, M: Uenika evaluacija kurikuluma- aktivna/ efikasna kola, (2000.) Napredak, HPKZ, vol. 141, br. 2, str. 157) KURIKULUM NIJE SADRAJ, NEGO PRISTUP SADRAJU! RAZLIITI MODELI INTEGRIRANOG KURIKULUMA Razliiti modeli integriranog uenja u literaturi se spominju pod razliitim imenima, kao: Rad na projektu (prema Katz i Chard) (na izbor termina) Integrirano uenje Koncept tematskog kurikuluma (Wishon, Crabtree, Jones 1998.) (Zadatak za studente: navesti projekte iz prakse) KARAKTERISTIKE KOHEZIVNOG INTEGRIRANOG KURIKULUMA METODIKE UOPMP Organizira se oko teme koja djecu zanima i omoguava im razumijevanje PID Omoguava djetetu dublje razumijevanje odreenih znanstvenih disciplina.

INTEGRIRANI PRISTUP (ILI RAD NA PROJEKTU) U MUOPMP OMOGUUJE: doivljaj svrhovitosti rada koritenje djetetovih vlastitih sposobnosti, bez pomoi odgajatelja primjenu najdjelotvornijih metoda koje je dijete samo izabralo maksimalnu interakciju s ljudima i objektima u prirodnim i drutvenom okruenju (Dearden. R. F. (1983.) Theory and Practice In Education; London: Routledge and Kegan Paul, str. 15) VANO ZA DIJETE U MPID U PO, tj. MPID potrebno je planirati i organizirati za dijete poticajno okruenje (prirodno i drutveno), koje pogoduje uenju, spoznavanju i stjecanju vjetina, a ne sadraje koje dijete treba nauiti o prirodnom i drutvenom okruenju. Rezultat treba biti osobna i socijalna transformacija djeteta (kao osnovni cilj) (Bennett N., Desforges C., Cuckborn, A. and Wilkinson, B.: The Quality of Pupil Learning Experiences, 1984., Hillsdalwe, NY, Erlbaum.) POTICAJNO OKRUENJE ZA RAZVOJ, UENJE O OPMP I STJECANJE VJETINA Unutarnje i vanjsko ureenje vrtia (svrsishodno, paljivo planirano s ciljem razvijanja spoznaja o PID, kreativnog pristupa djece prostoru (centri aktivnosti) Zadatak za studente: osmisliti nove centre. Skica centara, obrazloenje Prostor unutar DV. Soba dnevnog boravka, zidovi, podovi, veliina sobe, oblik, oprema, materijali, igrake, svjetlost, toplina, razmjetaj namjetaja... Prostor izvan DV. i igre na otvorenom (Zadaci za studente: 1. Pitanja sigurnosti djece) Zadatak: planiraj "sigurna" sredstva za temu Istraivanje povra, Korijen, Stabljika, Lie, Cvijet, Plod) UMETAK: UPITNIK O SIGURNOSTI SOBE DB. ZA REAL. AKTIVNOSTI METODIKE UOPMP Postoje li detektori dima i oprema za gaenje poara? Jesu li opasni materijali izvan dohvata djece? Ima li uz telefon popis najvanijih brojeva: bolnica, vatrogasci, policija? Jesu li elektrine utinice pokrivene, a elektrini aparati ispravni? Jesu li opasne (otrovne ) biljke i sredstva izvan dohvata djece? Imate li pribor za prvu pomo? NASTAVAK UMETKA: Jesu li odgajatelji obueni za pruanje prve pomoi? Jesu li igrake i namjetaj neopasni (materijal, obrada...)? Ima li odgajatelj podatke o djejim alergijama, broj djetetovih roditelja, lijenika? Zadatak za studente: 1. Izraditi listu provjere organizacije sobe dnevnog boravka) Vidi primjer: Kurikulum za vrtie Kirsten A., Hansen i dr. biblioteka Korak po korak, Zg. 2001, str. 112

2. Izradi tlocrt dobro isplanirane sobe dnevnog boravka METODIKI NAPUTCI VANI ZA ODGAJATELJA U MUOPMP Konstantno istraivanje vlastite prakse u MUOPMP Nadogradnja vlastitog profesionalnog razvoja i znanja AKCIJA - RELEKSIJA - AKCIJA PROUAVANJE A NE PODUAVANJE DJECE U PROCESU O. O. RADA U PID Uenje s djecom i od djece (kooperativno uenje) Kolaborativni odnos odg. - dijete odg. 3. UVOENJE PREDKOLSKOG DJETETA U DRUTVOSLOVLJE Socijalno okruenje i predkolsko dijete -Obitelj: lanovi obitelji, ua i ira rodbina - Djeji vrti (jaslice)-drutvo vrnjaka u i izvan DV, odgajatelji, drugi strunjaci, osoblje DV, ostale osobe (studenti) 3.1. SOCIJALNO OKRUENJE I PREDKOLSKO DIJETE ASPEKTI UTJECAJA NA DIJETE 1. Komunikacijski aspekt ( Metodika govorne komunikacije) 2. Edukacijski aspekt 3. Kontekstualni aspekt 1. KOMUNIKACIJSKI ASPEKT UTJECAJA NA DIJETE Obrauje se detaljno u Metodici govorne komunikacije! Redovita socijalna interakcija djece i odraslih osoba meusobno obogaivanje prostora iste meusobne komunikacije 2. EDUKACIJSKI ASPEKT UTJECAJA NA DIJETE Dvije razine: 1. usvajanje informacija 2. doivljajno uenje (rad na sebi i uenje specifinih socijalnih vjetina) 3. KONTEKSTUALNI ASPEKT UTJECAJA NA DIJETE Mjera vanosti i smisla nekog fenomena unutar prostora vrtia Smisao pojedinih dijelova koji ulaze u taj prostor vaan za djecu i odrasle Kontekst: prostor DV-UMETAK: LISTA PROVJERE ORGANIZACIJE SOBE ZA DB. DA/NE ---- Prostor je podijeljen u centre aktivnosti ---- U centrima se nalaze poticajni materijali ---- Materijali su logino grupirani ---- Centri su jasno odvojeni

---- Centri su oznaeni nazivima ---- Omoguena je sigurnost i sloboda kretanja ---- Centri omoguavaju i individualnu igru i igru u grupama ---- Glasni centri su odvojeni od bunih ---- Postoje centri za osamljivanje ---- Organizacija prostora omoguava da odgajatelj vidi djecu ---- Imaju li djeca pristup vanjskom prostoru ---- Djeji radovi su izloeni u visini njihovih oiju ---- Postoji prostor za djetetove osobne stvari? Nastavak: 3.1. OBITELJ, JASLICE, DJEJI VRTI Stalno uenje o sebi, fenomenima i nainima rjeavanja socijalnih pitanja Stalnost edukacije Stalnost supervizije ( O obitelji- u kolegiju -Obiteljska pedagogija) MIKRO I MAKRO SOCIJALNA SREDINA Dijete Obitelj Rodbina Vane osobe u ivotu djeteta Poznavatelji roditeljske uloge Uloga: ZADOVOLJAVANJE POTREBE EMPATINOST STRUNOST Zadaa za studente: Opii pojedini aspekt uloga 3.2. SADRAJI DRUTVOSLOVLJA 3.2.1. AFIRMACIJA POJEDINACA PODRUJE JA Razvoj pozitivne slike o sebi Vanost odnosa okoline prema djetetu( obitelji, odgojitelja, vrnjaka)-razvoj socijalnih umijea - Mogunosti razvoja pozitivne slike djeteta o sebi - Didaktike igre-vanu ulogu u tome 3.2.2. RAZVOJ SOCIJALNIH UMIJEA I KOMPETENCIJA DJETETA U METODICI UOPMP Jedan od zadataka Metodike DIP jest razvoj sposobnosti djeteta da inicira i razvija zadovoljavajue odnose s drugima, posebno s vrnjacima. Razvijaju se ve u najranijem djetinjstvu.

RAZVOJ SOCIJALNIH UMIJEA Podrazumijeva niz vrlo kompleksnih procesa na koje nije mogue djelovati putem formalne instrukcije. Naprotiv, socijalna se umijea razvijaju kroz svakodnevnu interakciju s drugima. (Katz L. G., i Mc Clellan, D. E. (1999.): "Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije uloga odgajateljica i uiteljica", Eduka, Zg.) (Zadatak za studente: Napraviti listu poeljnih socijalnih umijea) Procesi razvoja socijalnih umijea Strukturalni procesi (sklapanju prijateljstva, stvaranje pravila, discipliniranje, voenje grupa, kontrola) Komunikacijski procesi: Ja poruke, Feedback, aktivno sluanje, diskusija, rjeavanje konflikata, bez poraenih, imitacija, identifikacija Akcijski procesi: grupne aktivnosti, grupne igre, igranje uloga, simulacija, ugovor, planiranje. to radi, to misli, to osjea, realitetna terapija samoprocjena. 1. Pri strukturalnim procesima: uenje stila ivota a posebno ivota s grupom, uenje meusobnih odnosa prema pravilima, uenje odnosa prema svojini 2. Pri komunikacijskim procesima: meuljudski odnosi u vrtikoj grupi, odnos prema sebi, odnos prema vrnjacima, odnos prema autoritetima. 3. Pri akcijskim procesima: cjelokupno podruje soc. emoc. razvoja, a posebno : kooperacija, kompetencija, pozitivne emocije, briga za druge, odnos prema sebi, socijalnodjelotvorno ponaanje, socijalno NEdjelotvorno ponaanje. CILJ PRIMJENE INTEGRALNE METODE U RAZVOJU SOC. KOMPETENCIJA DJETETA Strukturalni: strukturiranje vrtike grupe kao okruenje u kojemu je mogue zadovoljiti djetetove psihike potrebe. Komunikacijski: uenje jezika iste komunikacije Akcijski - RAZVOJ : Pozitivne Ja- koncepcije, osjeaj kompetentnosti, samostalnog ponaanja, odgovornosti, samo izraavanja. UENJE- razumijevanje svojih i tuih emocionalnih stanja, djelotvornih ponaanja, socijalnih vjetina, prihvaanja razliitosti, ljepote ivljenja. ZADACI ZA STUDENTE Kreativno rjeavanje problema. KAKO? Smisliti problem (sukob roditelj- odgajatelj) Osmisliti situaciju Igra uloga Analiza : soc. situacije, odnosa, komunikacije.... Pronai didaktiku igru u lit. TO SU SOCIJALNE VJETINE? To su naueni oblici ponaanja, odnosno uvjebane sposobnosti . Ue se od najranije dobi:

- spontano - imitacijom - metodom pokuaja i pogreaka - utvruju se interakcijom s ostalim

grupama

KADA JE DIJETE SOCIJALNO VJETO? Kad uspostavlja uspjene odnose s okolinom i postie osobno zadovoljstvo. Komunicira s okolinom tako da ostvaruje svoje potrebe, elje, prava, bez ograniavanja tuih prava, elja.... STRUKUTURIRANO UENJE SOCIJALNIH VJETINA Ovaj je pristup poznat u svijetu. Njime se moe postii niz ciljeva: samoaktualizacija i razvoj samopouzdanja, uspjeno socijalno funkcioniranje, razmjena nepoeljnih oblika ponaanja s poeljnim. Danas se primjenjuju razliiti programi strukturiranja u. soc. vjetina. USVAJAJU SE SLJEDEE VJETINE PRO-SOCIJALNOG PONAANJA: Sluanje Zapoinjanje i odravanje razgovora Postavljanje pitanja Predstavljanje sebe i drugih Zahvaljivanje Pohvaljivanje Davanje i slijeenje uputa Ispriavanje Uvjeravanje Izraavanje tuih osjeaja Reagiranje na tuu srdbu Izraavanje privrenosti Suoavanje sa strahom Traenje dozvole Dijeljenje Pomaganje Samokontrola Obrana vlastitih prava Reagiranje na zadirkivanje Izbjegavanje tunjave Izraavanje prigovora Reagiranje na neuspjeh, optube, prigovor, grupni pritisak, donoenje odluka, itd. Pravilo: Vana je pohvala i suradnja , a ne kritika i natjecanje! USPJENO UENJE DJECE NENASILNOM RJEAVANJU SUKOBA VODI K TOME DA: djeca sama rjeavaju sukobe i pronalaze rjeenja se smanji broj sukoba ui djecu stvaralakom rjeavanju problema Nije im cilj potiskivanje sukoba iz djeje igre jer oni potiu uenje i osobni razvoj djeteta.

(Lit: Ajdukovi. M., Penik, N.(1994.) "Nenasilno rjeavanje sukoba, Alinea Zg., str.15 ) 6 STUPNJEVA RJEAVANJA PROBLEMA Metodom bez poraza i pobjede (razvio ju je J. Dewey, a ugradio u model kvalitetnih meuljudskih odnosa, T. Gordon 1983.) 1. Definiranje problema 2. Traenje moguih rjeenja 3. Vrednovanje tih rjeenja 4. Odluivanje koje je rjeenje najbolje 5. Odluivanju o nainu provedbe 6. Provjeravanje je li rjeenje uspjeno Zadatak za studente: Ponoviti igru prema 6 pravila ( Lit: Bai, Hudina i dr. Integralna metoda Alineja, Zg. (1994.), str. 118-122) vidi vjebe na str 123, 124. VJEBE IGRE za razvoj socijalnih vjetina i rjeavanje sukoba 1. Moji najei i sukobi Cilj: prepoznavanje konf. situac. i vrste sukoba. Sudionici: grupa od 15, podijeljena u troje Trajanje : 30 min Materijal: olovka i papir Upute: sudionici zapiu 10-ak najeih itrapersonalnih i interpersonalnih konflikata iz svoje svakodnevnice. Razvrstaju ih na lane i prave. Nakon toga grupa se dijeli na manju, po tri lana. Prodiskutira se o klasifikaciji konflikata, razumijevanje konflikata, trae mogua rjeenja. VJEBA 2 Igra Balon Cilj: prepoznati naina rjeenja konfliktnih situacija Sudionici: grupa od 10 do 15 lanova Trajanje: 45 min Upute: sudionici zamisle da su putnici u balonu. Moderator izvjeuje o kretanju balona, stanju plina, visini, stavljajui ih u OPASNE situacije. U kratkom vremenu moraju donijeti vane odluke o preivljavanju. Ako svi ostanu u balonu, vjerojatno e zavretak putovanja biti koban. INTERPRETACIJA IGRE BR. 2 Pitanja: Kako su doivjeli igru ? Kakva je bila njihova uloga? Kako su rjeavali situaciju ? Kako su se osjeali? Povui paralelu s redovitim ivotom! Ima li slinosti, koje su razlike.

KONFLIKT MEU DJECOM E SE POVEATI AKO: Postoji porast u izraavanju emocije, srdbe i frustracije. Postoji porast percipirane prijetnje. Ukljui se vie osoba koje zauzimaju neku od suprotnih strana. KONFLIKT MEU DJECOM E SE SMANJITI AKO: se panja usmjeri na problem, a ne na sudionike postoji smirivanje izraenih emocija su djeca bila prijatelji i prije konflikta djeca znaju kako treba rjeavati konflikte ili imaju nekoga koji e im u tome pomoi UENJE SOCIJALNIH VJETINA PUTEM GRUPNE INTERAKCIJE Osnovne pretpostavke: Rad se moe organizirati u veim grupama (oko 20), ili u manjim grupama (oko 10 djece) Mogue je raditi sa skupinom djece koja imaju potekoa u socijalnom funkcioniranju Najpovoljnije je raditi s djecom u odreenoj sredini (bez izdvajanja problematine djece) DALJNJE PRETPOSTAVKE ZA UENJE SOCIJALNIH VJETINA PUTEM GRUPNE INTERAKCIJE Djeca trebaju biti sline dobi, a grupa stalna tijekom procesa uenja socijalnih vjetina Formacija grupe - najbolje u krug, voditelj meu djecom Po mogunosti dva voditelja Tono definirati cilj svake vjebe koji se eli postii Definirati poetnu, sredinju i zavrnu fazu grupnog rada Nastavak- DALJNJE PRETPOSTAVKE ZA UENJE SOCIJALNIH VJETINA PUTEM GRUPNE Treba planirati : broj susreta (minimum 6-8 puta) vrijeme trajanja susreta: barem dva puta tjedno svaki susret od 30-90 min, ovisno o dobi djece, plus dnevna analiza postignutog-oko 10 min. Potrebna suglasnost roditelja i prethodno upoznavanje roditelja s buduim radom (na posebnom kratkom sastanku)! TIJEK UENJA KONSTRUKTIVNOG RJEAVANJA SUKOBA INTERAKCIJOM Poetna Sredinja Zavrna faza 1. POETNA FAZA Ukljuuje: 1. predstavljanje voditelja

2. Objanjenje grupi to je konstruktivno rjeavanje sukoba 3. Upoznavanje s nainom rada 4. Uspostavljanje pravila ponaanja grupe

IGRE ZA UENJE SOCIJALNIH VJETINA U POETNOJ FAZI 1. igra: LOPTA Lopta ili neki drugi okrugli predmet baca se nepravilnim redoslijedom. Tko baca loptu kae svoje ime. Kad se svi predstave, u nastavku igre izgovara ime djeteta kojemu je dobacilo loptu. 2. igra: Ime-pridjev Uz vlastito ime izgovara se i neka rije, moe pridjev, koji zapoinje istim slovom kao ime. Sljedee dijete to ponavlja uz dodavanje svojeg imena i neke rijei. 3. igra: Ime-sliica Djeca se predstavljaju (u krugu) pomou sliice koju su prethodno nacrtala i kao simbol privrstila na odjeu. 4. igra: to moj par voli? Predstavljanje svog para kroz odgovore to voli, to ne voli. 5. igra: alji dalje masku. Dijete napravi grimasu lica, "alje" je dalje. Sljedee dijete imitira grimasu, ili napravi svoju.(Slina igra- "alji dalje zvuk".) 6. igra: Pantomima 7. igra: Puzle: dijete legne na pod, ostala djeca popunjavaju prostor lijegajui u prostor oko djeteta. 8. igra: Lanac smijeha. Svako dijete stavi glavu na trbuh drugog djeteta koje lei na leima, i tako ostala djeca redom. Prvo dijete kae "ha, ha ha", ostala redom ponavljaju. 9. igra: "Slijedi" Dijete ue u krug (djece), napravi neki pokret, ostali to ponove. (Svako dijete mora dobiti priliku). (UMETAK) UPUTE: KAKO USPOSTAVITI PRAVILA PONAANJE U GRUPI Priekaj dok drugo dijete govori Pokai da slua dok drugi govore Ako te neto ili netko naljuti, reci to otvoreno Pravila moraju biti konkretna, upuivati to da dijete radi, djeca ih moraju sama uspostaviti i prihvatiti, treba ih "ispisati" ili nacrtati. Svako dijete mora imati mogunost sudjelovanja. UENJE KONSTRUKTIVNOG RJEAVANJA SUKOBA -SREDINJA FAZA Sredinja faza konstruktivnog rjeavanja konflikta se sastoji od sljedeih sadraja: 1. kooperacija (suradnja) 2. komunikacija 3. samopotvrivanje tj. afirmacija 4. konstruktivno rjeavanje konflikta. IDEJE ZA IGRE KOOPERACIJE (U SREDINJOJ FAZI)

1. igra: Kola: npr. Crtanje udovita, velike pahulje i sl. Nakon igre treba provesti razgovor. 2. igra: Pantomima (filmova, pojmova i sl.) 3. igre: Glazbene stolice. Uz zvukove glazbe djeca trebaju na zadani znak sjesti na stolicu (uvijek treba biti jedna stolica manje nego djece). 4. igra: Glazbena krila. Glazba svira, djeca stanu u krug, uhvate se za struk, kad glazba prestane, treba sjesti djetetu u krilo (paljivo jer e inae svi popadati). 5. igra: "Slijepi" par. Jedan lan para ima povez oko oiju. Kreu se prostorom vodei svog para i pazei da se ne sudari s ostalima. Razgovor: kako su se osjeali tokom voenja i kako kada su bili voeni. 6. igra: Pisanje rijei vlastitim tijelima. 7. igra: Natjecanje u plesu. Izbor najbolje plesaice-plesaa. Vanost razgovora i davanja mogunosti ostalima. Izbor irija. 8. igra: Izbor najbolje maske (najsmjenije, najrunije...) 9. igra Pjesma Eurovizije TO RADITI KAD SI GUBITNIK-UPUTE ZA DIJETE Koraci: 1. Reci samom sebi :"Netko mora izgubiti" 2. Razmisli o svojim izborima: predloi nekom svoju pomo - Uini neto to voli raditi - Opusti se (pr. Neki oblici relaksacije) 3. Uini to je najbolje (ako se jedan izbor ne pokae dobrim, pokuaj neto drugo). 3. KOMUNIKACIJA (KAO DIO SREDINJE FAZE) Vane su vjetine: 1 .sluanja 2. opaanja 3. govorenja 7 VRSTA SLUANJA (VANE ZA KOMUNIKACIJU U SREDINJOJ FAZI) 1. Pseudo sluanje (misli sluatelja su negdje drugdje) 2. Jednoslojno sluanje: sluatelje prima samo dio poruke ( npr. samo verbalne, a zanemaruje neverbalne), to moe dovesti do pogrene interpretacije poruke. 3. Selektivno sluanje: sluatelj je usmjeren na teme koje eli uti i koje ga zanimaju. 4. Selektivno odbacivanje. Sluatelj je usmjeren na teme koje ne eli uti, i kad se one pojave, ne slua ih. 5. Otimanje rijei. Sluatelj grabi priliku za vlastitoprianje 6. Obrambeno sluanje. Sluatelj sve poruke prima kao napad na koji reagira obranom. 7. Sluanje u zasjedi. Sluatelj eka priliku da napadne sugovornika svaki puta kada su izjave sugovornika upitne. IGRE ZA IZBJEGAVANJE "UMOVA" U KOMUNIKACIJI 1. igra: Pokvareni telefon 2 igra: Taksi. Igra troje djece. Dvoje djece rukama uini stolicu, tree sjedne. Zatvore se oi povezom djeci koja su izradila stolicu. Dijete u stolici daje upute gdje da ga "taksi" vozi.

3. igra : Pogodi predmet. Troje djece izlazi iz prostorije, zatim jedan po jedan ulaze i opisuju neki predmet. Ostali pogaaju o kojem je predmetu rije. 4. igra: Parafraziranje: objanjavanje onoga to je govornik htio rei.(npr. dakle, ti kae da...) Vidi lit. o igri.