1

1. Navedite vrste odluka prema naporu donoenja i stavite ih u odnos sa razinama upravljanja (strateka, taktika i operativna razina)Okolnosti u kojima se donose odluke mogu se promatrati prema broju informacija kojima se raspolae pri odluivanju, te i u vezi s rizikom koji postoji kod odluivanja. Tako se situacije u kojima se donose odluke mogu okarakterizirati kao: - situacija izvjesnosti (situacija izvjesnosti podrazumijeva poznavanje svih okolnosti donoenja odluka i svih posljedica donesenih odluka, u situaciji neizvjesnosti donositelj ne raspolae nikakvim podacima o okolnostima i buduim uincima koji se postiu tom akcijom), - situacija rizika (postoje dvije procijenjene osnovne vrste vjerojatnosti: objektivna vjerojatnost, koja se moe procijeniti na osnovi relativne uestalosti dogaaja; primjer takve objektivne vjerojatnosti jesu one koje pruaju statistike metode te subjektivna vjerojatnost, koja podrazumijeva procjenu na osnovi osobnih pretpostavki temeljeno na znanju i iskustvu), - situacija neizvjesnosti (donositelj ne raspolae nikakvim podacima o okolnostima i buduim uincima koji se postiu tom akcijom)

Odluke se mogu promatrati i u vezi s nainom njihova donoenja, odnosno s naporom uinjenim pri donoenju, te se razlikuju: - programirane - operativno upravljanje (prodajna sila - intuitivno donoenje odluka na temelju prethodnih istraivanja; - polu programirane - taktiko upravljanje (srednji i visoki menadment), - neprogramirane odluke - strateko upravljanje (uprava)2. Definicija istraivanja trita

Istraivanje trita je sustavni, objektivni postupak dobivanja informacija koje slue odluivanju u marketingu. To je standardizirani postupak, zasnovan na naelima znanstvene metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju informacije potrebne u odluivanju i rjeavanju problema trinog odluivanja. Svrha istraivanja je dobivanje informacija na temelju kojih se odluuju u poslovanju. Informacije se dobivaju iz prikupljenih i analiziranih podataka. IT u uem smislu - konkretna situacija, postojei problem (projektno promatranje IT) IT u irem smislu - MIS tj. marketinki informacijski sustav(sustavno promatranje IT) The American Marketing Association (AMA) definira istraivanje marketinga kao proces koji kroz informaciju povezuje potroae, klijente i javnost sa proizvoaem. Informacija - identificira i definira prilike i probleme na tritu, generira i procjenjuje marketinke aktivnosti te daje uvid u marketinke aktivnosti, potpomae razumijevanju marketinga kao procesa. Marketinko istraivanje je sistematska i objektivna: identifikacija, zbir informacija, analiza, segmentacija, i upotreba informacija, a za svrhu kvalitetnijeg donoenja odluka u, identificiranju i rjeavanju problematike i prilika na tritu. Istraivanje trita odreuje informaciju potrebnu da se naglase pitanja vezana uz rjeavanje problema, upravlja i implementira bazom podataka u procesu sabiranja istih, analizira rezultate, prouava izvore informacija , pomae menaderima pri koritenju informacija i donoenju odluka

3. Osnovne znaajke znanstvene metode (objasnite)

pouzdanost rezultata i valjanost istraivanja; Dakle, pouzdanost je osobina istraivanja koja omoguuje ponavljanje postupka, bez obzira na to provodi li postupak isti istraiva ili razliiti istraivai. Pouzdanost se moe utvrditi pomou ponovnog mjerenja, ekvivalentnih mjernih instrumenata te uz pomo unutranje konzistencije (istodobno mjerenje na razliitim uzorcima). Valjanost je sinonim za tonost ili korektnost. Razlikujemo: Vanjsku (eksternu)- sposobnost istraivanja da se njegovi rezultati generaliziraju na vanjsko okruenje. Problemi vanjske valjanosti se uglavnom odnose na opasnost da se uvjeti koje smo stvorili za provoenje istraivanja razlikuju od uvjeta u stvarnom svijetu. Unutranju (internu) valjanost- unutranja sposobnost mjernog instrumenta da izmjeri prave vrijednosti istraivane pojave. Unutranja valjanost ugroena je utjecajima razliitih varijabli te se djelovanje tih varijabla trebaja smanjiti ili ukloniti. Valjanost ugroava: redoslijed - vremenski odmak pojavljivanje nepredvienih pojava, iskustvo ljudi se mijenjeju tokom vremena-ue i stjeu nova iskustva, uinak ispitivanja- ispitanika izlaemo mjerenju 2 puta, uinak organizacije istraivanja- kada se promjeni mjerni instrument moe doi do opasnosti : promjena ispitivaa, nain ispitivanja izaziva uinak organizacije istraivanja, odabir- problem odabira uzorka, mortalitet- ako se ispitivanje provodi due vrijeme neki od ispitanika e odustati od odabranog uzorka4. Proces istraivanja trita (etape)

Sastoji se od loginog redoslijeda postupaka to ih treba provesti da bi se dolo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomau odluivanju u trinome poslovanju. definiranje problema i ciljeva istraivanja (navoenje specifinog podruja istraivanja, sagledavanje okolnosti provoenja istraivanja, uoavanje razlike u upravljakim problemima i istraivakim ciljevima, hipoteze istraivanja). Sr istraivanja i moe dati odgovarajuu informaciju samo ako je problem jasno definiran i ako se znaju razlozi i ciljevi istraivanja. odreivanje izvora podataka i vrsta istraivanja podaci mogu biti iz primarnih ili sekundarnih izvora te izviajna ili zakljuna istraivanja, odreivanje metoda i instrumenata za prikupljanje podataka, odreivanje vrste uzorka i prikupljanje podataka, analiza podataka i interpretacije rezultata, sastavljanje izvjetaja5. Vrste istraivanja trita promatrano kroz odnos s istraivanim problemom (objasnite: izviajna, opisna i/ili uzrona istraivanja) Istraivanja se trita, promatrajui ih kroz odnos sa istraivanim problemom, mogu podijeliti u tri skupine, i to u: izviajna (eksplorativna) istraivanja, opisna (deskriptivna) istraivanja, uzrona (kauzalna) istraivanja. Izviajna istraivanja - posebno korisna etiri pristupa a to su: prikupljanje sekundarnih podataka (internet npr. Google-a, Wikipedia) , ispitivanje osoba koje imaju odreena iskustva o predmetu istraivanja (puai), analiza odabranih sluajeva (kolski primjeri "Conslultor", CStudy - "Consultor") i pilot studije (probno testiranje na odreenom uzorku, margarin s okoladom). Pilot studije dijelimo na skupni intervju (Latinica), dubinski ("Nedjeljom u 2", Stankovi). Opisna istraivanja - njihova je glavna zadaa opisivanje osobina populacije ili pojave tko, to, kada, gdje i kako; veinom su istraivanja u praksi, jednokratna, istraivaki instrument je anketa upitnik;opisivanje osobina potroaa ili nepotroaa (tko su kupci, korisnici, klijenti - dob, spol, zanimanje, profil), opisivanje stavova koje (ne)potroai imaju o ..., opisivanje ponaanja...(ne)potroaa, ciljnih skupina..., opisivanje miljenja ispitanika o buduem kretanju: pojave, potronje, prihvatljivost cijene Uzrona istraivanja - misija uzronih istraivanja jest istraivanje i odreivanje uzrono posljedine povezanosti izmeu aktivnosti koje poduzimamo i posljedica (reakcija) koje te aktivnosti izazivaju; otkrivaju uzronu povezanost dviju pojava. Eksperiment je istraivaki postupak u kojemu su uvjeti kontrolirani, tako da se nezavisna varijabla moe mijenjati da bi se testirala hipoteza s obzirom na zavisnu varijablu. Eksperiment - terenski i laboratorijski. Sutina eksperimentalne metode: 1. pojava se namjerno izaziva (a) poznato vrijeme i mjesto i b) postupak se moe ponavljati i c) rezultati se mogu usporeivati 2. pojava se odvija u kontroliranim uvjetima (omoguava se iskljuivo djelovanje nezavisnih koje se kontroliraju i mijenjaju); 3. rezultati utjecaja nezavisne na promjenu zavisne varijable opaaju se i mjere.6. Navedite i objasnite 4 pristupa izviajnih istraivanja U izviajna istraivanja su posebno korisna etiri pristupa a to su: prikupljanje sekundarnih podataka ,ispitivanje osoba koje imaju odreena iskustva o predmetu istraivanja, analiza odabranih sluajeva i pilot studije. (kvalitativna istraivanja) Ovi pristupi mogu se koristiti za :dijagnosticiranje situacije, izborrazliitih mogunosti djelovanja, otkrivanje novih ideja7. to je glavna zadaa opisnih istraivanja (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom)

Njihova je glavna zadaa opisivanje osobina populacije ili pojave (tko, to, kada, gdje i kako). Veinom su to istraivanja u praksi. opisivanje osobina potroaa ili nepotroaa (tko su kupci, korisnici, klijenti - dob, spol, zanimanje, profil), opisivanje stavova koje (ne)potroai imaju o ..., opisivanje ponaanja...(ne)potroaa, ciljnih skupina..., opisivanje miljenja ispitanika o buduem kretanju: pojave, potronje, prihvatljivost cijene8. to je misija uzronih istraivanja (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom) Uzrona istraivanja - misija uzronih istraivanja jest istraivanje i odreivanje uzrono posljedine povezanosti izmeu aktivnosti koje poduzimamo i posljedica (reakcija) koje te aktivnosti izazivaju; otkrivaju uzronu povezanost dviju pojava. Primjer: prodajom "Oujske pivovare" stranoj grupaciji za posljedicu je imala pad trinog udjela i rast konkurencije; promjenom dizajna etikete, a ne mijenjanja sastojaka, otkrili su da je glavni problem bila percepcija proizvoda u potroaa. 9. Navedite izvore podataka (navedite prednosti i nedostatke) sekundarni podaci, standardizirani podaci (uvjetna skupina), primarni podaci; Uobiajeni nain promatranja i podjele podataka u istraivanju trita je prema njihovim izvorima (dostupnosti) i nainu prikupljanja. Prednosti sekundarnih podataka: lake i bre je prikupiti sekundarne podatke,manji su trokovi prikupljanja sekundarnih podataka odnosno pretraivanja sekundarnih izvora podataka nego prikupljanja primarnih podataka,dostupni za brojne situacije i poslovne izazove, objektivnost (uvjetno: prednost), neke je informacije mogue dobiti samo iz sekundarnih izvora podataka odnosno sekundarnh podataka. Mogui nedostaci jesu neauriranost (zastarjelost), neprikladnost (pojavnih oblika - mjernih jedinica) i neprikladnost klasifikacije podataka. Primarni podaci su podaci koji se specijalno prikupljaju metodama ispitivanja, promatranja i eksperimentalnim metodama kad postoji potreba za tono odreenim marketinkim informacijama. Oni su po svojoj prirodi vanjski podaci ili podaci s terena, tj. izvan poslovnih subjekata. Prednosti takvih podataka su objektivnost, preciznost, originalnost, aktualnost, ali nedostatak im je visoka cijena prikupljanja i sporost u prikupljanju, relativno krai dogaaji, samo u dosupnim mjestima ( npr.ne u obitelji).To su podaci koji opisuju injenice, stanje ili situaciju: osobine ispitanika (zemljopisne osobine, demografske i socioekonomske osobine), ponaanje ispitanika (prolo, sadanje, budue ponaanje), psiholoke varijable (osobine linosti, stil ivota, dimenzije stila ivota, stavovi, znanje - informatiziranost, miljenje, miljenje) Standardizirane izvore podataka pruaju istraivake agencije veem broju naruitelja istovremeno - odnosno svima onima koji se "pretplate" na rezultate istraivanja ili ih naknadno ele kupiti. Takvi se izvori podataka prikupljaju ispitivanjem i promatranjem. Znaajke standardiziranih podataka jesu: standardizirani postupak kontinuiranog prikupljanja podataka, trokove dijelio vei broj naruitelja,, naruitelji se svjesno odriu utjecaja na metodu i nain provoenja istraivanja (koritenje direktno prikupljenih podataka od strane vie tvrtki).10. Navedite vrste ispitivanja prema obliku komuniciranja (navedite osnovne prednosti i nedostatke pojedine vrste) Osobno - temelji se na razgovoru izmeu ispitanika i ispitivaa. Preferirani oblik komuniciranja jer se njime osigurava znaajna koliina kvalitativnih informacija. Okarakterizirano je fleksibilnou to se tie modificiranja pitanja ili postavljanja dopunskih pitanja. Rezultira novim spoznajama i reakcijama ispitanika (govor tijela). Kljuni je nedostatak skupoa, tee se moe planirati jer ovisi o zauzetosti ispitanika. Ispitivanje telefonom - razmjerno jeftin i brz nain prikupljanja podataka (pokrivanje irokog geografskog podruja). Smatra se da se ispitivanjem preko telefona ostvaruju odreene psiholoke prednosti u odnosu na osobno ispitivanje i dopisno ispitivanje, zbog neizravnog kontakta sa ispitivaem. No ogranienja su u formulaciji pitanja koja motaju biti kratka i jednostavna, ne postoji mogunost demonstracije proizvoda. Ispitivanje dopisnim putem - komunikacija s ispitanikom putem upitnika. Temelji se na prethodno definiranoj skupini pitanja kojima istraiva planira doi do odgovora. dostava putem pote i elektronskim putem. Smatra se ekonominim no rezultira s niskom stopom povrata odgovora. 11.Objasnite razlike izmeu zatvorenih i otvorenih pitanja (odgovora) (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom tj. prikaite zatvoreno pitanje i otvoreno pitanje)Strukturirana ili zatvorena pitanja sastavljena su tako da se nakon pitanja ispitaniku ponudi popis mogueg izbora odgovora. Ispitanici zaokruuju ponueni odgovor i ne moraju dodatno objanjavati svojim rijeima. Strukturirana pitanja je tee sastaviti a ispitanik ima ogranienje u ponuenim odgovorima. Primjer br.1: Vae proizvode prvenstveno koriste: a) krajnji potroa, b) druge organizacije ili c) nitko od navedenog. Primjer br.2: Konzumirate li alkohol nakon ruka: a) nikad , b) ponekad, c) esto, d) uvijek. Nestrukturirana ili otvorena se koriste kada je nemogue ili oteano razviti kategorije moguih odgovora. Ponekad su vezana intencijom da se spozna to i kako razmiljaju ispitanici o odreenom problemu, a ponekad su vezana za to precizniji odgovor o nekoj pojavi. Primjer br.1: Koliko ste novih proizvoda ili usluga uveli na trite u posljednjih 5 godina?. Primjer br.2: Zato volite marku Mercedes?12. to je stav i koje su njegove sastavnice (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom) Stav je trajna sklonost reagiranju na odreeni nain prema razliitim podraajima iz svijeta. Sastavnice stava su: afektivna osjeajna, kognitivna spoznajna, bihevioristika - nain ponaanja. Ljestvice za mjerenje stavova:Thurstonova, Likertova, semantiki diferencijal , Stapelova Stav je trajno pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja. Stavovi se sastoje od tri sastavnice. Svaki pojedini stav se moe zasnivati vie na jednoj sastavnici nego na drugoj.13.Navedite i objasnite generike ljestvice za mjerenje pojava (nominalna, ) nominalne (razlikovne) - razvrstavanje po zanimanju, spolu, gradu, boji, itd., ordinalne (redne, redoslijedne) - vii, bolji, ocjene npr.znanje studenta ocjenjuje se na ispitu kao:izvrsno,vrlo dobro,dobro...ali se ovdje ne vidi za koliko je boljeznanje od dobrog i vrlo dobrog., intervalne (razdaljinske) - npr. kolika je vjerojatnost da ete kupiti okoladu? 1. najvjerojatnije neu, 2. vjerojatno neu kupiti, 3. vjerojatno hou, itd., omjerne (ishodine) primjeri za ovu ljestvicu su sve fizike jedinice-teina, duina,volumen. Ovim ljestvicama mjere se apsolutne veliine te imaju kvantitativnu sastavnicu.14.U pravilu u koju vrstu ljestvica pripadaju ljestvice za mjerenje stavova (nominalne, ordinalne, intervalne ili omjerne)Ljestvice za mjerenje stavova pripadaju u ordinalne, a to su: Thurstonova (mjerenje stavova)koja od sljedeih reenica je najbia Vaem osobnom osjeaju npr.sve TV poruke bi trebalo zakonom zabraniti, TV poruke su zanimljive, Nemam miljenja o TV porukama...i od npr.11 reenica odabrati onu koja Vama odgovara, Likertova (koliko se ovjek slae sa stavovima; 1)izrazito se ne slaem, 2) ne slaem se, 3) niti da niti ne 4) slaem se 5) izrazito se slaem ; najkoritenija skala danas; najee preko 5 stupnjeva; stupnjevanje (najmanji broj najnegativniji stav); konaan rezultat svakog ispitanika ini zbroj vrijednosti svih njegovih odgovora, semantiki diferencijal - grafiki prikaz (dvije krajnosti - ugodno/neugodno); krajevi crta predouju maksimalne promjene varijable, a svaki od poloaja izmeu oznaava meuintenzitet; zbog toga je metoda pogodna za ispitivanje razliitih stavova i miljenja o razliitim stvarima (kako Vam zvui turbo folk...savreno, ugodno, dobro, neugodno, odbojno), Stapelova- Ljestvica koja je specifina po tome da se ocjenjuje tvrdnja za koju se moe iskazati slaganje ili neslaganje razliitim intenzitetom. Npr.SuperKA ima kvalitenu robu ( +5 do -5 ocjene, bez 0.) pa SuperKa ima dobru prodajnu uslugu...15.Objasnite Likertovu ljestvicu (potkrijepite objanjenje izmiljenim ili stvarnim primjerom)Likertova ljestvica daje mogunosti ispitanicima da odrede stupanj svojega slaganja s nekom izjavom, a stupnjevi slaganja iskazani su kroz 5 pozicija: izrazito se ne slaem, ne slaem se, niti se slaem niti se ne slaem, slaem se. izrazito se slaem Ovom ljestvicom otklanjaju se nedostaci Thurstonove ljestvice kojom se od ispitanika zahtijeva da odaberu jednu od niza izjava. Kod obrade podataka dobivenih Likertovom ljestvicom pozicije (ne)slaganja iskazuju se brojevima od 5 do 1. (npr. 5 za izrazito slaganje, 1 za izrazito neslaganje). Ova ljestvica promatra se kao zbirna ljestvica koja sadrava niz izjava koje su usmjerene na jedan objekt i/ili predmet ispitivanja te se zbirno promatraju dobiveni rezultati kao jedan pokazatelj. 16.Objasnite ljestvicu semantiki diferencijal (potkrijepite objanjenje izmiljenim ili stvarnim primjerom)Tehnika poznata pod imenom semantike razlike sastoji se od niza ljestvica. To je mjerilo stavova koje se sastoji od serije ljestvica sa sedam stupnjeva, na ijim su krajnjim polovima pridjevi ili prilozi suprotnog znaenja. Suprotna znaenja, kao to je dobro i loe, moderno i staromodno, oznaavaju poetak i kraj ljestvice. Semantike razlike su vrlo rairena tehnika u istraivanju stavova, prvenstveno u istraivanju dojma koji potroai stjeu o destinaciji, turistikoj agenciji ili nekom drugom predmetu istraivanja. Omoguuju usporedbu profila razliitih predmeta (npr.nekoliko maraka aja, nekoliko supermarketa i slino). Vrijednost ljestvice oznauje se na 2 naina. Prvi je kao 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, a drugi kao -3, -2, -1, 0, +1, +2, +3 kako bi se pomoglo ispitaniku da iskae svoje miljenje te zbog lake obrade. Primjer pogledati u knjizi. 17. Objasnite Stapelovu ljestvicu (potkrijepite objanjenje izmiljenim ili stvarnim primjerom) Ljestvica koja je specifina po tome da se ocjenjuje tvrdnja za koju se moe iskazati slaganje ili neslaganje razliitim intenzitetom. Prednost ove ljestvice je u tome to se za razliku od ljestvice semantikih razlika ne trebaju traiti suprotstavljene pridjeve.

Stapelova ljestvica se rabi s 10 pozicija (podjeljaka,stupnjeva) te se izraava ocjenama od -5 do +5. Ljestvica nema neutralne pozicije te ispitanik iskazuje svoje (ne)slaganje i intenzitet (ne)slaganja sa navedenim tvrdnjama. Kod obrade podataka treba paziti na interpretaciju stupnjeva vezano za slaganje i neslaganje s pozitivnim u odnosu prema negativnim izjavama. Stapelova ljestvica ne rabi se esto u trinim istraivanjima. Primjer u knjizi.18. Kako moemo promatrati vrste uzorka sukladno poznavanju vjerojatnosti lanova populacije da sudjeluju u uzorku. Navedite sluajne uzorke. ILI Kako moemo promatrati vrste uzorka sukladno poznavanju vjerojatnosti lanova populacije da sudjeluju u uzorku. Navedite namjerne uzorke. Vrste uzoraka promatrano prema poznavanju vjerojatnosti lanova populacije da sudjeluju u uzorku:

1. "sluajni uzorci" - zasnovani na vjerojatnosti, poznata je vjerojatnost odabira svakog lana populacije u uzorku i ta je vjerojatnost vea od nule. Sastoje se od: jednostavni sluajni uzorak , sustavni uzorak, stratificirani uzorak, uzorak skupina klastera, uzorak povrina

2. "namjerni uzorci" - zasnovani na prosudbi i okolnostima, lanovi populacije u uzorak biraju se prema namjeri i okolnostima. Sastoje se od : prigodni uzorak - "prigoda", uzorak poznavatelja - "poznavatelji" npr. lovci , prosudbeni uzorak - prosudba istraivaa koga, kvotni uzorak - prosudba istraivaa i namjera da se pokriju skupine ispitanika19. Objasnite kvotni uzorak. U koju skupinu uzoraka namjernih ili sluajnih kvotni uzorak pripada. (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom)

Kvotni uzorak je najvaniji u skupini uzoraka koji se zasnivaju na teoriji vjerojatnosti. Pripada skupini namjernih uzoraka. Bira se postupkom u kojem je osigurano da razliite podskupine osnovnoga skupa budu zastupljene u uzorku prema njihovim vanim osobinama upravo na nain kako to istraiva odredi. Unutar postupka se odreuju "kontrolne osobine" osnovnog skupa. Odluka o veliini uzorka i veliinama kvota (proporcionalni i neproporcionalni kvotni uzorak).

Primjer! za ljude sa psima i makama - dijeljenje u kvote20. to podrazumijevamo pod kodiranjem otvorenih odgovora (objasnite izmiljenim ili stvarnim primjerom)

Kodiranje je davanje kodova odgovorima. To mogu biti brojane ili slovne oznake. Kodiranje pitanja s otvorenim odgovorom zahtijeva vie vremena jer odgovori nisu predvieni prilikom sastavljanja anketnog upitnika nego su odgovori brojni i razliiti. Kodiranje se u tom sluaju svodi na nastojanje da se razliiti odgovori svrstaju u nekoliko skupnih kategorija odgovora,a svaka od tih skupnih kategorija dobiva svoj kod. Izazov kodiranja otvorenih pitanja je zapravo u saimanju nekoliko ispitanikovih reenica u osnovnu misao ili osnovne misli. Primjer slika na str.423

21. Kako moemo promatrati istraivanja za potrebe oglaavanja

Istraivanje za potrebe oglaavanja ima zadau pomaganja u razumijevanju reakcija potencijalnog potroaa u sve 4 razine (upoznavanje, razumijevanje, uvjerenje, akcija). Mogue je razlikovati istraivanja u svrhu: definiranja ciljeva oglaivanja (pronalaenje glavnog sadraja koji treba prenijeti potroaima i potencijalnim potroaima, prikladnost izviajnih istraivanja) to treba potencijalnom potroau rei o proizvodu, definiranje oglaivake poruke (istraivanja prije i nakon lansiranja oglaivake poruke) kako rei, koji je najbolji nain da se ciljevi pretvore u rijei i/ili slike?, odabir medija (brojni su naini prenoenja poruke - mediji - sredstva javnog priopavanja, dok je cilj praenost medija od strane segmenta tj. ciljane skupine)22.to je zadnja zadaa kvalitativnih istraivanja? Navedite primjerom?

Kvalitativnim se istraivanjima redovito prikupljaju primarni podaci od ispitanika, i to ispitivanjem, ali i promatranjem njihove neverbalne komunikacije. Podaci se analiziraju i dobiva se kvalitativna informacija koja je rezultat pristupa kvalitativnih istraivanja. ispitanici u tome sluaju mogu biti potroai, ali jednako tako i strunjaci, iako se moe tvrditi da su kvalitativna istraivanja najee usmjerena na dobivanje informacija od potroaa koji pripadaju ciljnom segmentu, tj.usmjerena su na ciljnu skupinu koja je definirana kao cilj u dugoronoj strategiji.

Primjer bi bio da npr.Dukat provede kvalitativno istraivanje putem fokus grupe o novom jogurtu s okusom pinata ili nekog povra.

PAGE 2