Ime i prezime: __________________________________________ Broj indeksa: 0081___________ Smjer: ______

PAGE

Ime i prezime: __________________________________________ Broj indeksa: 0081___________ Smjer: ______

1. Teorija Davida Ricarda utemeljena je na:

a) istim proizvodnim trokovima izmeu drava

b) ukljuivanju transportnih trokova u model

c) radnoj teoriji vrijednosti

d) kouljama i maslinovom ulju

2. Ukoliko se u Hrvatskoj u jednom satu rada proizvede 2 kg penice i 4 kg kukuruza, dok se u Madarskoj u isto vrijeme proizvede 4 kg penice i 2 kg kukuruza moe li to biti osnova za razmjenu prema teoriji apsolutnih prednosti? Zato?

3. Sukladno grafikonu, kakva je faktorska intenzivnost proizvoda Y u dravi A?

4. Ukoliko su jednaki ukusi potroaa u dravama A i B, odnosno jednake njihove krivulje indiferencije, jednaki dohoci i jednaka tehnologija proizvodnje, tada e se impuls za meunarodnu razmjenu nalaziti u razlici veliine i kvalitete proizvodnih faktora kojima svaka od promatranih drava raspolae. To je postavka teorije:

a) Adama Smitha

b) Davida Ricarda

c) Heckschera i Ohlina

d) komparativnih prednosti.

5. Jedna od pretpostavki teorije Heckschera i Ohlina je:

a) U proizvodnji svake robe se koriste sva tri proizvodna faktora zemlja, rad i kapital

b) sve drave proizvode iste dvije robe upotrebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definiranih identinim proizvodnim funkcijama,

c) sve drave proizvode istu robu upotrebom istih dvaju faktora i proizvodnih procesa definiranih identinim proizvodnim funkcijama

d) sve drave proizvode istu robu upotrebom istih dvaju faktora, ali je proizvodni procesa definiran razliitim proizvodnim funkcijama

6. Nacrtane su dvije krivulje transformacije drava A i B i obiljeene njihove toke ravnotee u situaciji autarkije. Prema postavkama H-O teorije, odredi trokute razmjene i pronai toku ravnotee nakon uspostave meunarodne razmjene. Zato u toj toki korist od razmjene ostvaruju obje drave?

7. Carinska zatita bi trebala biti trajna:

a) da

b) ne

8. Postavka je Rybczynski teorema:

a) Pri konstantnim cijenama promatrane robe, porast u bogatstvu jednog faktora uzrokovat e u veoj proporciji porast inputa robe u kojoj se intenzivnije koristi taj faktor i smanjiti input druge robe

b) Pri konstantnim cijenama promatrane robe, porast u bogatstvu oba faktora proizvodnje uzrokovat e u veoj proporciji porast outputa robe u kojoj se intenzivnije koristi taj faktor i smanjiti output druge robe

c) Pri konstantnim cijenama promatrane robe, porast u bogatstvu jednog faktora uzrokovat e u veoj proporciji porast outputa robe u kojoj se intenzivnije koristi taj faktor i smanjiti output druge robe

d) Pri konstantnim cijenama promatrane robe, smanjenje u bogatstvu jednog faktora uzrokovat e u veoj proporciji smanjenje outputa robe u kojoj se intenzivnije koristi taj faktor i poveati output druge robe

9. Na odreenu se robu plaa carina od 4 HRK po kilogramu. To je:

a) Ad valorem carina

b) Kombinirana carina

c) Carinski kontingent

d) Specifina carina

10. Pretpostavka za mogunost manipuliranja carinama u cilju postizanja optimalne carine je:

a) Mogua ukoliko postoji jo barem jedna via krivulja indiferencije koju je mogue dosegnuti uvoenjem carine

b) Teorijska mogunost ukoliko postoje krivulje indiferencije u promatranom gospodarstvu

c) Realna ukoliko je drava dovoljno velika

d) Mogua ukoliko postoji jo barem jedna via izokvanta koju je mogue dosegnuti uvoenjem carine

11. Devizni teaj je:

a) cijena domaeg novca

b) vrijednost jedne valute izraena u eurima i dolarima

c) omjer po kojem se domaa valuta mijenja za stranu valutu

d) omjer po kojem se jedna valuta mijenja za drugu valutu

12. U Hrvatskoj je uobiajeno izraavanje deviznog teaja a) indirektnom kotacijom

b) direktnom kotacijom

c) kombinacijom nominalne i realne kotacije

d) kombinacijom direktne i indirektne kotacije

13. Pod pretpostavkom da je devizni teaj definiran kao vrijednost jedinice stranog novca koja je izraena s brojem jedinica domaeg novca, porast indeksa nominalnoga efektivnog deviznog teaja odraava:

a) deprecijaciju strane valute u odnosu prema domaoj valuti, naravno i obrnuto

b) aprecijaciju domae valute u odnosu prema vaganoj koarici stranih valuta, naravno i obrnuto

c) aprecijaciju strane valute u odnosu prema domaoj valuti, naravno i obrnuto

d) deprecijaciju domae valute u odnosu prema vaganoj koarici stranih valuta, naravno i obrnuto.

14. U platnoj bilanci Hrvatske je evidentirano:

a) prodaja robe Jamnice d.d. Zagreb poduzeu Brodokomerc d.d. Rijeka

b) prodaja robe Koestlin d.d. Bjelovar poduzeu Auro d.d. Sarajevoc) prodaja robe Podravke d.d. Koprivnica poduzeu Plodine d.o.o. Rijeka

d) prodaja robe Podravke d.d. Koprivnica poduzeu Konzum d.d. Zagreb

15. Autonomne transakcije su:

a) transakcije do kojih dolazi neovisno o gibanju u platnoj bilanci

b) transakcije kojima se financira razlika izmeu autonomnim priljevima i autonomnim odljevima u platnoj bilanci

c) transakcije kojima se financira razlika izmeu kompenzatornih priljeva i kompenzatornih odljeva u platnoj bilanci

d) transakcije kojima se financira razlika izmeu priljeva i odljeva u platnoj bilanci

16. Automatsko ostvarivanje platnobilanne ravnotee mogue je u okviru:

a) fiksnih deviznih teajeva,

b) reima valutnog odbora,

c) reimu trajno fiksnog deviznog teaja

d) reima istog fleksibilnog deviznog teaja

17. Prikai utjecaj kamatnih stopa na devizni teaj uz pretpostavku da su kamatne stope u SAD poveane, a u Hrvatskoj ostale na nepromijenjenoj razini

18. Ucrtaj intervenciju centralne banke u sustavu istog fiksnog deviznog teaja u sluaju prevelike potranje za devizama uz pretpostavku da devizni teaj moe oscilirati 2% oko paritetne vrijednosti od 7,38 HRK za 1 EUR. Objasni to centralna banka ini u tom sluaju!

19. Nacionalni tretman u okviru WTO-a podrazumijeva:

a) domai i uvozni proizvodi moraju biti tretirani jednako

b) domai proizvodi imaju povlateni tretman

c) domai i uvozni proizvodi tretiraju se u ovisnosti o podrijetlu robe

d) svaka drava (nacija) ima pravo samostalno odreivati visinu trgovinskih ogranienja

20. Osnovni cilj WTO-a je:

a) liberalizacija svjetske trgovine

b) uspostavljanje svjetske carinske unije

c) ukidanje carina

d) ukidanje necarinskih barijera

21. Meunarodna financijska korporacija (IFC) financira iskljuivo:

a) privatni sektor

b) javni sektor

c) mala i srednja poduzea

d) drave

22. Stand-by aranman je namijenjen dravama s:

a) kratkoronim problemima u bilanci plaanjab) fundamentalnim gospodarskim problemima

c) dugoronim problemima u bilanci plaanja

d) sporadinim problemima u bilanci plaanja

23. Kratica CEFTA oznaava:

a) Srednjoeuropski gospodarski prostor

b) Srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine

c) Europsku zajednicu za atomsku energiju

d) Europsko udruenje slobodne trgovine.

24. Maksimalni iznos vlastitih (proraunskih) sredstava EU-a odreen je:

a) kao postotak BDP-a najbogatijih lanica Unije

b) kao postotak BDP-a Unije

c) kao postotak BDP-a najsiromanijih lanica Unije

d) kao postotak PDV-a svih zemalja lanica

25. Sloboda kretanja roba znai da:

a) drave lanice smiju postavljati zapreke trgovini robama koje su na zakonit nain proizvedene i stavljene na trite u drugoj dravi lanici

b) drave lanice ne smiju postavljati zapreke trgovini robama koje su na zakonit nain proizvedene i stavljene na trite u drugoj dravi lanici

c) drave lanice smiju postavljati zapreke trgovini robama i uslugama koje su na zakonit nain proizvedene i stavljene na trite u drugoj dravi lanici

d) drave lanice ne smiju postavljati zapreke trgovini robama i uslugama koje su na zakonit nain proizvedene i stavljene na trite u drugoj dravi lanici.

26. Puna primjena Zajednike carinske tarife EU ograniena je na trgovinu sa:

a) dravama poput Hrvatske, Makedonije i Albanije

b) razvijenim dravama poput Norveke, Islanda i Lihtentajna

c) razvijenim dravama poput SAD-a, Kanade i Japana

d) nerazvijenim dravama poput zemalja Afrike, Kariba i Pacifika.

27. Sredstva u proraun EU ne pritjeu od:

a) uvoznih carina

b) izravnog zajednikog europskog poreza

c) udjela u prihodima to ih drave lanice ostvaruju od PDV-a

d) uplata drava lanica koje su razmjerne njihovu BDP-u.

28. U tablici su navedeni neki regionalni ekonomski sporazumi iz raznih dijelova svijeta. Slubenom nazivu integracije treba dodijeliti odgovarajuu kraticu:

A = EEA__Zajedniko trite Juga

B = NAFTA__Europski gospodarski prostor

C = APEC__Junoafrika carinska unija

D = SACU__Sjevernoameriki sporazum slobodne trgovine

E = MERCOSUR__Azijsko-Pacifika gospodarska suradnja

29. Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su:

a) poveanje trita i konkurencije

b) ekonomija obujma i stimulacija investicija

c) bolje koritenje resursa i efikasnija proizvodnja

d) odgovori pod a) i b) su toni

e) odgovori pod a), b) i c) su toni.

30. Koji je osnovni cilj Europskih sporazuma, koje je EU potpisala sa zemljama Srednje i istone Europe tijekom 1990-tih godina?

a) priprema pridruenih zemalja za prikljuivanje Europskoj uniji

b) ruenje komunizma i vojna suradnja

c) uvoenje jedinstvene valute i liberalizacija trita usluga

d) kontrola granica i proizvodnje nuklearne energije.

0Y

KAPITAL

RAD

EMBED Equation.3

DRAVA A

0X

EMBED Equation.3

0

X

Y

s

e

7,38

D

S

e

koliina USD

HRK/USD

7,22

e

7,90

7,54

7,38

D

D1

S

e''

koliina EUR

HRK/EUR

Ekonomski fakultet Rijeka Nastavni centar Bjelovar

Meunarodna ekonomija ispit grupa A 27. lipnja 2007.

_1243678369.unknown

_1243678368.unknown