mehaniarski radovi na brodski propeler i osovina

7/22/2019 MEHANIARSKI RADOVI Na Brodski Propeler i Osovina

1/48

POGLAVLJE 3

MEHANI

ARSKI RADOVI


2/48

2

1. UVOD

Glavni radovi brodskih mehaniara u opremanju broda ine sljedee grupe radova:1. montaa osovinskog voda,2. montaa sklopa kormila,3. montaa glavnog motora,4. montaa dizelskih elektrinih generatora,

5. montaa brodskih strojeva i ureaja,6. montaa armature cjevovoda i mjernih instrumenata, kao to su: razinomjeri na tankovima,

termometri, termostati, manometri, i sl.

2. MONTAA OSOVINSKOG VODA

Osovinski vod sastoji se od odljevka statvene cijevi, leajeva statvene cijevi, brodskog vijka,osovine brodskog vijka, meuosovine, nosivog leaja (leaja meuosovine), te prednje i stranjebrtvenice. On prenosi zakretni moment pogonskog stroja na brodski vijak. Sila i moment pogonskogstroja djeluje okomito na smjer gibanja broda. Stoga je potreban brodski vijak s koso poloenimkrilima u odnosu na os broda, koji e okomitu silu i moment pretvoriti u silu i moment koji djeluju u

smjeru gibanja broda. Pritom prijenos momenta treba izvesti s to manje gubitka energije.Osovina brodskog vijka na jednoj je strani spojena na meuosovinu s prirubnicom, a nadrugoj je strani na konus navuen brodski vijak. Na strani brodskog vijka nalazi se navoj za maticukoja slui za privrenje brodskog vijka na osovinu brodskog vijka. Matica brodskog vijka je posebnoosigurana protiv odvrtanja. Na sredini osovine brodskog vijka nalazi se statvena cijev s leajevima ibrtvenicama.

Osovina brodskog vijka tijekom rada izloena je tlanim i vlanim silama, kao i momentomsavijanja. Zbog djelovanja vertikalnih sila i vlastite mase brodskog vijka, osovina brodskog vijka sesavija. Savijanje osovine se rauna kroz proraun elastine linije osovinskog voda i slui za centriranjei spajanje osovine brodskog vijka s meuosovinom i pogonskim strojem.

Meuosovinaslui kao me

uelement za spajanje osovine brodskog vijka s glavnim motorom.Meuosovina se izrauje iz istog materijala kao i osovina brodskog vijka, ali je njezin promjer neto

manji od osovine brodskog vijka jer ne nosi brodski vijak na jednoj strani pa nije konzolno optereena.

Brodski vijak proizvodi porivnu silu koja pokree brod. Brodski vijak je kod sporokretnihmotora preko osovine i meuosovine direktno spojen s glavnim motorom, dok je kod srednjekretnih ibrzokretnih na glavni motor spojen preko posebnog zupanog prijenosa koji se naziva reduktor.Stupanj djelovanja brodskog vijka ovisan je o brzini vrtnje. Brodski vijak se sastoji se od glavine ikrila brodskog vijka koja su zakrenuta u odnosu na os broda, te ona proizvode porivnu silu kojapokree brod. Brodski vijak moe imati krila koja su fiksna, odnosno koja se ne mogu se okretati okosvoje osi ili prekretna krila koja se mogu okretati oko svoje osi. Takvi se brodski vijci koriste kodbrodova koji imaju este izmjene manevra.

Nosivi leaj preuzima sile koje nastaju zbog savijanja osovine i meuosovine. Taj leaj morabiti precizno postavljen, jer u protivnom moe doi do savijanja osovine ili meuosovine, to se oitujekroz poveane vibracije tijekom vrtnje osovine ili meuosovine. Nadalje, moe doi do poveanjazranosti u leajevima statvene cijevi i time omoguiti prodor morske vode u strojarnicu broda. Nosivileaj u sebi sadri temperaturnu sondu s pomou koje se mjeri temperatura ulja za podmazivanje. Nanjega se takoer postavlja ureaj za mjerenje vibracija.

Statvena cijevsastoji se od odljevka statvene cijevi unutar kojeg se nalaze leajevi u kojimapropelerna osovina rotira. U statvenu cijev ugrauju se dva leaja, prednji i stranji, od kojih je stranjivei. Prednji dio odljevka statvene cijevi zavaren je za pregradu krmenog pika, dok je stranji diozavaren za krmenu statvu.


3/48

3

Slika xxx. Krmena statva s detaljima osovinskog vodaLEGEDA:

1. KRMA2. KORMILO

3. GLAV

INA BRODSKOG VIJKA4. BRODSKI VIJAK5. KRMENA STATVA

6. STRANJA BRTVENICA7. ODLJEVAK STATVENE CIJEVI S

PREDNJIM I STRANJIM LEAJEM8. PREDNJA BRTVENICA9. LEAJ MEUOSOVINE10. MEUOSOVINA


4/48

4

Slika xxx.Detalji statvene cijevi i osovinskog voda

LEGENDA:1. GLAVINA BRODSKOG VIJKA2. PROPELERNA OSOVINA3. MATICA BRODSKOG VIJKA4. KAPA BRODSKOG VIJKA5. STRANJA BRTVENICA6. PREDNJA BRTVENICA

7. STRANJI LEAJ STATV. CIJEVI8. KRMENA ZATITA9. PREDNJI LEAJ STATV. CIJEVI10.NOIZA REZANJE ZAKVAENOG KONOPA17.ODLJEVAK STATVENE CIJEVI

Sistem brtvljenja (brtvenice).Odmah do leajeva statvene cijevi nalazi se brtveni sistem, kojise sastoji od prednje i stranje brtvenice. Brtvenice sprjeavaju ulazak morske vode u prostor broda iistjecanje ulja za podmazivanje statvene cijevi izvan broda.

Brtveni sistem mora biti sposoban odolijevati sljedeim uvjetima: tlaku vode do 3 bar,aksijalnim i radijalnim pomacima propelerne osovine od nekoliko milimetara, vibracijama broda,osigurati minimalno 6000 sati rotacije osovine na godinu, tijekom 5 godina.

Stranja brtvenica smjetena je na stranjem dijelu propelerne osovine, iji je rotacioni dio svijcima privren na glavinu brodskog vijka, a fiksni dio vijcima na krmenu statvu. Prednjabrtvenica smjetena je na prednjem dijelu propelerne osovine, iji je rotacioni dio s vijcima privrenna osovinu brodskog vijka preko posebnog prstena na osovini, a fiksni dio vijcima je pri vren napregradu krmenog pika. Prednja brtvenica sprjeava curenje ulja za podmazivane u unutranjost broda.Prostor izmeu brtvenica u statvenoj cijevi sadri ulje za podmazivanje statvene cijevi. Izmeu obijubrtvenica, privrenih na strukturu broda, u kuitu u kojemu su smjeteni brtveni prsteni nemarotirajuih dijelova.


5/48

5

Slika xxx. Prednji brtveni sistem

LEGENDA:2. PROPELERNA OSOVINA6. PREDNJA BRTVENICA9. PREDNJI LEAJ STATV. CIJEVI12. ULJNA BRTVA

15. PRIVRENJE NA PREGRADU KRMENOGPIKA

16. PRIVRENJE NA PROPELERNU OSOVINU

Brtveni sistem na stranjoj strani sastoji se od stranje brtvenice i najee tri brtvena prstena.Brtveni prsteni izraeni su iz sintetike gume. Prostor izmeu brtvenih prstena u potpunosti jeispunjen uljem za podmazivanje stranje brtvenice. Uljna brtva sprjeava curenje ulja izvan broda, a

vodena brtva sprjeava prodor vode u strojarnicu.

Slika xxx. Stranji brtveni sistem

LEGENDA:1. BRODSKI VIJAK5. STRANJA BRTVENICA8. KRMENA ZATITA10. NOIZA KONOP

11. VODENA BRTVA12. ULJNA BRTVA13. PRIVRENJE ZA KRMENU STATVU14. PRIVRENJE ZA BRODSKI VIJAK

Ulje za podmazivanje statvene cijevi nalazi se pod umjereno viim tlakom u odnosu na tlakokolne morske vode, to se postie postavljanjem nadoljevnog tanka ulja za podmazivanje statvene


6/48

6

cijevi na neto veu visinu u odnosu na teretnu vodenu liniju (cca 3-4 m). Tako, ako se stranjabrtvenica istroi ili oteti, vii gravitacijski tlak ulja za podmazivanje statvene cijevi sprijeiti e ulazakvode u prostor propelerne osovine i strojarnice, ali e zbog toga ulje u istjecati u morsko okruenje. To

je uglavnom limitirano na male koliine, do oko 1 litre/dan. Ako dolazi do veeg gubitka ulja zapodmazivanje statvene cijevi, to je znak istroenosti brtvenog sistema. Tada je nuno izvesti dokovanjebroda, pregled leajeva statvene cijevi i brtvenog sistema, te zamijeniti istroene dijelove.

Nadoljevni tank ulja za podmazivanje statvene cijevi (POZ 23) dio je glavnog sistema za

podmazivanje leajeva statvene cijevi, dok tankovi za podmazivanje prednje i stranje brtvenice (POZ21 i 22) sadre ulje za podmazivanje vodenih i uljnih brtvenih prstena. Ulje u glavnom sistemu zapodmazivanje je samocirkulirajue, toplije ulje die se prema nadoljevnom tanku, iz kojeg se onovraa u donji dio statvene cijevi. Ispusni tank ulja za podmazivanje statvene cijevi (POZ 24) imadvojnu funkciju te slui kao drenani i skladini tank.

Slika xxx. Shema cjevovoda ulja za podmazivanje statvene cijevi

LEGENDA:2. Propelerna osovina5. Stranja brtvenica6. Prednja brtvenica17. Odljevak statvene cijevi18. Meuosovna19. Leaj meuosovine20. Pumpa mazivog ulja statvene cijevi21. Tank za podmazivanje stranje brtvenice statvene cijevi22. Tank za podmazivanje prednje brtvenice statvene cijevi23. Nadoljevni tank mazivog ulja statvene cijevi24. Ispusni tank ulja za podmazivanje statvene cijevi

Leajeviu statvenoj cijevi omoguuju vrtnju osovine brodskog vijka. Statvena cijevi ima dvaleaja, prednji i stranji.


7/48

7

Slika xxx.Leajevi u statvenoj cijevi

2.1 Aktivnosti pri montai osovinskog voda

Dopremanje odljevka statvene cijevi i njezina obrada. Odljevak statvene cijevi izrauje secentrifugalnim lijevom u specijaliziranim ljevaonicama izvan brodogradilita. Odljevak u

brodogradilite dolazi neobraen, te se zavrno obrauje u radioni brodogradilita.Priprema brodskog vijka i osovine brodskog vijka za montau na brod. Priprema brodskog

vijka i osovine brodskog vijka za montau na brod obuhvaa nekoliko postupaka. Prvi postupak jeienje i odmaivanje brodskog vijka i osovine. Konus provrta za osovinu u glavini brodskog vijkanije zavrno obraen za nalijeganje na osovinu brodskog vijka. Njega treba zavrno obraditi da bi seosiguralo vrsto nalijeganje konusa glavine brodskog vijka na osovinu. Zavrni postupak obradekonusa naziva se "blue print" brodskog vijka i osovine brodskog vijka. Osovina brodskog vijka senamae plavom pastom, te se spaja na brodski vijak. Preporuka proizvoaa brodskog vijka je da "blueprint" valja obaviti s brodskim vijkom u horizontalnom poloaju i osovinom brodskog vijka uvertikalnom poloaju. Za ispravno izvoenje postupka "blue print"-a, brodski vijak mora biti tono

postavljen na horizontalnoj ravnini. Brodski vijak se ne navlai na osovinu brodskog vijka, nego seosovina brodskog vijka polako sputa u otvor na glavini brodskog vijka. Djelovanjem sile tee dolazi

do njihova nalijeganja. Nakon navlaenja, preporua se lagano udaranje ekiem po krilu brodskogvijka kako bi se izazvale vibracije, koje svojim zvukom indiciraju eventualne upljine nastale u spojuosovine s glavinom brodskog vijka. Nakon toga se osovina brodskog vijka izvue iz konusa glavinebrodskog vijka, kako bi se utvrdilo nalijeganje jedne povrine na drugu. Na konusu provrta glavinebrodskog vijka ostaje plavi otisak na mjestima koja nalijeu na osovinu brodskog vijka, dok neobojanamjesta ne nalijeu na osovinu brodskog vijka. Prihvatljivi uvjeti za nalijeganje povrine su da plaviotisak na poetku i na kraju konusa brodskog vijka bude vie od 50 mm po opsegu i da osovinabrodskog vijka nalijee na barem 70% ukupne povrine konusa brodskog vijka. Nakon odobrenja zamontau brodskog vijkaod strane predstavnika klasifikacijskog drutva i brodovlasnika, povrine treba

oistiti, te ih zatititi od prljavtine i oteenja.

Slika xxx.Neobraen konus u glavini brodskogvijka


8/48

8

Slika xxx.Glavina brodskog vijka nakonpostupka "blue print"- a

Slika xxxx.Osovina brodskog vijka ulazi u glavinubrodskog vijka da bi se izvrio "blue print"

Centriranje i ugradnja odljevka statvene cijevi u sekciju krmene statve. Odljevak statvenecijevi se centrira i ugrauje u sekciju krmenog pika u fazi predmontae. Pritom se vodi rauna opreciznoj ugradnji odljevka statvene cijevi u sekciju krmene statve, kako bi se osigurala okomitostsimetrale provrta statvene cijevi s pramanom pregradom krmenog pika i paralelnost s osnovicombroda. Ako se ovo ne osigura, kasnije kod centriranja leajeva statvene cijevi, osovinskog voda iglavnog motora, moe doi do ozbiljnih problema u osiguranju proraunskih mjera u postupkucentriranja.

H Udaljenost centra statvene cijevi od osnovice broda

Odljevak statvene cijevi u sekcijikrmenog pika

Odljevak statvene cijeviSlika xxx. Ugradnja odljevka statvene cijevi u sekciju krmene statve

Pozicioniranje sekcije roga statve. Pozicioniranje i umjeravanje sekcije roga statve prilikommontae na navozu izvodi se radi dobivanja uvjeta okomitosti horizontalnog pravca osovinskog voda ivertikalnog pravca osovine kormila. Postupak pozicioniranja izvodi se na sljedei nain: vizira se osovinski voda prema nacrtu viziranja osovinskog voda, te se na krajevima statvene cijevi

udare oznake 0-linije osovinskog voda (tzv. "bulini"),


9/48

9

prema oznakama na slici xxx povue se ica i na ici oznai toka A, koja predstavlja sjecitesimetrale osovinskog voda i osovine kormila,

spusti se visak na plou na navozu, izmjeri se visina od toke A do toke B, izrauna se vrijednostpomaka centra osovine kormila zbog nagiba navoza (duljina x), te se na ploi oznai nulto rebro,

na sekciji roga statve, u centru provrta uleitenja struka kormila, postavi se nosas laserom imeta,

tijekom montae, centriranja, reguliranja i zavarivanja sekcije roga statve, laserom se kontrolira

poloaj centra osovine kormila, tako da laserska zraka uvijek prolazi kroz toku A (na ici) i udarau toku 0 (na elinoj ploi na navozu).

Slika xxx. Pozicioniranje sekcije roga statve

Slika xxx. Postavljanje mete i oznaka (bulina) na elu statvene cijevi

Viziranje osovinskog voda. Viziranje osovinskog voda slui za odreivanje horizontalnogpravca osovinskog voda i centara leajeva statvene cijevi. Optika naprava za viziranje naziva sedurbin. Uz durbin, za viziranje se koristi sljedea oprema: stalak za fiksiranje instrumenta,mikrometarski vijak, meta i meta s komparatorom.


10/48

10

Slika xxx. Optiki instrument "durbin "

Slika xxx. Stalak za fiksiranje instrumenta

Slika xxxx.Meta

Slika xxx.Mikrometarski vijak

Slika xxx.Meta s komparatorom

Za postupak viziranja trebaju biti ispunjeni sljedei uvjeti: zavarene sve krmene sekcije, sekcijestrojarnice, sekcije palube, te krmeni sklop osloboen od potklada. Postupak viziranja sastoji se od:odreivanja horizontalnog pravca osovinskog voda (viziranja osovinskog voda), odreivanjavertikalnog pravca osovine kormila (viziranja osovine kormila) i odreivanja centra statvene cijevi

Centriranje leajeva statvene cijevi. Da bi se leajevi statvene cijevi mogli utemeljiti,prethodno se mora izvesti viziranje osovinskog voda i na osnovi toga centrirati leajeve statvene cijevi.

Slika xxx. Postupak viziranja osovinskog voda


11/48

11

Slika xxx. Postupak centriranja leajeva statvene cijevi

Opis postupka centriranja leajeva statvene cijevi:

Slika xxx. Odre

ivanje poloaja krajnje toke na temeljnoj plo

i glavnog motora

U toki 1 ( slika xxx) postavi se i ukruti optiki mjerni instrument za viziranje (durbin). Kododreivanja toke 1 po visini, potrebno je uzeti u obzir teoretsku visinu podloki glavnog motora od 40mm (za lijevanje smolom kod utemeljenja glavnog motora).

Slika xxx. Postavljanje mete u centar stranjeg leaja

Pomou nosaa s vijcima postavi se nosamete u centar stranjeg leaja. Centar se postiemjerenjem udaljenosti na sve etiri strane leaja pomou mikrometra. Centar je postignut kada se nasve etiri strane po obodu leaja dobije ista udaljenost.


12/48

12

Slika xxx. Postavljanje mete u centar stranjeg leaja statvene cijevi

U prednji dio stranjeg leaja (toka 3) postavi se meta u centar leaja. Centar se odreujerotacijom komparatora po obodu leaja i adekvatnim pritezanjem vijaka na nosau mete. Centar jepostignut kada se rotacijom komparatora po obodu dobije konstantna mjera na komparatoru.

Slika xxx. Postavljanje mete u centar prednjeg leaja statvene cijeviU prednji leaj statvene cijevi (toka 4) postavi se meta u centar. Centar se odreuje rotacijom

komparatora po obodu leaja i adekvatnim pritezanjem vijaka na nosau mete. Centar je postignutkada se rotacijom komparatora po obodu dobije konstantna mjera na komparatoru.

Slika xxx. Centriranje leajeva statvene cijeviNakon umjeravanja i pozicioniranja meta i optikog instrumenta, izvodi se podeavanje i

centriranje leajeva u skladu s linijom osovinskog voda, koju predstavlja linija koja prolazi kroz toke1, 4, 3, 2 i sijee se s vertikalnom icom koja predstavlja simetralu osovine kormila. To se prati

gledanjem kroz optiki instrument. Centar linije osovinskog voda kroz leajeve postignut je kada se,gledano kroz optiki instrument (durbin), u liniji poklope sve toke mjerenja na kojima se nalaze


13/48

13

instrumenti (toka 1, 4, 3, 2 i ica vertikale osovine kormila). Leaj se podeava vijcima za niveliranjesve dok se ne postigne zahtijevani centar.

Slika xxx.Premjetanje optikog instrumentaNakon usklaivanja linije osovinskog voda i osovine kormila na prethodno opisan nain,

optiki instrument premjeta se na stranji dio stranjeg leaja, a meta se postavlja na teleskope u

strojarnicu, na mjesto gdje se prije nalazio optiki instrument. Zatim slijedi postupak umjeravanja icentriranja leaja na isti nain ali u suprotnom smjeru, sve dok se gledano kroz optiki instrument, uliniji ne dobiju toke 2, 3, 4 i 1.

Slika xxx. Podizanje mete u strojarnici prema proraunu elastine linije osovinskog voda

Metu na teleskopima u strojarnici (toka 1) podigne se za teoretsku visinu dobivenu izprorauna elastine linije osovinskog voda za uvjet kada se sistem osovinski vod glavni motor nalazina odabranoj poziciji, motor topao, prirubnice spojene, a brodski vijak potpuno uronjen (toka 5).

Slika xxx.Centriranje leajeva na novu poziciju prema proraunu elastine linije osovinskog voda


14/48

14

Vijcima za niveliranje izvri se centriranje prednjeg leaja u toku 7, a stranjeg leaja u toku6 te se ponovno izvri viziranje, tako da se gledano kroz optiki instrument, dobije linija kroz toke 2,6, 7 i 5.

Utemeljenje leajeva statvene cijevi smolom. Nakon centriranja leajeva statvene cijevi,slijedi njihovo utemeljenje lijevanjem epoxi smole u prostor izmeu odljevka statvene cijevi i leajeva.Za utemeljenje leaja statvene cijevi smolom potrebno je postaviti i zavariti prikljuke za pneumatskupumpu i prikljuke za odzraivanje, te zavriti zavarivanje nosaa za cijevi i cijevnih prikljuaka.Nakon toga slijedi ienje statvene cijevi. Statvena cijev se isti pjeskarenjem prednjeg i stranjegodljevka statvene cijevi. Nakon pjeskarenja izvodi se kontrola istoe i mikrostrukture statvene cijevi uprisustvu predstavnika klasifikacijskog drutva i brodovlasnika. Slijedi pozicioniranje krmenog ipramanog leaja na poziciju za montau. Pri pozicioniranju leajeva statvene cijevi, leaj se trebanalaziti priblino u centru statvene cijevi. Meutim dozvoljeni su odreeni pomaci. Minimalnazranost za utemeljenje statvene cijevi smolom izmeu statvene cijevi i leaja iznosi 5-7 mm.

Nakon postavljanja stranjeg leaja u poziciju za montau, slijedi priprema istog za lijevanjeepoxi smole uz kontrolu linije osovinskog voda. Lijevanje se odvija na nain da se montira kalup zalijevanje smole oko stranjeg leaja statvene cijevi. S krmene strane zavari se stranji vanjski prsten, as pramane strane leaja postavi se stranji unutarnji prsten i gumena brtva. Sva mjesta eventualnog

proputanja smole brtve se nepropusnim kitom.Slijedi analogni postupak dovoenja pramanog leaja u proraunski pravac. Nakonpostavljanja leajeva u proraunski pravac, izvodi se kontrola centriranja leaja.

Nakon opisanih priprema slijedi lijevanje smole. Smola se zagrije na cca 50C i mijea se sutvrivaem. Lijevanje smolom je zavreno kada smola pone izlaziti na oba odunika. Nakonlijevanja po potrebi se grije statvenu cijev iznutra. Nakon stvrdnjavanja smole, demontira se kalup okoprednjeg i stranjeg leaja. Time zavrava utemeljenje leaja statvene cijevi smolom.

Slika xxx. Prikaz lijevanja leajeva statvene cijevi smolom

LEGENDA:POZI-CIJA

NAZIV POZI-CIJA

NAZIV

1 Epoxy smola 15 Prikljuak za pumpu2 Stranji leaj 16 Prikljuak za plastinu cijev3 Prednji leaj 17 Ventil1''4 Stranji vanjski prsten 19 Gumena brtva5 Prednji vanjski presten 22 Ploica6 Stranji unutarnji prsten dvodjelni 23 Prikljuak za pumpu7 Prednji unutarnji prsten dvodjelni 24 Vijak m20x908 VIJAK M 20x1 25 Matica m209 VIJAK M 20x100 27 Prikljuak za odzraivanje


15/48

15

10 VIJAK M 20x112 Oslonac13 Plastina cijev14 Prikljuak za plastinu cijev

Bareniranje statvene cijevi i utiskivanje leajeva s hidraulikom preom. Danas je ubrodogradilitima epoxi smola za utemeljenje leajeva statvene cijevi, u potpunosti zamijenila klasiannain bareniranja statvene cijevi i utiskivanja leaja hidraulikom preom, prvenstveno zbog sljedeih

prednosti: skraivanja vremena potrebnog za utemeljenje leajeva, ekonominosti, efikasnosti. Iz tograzloga u nastavku e se samo ukratko opisati postupak bareniranja statvene cijevi.

Opis aktivnosti bareniranja stranjeg leita statvene cijevi:- kompletno montirati i zavariti krmu broda,- montirati skelu do odljevka statvene cijevi, kako bi se nesmetano mogli izvoditi radovi

viziranja, strojne obrade i kontrole,- izvesti horizontalno i vertikalno viziranje, tako da se horizontalna linija osovinskog voda i

vertikalna linija osovine kormila sijeku u jednoj toci na ordinati 0, pod kutom od 90. Na eluodljevka statvene cijevi obiljeiti referentne toke za mjerene centra statvene cijevi (tzv."bulini"),

- transportirati i postaviti platformu za bareniranje. Ukrutiti platformu na krmenu statvu,- kompletirati i transportirati osovinu barena, leajeve, te potreban alat,- montirati i priblino centrirati leajeve i osovinu barena prema umjerenim tokama na odljevku

statvene cijevi,- uzeti mjere, izraditi i montirati temelje leajeva barena,- montirati baren i priblino ga centrirati,- centrirati osovinu barena i leajeve prema obiljeenim mjernim tokama (bulini) na odljevku

statvene cijevi,- centrirati baren u odnosu na osovinu barena. Ukliniti osovinu barena s vretenom barena,- probno pustiti baren u rad. Kontrolirati centriranost osovine i provjeriti leajeve,- krmeni leaj grubo obraditi,

- postaviti osovinu barena u skladu s nacrtom viziranja osovinskog voda (vidi poglavlje 3viziranje osovinskog voda),- barenirati krmeni leaj na zavrne mjere,- demontirati baren, izvaditi osovinu barena iz statvene cijevi.


16/48

16

Slika xxx.Bareniranje stranjeg leita statvene cijevi

Slika xxx.Bareniranje prednjeg leita statvene cijevi

Opis aktivnosti bareniranja prednjeg leita statvene cijevi:- izvesti kontrolno viziranje, te prema potrebi ponovno udariti buline na pramani leaj,- montirati osovinu barena i njegove leajeve,- centrirati osovinu barena i njegove leajeve prema novim mjernim tokama na pramanom

leaju,

- transportirati baren i alat (koji pripada barenu za montau i obradu) u strojarnicu,- priblino centrirati i zavariti temelj barena na krov dvodna,- montirati i centrirati baren u odnosu na osovinu barena. Ukliniti osovinu barena s vretenom

barena,


17/48

17

- probno pustiti baren u rad, kontrolirati centriranost osovine i provjeriti leajeve,- pramani leaj grubo barenirati, a onda fino obraditi na zavrnu mjeru,- grubo barenirati eonu povrinu (pod kutom od 90 u odnosu na simetralu osovinskog voda),- fino barenirati dosjede pramane brtvenice,- demontirati baren, osovinu i ostalu opremu, te je uskladititi.

Zavrni radovi nakon bareniranja:- obavezno skinuti otre rubove turpijom,- uzeti mjere leita statvene cijevi, kako bi se leajevi statvene cijevi obradili na mjere vrstog

dosjeda. vrsti dosjed ostvaren je s preklopom od 0, 2mm (to znai da je vanjski promjer leajaza 0, 2 mm vei od provrta leita statvene cijevi),

- hidraulikom preom pod silom od cca 1000 kN izvesti utiskivanje krmenog i pramanog leajau leite statvene cijevi. Na taj nain osiguran je vrsti dosjed i centriranje leajeva statvenecijevi.

Montaa osovine brodskog vijka. Montaa osovine brodskog vijka sastoji se od ukrcajaosovine brodskog vijka na predvienu poziciju, kontroliranog podeavanja zranosti u leajevimastatvene cijevi i montae propelerne osovine s brtvenicama. Kontrolirano podeavanje zranosti uleajevima statvene cijevi izvodi se uvlaenjem osovine u leajeve statvene cijevi u vie navrata, i

snimanjem otisaka zranosti, te podeavanja zranosti tuiranjemleaja. Zranost osovine mjeri se uprisustvu predstavnika registra i brodovlasnika.

Prije montae propelerne osovine izvri se njezino ienje, nakon ega slijedi montaapropelerne osovine s brtvenicama na odgovarajuu poziciju ugradnje.

Slika xxx. Smjetaj osovinskog vodaLEGENDA:1 Glavni motor 6 Leaj osovinskog voda2 Statvena cijev 7 Kalibrirani vijak3 Brodski vijak 8 Kalibrirani vijak4 Osovina brodskog vijka 9 Matica5 Meuosovina 10 Rascjepka

Montaa brodskog vijka. Brodski vijak se dopremi na mjesto montae. Prije montaebrodskog vijka, konus osovine brodskog vijka i glavine brodskog vijka se oistiti, te se provjeri i

kontrolira konusni spoj zbog osiguranja nalijeganja dodirnih povrina. Temperatura okoline mora bitiustaljena kako bi se izbjegle razlike u dilatacijama osovine brodskog vijka i samog brodskog vijka.Nakon ienja i usklaenosti temperatura, brodski vijak se oprezno podigne, te se postavi na pozicijuza montau. Brodski se vijak navlai na konus osovine brodskog vijka koliko je mogue due bez


18/48

18

hidraulikog prstena za navlaenje. Hidrauliki prsten za navlaenje slui da se brodski vijak navuena osovinu s vrstim dosjedom. Ulje u hidraulikom prstenu gura brodski vijak po konusu osovinebrodskog vijka, te na taj nain dolazi na zavrnu poziciju montae. Na osovinu brodskog vijkapostavlja se komparator koji mjeri aksijalni pomak brodskog vijka. Samo udaljenost aksijalnogpomaka daje uvid u tonu poziciju brodskog vijka.

detalj navlaenja brodskog vijka

LEGENDA:1 Matica 7 Pumpa za podmazivanje glavine2 Prea 8 Visokotlana cijev pree3 Brodski vijak 9 Visokotlana cijev4 Osovina brodskog vijka 10 Manometar5 Komparator 11 Distantni prsten6 Pumpa ulja za preu

Da bi brodski vijak bio ispravno montiran, iz hidraulikog prstena sav zrak mora biti isputen, acijeli prostor unutar prstena ispunjen uljem. Ulje se puni do tlaka koji odgovara poetnoj silinavlaenja brodskog vijka kojeg propisuje proizvoa. Ako se brodski vijak pomie po konusu

osovine brodskog vijka, znai da negdje u sistemu postoji proputanje ulja ili hidraulini prsten nijebio propisno stisnut i pripremljen za navlaenje brodskog vijka. Kad se postigne poetni tlaknavlaenja, pristupa se samom inu navlaenja. Ulje se ubrizgava u glavinu, te se kontinuiranopoveava tlak u sistemu. Mjerenja tlaka navlaenja obavljaju se svakih 1 mm aksijalnog pomakabrodskog vijka, te se utvruje razlika u tlakovima ubrizgavanima u pojedinanim pomacima koja nesmije iznositi vie od 10%. Kada klip u pumpi za ubrizgavanje ulja dostigne maksimalni pomak,otpusti se ulje iz sistema, a hidrauliki prsten pomakne na novu poziciju, stegne, i pripremi za daljnjenavlaenje do zavrne pozicije. Kada se dostigne zahtijevani aksijalni pomak brodskog vijka, otpustise tlak u glavini, demontira hidraulini prsten, cijevi, te ispusti ulje iz sistema.

Nakon postupka navlaenja brodskog vijka, on se pritegne za osovinu maticom koja se dodatnoosigura protiv odvrtanja. Slijedi montaa brtvenica statvene cijevi, te kape brodskog vijka koja seispunjava mau.


19/48

19

Slika xxx.Dijagram navlaenja brodskog vijka

Dijagram navlaenja brodskog vijka pokazuje kolikom se najmanjom, odnosno najveom silommora navlaiti brodski vijak na osovinu brodskog vijka. Prevelika sila navlaenja moe uzrokovatioteenje brodskog vijka ili osovine brodskog vijka, dok se s premalom silom brodski vijak ne uspijemontirati ispravno, tj. brodski vijak ne doe do krajnje pozicije montae.


20/48

20

Slika xxx.Matica brodskog vijka

Fiksiranje propelerne osovine za porinue broda. Osovina brodskog vijka se u fazi porinuabroda ne spaja s meuosovinom, koja je spojena na glavni motor, veostaje odspojena. Meutim, prijeporinua broda ona se uvrsti, kako ne bi dolo do okretanja brodskog vijka. Nain fiksiranja osovine

brodskog vijka relativno je jednostavan. Na krov dvodna postavi se ploa, ukruena koljenima u vrstetoke brodske strukture krova dvodna. Ploa se s vijcima spoji na prirubnicu propelerne osovine.

detalj fiksiranja propelerne osovine

LEGENDA:1 PLOA 5 KOLJENO2 PLOA 6 KOLJENO3 KOLJENO 7 TRAKA4 KOLJENO 8 TRAKA

Montaa i centriranje nosivog kliznog radijalnog leaja meuosovine. Montaa nosivogkliznog radijalnog leaja meuosovine izvodi se na temelj leaja koji je zavaren za krov dvodna ustrojarnici broda.

PROPELERNA OSOVINA


21/48

21

Slika 83. Temelj nosivog kliznog radijalnog leaja

Montaa i centriranje leaja meuosovine provodi se u nekoliko faza. Prva faza je trasiranjetemelja leaja, njegovo postavljanje i niveliranje. Slijedi transport leaja do mjesta montae. Natemelje leaja postavljaju se okrugle podlone ploice za nivelirane (tzv. uklinjenja), koje secentriraju i zavaruju za temelj. Na podlone ploice postavi se leaj, koji se dodatno centrira u odnosu

na meuosovinu. Na kraju montae, vijcima se leaj pritegne za temelj i izvri kontrola zranosti.Ukrcaj i montaa meuosovine. Ukrcaj i montaa meuosovine sastoji se od dopremanja

meuosovine do mjesta montae i njenog pravilnog postavljanja na zahtijevanu poziciju.Meuosovina se jednim krajem spaja na osovinu brodskog vijka, a drugim na zamanjak glavnogmotora. Meuosovina se na navozu spoji s osovinom brodskog vijka, dok se sa zamanjakom glavnogmotora ne spaja u cijelosti, vese s etiri vijka profilima spaja na brodska rebra da bi se pri porinuubroda brodski vijak i glavni motor osigurali protiv okretanja. Zavrna faza spajanja meuosovine iglavnog motora izvodi se u opremnoj luci kada su glavni motor i leaj meuosovine utemeljeni.

3. MONTAA KORMILA I KORMILARSKOG STROJA

Montau kormila i kormilarskog stroja ine sljedee aktivnosti:- viziranje vertikalnog pravca osovine kormila,- bareniranje odljevaka struka i roga statve,- ugradnja leajeva struka i tenca kormila,- montaa lista kormila,- osiguranje lista za porinue,- montaa kormilarskog stroja,- utemeljenje kormilarskog stroja,- izrada cjevovoda za podmazivanje leajeva,- montaa strojeva i ureaja u prostoru kormilarskog stroja,- zavrni radovi montae sklopa kormila,

- priprema za pogon, ukrcaj ulja i podmazivanje leaja,- kontrola stegnutosti struka i lista kormila, montiranje graninika.

Viziranje vertikalnog pravca osovine kormilatemelji se na odreivanju vertikalnog pravcakoji je definiran s dvije toke. Prva toka nalazi se u gornjem dijelu, a odreena je sjecitem nultogrebra i simetrale broda. Druga toka se nalazi u donjem dijelu, a odreena je sjecitem horizontalnogpravca simetrale osovinskog voda i okomice koja je sputena iz gornje toke na taj pravac pod pravimkutom. Nakon postupka viziranja potrebno je udariti oznake za mjerenje centra provrta ("buline") naeonu stijenu odljevaka kormila.

Bareniranje odljevaka struka i roga statve zapoinje pripremom potrebnog materijala;barena, osovine barena, leajeva barena i raznih profila za izradu temelja barena i leajeva osovine

barena. Slijedi montaa i zavarivanje temelja leajeva barena, na koje se postave njegovi leajevi.Montira se osovina barena, izvri se grubo poetno centriranje, te se ukrca i uklini baren. Zatim seizvri fino centriranje osovine barena, te grubo tokarenje odljevka roga statve i odljevka strukakormila.Precentrira se osovina barena i izvri zavrno tokarenje provrta na zadanu mjeru, te napravi


22/48

22

kanal za mast. Na kraju se zavrno istokare baze na zadanu mjeru i izvri kontrola mjere baze. Nakontokarenja alat se demontira, baren se rasklini, izvadi se osovina, izvade se leajevi barena i odreutemelji leajeva barena i osovine. Slijedi kontrola linije provrta u prisustvu predstavnikaklasifikacijskog drutva i brodovlasnika. Nakon postupka bareniranja skidaju se otri rubovi turpijom iuzimaju mjere leita struka i tenca kormila, kako bi se pripadajui leajevi obradili na zahtijevanemjere vrstog dosjeda.

Slika xxx.Bareniranje odljevka strukakormila Slika xxx.Bareniranje odljevka roga statve

Slika xxx. Uleitenje osovine barena

Slika xxx.Bareniran e odl evka strukai tenca kormila


23/48

23

Ugradnja leajeva struka i tenca kormila izvodi se na dva naina, navlaenjem blazinica

hidraulikom preom ili navlaenje blazinica ohlaivanjem u tekuem duiku.

Slika xxx.Detalj leaja struka kormila

Slika xxx.Detalj leaja tenca kormila

Navlaenje blazinica leaja struka i tenca kormila hidraulikom preom izvodi se utiskivanjemu obraeni provrt odljevka struka i roga statve kormila.

Navlaenje blazinica ohlaivanjem u tekuem duiku izvodi se uranjanjem blazinica u posudu stekuim duikom od temperature okoline t1= 20C, do temperature vrelita duika t2= -190C. Nakonobrade odljevka struka kormila i roga statve, na brodu se uzimaju mjere obraenih provrta odljevaka.Prema tim dimenzijama, uveanim za veliinu stezanja materijala blazinica (zbog temperaturnihdilatacija pri smanjenju temperature pothlaivanjem u tekuem duiku), obrade se blazinice leaja.Tekui duik se pretoi u posudu za uranjanje blazinica, te se uroni blazinica tenca kormila u tekuiduik i zatvoriti poklopac. Posuda s blazinicom se digne na krmu broda pokraj otvora za ukrcajkormilarskog stroja. Tekui duik u posudi poinje kljuati okolo blazinice. Kada kljuanjeprestane blazinica se lagano podignuti izvan posude, te se mjerenjem vanjskog promjera provjeriti da lise je zamrzavanjem postiglo zahtijevano suenje promjera. Ako suenje promjera nije postignuto,blazinica se ponovno uroni cca. 10 minuta. Vrijeme od vaenja ohlaene blazinice do montae treba

BRTVENICA

BRTVENICA


24/48

24

biti izmeu tri i pet minuta, jer se nakon tog vremena blazinica poinje iriti. Dizalicom se blazinicatenca digne iz posude, spustiti kroz gornju palubu, kroz gornji leaj struka, sve do pete kormila imontira u svoje sjedite. Sputanje mora biti brzo i paljivo. Treba paziti da blazinica ne dodirujeokolne strukture broda prije montae u odljevak. Istim postupkom slijedi montaa blazinice strukakormila. Nakon to su blazinice montirane, njihovim zagrijavanjem na temperaturu okoline dolazi donjihovog irenja, ime e se ostvariti vrsti spoj izmeu blazinice i odljevka leaja. Obje blazinicenakon montae zatiuju se od mehanikih oteenja.

Predmontaa lista, struka i tenca kormila obuhvaa trasiranje, buenje i narezivanje navojaza gornju i donju brtvenicu struka kormila., predmontau brtvenica struka kormila s brtvama,postavljanje struka kormila na predvienu poziciju, smjetaj lista kormila na poziciju montae,centriranje i predmontaa lista kormila na struk kormila, te predmontaa tenca kormila postavljanjemtenca s brtvama i matice tenca na poziciju montae.

Slika xxx.List kormila

Gornji odljevakkormila

Donji odljevakkormila


25/48

25

Slika xxx.Detalj montae tenca kormila

Zavrni radovi montae sklopa kormilaslijede nakon predmontae struka kormila, tenca ilista kormila, koja obuhvaa:

- spajanje lista i struka kormila kalibriranim vijcima i osiguranje vijaka protiv odvrtanja,- spajanje tenca kormila i lista kormila pritezanjem matice tenca potrebnom silom, te

osiguranje matice protiv odvrtanja,- montaa brtvenice struka kormila, uz osiguranje vijaka protiv odvrtanja.- zavarivanje graninika protiv podizanja i montaa dodatnog osiguranja s drvenim klinovima

Slika xxx. Smjetaj i detalji sklopa kormila

Montaa kormilarskog stroja. Prije montae kormilarskog stroja, predmontira se njegovtemelj na nain da se trasira pozicija temelja na brodu, probue rupe na temelju za smjetaj kalibriranih

vijaka kormilarskog stroja, a na temelj postave upore za centriranje temelja. Zatim se precentrira list istruk kormila, nakon ega se centrira, a prema potrebi podree temelj kormilarskog stroja (uzima se uobzir visina za lijevanje epoxi smole) i izvri zavarivanje temelja kormilarskog stroja i unutarnjegobrua.


26/48

26

Slika xxx. Temelj kormilarskog stroja

Slijedi montaa kormilarskog stroja koja obuhvaa sljedee aktivnosti:- dekonzervacija i ienje kormilarskog stroja i struka kormila,- postavljanje i centriranje kormilarskog stroja na temelj,- priprema i pregled opreme za navlaenje stroja (pumpe, komparatori),- navlaenje kormilarskog stroja na struk kormila hidraulikom preom u prisustvu predstavnika

klasifikacijskog drutva i brodovlasnika,- stezanje i fiksiranjematice struka kormila.

Slika xxx. Kormilarski stroj


27/48

27

Slika xxx. Smjetaj kormilarskog stroja u prostoriji kormilarskog stroja

LEGENDA1 Kormilarski stroj 5 Uka2 Temelj kormilarskog stroja 6 Spoj struka kormila na masu3 Polica 7 Ograda4 Uka

Utemeljenje kormilarskog stroja. Kormilarski stroj utemeljuje se lijevanjem smolom.Postupak zapoinje pripremom potrebnog materijala za lijevanje epoxi smole i ienjem povrine.Zatim se izrade polja za lijevanje epoxi smole. S unutarnje strane postavi se spuva i elina traka, a svanjske strane elina i samoljepiva traka. Postave se kalibrirani vijci na poziciju i izvri lijevanje

epoxi smole. Nakon lijevanja skidaju se pozicije koje su sluile za formiranje kade za lijevanje ispodtemelja i pritegnu se kalibrirani vijci s momentom pritezanja 2600 Nm.

Slika xxx. Utemeljenje kormilarskog stroja lijevanjem smolom

Montaa strojeva i ureaja u prostoru kormilarskog stroja obuhvaa montau skladinogtanka ulja kormilarskog stroja, koji se izvodi predmontaom nosaa na skladini tank ulja,postavljanjem tanka na temelj, centriranjem i uklinjenjem tanka, opremanjem tanka skladinog uljarazinomjerom, ispusnim ventilom, runom pumpom, te montae elektrinih hidraulinih pumpi


28/48

28

kormilarskog stroja, to se izvodi postavljanjem pumpi ne temelj, centriranjem pumpi i postavljanjempodloki za uklinjenje, te uklinjenjem samih elektro-hidraulinih pumpi.

Slika xxx. Skladini tank ulja

Slika xxx. Smjetaj strojeva i ureaja u prostoriji kormilarskog stroja

LEGENDA

1 SKLADINI TANK ULJA 4 PIPAC2 VENTIL 5 RAZINOMJER3 RUNA PUMPA 6 TEMELJ TANKA

Priprema za pogon obuhvaa ukrcaj ulja u sistem, podmazivanje leajeva, kontrolupritegnutosti struka i lista kormila i montau graninika otklona kuta kormila.

4. MONTAA GLAVNOG MOTORA

Montaa glavnog motora obuhvaa ukrcaj glavnog motora na brod, centriranje i utemeljenjeglavnog motora. Ukrcaj glavnog motora zapoinje s probnog stola tvornice motora gdje se motorkompletira i ispituje prije samog ukrcaja na brod. Masa glavnog motora moe iznositi izmeu 200 i

600 t.


29/48

29

Slikaxxx. Glavni motor na ispitnoj stanici u tvornici motora "MID d.d."

Glavni motor moe se na brod ukrcati u jednom ili vie komada, to ovisi o masi motora. Naintransporta i montae ovisi o tehniko tehnolokim mogunostima tvornice motora i brodogradilita, teo tipu motora.

4.1 Ukrcaj glavnog motora u jednom komadu

Transport motora u jednom komadu predstavlja opasnu i rizinu operaciju. Treba analizirati svefaze transporta i predvidjeti mogue imbenike koji utjeu na sigurnost svake faze i to s obzirom na:

- platformu kao nosivu podlogu za montau i transport motora,- poloaj i sigurnost motora i platforme na transporteru, sigurnost nosivih dijelova

transportera (gume, hidraulika upravljanja i podizanja),

- stanje prometnice transporta,- sigurnost nosivih dijelova dizalice.

Transport glavnog motora sastoji se od sljedeih faza:- priprema platforme za transport motora,- montaa motora na platformi,- ukrcaj platforme i glavnog pogonskog stroja na transporter i transport do mjesta za ukrcaj.

Slika xxx.Platforma za transport motora Slika xxx.Ukruenje nogu transportera

Priprema platforme za transport motora. Ova operacija sastoji se od vie aktivnosti kojimaje cilj osigurati potrebne uvjete za montau motora te privrenje motora za platformu. Temeljninosai motora na kojima e se kasnije izgraditi i privrstiti motor (tzv. A nosai koji se inaekoristite kod gradnje motora na ispitnom stolu u hali tvornice motora) stegnu se vijcima za platformu.


30/48


31/48

31

Slika xxx.Transporter motora transporterom

Ukrcaj glavnog motora na brod. Ukrcaj glavnog motora dizalicom na brod zavrna je fazatransporta motora. Ovisno o smjetaju broda postoje dvije mogunosti ukrcaja: ukrcaj glavnog motorana brod na navozu i ukrcaj glavnog motora na brod u opremnoj luci. Transporterom se motor dovozina dohvat mosne dizalice izmeu nogu dizalice, za ukrcaj motora na brod na navozu ili konzolno izvannoge za ukrcaj u opremnoj luci. Motor se oslobaa od platforme. Zavjeenje motora izvodi se prekonaprava za dizanje, spojenih na kotvene vijke oko cilindara. Nain zavjeenja propisuje proizvoamotora ovisno o tipu motora.

Ukrcaj glavnog motora na brod na navozu je uobiajeni nain ukrcaja glavnog motora u

brodogradilitu, jer se motor tehnoloki ukrcava u strojarnicu prije porinua. Naprave za dizanje(matice s ukama 8 kom) postavljaju se na krajnje cilindre. Hvatite te nain dizanja i sputanja

glavnog motora u strojarnicu prikazan je slikom xxx. U sluaju isporuke motora za vanjske naruiteljeili remonta, ukrcaj glavnog motora izvodi se na brod na vezu u opremnoj luci.

Prednosti transporta motora u jednom komadu:- motor se montira u kontroliranim uvjetima na platformi unutar hale tvornice motora, ime je

smanjena opasnost od pojave neistoa u motoru koje su uzrok moguih kvarova i oteenjakod putanja motora u pogon,

- vrijeme trajanja ukrcaja i montae motora na navozu bitno je smanjeno,- montaa motora na brodu u vie komada znatno produljuje vrijeme koritenja dizalica na

navozu, ime se one ne mogu koristiti za montau VT sekcija ili druge opreme za iju je

montau potrebna ista dizalica,- tijekom montae motora u vie dijelova privremeno je obustavljena veina opremnih radova poplatformama i oko grotla strojarnice.

- pri montai motora u vie komada , svaki sklop potrebno je oskeliti zbog komunikacije isigurnosti radnika tijekom montae motora.


32/48

32

Slika xxx. Skica ukrcaja glavnog motora u jednom komadu

4.2 Ukrcaj glavnog motora u vie komada

Ukrcaj glavnog motora u vie komada (2 ili 3 sklopa), izvodi se tako da se glavni motor nakonprobnog rada na platformi unutar hale tvornice motora demontira na sklopove. SKLOP 1 ine temeljnaploa s koljenastom osovinom i zamanjakom. SKLOP 2 ine cilindri, stalci, komora zraka srashladnikom, pumpe goriva s pogonom, turbopuhalo, gornje galerije i cjevovod, glave cilindra s

ispunim ventilima, kotveni vijci. Podsklopovi koji se montiraju pojedinano ine poklopci cilindara sispunim ventilima

Naprave za dizanje sklopa 1 postave se izmeu prva dva cilindra i zadnja dva cilindra, anaprava za dizanje sklopa 2 postavlja se na prvi i zadnji cilindar. Kotveni vijci u sklopu 2 uvrste sespecijalnim napravama. Za transport sklopova glavnog motora koristi se isti transporter kao i zamontau glavnog motora u jednom komadu. Hvatite te nain dizanja i sputanja glavnog motora ustrojarnicu prikazan je na slikama xxx i xxx.


33/48

33

Slika xxx. Ukrcaj SKLOPA 1

Slika xxx.Ukrcaj SKLOPA 2

4.3 Centriranje glavnog motora

Za centriranje i niveliranje glavnog motora najprije se centrira i uklini osovinski vod, a onda sepomou vijaka i naprava za niveliranje centrira glavni motor. Centriranje osovinskog voda i glavnogmotora izvodi se na osnovi prorauna elastine linije osovinskog voda. Pri proraunu se uzimaju u


34/48

34

obzir imbenici koji djeluju na osovinski vod tijekom navigacije, kada je brodski vijak potpunouronjen, a motor pod nominalnim optereenjem, a to su:

- faktor uzgona, koji ovisi o gustoi vode i uronjenosti brodskog vijka. (to je brodski vijak vieuronjen, manje optereuje osovinski vod),

- toplinska dilatacija motora, koja iznosi 0,30 mm izmeu hladnog stanja (20C) i toplog stanja(55C),

- ekscentrina porivna sila brodskog vijka, koja se prenosi na leajeve statvene cijevi.

Za potrebe centriranja provode se sljedei prorauni:Proraun br. 1. Sistem (osovinski vod, glavni motor) se nalazi na odabranoj poziciji, motor

topao, prirubnice propelerne osovine, meuosovine i glavnog motora su meusobno spojene, a brodskivijak je potpuno uronjen. Kod ovog stanja provjeravaju se progibi koljenaste osovine i statikooptereenje leajeva u odnosu na proraunate vrijednosti.

Proraun br. 2.Sistem (osovinski vod, glavni motor) se nalazi na odabranoj poziciji, motorhladan, prirubnice propelerne osovine, meuosovine i glavnog motora su meusobno spojene, brodskivijak je dijelom uronjen.

Proraun br. 3. Slobodno oslonjena propelerna osovina. Privremeni nosapropelerne osovine(POZ 1') mora se nalaziti na odabranoj poziciji.

Proraun br. 4.Slobodno oslonjena meuosovina. Privremeni nosa meuosovine (POZ 2')mora se nalaziti na odabranoj poziciji.

Proraun br. 5. Slobodno oslonjena glavnog motora.Proraun br. 6. Prirubnica motora slobodna, prirubnice propelerne osovine i meuosovine

meusobno su spojene, brodski vijak je dijelom uronjen. Glavni motor postavljen je na zavrnupoziciju prema proraunu.

Uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije poetka centriranja:- centriranje izvoditi u uvjetima to manjeg utjecaja sunca na deformacije strukture (nou,

ili u rano jutro),- glavna oprema mora biti ugraena u strojarnici,

- meuosovina je oslonjena na privremene leajeve,- glavni motor je postavljen na pripadnu poziciju,- u vodoravnom smjeru (gledano tlocrtno) propelerna osovina, meuosovina i glavni motor

moraju biti sloeni ravno u liniji. Vodoravni SAG i GAP (sputanje i otvaranjeprirubnica) ne smije prelaziti 0.05 mm.

Osnovne definicije pojmova kod odreivanja elastine linije osovinskog voda:Referentna toka je stranji dio glavine brodskog vijka. Pozicije leajeva, privremenih

nosaa, prirubnica itd. numerirani su od referentne toke.Referentna (nulta) linija je ravni dio horizontalne linije kroz centar leaja statvene cijevi.

Simetrala osovinskog voda ne nalazi se na poziciji referentne linije, ve prema proraunu elastine

linije ima odreeni pomak. Pomak leajevaje pozitivan, kada je iznad referentne linije, a negativankada je ispod referentne linije.Privremeni nosa primjenjuje se za preuzimanje proraunskog pomaka leaja prema SAG i

GAP metodi .

Otvaranje i sputanje- vrijednost otvaranja (GAP) je pozitivna ako su prirubnice odvojene s donje strane.

Pozitivan vrijednost za GAP pokazuje da je udaljenost prirubnica na donjoj strani vea odone na gornjoj strani,

- vrijednost sputanja (SAG) je pozitivna ako je lijeva prirubnica via. Mjeri se na gornjemrubu prirubnica.


35/48

35

Slika xxx.Mjerenja SAG-a i GAP-a

Slika xxx. Centriranje osovinskog voda i glavnog motora

LEGENDA:1 Leaj statvene cijevi2 Leaj meuosovine3, 4, 5 Leajevi koljenaste osovine1', 2' Privremeni leajevi

Tablica xxx. Primjer proraunskih vrijednosti ordinata leajeva kod postupka centriranja osovinskogvoda i glavnog motora iz slike xxx

Centriranje osovinskog voda. Centriranje osovinskog voda zapoinje od propelerne osovine azavrava kod glavnog motora. Najprije se prema proraunu br. 3 postavi propelerna osovina na leajbroj 1 i privremeni leaj 1', na mjere iz tablice ordinata leajeva (tablica xxx). Prema proraunu br. 4postavi se meuosovinu na leaj broj 2 i privremeni leaj 2' na mjere iz tablice ordinata leajeva.


36/48

36

Prema proraunu br. 5 centrira se glavni motor tako da koljenasta osovinaglavnog motora zauzmepoloaj na leajevima 3, 4 i 5, prema mjerama iz tablice ordinata leajeva.

Slika xxx.Elastina linija slobodno oslonjene propelerne osovine, meuosovine i koljenaste osovineglavnog motora

Slika xxx. Privremeni leaj (POZ 1' i 2' iz prorauna) za centriranje osovinskog voda

Nakon postavljanja propelerne osovine, meuosovine i glavnog motora na proraunske mjere,slijedi podeavanje SAG-a i GAP-a izmeu propelerne osovine i meuosovine, te meuosovine ikoljenaste osovine prema proraunskim vrijednostima (Slika xxx).

Centriranje glavnog motora. Nakon to se umjeri SAG i GAP, izmeu prirubnica propelerneosovine, meuosovine i glavnog motora, izvri se stezanje vijaka prirubnikog spoja propelerneosovine i meuosovine. Prirubniki spoj izmeu meuosovine i koljenaste osovineglavnog motoraostavi se slobodnim. Prema proraunu broj 6 (prirubnica motora slobodna, brodski vijak dijelomuronjen) namjesti se SAG i GAP izmeu prirubnice glavnog motora i prirubnice meuosovine.

Slika xxx.Elastina linija slobodno oslonjenog osovinskog voda i koljenaste osovine glavnog motora

SAG i GAP za centriranje glavnog motora namjetaju se:- pomicanjem glavnog motora lijevo, desno, naprijed, nazad pomou pomonih bonih upora s

vijcima za centriranje, privremeno zavarenim na krov dvodna kod krajeva temeljne ploeglavnog motora (Slika xxx),

- niveliranjem glavnog motora po visini vijcima za niveliranje, smjetenim na temeljnoj ploi

glavnog motora (Slika xxx).


37/48

37

Slika xxx.Privremene upore i vijci za

horizontalno centriranje glavnog motoraSlika xxx. Vijci na glavnom motoru za

vertikalno niveliranje

Spajanje osovinskog voda s glavnim motorom. Nakon namjetanja SAG-a i GAP-a izvede sestezanje vijaka prirubnikog spoja meuosovine i glavnog motora. Na taj nain izvreno je centriranjeglavnog motora i osovinskog voda u skladu s elastinom linijom iz prorauna 2, u uvjetima kada je

glavni motor hladan, prirubnice spojene, a brodski vijak djelom uronjen u vodu.

Slika xxx.Elastina linija spojenih prirubnica osovinskog voda i koljenaste osovine glavnog motora

Na kraju se izmjeri reakcije u leajevima, koje moraju biti manje, od izraunatih reakcija uleajevima prikazanih u tablici xxx. Ako reakcije prelaze navedene vrijednosti, centriranje glavnogmotora treba ponoviti.

Pri centriranju glavnog motora treba uzeti u obzir stlaivost podloki, koja iznosi 1/1000debljine podloke (npr. za pretpostavljenu debljinu podloke od 40 mm glavni motor je potrebnodignuti ua 0,04 mm u odnosu na vrijednosti SAG.

Tablica xxx. Primjer vrijednosti reakcija u leajevima kod centriranja osovinskog voda i glavnogmotora iz slike xxx

Opisanim postupkom centriranja, osovinski vod i glavni motor zadovoljit e radne uvjete iz

prorauna 1, kada je motor topao, prirubnice spojene i brodski vijak uronjen. Reakcije u leajevimamoraju zadovoljiti vrijednosti iz tablica izraunatih prema uvjetima iz prorauna 1. Te vrijednostiprovjeravaju se kod pokusne plovidbe broda.


38/48

38

4.4Utemeljenje glavnog motora smolom

Slika xxx. Glavni motor s prikazom podruja za utemeljenje glavnog motora

Za utemeljenje glavnog motora primjenjuju se epoxi smole. To su dvokomponentne smole, kojestvrdnu pri sobnoj temperaturi i daju potrebna mehanika svojstva podlokama za utemeljenje glavnogmotora. Prednosti koritenja podloki lijevanih smolom u odnosu na ranije koritene metalne podlokeza utemeljenje glavnog motora su sljedee:- nalijeganje podloki je po cijeloj povrini bez obzira na obradu povrine (neravnine),- trajnost podloki jednaka je vijeku trajanja glavnog motora,- nije potrebna mehanika obrada strukturnog temelja glavnog motora,- otporne su na djelovanje goriva, maziva, morske vode i veine kemikalija,- mali prijenos vibracija i buke na trup,- mali modul elastinosti,- visoki koeficijent toplinskog istezanja,- veliki koeficijent trenja,- mogua izrada temeljnih vijaka glavnog motora prema nacrtu (definirana je duina vijka).

ISPUNI KOLEKTOR

GALERIJE GLA-VNOG MOTORA

TEMELJNA PLOAGLAVNOG MOTORA

ZATITAOSOVINSKOGVODA

TURBO PUHALO

GALERIJEGLAVNOGMOTORA

PROSTOR ZA UTEMELJENJE GLAVNOGMOTORA


39/48

39

Slika xxx. Skica utemeljenja glavnog motora smolom

Slika xxx. Temeljni vijak s ahurom(Poz. 2 iz slikexxx)

Slika xxx. Temelni vijak (Poz. 3 iz slike xxx)


40/48

40

Slika xxx. Vijak za niveliranje (Poz. 12 iz slike xxx)

detalj montae mjernog vijka

Slika xxx.Zatita rupe temeljnih vijaka prilikom utemeljenja glavnog motora smolom (detalji iz slikexxx)

LEGENDA:POZI-CIJA

NAZIV POZI-CIJA

NAZIV

1 Podloka od epoxi smole 11 Klin bone upore2 Temeljni vijak 37,5 / m48 12 Vijak za niveliranje3 Temeljni vijak 37,5 / m48 13 Gumena cijev4 Matica m48 14 Pregradna spuva5 Matica s konusom m48 15 Pregradna traka6 ahura s konusom 16 Uglovnica7 ahura s konusom 17 Drveni ep8 ahura 18 Mjerni vijak9 Brtva 19 Dra

10 Bona upora 20 Matica niska

Pripreme za lijevanje smole. Strukturni temelj glavnog motora na koji nalijeu podloke trebaoistiti do metalnog sjaja bruenjem ili etkanjem. Oienu povrinu zatititi privremenim sredstvomza konzerviranje. Nakon to je glavni motor centriran, bue se rupe vijaka za temeljenje glavnogmotora na strukturnom temelju (za POZ 2 i 3), zavare bone upore (POZ 10, vidi presjek A-A), privaredrai za mjerne vijke (POZ 19, DETALJ A), postave mjerni vijci i matice (POZ 18, i 20). Prijelijevanja, povrine strukturnog temelja i temeljne ploe glavnog motora oiste se od konzervansa,

masnoe, ulja i eventualne strugotine. Svi radovi zavarivanja moraju biti zavreni prije lijevanja smole.


41/48

41

Pripreme kalupa za lijevanje smole. Kalup za lijevanje smole ispod temeljne ploe glavnogmotora formira se tako da se s unutranje strane privari uglovnica (POZ 16,) te se od lima formirakalup za lijevanje podloki. Oko formiranog kalupa umetne se spuvasta pregradna traka (POZ 14) . Svanjske strane postavi se granina traku (POZ 15), koja se za podlogu privrsti samo s nepropusnimkitom. Nakon lijevanja pregradna traka se skida. Potrebno je obratiti pozornost na pravilnopostavljanje trake, da prilikom lijevanja ne doe do curenja smole. Traka mora biti 3-5 mm via oddebljine podloke. Zatim se na poziciju postave odrivne ahure (POZ 8) s temeljnim vijcima (POZ 2

presjek A-A iz slike xxx). Na poziciju temeljnih vijaka (POZ 3 - presjek B-B iz slike xxx) postavi segumena cijev (POZ 13) i zatvori s drvenim epom (POZ 17 vidi presjek D-D iz slike xxx), kako bi sekod lijevanja smole sprijeilo curenje smole kroz provrt temeljnog vijka. Gumenu cijev prije ugradnjepotrebno je premazati netopivom mau. Sprejem se prepricaju sve unutarnje povrine formiranogkalupa zbog lakeg odvajanja kalupa od epoxi smole nakon lijevanja. Slijedi provjera i biljeenjeprogiba koljenaste osovine, te SAG-a i GAP-a prirubnikog spoja izmeu meuosovine i glavnogmotora. Priprema za lijevanje podloki od smole i samo lijevanje izvodi se uz prisustvo ovlateneosobe proizvoaa smole, predstavnika klasifikacijskog drutva i brodovlasnika.

Slika xxx. Formiranje kalupa za lijevanje smole

Mijeanje smole. Svi gore navedeni radovi moraju biti zavreni do poetka lijevanja. Ljevaimoraju staviti kone rukavice i naoale. Smola je nekodljiva, ali je utvrivaagresivan. Temperaturatemelja glavnog motora i temeljne ploe, ne smije biti ispod 13 C. U sluaju niih temperatura temeljapotrebno je dan prije postaviti elektrine grijalice. Termoizolirajuim platnom izolira se prostor sastrane temeljne ploe glavnog motora. Kantice sa smolom, prije mijeanja s uvrivaem, zagriju sena temperaturu 35C. Otvaraem za limenke skine se poklopac kantice smole i dodaje se sav utvrivaiz doze priloene uz svaku kanticu, te se izvede mijeanje elektrinom mijealicom konstantnimbrojem okretaja 2-5 minuta, dok se ne dobije homogena smjesa. Mijealicom se prolazi po stjenci i dnukantice da se smola s utvrivaem dobro promijea. Nakon mijeanja eka se 20 min da izaueventualno zaostali mjehurii zraka. Pripremljena smjesa otvrdne za cca 30 min, nakon ega jeneupotrebljiva za lijevanje.

Lijevanja smole. Izmijeana smjesa lijeva se u prethodno formirani kalup oko glavnog motorau tankom mlazu s visine od cca 300 mm (ako je potrebno upotrebljava se praktino napravljen lijevak).

Smola se lijeva u najniu toku kalupa (krmenu). Lijeva se uvijek s krmene strane motora premapramcu i to istodobno s obje strane motora.


42/48

42

Stvrdnjavanje smole.Vrijeme stvrdnjavanja smole iznosi oko 48 sati. Tijekom stvrdnjavanjanisu dozvoljeni nikakvi radovi na motoru. Ako je temperatura okoline ispod 20C potrebno je dodatnogrijati okolni prostor oko glavnog motora. Nakon procesa stvrdnjavanja uklone se pregradni limovi(POZ 15), lim za formiranje kalupa, drveni epovi (POZ 17) i gumena cijev (POZ 13)

Tablica xxx. Vrijeme otvrdnjavanja smole u ovisnosti o temperaturi:TEMPERATURA

[ C]

VRIJEME OTVRDNJAVANJA

[h]13 Nema stvrdnjavanja14 17 4818 20 36

Preko 20 24

Probni uzorak. Pri utemeljenju glavnog motora smolom potrebno je izliti probni uzorak zamjerenje i kontrolu tvrdoe podloki. Na strukturnom temelju glavnog motora na prikladnom mjestuformira se kalup od eline trake veliine 100x100x60 mm. Mjesto za lijevanje probnog uzorka seoistiti kao i kod lijevanja podloki glavnog motora. Izvana se trake zabrtve nepropusnim kitom, a

kalup preprica sprejem protiv prianjanja. Smola se u kalup lijeva do visine 40 mm. Uvjeti i vrijemestvrdnjavanja su isti kao i kod lijevanja podloki glavnog motora. Nakon stvrdnjavanja mjeri setvrdoa po boku uzorka.

Stezanja temeljnih vijaka glavnog motora. Vijci za niveliranje (POZ 12) i gumena cijev naije mjesto se postavljaju temeljni vijci (POZ 3) se skinu. Temeljni vijci (POZ 2) s ahurom (POZ 8),ve su prije postavljeni. Prije pritezanja vijaka, temperatura podloki mora biti jednaka temperaturiokoline. Temeljni vijci (POZ 2 i 3) se priteu silom prednapona 330 kN ili hidraulikom preomtlakom od 1000 bar. Redoslijed stezanja je od krme prema pramcu. Preporua se stezanje s dvijehidraulike naprave istovremeno, svaka s jedne strane motora. Prvi stupanj pritezanja je tlakom od 600bar, a drugi 1000 bar. Raspored rupa, podloki, vijaka i upora na lijevoj i desnoj strani je isti. Nakonpritezanja vijaka, montiraju se klinovi bonih upora (POZ 11), izvede se kontrola i biljei progib

koljenaste osovine. Uvjeti mjerenja moraju biti priblino jednaki uvjetima oitanja prije lijevanja. Nakraju se na glavni motor postavlja natpisna ploica s natpisom naziva smole i sile prednaponatemeljnih vijaka, te ispuni zapisnik (record card) kojeg se alje proizvoau smole.

Nakon probne vonje podesi se razmak izmeu mjernog vijka i temeljne ploe glavnog motora(vidi detalj A iz slike xxx) na 1 mm, te se nakon toga vijak i matica zavaruju. Navedeni razmak sluiza kontrolu pada motora u eksploataciji u odnosu na umjerene veliine.

5. MONTAA DIZELSKIH-ELEKTRINIH GENERATORA

Generator i dizelski motor nivelirani su na zajednikoj temeljnoj ploi u tvornici motora.Niveliranje je izvedeno s elastinim elementima na ravnoj povrini. Kada je dizelski motor potpuno

opremljen, generator se smjeta na zajedniku temeljnu plou i tako nivelira da je rotor ispravnopozicioniran u statoru te da su progibi koljenaste osovine motora unutar propisanih tolerancija.Tijekom montiranja na brodu, agregat mora biti niveliran na svojim temeljima tako da se progibikoljenaste osovine motora (postignute na ispitnom stolu u tvornici motora) koriste kao referentnevrijednosti.

Prije postupka montae dizelskih-elektrinihgeneratora, njihovi temelji trebaju biti zavareni sasvim strukturnim pojaanjima ispod platforme temelja. Niveliranje dizelskih-elektrinih generatoraizvodi se podmetanjem strojno obraenih podlonih ploica.


43/48

43

Slika xxx. Temelij pomonih motora

Slika xxx. Smjetaj dizelskih-elektrinihgeneratora s detaljem njihova utemeljenja

Redoslijed aktivnosti pri ukrcaju i utemeljenju dizelskih-elektrinoggeneratora:1. trasirati temelje pomonih motora (prema nacrtu)2. postaviti temelje i izvriti njihovo podeavanje (viziranje i niveliranje)3. zavariti temelje PM

GENERATORDIZELSKI MOTOR

AMORTIZER

PODLONEPLOICE

TEMELJ DISEL-ELEKTRINOGGENERATORA

AMORTIZER

PODLONEPLOICE


44/48

44

4. iz skladita transporterom dovesti PM pod brod i dizalicama ukrcati kroz otvor strojarnice. PMmotori se obavezno moraju ukrcati prije ugradnje grotla strojarnice, dok je prostor strojarnice jootvoren

5. umetnuti skidljivu ploicu debljine 40 mm (POZ 2) ispod amortizera. Skidljiva ploica omoguavanaknadnu zamjenu amortizera prilikom eksploatacije broda.

6. na skidljivu ploicu postaviti tri vijka M14 za niveliranja PM7. namjestiti podizne vijke za niveliranje PM na zahtjevanu visinu uzimajui u obzir da debljina

najtanje ploice (POZ 1) nije manja od 10 mm8. spustiti pomoni motor na temelj i provjeriti da svi vijci za niveliranje budu u kontaktu sa temeljem9. otpustiti vijak za fino podeavanje i namjestiti da se unutarnje vreteno slobodno mie. Ako to nije

sluaj, sa vijcima za niveliranje potrebno je pritezanjem ili otputanjem osloboditi i dovestiunutarnje vreteno u mogunost slobodnog gibanja

10. kada smo osigurali da se unutarnje vreteno slobodno giba, drimo pomoni motor 48 sati podstatikim optereenjem

11. uzeti visine tj debljine svake pojedine ploice za podeavanje (POZ 1), s tim da treba voditi raunada debljina najtanje ploice iznosi najmanje 10 mm (ostale ploice mogu odstupati zbog neravninatemelja samo na vie).

12. zabiljeiti poziciju ugradnje svake ploice za podeavanje (POZ 1)

13. izvriti strojnu obradu (blanjanje) - svaku ploice za podeavanje (POZ 1) obraditi na svojuzabiljeenu mjeru

14. ugraditi svaku ploicu za podeavanje (POZ 1) na zabiljeeno mjesto od kuda su uzete mjere.Ploica se ugrauje na nain da se sa vijcima za niveliranje pomoni motor podigne za 1 mm,ubaci ploica i zatim se motor ponovno spusti

15. izvriti kontrolu i provjeru zranosti. Povrina naljeganja mora biti vea od 70%16. podesiti vijak za fino podeavanje na amortizeru (koji omoguava fino podeavanje na 4 mm).

Kod podeavanja paziti da vreteno ne dira donji ili gornji rub sjedita.17. skinuti vijke za niveliranje18. izbuiti rupe za vijke M 20 x 150 (POZ 5) na temelju i ploici za podeavanje (POZ 1)19. zavariti ploice POZ 1 za temlj pomonih motora20. izvriti zavrnu kontrolu i provjeru zranosti21. ako je potrebno sa vijkom za fino podeavanje na amortizeru (koji omoguava fino podeavanje na

4 mm) izvriti zavrno niveliranja.22. zategnuti vijak za fino podeavanje (protiv odvrtanja)23. nakon probne vonje izvriti provjeru zranosti. U sluaju potrebe izvriti ponovnu finu regulaciju

zranosti vijcima za podeavanje


45/48

45

Slika xxx.Nacrt utemeljenja pomonih motora

LEGENDA:POZ NAZIV1 PLOICA ZA PODEAVANJE 248 x 210

2 SKIDLJIVA PLOICA 321 x 210 x 403 ELASTINA PODLOKA B 204 MATICA M 205 VIJAK M 20 x 150


46/48

46

Slika xxx.Nivelirane amortizera dizelskih-elektrinih generatora

Slika xxx.Detalj uklinjenja dizelskih-elektrinihgeneratora


47/48

47

6. MONTAA STROJEVA I UREAJA

Redoslijed aktivnosti pri ukrcaju i utemeljenju strojeva i ureaja:- trasirati temelje strojeva i ureaja,- postaviti temelje i izvesti njihovo podeavanje (niveliranje),- zavariti temelje strojeva i ureaja,- iz skladita transporterom dovesti stroj ili ureaj pokraj broda i dizalicama ukrcati kroz otvor

strojarnice. Manji ureaji mogu se krcati kroz vidnik strojarnice dok se vei obavezno morajuukrcati prije ugradnje grotla strojarnice, dok je prostor strojarnice otvoren. Poeljno je da se imvie strojeva i ureaja ugradi prije ukrcaja nadgraa i grotla strojarnice,

- trasirati i zavariti podlone ploice za uklinjenje strojeva i ureaja na temelj. Za manje strojeve iureaje koriste se okrugle podlone ploice, dok se za vee koriste kvadratne,

- izvesti niveliranje i viziranje podlonih ploica,- postaviti stroj ili ureaj na mjesto,- izvesti kontrolu zranosti. Masa i sile uslijed rada strojeva i ureaja moraju se ravnomjerno

prenositi na temelj. U sluaju zra

nosti (noga stroja ili ure

aja ne nalijee na podlonu plo

icu)potrebno je dodati podloke od tankog lima,

- vijcima pritegnuti noge stroja ili ureaja za temelj. Pritezanje izvesti dijagonalno.

ELEKTROMOTORPUMPE

PUMPA

PODLOKE

(UKLINJENJA)

TEMELJ PUMPE


48/48

Slika xxx.Detalj postavljanja okruglih ploica za uklinjenje strojeva i ureaja

Slika xxx.Detalj postavljanja kvadratnih ploica za uklinjenje strojeva i ureaja

mehaniarski radovi na brodski propeler i osovina

Documents