maturski električne instalacije i naprave

8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave

1/25

Sadržaj:


2/25

Prekidači

Rastavljači

Instalacione sklopke

OsiguračiSklopnici

UVOD


3/25

Da bismo koristili električnu energiju potrebno je da raspolažemo pored trošila i izvora, i

električnom instalacijom u zatvrorenim prostorijama. Napravu koja se za svoj rad koristi

električnom energijom nazivamo električnim prijemnikom (trošilom). Ono mora biti vezano

sa izvorom električne energije. a veza ima ! dijela" prvo se nalazi na mjestu proizvodnje

električne energije i naziva se električnim postrojenjem, drugi dio povezuje mjesto

proizvodnje sa mjestom potrošnje i to je električna mreža, a tre#i dio se nalazi na mjestu

potrošnje u zgradi i naziva se električna instalacija. Dakle električna instalacija je skup

instalirani$ vodova u zgradi i pripadni$ naprava a služi da se električno trošilo priključi na

električnu mrežu. %avisno od veličine napona i jačine struje postoji slede#a podjela električni$

instalacija"

& Instalacije jake struje: kod nji$ se koriste ili mogu nastati struje koje su podizvijesnim uslovima opasne po život ili imovinu. ' ovu grupu spadaju sve instalacije

napona do isključivo * za naizmjeničnu struju (+* za istosmjernu)& Instalacije slabe struje: kod nji$ se koriste struje koje nisu opasne po život i imovinu.

' ovu grupu spadaju sve instalacije čiji radni napon izme-u bilo koji$ provodnika ne

prelazi +* za naizmjeničnu (/ za istosmjernu struju).

Osnovna podjela električni$ instalacija je na elektroenergetske, telekomunikacijske,

signalne i gromobranske.

0lektrične instalacije

0lektroenergetske

instalacije

elekomunikacione

instalacije

1ignalne instalacije 2romobranske

instalacije Napajanje el.energijom

doma#instava,poslovni

$ prostora i insdustrije

3rijem ili razmjena

in4ormacije na

daljinu

3renos signala %aštita od

atmos4erskog

pražnjenja& 0lektrično osvjetljenje

& 0lektromotorni

pogoni

&0lektrotermička trošila

& 0lektro$emijski

ure-aji

-ele4onski razgovori

& 5u#ni tel. razgovori

& 3rijem radio i *

signala

&5u#na signalizacija

& 6otelska signaliz.

& 7olnička signaliz.

& %aštita od požara

& %aštita od provala

- %aštita objekata i

ljudi od opasnosti i

šteta od udara i

groma

Elektroenergetske instalacije slu#že za povezivanje trošila sa izvorom napona od *.

5oriste se za napajanje doma#instava, poslovni$ prostora i industrije. 5od ovi$ instalacija


4/25

kroz vodove protiču jake struje, zagrijavaju i$ i izazivaju velike padove napona. ' ovim

instalacijama je najvažnije odabrati odgovaraju#i presjek vodiča i primjeniti odgovaraju#e

zaštitne mjere jer dodir dijelova pod naponom je opasan po čovjeka.

Telekomunikacione instalacije služe za napajanje i povezivanje telekomunikacioni$ ure-aja8 tele4on, inte4ron) čiji radni napon izme-u bilo koji$ provodnika ne prelazi +*. 1toga dodir

neizolirani$ dijelova pod naponom nije opasan po čovjeka. 3ogonske struje

telekomunikacioni$ ure-aja su male, pa je u ovim instalacijama najvažnije osigurati

me$aničku čvrsto#u teledoniski$ vidiča i vodova uz što manje električne smetnje i

prigušivanje.

ignalne instalacije služe za napajanje signalni$ ure-aja i nji$ovo me-usobno povezivanje.

5od ovi$ instalacija najvažnije je obezbjediti pouzdan rad, pa se obično snadbjevaju

rezervnim izvorom za napajanje.

!romobranske instalacije treba da zaštite objekte i ljude o atmos4erskog električnog

pražnjenja. Ove instalacije su instalacije jake struje.

". #$E%ID&'I


5/25

3rekidači su elementi rasklopnog postrojenja koji služe za operacije sklapanja i vo-enja struje

u normalnom pogonu, ali i za operacije prekidanja struja kratkog spoja.

' odre-enim situacijama od prekidača se za$tijeva"

• automatsko ponovno uklapanje (važno u slučaju prolazni$ kvarova)• sklapanje neoptere#eni$ vodova• isklapanje neoptere#eni$ trans4ormatora• sklapanje prigušnica, visokonaponski$ asin$roni$ motora, kondenzatorski$ baterija• sklapanje 9bliskog kratkog spoja9 kod kojeg se javljaju velika naponska naprezanja

(tzv. povratni napon na stezaljkama prekidača) pa se može dogoditi da prekidač ne

prekine struju uprkos tome što je njena vrijednost & puta manja od rasklopne

struje prekidača.

:sklapanjem prekidača kroz koji protiče struja pojavit #e se električki luk me-u kontaktima

prekidača. ' trenutku rastavljanja kontakata ugrije se nji$ov metal toliko da dolazi do

topljenja i isparavanja radi vrlo velike gustine struje na dodirnoj površini neposredno prije

rastavljanja. 3rostor me-u kontaktima postaje radi toga vodljiv, pa struja nastavlja proticati

bez obzira što su se kontakti razdvojili. *odljivost me-u kontaktima raste usljed

termojonizacije, što je posljedica visoki$ temperatura. ;olekule plina u me-ukontaktnom

prostoru raspadaju se na jone i elektrone, a nji$ova jonizacija, pa time i vodljivost, naglo raste

sa porastom temperature. Napon koji vlada me-u kontaktima tjera struju kroz vodljivi stub

plinova u kojem se zbog električnog polja elektroni velikom brzinom kre#u prema anodi, a

joni prema katodi. ' prostoru luka mogu se pojaviti i novi nosioci naboja radi sudara čestica

(udarna jonizacija) i radi termičke emisije elektrona iz užarene katode zbog djelovanja

električnog polja.

2ašenje električnog luka predstavlja veoma komplikovan proces koji utiče na električne,

magnetne, $emijske, termodinamičke i $idrodinamičke pojave. 5oja #e od ovi$ pojava

preovladati i preuzeti glavni uticaj na gašenje luka, zavisi o vrsti prekidača i o mediju za

gašenje luka. ' svim slučajevima za gašenje luka potrebno je" vrlo brzo pove#ati razmak

me-u kontaktima kako bi se što prije postigla udaljenost na kojoj #e se luk ugasiti i koja #e

biti dovoljna da se spriječi njegovo ponovno paljenje, smanjiti presjek luka kako bi se

pove#ao njegov pad napona (važno za gašenje luka istosmjerne struje) i osigurati intenzivno

odvo-enje toplote.

%a uspješno gašenje električnog luka potrebno je pove#ati otpor luka, odnosno napon lukatako da on postane ve#i od napona mreže. ' tom slučaju toplotna energija koju izvor predaje


6/25

luku je manja od energije $la-enja koja se iz luka predaje okolini, pa se luk brzo gasi.

Opadanjem temperature jezgra luka dalje se pove#ava njegov napon, odnosno otpor, jer opada

jonizacija me-ukontaktnog prostora. Osim temperature, na otpor luka utiče i pritisak

me-ukontaktnog prostora. 3ove#anjem pritiska medija u kojem gori luk pove#ava se pad

napona i otpor luka. 3rva te$nika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju

kontakata u zraku pri čemu se električni luk rastezao na tako veliku dužinu koja je

onemogu#avala njegovo ponovno paljenje. %bog porasta pogonski$ napona i prekidni$ struja

u elektroenergetskim sistemima, ova te$nika postaje neadekvatna, te dolazi do razvoja

posebni$ aparata za prekidanje struje.

:zvedbed prekidača"

& Uljni preki(ači: danas se još proizvode u '1< i '5, a u 0vropi se od :: 1vjetskog

rata koriste malouljni prekidači& )alouljni preki(ači: ulje se koristi samo za gašenje luka, a

izolacija prema masi i me-u 4azama ostvaruje se putem nekog

drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja).& *i(romatski preki(ači: to su u principu malouljni prekidači sa

elastičnom komorom u kojoj je medij za gašenje luka voda

umjesto ulja (zbog relativno loši$ izolacioni$ svojstava vode ova

se te$nika napušta izvode se za napone do = k*). 1lika . ;alouljni

prekidač >konstukcija

& #neumatski preki(ači: za gašenje luka koristi se komprimirani

zrak koji struji uzdužno i poprečno na luk pa ga $ladi, ali ujedno i dovodi svjež medij

u me-ukontaktni prostor što spriječava ponovno paljenje luka komprimirani zrak ima

bolja dielektrična i toplotna svojstva od atmos4erskog zraka (ve#a gusto#a

omogu#ava bržu rekombinaciju jona, a time i bržu dejonizaciju me-ukontaktnog

prostora) zbog loše toplotne vodljivosti zraka, zamjena medija svježim ima glavnu

ulogu u sprečavanju ponovnog paljenja luka obično se izvode kao dvotlačni > zrak

struji iz komore s višim u komoru sa atmos4erskim pritiskom, te se nakon toga zrak

ispušta u okolinu.& + sumpor-eksa/luori(0 preki(ači: u ovim prekidačima se nalazi plin 1?= koji

ima dobra svojstva za gašenje luka jer ima +@ ve#u probojnu čvrsto#u u odnosu na

ulje. %bog velike elektronegativnosti 1?= gasa, početni slobodni elektroni koji nastajutermojonizacijom vežu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustine plina ne


7/25

mogu dovoljno ubrzati za daljnju jonizaciju (loša udarna jonizacija).

0lektronegativnost doprinosi i dielektričnoj čvrsto#i i brzoj dejonizaciji

me-ukontaktnog prostora. 1?= je elektronegativan plin što znači da pokazuje sklonost

ka elektronima, zbog toga sa opadanjem temperature atomi 4luora vežu slobodne

elektrone, te nastaju teško pokretljivi joni, pa vodljivost luka opada. 1?= pokazuje

dobru toplotnu vodljivost i kod mali$ struja (temperatura), pa se i kod mali$ struja luk

intenzivno $ladi te mu naglo opada vodljivost (brzo se dejonizira).& Vakumski preki(ači: prve komercijalne izvedbe javljaju se tek +&ti$ godina

karakteristike vakumski$ prekidača su" velika trajnost, lako održavanje, čisti kontakti,

male dimenzije i mala težina, bešuman rad, struja se prekida sa prvim prolaskom kroz

nulu bez ponovnog paljenja.

"." I1bor preki(ača

:zbor prekidača se vrši prema"

& nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu se prekidač ugra-uje& nazivnoj struji > mora biti ve#a od maksimalne mogu#e struje kroz prekidač u

normalnom pogonu (niti u jednom slučaju normalnog pogona prekidač se ne#e

zagrijati preko dozvoljene granice)& rasklopnoj snazi, odnosno nazivnoj rasklopnoj mo#i prekidača, pri čemu se rasklopna

mo# tropolnog prekidača de4iniše kao zbir rasklopni$ mo#i triju polova. 7udu#i da su

polovi me-usobno jednaki, to je svaki od polova dimenzionisan tako da može isklopiti

najve#u struju kratkog spoja koja se u mreži kroz prekidač može javiti, to je onda

rasklopna mo# prekidača.

2. $&T&V34&'I

Aastavljač je me$anički rasklopni aparat koji služi da vidno i sigurno odvoji dio postrojenja

koji nije pod naponom od dijela koji je pod naponom kako bi omogu#io pristup pojedinim

elementima, dok su drugi dijelovi postrojenja u pogonu. ako se mogu obavljati planski


8/25

remonti i popravke elemenata bez prekidanja rada ostali$ dijelova postrojenja. 5ada se u

postrojenju radi, on je uvijek otvoren. Aastavljačima se ne prekidaju i ne uspostavljaju struje

jer on nema komoru za gašenje el. luka i ne može ugasiti el. luk. On ne smije da se otvori u

slučaju kratkog spoja.

Aastavljači mogu osim glavni$ kontakata da imaju i noževe za uzemljenje koji služe za

uzemljenje nadzemni$ ili podzemni$ vodova poslije isključenja. akvi rastavljači se zovu

zemljospojnici. %emljospojnik je me$anički rasklopni aparat koji služi za spajanje djelova

strujnog kola sa zemljom i on može neko propisano vrijeme da izdrži struju kratkog spoja ali

ne smije da provodi struju pri normalnim uslovima rada. 5ada se u postrojenju radi, on je

uvijek zatvoren. 2lavni kontakti i noževi za uzemljenje su me$anički povezani tako da se

noževi za uzemljenje ne mogu zatvoriti ako su glavni kontakti rastavljača zatvoreni a glavnikontakti se ne mogu zatvoriti ako su zatvoreni noževi za uzemljenje. Aastavljači za ve#e

napone su obično tako spojeni da se uključenje i isključenje vrši u sve tri 4aze istovremeno a

kod rastavljača za napone do k* u postrojenjima male snage, mogu#e je uključenje i

isključenje svake 4aze posebno.

'pravljanje rastavljačima može biti"

• ručno (izolacionom motkom ili ručicom se djeluje na polugu koja pokre#e osovinu

rastavljača mora se do#i do rastavljača)• pneumatsko (komprimovani vazdu$ deluje na klip cilindra koji pokre#e osovinu

rastavljača može se upravljati daljinski iz komandne prostorije pomo#u

elektropneumatski$ ventila)• elektromotorni pogon (pokre#e i$ elektromotor i može se upravljati daljinski iz

komandne prostorije).

2." %onstrukcija rasta5ljača

Najjednostavnija je jednopolna konstrukcija rastavljača (slika ).ri rastavna noža mogu se

pojedinačno za svaku 4azu uključiti i isključiti izolovanom šipkom.


9/25

1lika . Bednopolni rastavljač & kontaktni nož & potporni izolator

! & gvozdeni okvir C & zavrtanj za uzemljenje

ropolni rastavljači imaju me$anički povezane noževe, tako da se jednim potezom sva tri

noža mogu uključiti i:i isključiti istovremeno (slika ).

1lika .. ropolni rastavljač& kontaktni nož; & potporni izolator !& gvozdeni okvir

C& zavrtanj za uzemljenje + & poluga za uključenje =& izolovana poluga

2.2 Opis konstrukcije i način ra(a


10/25

1lika .. 2lavni dijelovi rastavljača

& emeljni okvir & 3otporni izolator!& ;irni kontakt naokretnoj straniC & ;irni kontakt na

rastavnoj strani+ & 2lavni noževi= & 3ogonska motka

& 2lavna osovina8 & Osovina noževa zauzemljenjeE & Noževi za uzemljenje & 7lokada glavni$

noževa i noževa zauzemljenje & 3ogonska poluga

& *ezna motka! & 1ignalna sklopkaC & ;otka signalnesklopke+ & 3oluga signalne

sklopke

Fematski prikaz principa rada i osnovni$ djelova rastavljača prikazan je na slici !.

Na temeljni okvir od čeličnog lima () učvrš#eni su rebrasti epoksidni izolatori (). Na

izolatore su montirani mirni kontakti (! i C).

2lavni noževi (+) su dvostruki i izra-eni od posebnog bakrenog pro4ila, čime je omogu#enavelika me$anička i termička čvrsto#a. 5ontaktna sila postiže se pritisnim perima, a sastav

dvostruki$ noževa omogu#ava stvaranje dodatne kontaktne sile u slučaju kratkog spoja.

2lavni noževi su preko pogonske motke (=) vezani na glavnu osovinu (). %akret osovine pri

promjeni položaja rastavljača iznosi EG. Noževi za uzemljenje (E) zavareni su na osovinu

noževa za uzemljenje (8) koja je putem me$aničke blokade () vezana za glavnu osovinu.

Na glavnu osovinu ili osovinu noževa za uzemljenje veže se pogonsko polužje koje

omogu#ava prenos pokreta stremenastog ili elektromotornog pogona. 1ignalne sklopke (!)

vezane su putem motke za signalizaciju (C) i poluge za signalizaciju (+) na osovinu glavni$


11/25

noževa ili noževa za uzemljenje, te signalizuju otvoreni ili zatvoreni položaj noževa kod

daljinskog upravljanja aparatom.

2.6 7lokiranje rasta5ljača

5od rastavljača je mogu#e ručno uključenje i isključenje i to veoma često predstavlja uzrok

$avarija u postrojenjima. Da bi se spriječile pogrešne manipulacije, rastavljač se blokira,

odnosno onemogu#ava se njegovo otvaranje dok protiče struja uprkos komandi za otvaranje.

Aastavljač se može blokirati me$anički, pneumatski ili električno. ;e$aničko blokiranje se

primjenjuje u postrojenjima sa ručnim upravljanjem i rastavljač je me$anički ukočen ili

otkočen zavisno da li je prekidač uključen ili isključen. ;e$aničko blokiranje se izvodi

pomo#u katanca kojim se zaključavaju pogoni sklopni$ aparata ili sistemom centralnog

zaključavanja brava ključevima (svi rastavljači se blokiraju pomo#u jednog ključa i on se

stavi u bravu pogona prekidača i kada je prekidač uključen, ne može se izvaditi). ' ve#im

postrojenjima blokiranje rastavljača se, najčeš#e, obavlja električnim putem preko jednog od

kontakata na signalnom prekidaču ili postavljanjem pomo#nog releja koji se pobu-uje preko

kontakata signalnog prekidača.

%a izbor rastavljača su mjerodavni nominalni napon i nominalna struja. Aastavljač mora

izdržati udarnu struju kratkog spoja. ' tabeli navedeni su podaci za dozvoljenu udarnu

struju rastavljača :ud. Dozvoljena udarna struja kratkog spoja :ud treba da je ve#a iii jednaka

udarnoj struji :ud na tome mjestu.

Iu 200 400 600 1000 2000 6000 !

Iud 2" #" "0 100 1"0 k!

abela .

2.8 O(rža5anje rasta5ljača


12/25

' uslovima normalnog pogona, preporučuje se redovan vizuelni pregled i periodično

održavanje.

*izuelni pregled obavlja se povremeno. *remenski interval zavisi o stepenu zaga-enja

okoline. 3regled se obavlja tokom normalnog pogonskog stanja, bez isključenja ili dodirivanja

bilo kojeg dijela rastavljača. 'koliko se primijeti bilo koja pojava navedena u tabeli !,

prilikom prvog periodičnog pregleda otkloniti pojave, kako ne bi došlo do kvarova. 3o

potrebi, osigurati beznaponsko stanje što prije.

$IO PO%!&!Potporni i'olator &elika količina pra(ine) čadji

ili drugi* nečisto+aPote'na ,otka &elika količina pra(ine) čadji

ili drugi* nečisto+aStrujni put Pro,jena -oje

3eriodično održavanje obavlja se u normalnim eksploatacionim uslovima svake ! godine.

3rilikom planiranog periodičnog održavanja, treba obaviti odre-ene za$vate.

6. I9T&3&IO9E %3O#%E


13/25

1klopke služe za zatvaranje i otvaranje strujni$ krugova. 3ri tome jedne sklopke mogu

uklapati i prekidati u naponskom stanju samo male struje npr. struje praznog $oda

trans4ormatora, druge sklopke struje normalnog pogonskog stanja, tre#e sklopke abnormalnog

stanja pogona. 1klopke koje upotrebljavamo u instalacijama stanova, škola, poslovni$ i sl.

prostorija, nazivamo instalacionim sklopkama. akve sklopke izra-uju se za maksimalne

napone do +*, a za struje =, , = i +


14/25

sklopke. Danas se najviše koriste mikro (mikro&pregibne) sklopke. :zra-uju se kao

jednopolne, dvopolne, serijske, grupne, izmjenične i križne. Nazivna struja ovi$ sklopki je

,m (najčeš#e ,+m) od poda.

6." #rema i15e(bi unutra;nji spoje5a imamo sle(e


15/25

•

- 4e(nopolne sklopke:

•

Bednopolna sklopka služi za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s jednogamjesta. Bednopolna sklopka se koristi za rasvjetu u sobi gdje je položaj sklopke,

svjetiljke, razvodne kutije i instalacioni$ vodova kao na sl. .C i .+ ' razvodnu kutiju

dolazi napajanje !*, npr. vod 33&K !L,+ iz stanskog razdjelnika s vodičima M, N,

30 (crna, plava, žuto&zelena). ?azni vodič, crne boje izolacije, spojen je u razdjelniku

na odvodnu stezaljku osigurača, a preko sklopke ide na jednu stezaljku grla svjetiljke.

Neutralni vodič, plave boje izolacije, s razdjelnika, ide direktno do druge stezaljke grla

svjetiljke. %aštitni vodič, žuto&zelene boje, ide direktno do metalnog ku#išta svjetiljke

(i sklopke ako ima metalno ku#ište).

•

•

• 1lika !. 1imbol jednopolne 1lika !. :zgled jednopolne sklopke

sklopke

•

- erijska sklopka:

• 1erijska sklopka upotrebljava se za uklapanje i isklapanje

dvije sijalice (ili dvije grupe sijalica), svake zasebno ili

obje istovremeno s jednoga mjesta. 1erijska

mikrosklopka ima tri (ili četiri) stezaljke sa zadnje strane. ?azni vodič od osigurača se

priključi na zasebnu (srednju) stezaljku M, a ostale dvije stezaljke se spoje na stezaljke

grla jedne i druge sijalice. 5od sklopki sa četiri stezaljke potrebno je dovodni 4azni

vodič spojiti na dvije stezaljke. 1a prednje strane serijska sklopka ima dvije pregibne poluge.


16/25

•

1lika !.! 1imbol serijske sklopke 1lika !.C :zgled serijske

sklopke

- I1mjenična sklopka:

• :zmjenična sklopka se upotrebljava za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s

dva mjesta. :zmjenična pregibna mikrosklopka sa zadnje strane ima tri stezaljke

raspore-ene jednako kao kod serijske sklopke. %a 4unkcioniranje izmjenični$ sklopki,

potrebno je da u priključnoj kutiji u zidu imamo ! žice. Bedna od ti$ žica obavezno

treba biti 4azni vodič a druge dvije slobodne. Nulti vodič se u sijalicu vodi direktno iz

AO (Aazvodni ormar). 3rije ikakavi$ intervencija na žicama, isključimo ?:D sklopku

(ne osigurače). Aazdvojimo žice tako da su sve ! odvojene. u obje priključne kutije.

Nakon toga uključimo napon i 4aznim ispitivačem ustanovimo koji je 4azni vodič.

3rema standardima on bi trebao biti crne ili sme-e boje. Ostale žice bi trebale biti

druge boje ali da budu iste. ' prvoj priključnoj kutiji na srednju klemu sklopke

spojimo 4azni vodič, a na druge dvije ostale žice.(1imbol i oznake izmjenični$ sklopki

su prikazani na slika ispod).

- %rižna sklopka:

• 5rižna sklopka se upotrebljava uvijek samo u kombinaciji s izmjeničnim sklopkama

za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s tri ili više mjesta. 5od ovakve


17/25

kombinacije izmjenični$ i križni$ sklopki, uvijek je izvoru (razdjelniku sa

osiguračima) najbliža i od izvora najudaljenija izmjenična sklopka, dok su sve ostale

izme-u nji$ križne sklopke.


18/25

roletni, male snage, tj. naizmjenično uklapamo jedan smjer vrtnje motora ili drugi

smjer vrtnje motora.

•

•

6.2 klopke prema načinu ruko5anja

•

- #ote1na sklopka" 3otezna instalacijska sklopka je podvrsta i pregibne i obrtne,

najčeš#e je jednopolna koja se uklapa i isklapa potezom na izolacionu uzicu- Taster sklopka: aster sklopka zatvara strujno kolo i ono ostaje zatvoreno samo dok

rukom (prstom) djelujemo na sklopku. 'potrebljava se za uklapanje i isklapanje

impulsne sklope (rasvjete s više mjesta), uklapanje stubišnog automata tj. rasvjete

stubišta (automat je vremenski i rasvjeta se automatski isklapa), pobudu releja, zvonca

i sl.

- Impulsna sklopka: :mpulsna sklopka se upotrebljava u stambenim i sličnimobjektima (u kombinaciji s taster sklopkama) za uklapanje i isklapanje rasvjete s više

mjesta. ;ontira se na standardnu letvu !+ mm u stanske razdjelnike uz osigurače.

3reko taster sklopki se dovodi IimpulsJ napona na namotaj impulsne sklopke .- tubi;ni automat: 1tubišni automat je automatska instalaciona sklopka koja ima

zada#u da omogu#i istovremeno paljenje svi$ sijalica na stubištu (stubišna rasvjeta)

posredstvom tipkala i da i$ nakon odre-enog vremena automatski isključi (vremenska

sklopka).

- $egulator ras5jete: Aegulator rasvjete je elektronska instalaciona sklopkanamijenjena za 4ino podešavanje osvijetljenosti prostorije pri gledanju * programa,

4ilmova, dijapozitiva i slično. 3roizvodi se u tri izvedbe" ručni regulator, senzorski

regulator i senzorski regulator sa in4racrvenim upravljačem.

•

•


19/25

•

•

•

•

8. OI!U$&'I

• Osigurači služe za zaštitu provodnika od nedozvoljenog optere#enja, bilo namjernog

ili slučajnog ili optere#enja kratkim spojem koji se stavljaju na početku provodnika u

smijeru dolaska struje (1lika ).

•

•

1lika C. Osigurač se montira iza prekidača"

& jednopolno, &dvopolno, !&tropolno osiguranje

• 'koliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se

da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mijenja pri otvorenom

prekidaču i nije pod naponom (1lika C). 3ri upotrebi automatski$ prekidača osigurač

se obavezno postavlja iza ovog prekidača. %aštita se može izvesti za dvožicnu mrežu

dvopolno ili jednopolno. %a tro4aznu struju nulaI se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač

vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može

se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim


20/25

dejstvom kojim se savija bimetalna traka.

3rema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na"

• topljive i• automatske

• 3rema :0/ i drugima važecim standardima osiguraci u instalacijama treba da budutako konstruisani"

•

da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida da je osigurana strujna nezamjenljivost.8." Osno5ne na1i5ne karakteristike osigurača:•

• Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovi$ dijelova

(držač osigurača, topljivi umetak). o znači da nazivni napon topljivog umetka može

biti različit (veci) od nazivnog napona držača osigurača u kojem ce topljivi umetak biti

upotrijebljen. 1tandardne vrijednosti nazivni$ napona pobrojane su u abeli C.

•

• abela C. Nazivni naponi osigurača

• Nazivni naponi za

osigurače

• naizmjenične struje(*)

• Nazivni naponi za

osigurace

• jednosmjerne struje (*)

• 120

• 20.

• 220 /2#0

• 240

• 2

• #.0 /400

• 41"

• 4.0• "00

• 600

• 660/60

• 110

• 12"

• 220

• 2"0

• 440

• 460

• "00

• 600• "0

•

• Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti

navedene u abeli C..

•

• Niz nazivni$ struja osigurača ( A)


21/25

• 2 3 4 3 6 3 . 3 10 3 12 3 16 3 20 3 2" 3 #2 3 40 3 "0 3 6# 3 .0 3 100 3 12" 3

160 3 200 3 2"0 3 #1" 3 4003 "00 3 6#0 3 .00 3 1000 12"0

•

•

• Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivni$ struja topljivi$

umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre-enu vrstu

osigurača. 5arakteristike vrijeme&struja daju se za trajanje topljenja duže od , s.

1truja se predstavlja na apcisi, a vrijeme na ordinati. %a obje kordinate koriste se

logaritamska podjela. 5arakteristike vrijeme&struja topljivog umetka ovisi od

konstrukcije, kao i, za odre-eni topljivi umetak, od temperature okolnog zraka i uvjeta

$ladenja. 'koliko nije navedeno, podrazumijeva se da se karakterisike odnose na

temperaturu okolnog zraka od G /. ' vezi sa djelovanjem topljivog umetka

de4iniraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja.

• 3ri tome razlikuju se"

• konvencionalna struja netopljenja / nf I utvrdena vrijednost struje)

koju topljivi u,etak ,ože da podnese toko, utvrdenog

/konvencionalnog vre,ena -e' topljenja)

• konvencionalna struja topljenja / f I utvrdena vrijednost struje koja

i'a'iva djelovanje topljivog u,etka toko, utvrdenog/konvencionalnog vre,ena5

•

• a'ivna ,o+ prekidanja topljivog u,etka je vrijednost /e7ektivna 'a

nai',jeničnu struju očekivane struje koje osigurač ,ože da prekine

'a dati napon pod odre8eni, uvjeti,a5 a'ivna ,o+ prekidanja daje

proi'vo8ač u odnosu na na'ivni napon5 &rijednost naj,anje na'ivne

,o+i prekidanja utvr8ene su u pose-ni, standardi,a 'a odre8enu

vrstu osigurača5

•

4.2 Ugradnja osigurača

• Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jedno4azni$ ili više4azni$

strujni$ kola.

• ' N sistemima napajanja, osigurač kao zaštitni ure-aj od prekomjerne struje koji

služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja, mora se


22/25

postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojim se

smanjuje presjek provodnika.

• ' : sistemima napajanja, osigurač kao ure-aj za zaštitu od preoptere#enja, kad su

izloženi dijelovi me-usobno povezani pri pojavi druge greške, mora se postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek

provodnika. Ogranci od kabelski$ i nadzemni$ niskonaponski$ mreža osiguravaju se

pri ulasku u mrežu.

•

8.6 %lasi/ikacija osigurača

• 3rema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na" topljive i

automatske.opljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio

osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi. ' praksi se još uvijek masovno

koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraceno" osigurači). 3rema :0/

i drugima važecim standardima oni se, u op#em slučaju, dijele prema"

15 konstrukciji) i25 karakteristika,a djelovanja

•

•

•

•

8.6." Toplji5i instalacioni osigurači

• %aštita provodnika od preoptere#enja tj. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj

način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke

žice. Ova se tanka žica istopi prije nego što zašticen provodnik dobije nedozvoljenu

temperaturu. Ova žica je od srebra, cinka ili drugog metala ili legure. 3ri optere#enju

ova se žica zagrije i istopi, zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem.

• ' konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra-uju se u slijede#im vrijednostima"

•

• instalacioni topljivi osigurači tipa D, koji se nazivaju instalacionim osiguračima na

zavrtanj• inastalacioni osigurači tipa 7, koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom•

minijaturni osigurači, koji se neosredno ugraduju na neke prijemnike, i


23/25

• nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne mo#i, koji se nazivaju i instalacionim

visokoučinskim osiguračima ili N*&osiguračima.

•

- Osigurači tipa D:• Osigurači tipa D upotrebljavaju se u ku#nim električnim instalacijama i napravama za

napone , C, !8 i C+ * (prema :0/ standardu) isključivo za jednosmjerne ili

isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do A. esto se

nazivaju instalacionim osiguračima. :zra-uju se u dva osnovna oblika za priključak sa

prednje i sa zadnje strane. 1vaki od ovi$ oblika ima četiri osnovna dijela" podnožje,

kalibracioni prsten, umetak i kapu. 3rema :0/ standardu i drugim važe#im

standardima izra-uju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednostinazivni$ struja, i to" D ::, D :::, D :* i D *.

• 3rema veličini podnožja odre-uje se i veličina osigurača.

• 3odnožje D :: izra-uje se za struju od + A. 3odnožje D ::: izra-uje se za struje do =!

A zbog čega ima nešto ve#e dimenzije. 3odnožje D * izra-uje se za nominalne struje

do A.

• 3rema namjeni ili po obliku razlikuju se

sljede#a podnožja osigurača"& podnožje 'a prikljucivanje sa

prednje strane /univer'alnopodnožje ili 95 9potre-ljava se'a ra'vodne ta-le sa (e,iranje,na prednjoj povr(ini ali se na ta-li-u(e otvori 'a dovodneprovodnike5

& podnožje 'a priključivanje sa'adnje strane /; podnožje5

9potre-ljava se 'a ra'vodne ta-le kada se priljučak i'vodi i'a ta-le5& podnožje 'a ugra8ivanje npr5 u ra'ne aparate 'a do,a+instva) ura'vodna postrojenja i sl5

• podnožje 'a va'du(ni vod5 9potre-ljava se 'a ku+ne

priključke5

• 5alibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. 3rema :0/ standardima

kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za sprije#avanje zamjenljivosti.

5alibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i

nazivne jačine struje. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovaranazivnoj struji. ako-er se i topljivi umetci označavaju bojama, koje odgovaraju i boji


24/25

kalibracionog prstena. 7oje treba da spriječe umetanje topljivi$ umetaka ve#e nazivne

struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). 1trujna

nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D, koja spriječava da se u

podnožju osigurača uspostavi kontakt izme-u umetka i kalibracionog prstena ukoliko

je kalibracioni prsten namjenjen za ve#u struju od umetka. Ovo se postiže na taj način

što topljivi osigurači tipa D, za jače struje, dobijaju ve#e prečnike šupljine

kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka.

•

- Osigurači tipa 7:

• Osigurači tipa 7 su kalibracioni osigurači, koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i

topljivog umetka (slijede#a slika). 1tandardni nominalni napon ovi$ osigurača je +

V , nominalne struje" + = !,+ i =! A. 1lika C. 'metak osigurača tipa 7

• :zra-uju se samo za naizmjeničnu struju. 1trujna nezamjenjivost je postignuta

odre-enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje5 1truja topljenja

umetka za ove osigurače iznosi ,+ n P I dok je vrijeme djelovanja od = do 8

sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. opljivi umetak odre-ene

nazivne struje ne može se zamijeniti topljivim umetkom ve#e nazivne struje bez

zamijene kape. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova

osigurača instalirana i priključena na

normalnu upotrebu i snabdjevena

topljivim umetkom i kapom.

•

•

•

- Osigurači tipa N:• o je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa nožastimI

kontaktima. 3ripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica

(osigurači za primjenu u industriji), jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti

zamjenjeni samo od strane stručno osposobljeni$ lica. ;edusobna nezamjenjivost i

zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje-eni

konstrukcijom.

•

8.6.2 &utomatski osigurači


25/25

•

• Oni su namjenjeni za zaštitu električni$ vodova od nadstruja (struja kratkog spoja i

preoptere#enja) u zgradama i sl. 3rednost automatski$ osigurača je što se ponovo

uspostavljanje strujnog kola obavlja bez zamjene dijelova (uloška) ve# jednostavno pritiskom na polugu osigurača. Ovi osigurači imaju dva aktivna člana (okidača)"

elektromagnet i bimetal. ;ana topljivi$ osigurača u ku#nim i 4abričkim instalacijama

je ta što se umetak, kada pregori, mora mijenjati.

• Nov umetak ne samo da košta, vec za$tijeva vrijeme za izmjenu, a pored toga i

držanje rezervnog umetka. ' slučaju da se nema pri ruci odgovaraju#i umetak,

upotrebljava se bakarna žica, čime u stvari osigurač gubi na svome značaju, zbog čega

prilikom jaki$ kratki$ spojeva u ku#nim instalacijama dolazi do isključenja glavnogosigurača ili priključnog osigurača na mreži.

Ove mane otklonjene su konstrukcijom

instalacionog automatskog osigurača. Oni su

elementi koji prekidaju električno kolo pri

odre-enom optere#enju a da se ne vrši

uništavanje materijala. Ovi se osigurači

izra-uju za struje" =, , =, i + A i napone

i !8 V.

maturski električne instalacije i naprave

Documents