mapa puta za izradu akcionog planabei referentni inventar emisija eng. baseline emission inventory...

REGIONAL EDUCATION AND INFORMATION CENTREFOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT IN SOUTH-EAST EUROPEREGIONALNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I INFORMISANJE

IZ ODRŽIVOG RAZVOJA ZA JUGOISTOČNU EVROPU

REIC

MAPA PUTA ZA IZRADU AKCIONOG PLANA

ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA

(SECAP)

Sarajevo, 2019.

REGIONAL EDUCATION AND INFORMATION CENTREFOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT IN SOUTH-EAST EUROPEREGIONALNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I INFORMISANJE


REIC

U okviru projekta

Stavovi i mišljenja izrečeni o ovom dokumentu su isključivo stavovi REIC-a, a ne Fondacije Heinrich Böll

U saradnji sa

ImplementacijaREGIONAL EDUCATION AND INFORMATION CENTRE

FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT IN SOUTH-EAST EUROPEREGIONALNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I INFORMISANJE


REIC

II

BiH Bosna i Hercegovina

BEI Referentni inventar emisija eng. Baseline Emission Inventory

CHP Kogeneracija eng. Combined Heat and Power

CoM Sporazum Gradonačelnika eng. Covenant of Mayors

CO2 Ugljendioksid

ETS Eng. European CO2 Emission Trading Scheme

EU Evropska unija

EUROSTAT Evropski statistički zavod

EZ Energetska zajednica

INDC Planirani nacionalno utvrđeni doprinosi

MEI Praćenje inventara emisija eng. Monitoring Emission Inventory

NEEAP Akcioni plan za energetsku efikasnost

NECP Nacionalni energetski i klimatski plan

NREAP Akcioni plan za korištenje obnovljive energije

RVA Ocjenjivanje rizika i izloženosti eng. Risk and Vulnerability Assessment

SEAP Akcioni plan energetski održivog razvoja eng. Sustainable Energy Action Plan

SECAP Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena eng. Sustainable Energy and Climate Action Plan

SUMP Plan održive urbane mobilnosti

POPIS SKRAĆENICA

III

SADRŽAJ

UVOD �� 1

SPORAZUM GRADONAČELNIKA �� 4O sporazumu gradonačelnika ��4

Granice i opseg djelovanja povelje gradonačelnika ��5

Vremenski okvir ��6

POSVEĆENOST POLITIČKIH I OPĆINSKIH STRUKTURA ��7

AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA (SECAP) �� 9Proces izrade, provedbe i praćenja akcionog plana �� 11

REFERENTNI INVENTAR EMISIJA I OCJENJIVANJE RIZIKA IZLOŽENOSTI �� 14Referentni inventar emisija – Baseline Emission inventory (BEI) �� 14

Procjena rizika izloženosti klimatskim promjenama �� 16

DEFINISANJE MJERA ZA SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE I UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA �� 17

Uspostavljanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima �� 18

Definisanje mjera �� 19

INTERESNE STRANE I NJIHOVA PODRŠKA �� 20

IMPLEMENTACIJA, MONITORING I IZVJEŠTAVANJE ��22

KORISTI GRADOVA I OPĆINA OD IZRADE AKCIONOG PLANA ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA �� 24

Primjeri dobre prakse iz Bosne i Hercegovine i Evropske Unije �� 25

Primjeri dobre prakse iz EU ��28

ZAKLJUČAK �� 30

1 MAPA PUTA ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA - SECAP

UVOD

Bosna i Hercegovina (BiH) je kao ugovorna strana u Energetskoj zajednici (EZ) obavezna da izradi integrisani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u skladu s preporukom Vijeća ministara EU 2018/1/MC-EnC. Plan obuhvata različite oblasti, a to su:◊ energetska sigurnost◊ puna integracija unutrašnjeg tržišta energije◊ energijska efikasnost◊ dekarbonizacija◊ istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Trenutno je u procesu izrada integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH za period 2021-2030. godine. Nakon izrade dokumenta, očekuju se i projekcije do 2050. godine (pri čemu je 2020. bazna godina). Implementacija NECP-a će omogućiti BiH integraciju energetskih i klimatskih ciljeva kao i odgovarajućih politika i mjera, čime će doprinijeti usklađivanju energetskih politika s politikama Evropske unije (EU). Samim tim će smanjiti administrativna opterećenja i osigurati veća koherentnost i dugoročnija predvidljivost investicija. U slučaju BiH, potrebna je usklađenost sa do sada usvojenim planovima u oblasti zaštite okoliša, energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a to su:◊ Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u BiH (NREAP BiH), usvojen 2016.;◊ Akcioni plan za energetsku efikasnost u BiH za period 2016-2018. godina, (NEEAP BiH), usvojen u

decembru 2017. godine., te novi za period 2019-2021 (koji je u izradi);◊ Planirani nacionalno utvrđeni doprinosi, tzv. Intended Nationally Determined Contributions – INDC�

Pored toga potrebno je uzeti u obzir i buduće obaveze BiH (na osnovu strateških ciljeva EU do 2030. odnosno novih ciljeva Energetske zajednice koji će biti obavezujući za BiH).

Sa druge strane Općine i Gradovi na lokalnom nivou trebaju provoditi lokalne akcione planove za održivu energiju. S tim u vezi EU provodi i globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan od njenih najznačajnijih prioriteta. EU se obvezala da do 2020. godine reducira sveukupnu emisiju ugljendioksida za najmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda (EUROSTAT), urbana područja u EU odgovorna za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva EU.

Zbog toga je Evropska komisija 29. januara 2008. godine pokrenula veliku inicijativu povezivanja

2UVOD

gradonačelnika energetski osviještenih Evropskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provedbi efikasnih mjera za poboljšanje energijske efikasnosti urbanih sredina. Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors – CoM) u skladu s kojim se općine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju ugljendioksida na svom području iznad postavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih vlasti u implementaciji tog posla kroz mjere energijske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije i druge akcije koje se odnose na energiju u različitim područjima pod ingerencijom lokalnih vlasti.

Novi potpisnici sada se obvezuju da će smanjiti emisije ugljendioksida za minimalno 40% do 2030. godine, te da će usvojiti integrirani pristup ublažavanju i adaptaciji na klimatske promjene. Potpisnici podržavaju zajedničku viziju za 2050. godinu: ubrzavanje dekarbonizacije njihovih

teritorija, osnaživanje kapaciteta za adaptaciju na neizbježan uticaj klimatskih promjena, te omogućivanje građanima da imaju pristup sigurnoj, održivoj i povoljnoj energiji.

Lokalne vlasti imaju vodeću ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Učešćem u Sporazumu pruža im se podrška u tom nastojanju, te im se omogućuju priznanje, sredstva i mogućnosti umrežavanja kako bi svoje energetske i klimatske obveze podigli na viši nivo. Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju otvoren je svim demokratski ustrojenim lokalnim vlastima s izabranim predstavnicima, bez obzira na njihovu veličinu i fazu provedbe energetskih i klimatskih politika. Lokalne vlasti koje su se pridružile inicijativi Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju obvezuju se dostaviti akcioni plan u razdoblju od dvije godine nakon službenog potpisivanja uključujući i usmjeravanje prilagođavanja razmatranja u relevantne politike, strategije i planove.

Šta je Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena?

Akcioni plan energetski održivog razvoja (SEAP-Sustainable Energy Action Plan), odnosno novi akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena (SECAP- Sustainable Energy and Climate Action Plan) je ključni dokument Sporazuma gradonačelnika koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti ispuniti obaveze preuzete njegovim potpisivanjem do 2020 odnosno 2030. godine.

U ljeto 2015. godine, Evropska komisija i Ured Sporazuma gradonačelnika, uz podršku Evropskog Komiteta, pokrenuli su proces konsultacija regija za prikupljanje stavova zainteresiranih strana o budućnosti Sporazuma gradonačelnika. Odgovor

je bio jednoglasan: 97% opredijelio se za novi cilj iza 2020. godine, a 80% njih se izjasnilo za produženja na dugoročni cilj. Većina je podržala 2030. godinu sa ciljem za minimalno 40% smanjenja stakleničkih plinova. Tako će se potpisnici obvezati za akcije podrške implementaciji od 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU do 2030. godine i usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene�

SECAP se temelji na referentnom inventaru emisija (engl. Baseline Emission Inventory – BEI) i ocjenjivanjima rizika i izloženosti (engl. Risk and Vulnerability Assessment – RVA) koji sadrže


analizu trenutačnog stanja. Ovi elementi služe kao osnova za utvrđivanje sveobuhvatnog kompleta radnji koje lokalna tijela vlasti planiraju izvršiti kako bi ostvarili ciljeve za adaptaciju i ublažavanje uticaja klimatskih promjena. Potpisnici se također obvezuju izvještavati o napretku svake dvije godine.

U planu se koriste rezultati Referentnog inventara emisija sa ciljem identifikacije najznačajnijih područja u kojima je mogućno poduzeti konkretne akcije i koja daju najviše potencijala za dostizanje ciljanog smanjenja ugljendioksida od strane lokalnih vlasti. Plan definiše konkretne mjere redukcije, kao i vremenske okvire i odgovornosti, koji će dugoročnu strategiju pretvoriti u konkretne provodive aktivnosti.

Sporazum gradonačelnika se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u nadležnosti lokalnih vlasti. SECAP bi se trebao koncentrisati na mjere koje će pomoći redukciji emisije ugljendioksida i finalne potrošnje energije od strane krajnjih korisnika. Obaveze iz ovog Sporazuma se odnose na kompletno geografsko područje potpisnica lokalnih vlasti. Zbog toga bi akcioni plan trebao obuhvatiti akcije koje se tiču i javnog i privatnog sektora. Međutim, od lokalnih vlasti se očekuje da predstavljaju primjer i stoga preuzmu najveći dio mjera koje se odnose na zgradarstvo, saobraćaj, javnu rasvjetu itd. Osnovna ciljana područja su zgradarstvo i gradski prevoz. Lokalne vlasti mogu donijeti odluku da sveukupnu redukciju emisije ugljendioksida odrede kao apsolutnu redukciju ili „per capita“ redukciju. Dokument također može obuhvatiti akcije koje se odnose na lokalnu

proizvodnju električne energije (razvoj PV, snage vjetra, CHP-kogeneracija, poboljšanje u lokalnoj proizvodnji energije) kao i proizvodnju energije za grijanje i hlađenje. Pored toga, dokument bi trebao obuhvatiti područja u kojima lokalne vlasti dugoročno mogu utjecati na potrošnju energije (kao što je prostorno planiranje), ohrabriti tržište proizvodima energijske efikasnosti i usluga (javno zagovaranje), kao i promjene u ponašanju krajnjih potrošača (rad sa građanima i drugim interesnim skupinama).

Primarno područje djelovanja predstavljaju programi i akcije uštede energije u javnim zgradama u vlasništvu lokalnih vlasti koje predstavljaju značajne potrošače energije, npr. za zagrijavanje i osvjetljavanje. Pored toga, značajne mjere za redukciju korištenja energije mogu se postići u drugim uslugama, kao što su javni prijevoz i javna rasvjeta.

Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadležnost većine lokalnih i regionalnih vlasti, u kojima strateško planiranje i uspostava energetskih standarda koji će se poštivati pri izgradnji novih zgrada mogu značajno reducirati korištenje energije.

Pored SEAP-a i SECAP-a, Evropska komisija promoviše i Planove održive urbane mobilnosti (SUMP). SUMP-ovi su strateški planovi utemeljeni na dugoročnoj viziji, s glavnim ciljem osiguranja integriranih rješenja za potrebe transporta i mobilnosti ljudi i roba, garantirajući tehničku, ekonomsku, ekološku i društvenu održivost.

4SPORAZUM GRADONAČELNIKA

SPORAZUM GRADONAČELNIKA

O SPORAZUMU GRADONAČELNIKASporazum gradonačelnika predstavlja glavni evropski dobrovoljni pokret koji uključuje lokalne vlasti u razvoj i provedbu održive energetske i klimatske politike. Pokret okuplja više od 7.000 lokalnih i regionalnih vlasti u 57 zemalja.

Sporazum gradonačelnika (ciljevi 2020)

Inicijativa Sporazuma gradonačelnika „Cilj 2020“ pokrenuta je od strane Evropske komisije 2008. godine nakon usvajanja EU paketa o klimi i energiji za 2007. godinu, u svrhu podržavanja napora koje lokalne vlasti ulažu implementacijom programa održive energetske politike. Inicijativa ima za cilj udruživanje lokalnih i regionalnih vlasti u provođenju politike održivog razvoja na području njihovih teritorija, te da im omogući usklađeno prikupljanje podataka, metodologiju i okvir za izvještavanje da bi se ambicije smanjenja emisija stakleničkih plinova pretvorile u stvarnost. Nakon potpisivanja Sporazuma gradonačelnika općine, gradovi i regije su se dobrovoljno obavezale da reduciraju emisiju ugljendioksida na svom području iznad postavljenog cilja od 20% do 2020. godine pomoću akcionog plana energetski održivog razvoja (SEAP).

Paralelno s ovim, 2014. godine, u kontekstu Evropske strategije Evropske komisije o prilagođavanju klimatskim promjenama, Evropska komisija pokrenula je zasebnu inicijativa nazvana „Mayors Adapt“, zasnovana na istim principima kao i Sporazum gradonačelnika. Ova sestrinska inicijativa usredotočena na adaptaciju klimatskim promjenama pozvala je lokalne vlasti da demonstriraju liderstvo u adaptaciji i podržava ih u razvoju i provedbi lokalnih strategija adaptacija.

Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju (ciljevi 2030)

Inicijative Sporazuma gradonačelnika i „Mayors Adapt“ su zvanično spojene u oktobru 2015. godine. Tada je pokrenut Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju (ciljevi 2030) za jačanje inicijalnih obaveza za smanjenje emisije stakleničkih plinova i integriranje prilagođavanja klimatskim promjenama. Inicijativa se temelji na tri glavna stuba, i to:


Deseta godišnjica Sporazuma Gradonačelnika (februar 2018.)

◊ Ublažavanje (najmanje smanjenja emisija 40% do 2030. godine);

◊ Adaptacija klimatskim promjenama;◊ Sigurna, održiva i pristupačna energija.

Lokalne vlasti, potpisnice, dijele istu viziju stvaranja gradova dekarboniziranim i otpornim, gdje građani imaju pristup sigurnoj, održivoj i pristupačnoj energiji. Za prevođenje obveze na djelu, one se obvezuju na:◊ Postavljanje ambicioznih ciljeva ublažavanja i

prilagodbe;◊ Mjerenje emisije stakleničkih plinova u baznoj

godini, u skladu sa zajedničkim metodološkim pristupom;

◊ Procjenu klimatskih rizika i ranjivosti u njihovim gradovima;

◊ Definisanje sveobuhvatnog niza akcija koje lokalne vlasti planiraju da preduzmu kako bi se postigli ciljevi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kroz izradu SECAP-a;

◊ Usvajanje i stavljanje na raspolaganje javnosti njihov akcioni plan;

◊ Redovno (kvalitativno i kvantitativno) izvještavanje ka Evropskoj komisiji o provođenju akcionog plana

◊ Dijeljenje vizije, rezultata, iskustava i znanja sa kolegama na lokalnom i regionalnom nivou unutar EU i šire.

GRANICE I OPSEG DJELOVANJA POVELJE GRADONAČELNIKASporazum gradonačelnika odnosi se na djelovanje na lokalnom i regionalnom nivou unutar nadležnost lokalne vlasti. SECAP bi se trebao koncentrirati na mjere ka smanjenju emisija stakleničkih plinova poput ugljendioksida i finalne potrošnje energije krajnjih korisnika, Također, treba da uključuje mjere adaptacije kao odgovor na efekte klimatskih

promjena. Sporazum pokriva čitavo geografsko područje lokalne vlast (općina, grad, regija), te stoga SECAP treba uključiti mjere koje se tiču i javnog i privatnog sektora. Međutim, od lokalnih vlasti se očekuje da predstavljaju primjer i stoga preuzmu najveći dio mjera koji se odnosi na njihove objekte, uređaje, vozni park i slično.

6SPORAZUM GRADONAČELNIKA

Za ublažavanje klimatskih promjena, glavni ciljni sektori su zgrade, oprema/postrojenja i urbani transport. SECAP također može uključivati mjere povezane s lokalnom proizvodnjom električne energije (solarna energija, energija vjetra, kogeneracija i dr.) kao i lokalna proizvodnja energije za grijanje/hlađenje. Osim toga, SECAP bi trebao pokrivati područja gdje lokalne vlasti mogu uticati na dugoročnu potrošnju energije, potiču tržište za energijski efikasne proizvode i usluge (javne nabavke), te gdje mogu uticati na promjene u potrošnji energije (npr. rad sa građanima). S druge strane, industrijski sektor ne predstavlja ključni cilj Sporazuma gradonačelnika, a gradovi/općine odlučuju da li uključiti mjere iz ovog ili ne.

Kako bi se prilagodio utjecajima klimatskih promjena, SECAP bi trebao uključivati mjere u sektorima i područjima koja su najugroženija klimatskim promjenama. Ranjivi sektori (npr. zgrade, transport, energija, voda, otpad, okoliš

i biodiverzitet, poljoprivreda i šumarstvo, zdravstvo, civilna zaštita i hitne situacije, turizam) mogu se znatno razlikovati unutar urbanih područja, od jednog do drugog grada, pa od urbanih područja do ruralnih područja. Zbog toga je sticanje sveobuhvatnog razumijevanja opasnosti i ranjivosti lokalne vlasti od najveće važnosti.

Nadalje, kako je prepoznato Pariškim sporazumom, uspostavljanje globalnog cilja o ublažavanju i adaptaciji, svi SECAP dokumenti bi trebali identificirati komplementarnosti između ublažavanja i adaptacije, te ih usmjeriti u postojeće sektorske politike u cilju podsticanja sinergije i optimizacije upotrebe raspoloživih resursa. Također, tokom razvoja akcija ublažavanja i adaptacije potrebno je u najvećoj mjeri izbjegavati negativne utjecaje. Ovo je posebno relevantno u slučaju neprilagođenosti, gdje radnje mogu dovesti do povećane ranjivosti drugih sistema, sektora ili društvenih grupa.

VREMENSKI OKVIRVremenski okvir Sporazuma gradonačelnika je 2030. godina. Dakle, SECAP mora da sadrži jasan prikaz strateških aktivnosti i obaveza koje lokalna vlast namjerava poduzeti kako bi ih izvršila i ispunila do 2030. godine. SECAP može obuhvatiti i duži period, ali u ovom slučaju mora sadržavati vrijednosti i ciljeve za 2030. godinu. Kako nije uvijek moguće detaljno isplanirati konkretne mjere i proračune za dugoročni plan, lokalne vlasti mogu razlikovati:◊ Viziju, sa dugoročnom strategijom i ciljevima

do 2030. i / ili šire, uključujući i čvrste obveze u područjima poput planiranja korištenja

zemljišta, transporta i mobilnosti, javnih nabavki, standarda za nove / renovirane zgrade itd.

◊ Detaljne mjere za narednih 3-5 godina, koje prevode dugoročnu strategiju i ciljeve u stvarne akcije.

I dugoročna vizija i detaljne mjere su sastavni dio SECAP-a.


Da bi se osigurao uspjeh procesa (od dizajna SECAP-a, do implementacije i praćenja ostvarenih rezultata), od ključne je važnosti podrška najvišeg političkog nivoa. Sve potrebne radnje koje se tiču ovog projekta, pokretat će osobe koje donose odluke, a najčešće je to gradonačelnik/načelnik sa svojim saradnicima i službenicima. Kako bi osigurali što bolje rezultate, glavni donositelji odluka i lokalne vlasti moraju pružiti podršku, obezbijediti dovoljno ljudskih resursa sa jasnim zadatkom, te osigurati dovoljno vremena i sredstava za realizaciju planiranih ciljeva.

Npr. Evropska unija razvija zakonodavne alate (zakone, propise i direktive) kao sredstva za pomoć lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima prilikom izrade i prilagodbe SECAP-a. Naravno, potpisan Sporazum gradonačelnika od strane gradskog vijeća (ili drugog ekvivalentnog tijela zaduženog za donošenje odluka), već je jasan i vidljiv znak predanosti lokalne zajednice. Da bi se ojačala politička podrška, korisno je podsjetiti se na brojne pogodnosti koje provođenjem SECAP-a donose lokalnim vlastima:

Ključni donosioci odluka i organi lokalne vlasti bi trebali podržati i organizovati proces raspoređivanja odgovarajućih ljudskih resursa sa jasnim mandatom i zadacima, te obezbijediti vrijeme i budžet za pripremu i provedbu SECAP-a. Općinskim službenicima koji će se baviti SECAP-om, potrebno je obezbijediti adekvatnu obuku. Politička posvećenost i vodstvo su pokretačke snage ovog procesa i treba ih zahtijevati od samog početka. Zvanično odobrenje SECAP-a od strane gradskog vijeća (ili ekvivalentnog tijela), zajedno sa proračunima i budžetom za prvu i ostale godine provedbe, je jedan od ključnih koraka. Kao najodgovorniji učesnik, gradsko vijeće treba biti usko informirano o praćenju provedbe SECAP-a. Izvještaje o provedbi potrebno je praviti periodično, uz povremene diskusije o otvorenim pitanjima. U kontekstu Sporazuma, izvještaj o praćenju realizacije SECAP-a potrebno je

POSVEĆENOST POLITIČKIH I OPĆINSKIH STRUKTURA

8POSVEĆENOST POLITIČKIH I OPĆINSKIH STRUKTURA

podnositi svake druge godine na ocjenu, praćenje i u svrhu verifikacije. Ukoliko je potrebno, u skladu sa izvještajem se može ažurirati i SECAP.

Ne postoji jedinstven put koji bi vodio ka idealnoj političkoj posvećenosti. Administrativne strukture,

obrasci političkog djelovanja i političke kulture se razlikuju od zemlje do zemlje i od regije do regije. Zbog toga, lokalne uprave su najprikladnije da primjene mjere koje će najefikasnije dovesti do povećanja političke posvećenosti potrebne za realizaciju SECAP-a.


U oktobru 2015. godine, nakon postupka konsultacija o budućnosti Sporazuma gradonačelnika, Evropska komisija pokrenula je integrirani Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju (engl. The Covenant of Mayors for Climate and Energy), koji nadilazi ciljeve postavljene do 2020. godine. Potpisnici Sporazuma obvezuju se da će smanjiti emisije ugljendioksida (i po mogućnosti drugih stakleničkih plinova) i usvojiti zajednički pristup za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Kao posljedica, stvorena je nova, unaprijeđena inačica SEAP-a, tj. SECAP. Prilagodba podrazumijeva predviđanje štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih radnji za sprječavanje ili minimiziranje štete koju mogu prouzročiti ili pak iskorištavanje prilika koje se mogu pojaviti. Dokazano je da svaka dobro planirana i rano provedena prilagodba može uštediti novac i spasiti živote.

SECAP (akcijski plan energetski održivog razvitka i klimatskih promjena) je dakle strateški plan koji razvijaju jedinice lokalne samouprave i prihvataju ih nakon pristupanja Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju. SECAP zadržava iste procedure koje su sadržane u SEAP-u, ali se razlikuje u sljedećem:

Nakon 2020. godine bit će moguće pristupiti Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju samo nakon ustanovljenja ciljeva za smanjenje emisije ugljendioksida do 2030. godine, planiranjem radnji za ublažavanje klime i adaptacije na klimatske promjene, na temelju analize lokalne potrošnje energije i procjene rizika po okoliš i ranjivosti. Treba spomenuti da postojeće radnje iz SEAP-a, s novim ciljevima smanjenja postaju mjere ublažavanja SECAP-a (engl. mitigation measures). Uz gore navedene razlike, Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju zahtijeva od članova procjenu rizika i ranjivosti za efekte

AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA (SECAP)

10AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA (SECAP)

Glavne karakteristike i razlike između SEAP-a i SECAP-aIzvor: Smjernice za usklađivanje planiranja energetike i mobilnosti, 2017.

SEAP SECAPVremenski raspon do 2020. godine do 2030. godineCiljevi Smanjenje emisije CO2 za

(najmanje) 20%Smanjenje emisije CO2 za (najmanje) 40% i adaptacija na klimatske promjene

Područja djelovanja • Gradske/općinske zgrade, oprema/objekti• Uslužne zgrade, oprema/objekti• Stambene zgrade• Transport• Javna rasvjeta• Zelena javna nabava• Lokalna proizvodnja el. energije• Lokalna proizvodnja toplotne energije• Ostalo (npr. industrija, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, ako je relevantno)

• Gradske/općinske zgrade, oprema/objekti • Uslužne zgrade, oprema/objekti• Stambene zgrade• Transport• Javna rasvjeta• Zelena javna nabava• Lokalna proizvodnja el. energije• Lokalna proizvodnja toplotne energije• Ostalo (npr. industrija, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, ako je relevantno) • Prostorno planiranje, okoliš i bioraznolikost, ekonomija

Relevantnost veličinepodručja lokalne vlasti

Nema tehničke relevantnosti, međutim kompleksnost se povećava s veličinom područja koje obuhvata lokalna vlast

Potreba za vertikalnom i horizontalnom integracijom

Vrlo relevantno jer će razni odjeli lokalne vlasti biti uključeni (posebno je važna horizontalna integracija)

Koraci procesa Politička predanostPočetak procesa uključivanja zainteresiranih stranaPlaniranjeOsnovna definicija Provedba radnji

Praćenje i izvješćivanje o napretku Prilagodba administrativne struktureUtvrđivanje dugoročne vizije s jasnim ciljevimaElaboriranje akcionog plana

Relevantnost participativnog pristupa

Vrlo relevantno za informiranje, pokretanje aktivnosti i garantovanje prihvatanja od strane svih zainteresiranih strana

Definicija polaznih (nultih) vrijednosti

Sveobuhvatni pregled generiranja i potrošnje energije u općini/gradu

Sveobuhvatni pregled generiranja i potrošnje, kao i procjena rizika i ranjivosti

Razrađenost scenarija Postoji samo jedan scenarij:2020. u usporedbi s nultom godinom (Baseline Emission Inventory - BEI)

Početni i konačni (2030.) scenariji i dodatni „dugoročni scenarij“ nakon2030.

klimatskih promjena kako bi se naglasile jake i slabe strane određenog područja. To treba učiniti kako bi se odredila priroda i raspon rizika analizirajući potencijalne opasnosti i procjenjujući ranjivost koja bi mogla predstavljati potencijalnu prijetnju ili štetu za ljude, imovinu, troškove života i okoliš o kojem ovise. To će omogućiti definiranje odgovarajućih strategija adaptacije koje će se prenijeti u radnje SECAP-a i doprinijeti poboljšanju otpornosti područja.

Područje adaptacije na klimatske promjene će s vremenom postajati sve važnije jer nedjelovanje po tom pitanju predstavlja velik potencijalan trošak – i finansijski i po pitanju ljudskih života zbog sve učestalijih ekstremnih klimatskih uslova poput poplava i vrućina.

Dakle, SECAP predstavlja ključan dokument na lokalnom nivou kojim se navedeni rizici analiziraju te u sklopu kojeg se predlažu mjere prilagodbe tim rizicima.


SEAP SECAPCentralizirano praćenje Izvještavanje prema Uredu Sporazuma gradonačelnikaAnaliza troškova i korisnosti

Preporučuje se, ali nije obavezna

Indikator SEAP mora uključivati sljedeće indikatore:• % smanjenja emisija CO2• Pokazatelje korištenja energije, generiranja iz obnovljivih izvora i ušteda za svaku radnju (MWh)

SEAP treba uključivati i prilagođene „indikatore aktivnosti“ za praćenje radnji, poput:• energije isporučene u punionicama za električna vozila [kWh/god]• potrošnje el. energije Sistema javne rasvjete [kWh/rasvjetnom stupu/ god]• litara vode isporučenih iz javnog vodovoda[l]• proizvodnje el. energije proizvedene fotonaponskim sistemima [kWh/god]• iznosa potrošene drvene biomase [kg/ god] i toplotne snage isporučene konačnim korisnicima centralnog grijanja [kWh/god

SECAP mora uključivati sljedeće indikatore:• % smanjenja emisija CO2• Pokazatelje korištenja energije, generiranja iz obnovljivih izvora i ušteda za svaku radnju [MWh]

Indikatore povezane s ranjivošću, tj.:• dužinu prijevozne mreže (npr. ceste/ pruge) u područjima rizika (npr.: poplava/ suša / šumskog ili drugog požara) • broj konsekutivnih dana/noći bez kiše

Indikatore povezane s utjecajem, tj.: • % prevoza, energije, vode, otpada• % gubitka stoke zbog zaraza/patogena

Indikatore povezane s ishodom, tj.: • % prevoza, energije, vode, otpad• % obnovljene šume

SECAP treba uključivati i prilagođene „pokazatelje aktivnosti“ za praćenje radnji.

Izvještaj Praćenje inventara emisija (MEI) svake četiri godine, standardizirano i obvezno izvješće podnosi se svake dvije godine

Najvažniji koraci kod izrade SECAP-a

PROCES IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA AKCIONOG PLANALokalne vlasti koje su se pridružile inicijativi Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju obavezuju se dostaviti SECAP u razdoblju od dvije godine nakon službenog potpisivanja uključujući

i usmjeravanje prilagođavanja razmatranja u relevantne politike, strategije i planove. SECAP se temelji na Referentnom inventaru emisija (BEI) i Ocjenjivanjima rizika i izloženosti (RVA) koji sadrže

12AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA (SECAP)

analizu postojećeg stanja. Ovi elementi služe kao osnova za utvrđivanje sveobuhvatnog kompleta radnji koje lokalna tijela vlasti planiraju izvršiti kako bi ostvarili ciljeve za adaptaciju i ublažavanje uticaja klimatskih promjena. Potpisnici se također obvezuju izvještavati o napretku svake dvije godine.

Kriteriji podobnosti SECAP-a odnosno minimalni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni kako bi SECAP bio prihvaćen u okvir inicijative Sporazuma su da:◊ Akcijski plan mora odobriti Općinsko/Gradsko

vijeće.

Akcijski plan mora jasno sadržavati cilj smanjenja naveden u Sporazumu (npr. najmanje 40% ispuštanja CO2 do 2030). ◊ Akcijski plan mora se temeljiti na rezultatima

sveobuhvatnog Referentnog inventara emisije (BEI) i Ocjenjivanju/ima rizika i izloženosti (RVA) .

◊ Akcijski plan mora obuhvatiti ključne sektore aktivnosti (komunalne usluge, tercijarne djelatnosti, stanovanje i prevoz):

◊ Referentni inventar emisije mora uključivati najmanje tri od ova četiri ključna sektora.

◊ Radnje na smanjenju emisije moraju obuhvatati najmanje dva od četiri glavna sektora.

Radnje potrebne za izradu, provedbu i praćenje SECAP-a se mogu podijeliti na nekoliko koraka ključnih za kvalitetnu izradu. Proces izrade obuhvata sljedeće faze:◊ Pripremne radnje za pokretanje Procesa izrade

SECAP-a (politička volja; aktivna potpora i podrška načelnika i općinskog vijeća, stručnih resursa i ostalih zainteresiranih strana).

◊ Formiranje tima za izradu prema prioritetnim pravcima djelovanja.

◊ Izrada SECAP-a.◊ Usvajanje SECAP-a općine/grada kao

službenog, provedbenog dokumenta.◊ Provedba identificiranih mjera i aktivnosti

predloženih u planu.◊ Praćenje i kontrola provedbe identificiranih

mjera�◊ Priprema izvještaja o realiziranim projektima u

vremenskim intervalima od 2 godine.◊ Izrada SECAP-a podrazumijeva 10 glavnih

aktivnosti:


Izrada SECAP-a podrazumijeva 10 glavnih aktivnosti:

14REFERENTNI INVENTAR EMISIJA I OCJENJIVANJE RIZIKA IZLOŽENOSTI

REFERENTNI INVENTAR

EMISIJA I OCJENJIVANJE

RIZIKA IZLOŽENOSTI

REFERENTNI INVENTAR EMISIJA – BASELINE EMISSION INVENTORY (BEI)

Potrošnja energije i emisija CO2 na lokalnom nivou ovisi o različitim faktorima: nivo ekonomske razvijenosti, naseljenost, karakteristike stambenog fonda, upotreba i razvijenost različitih vidova transporta, opštem stavu građana, klimatskim utjecajima, itd. Na neke od navedenih faktora se može utjecati kratkoročno (npr. promjene u ponašanju građana), dok se na druge može uticati samo srednjoročno ili dugoročno (npr. energetske performanse zgrade). Vrlo je važno da lokalna vlast shvati šta su prioriteti društva, te shodno tome utvrdi na koji način može djelovati (kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno).

Referentni inventar emisija predstavlja polaznu tačku (nultu godinu) za koju se utvrđuje smanjenje emisije CO2. Nulta godina može da bude mnogo ranija godina od datuma odobrenja SECAP-a (smjernice navode jedino da ne smije biti prije 1991. godine). Kada se odabere nulta godina, SECAP ima za cilj smanjenje emisija od najmanje 40% do 2030. godine. Svrha referentnog pregleda stanja je uspostavljanje jasne slike, gdje se grad ili općina u tom trenutku nalazi u smislu energije i klimatskih promjena. To je polazna tačka za SECAP, na osnovu koje je moguće postavljanje relevantnih ciljeva, izradu odgovarajućeg akcionog plana i praćenja realizovanih mjera.

Referentni inventar emisija se treba temeljiti na postojećim podacima. Kompletiranje inventara zahtijeva odgovarajuće resurse, kako bi se osigurale grupe podataka koje će se upoređivati i analizirati. Navedeno omogućava razradu SECAP-a, u kojem bi trebalo da se razmotre problemi i specifične potrebe lokalne zajednice. Aspekti koje treba pokriti tokom izrade SECAP-a mogu biti kvantitativni (evolucija potrošnje energije) ili kvalitativni (upravljanje energijom, provedba mjera, svijest građana, itd.). Referentni inventar omogućava određivanje prioriteta i nakon toga praćenje učinaka na osnovu referentih indikatora.

Najzahtjevniji element je izrada kompletnog inventara emisije CO2 na temelju podataka o stvarnoj potrošnji energije. Inventar emisija se može provesti interno od lokalne vlasti kao postupak samoprocjene, dok sa druge strane kombinacija samoprocjenjivanja sa eksternom recenzijom može čitavom postupku da osigura dodatnu vrijednost i tačnost. Recenziju mogu da obavljaju stručnjaci koji rade u drugim lokalnim vlastima ili organizacijama sa sličnim oblastima ekspertize.


Dokument referentnog inventara emisija izvještava o krajnjoj potrošnji električne energije, lokalnoj proizvodnji električne energije, te o emisijama štetnih stakleničkih plinova na teritoriji grada ili regije potpisnika. Dužnost svakog potpisnika je

da ispuni internet obrazac koji podrazumijeva obavezne i fakultativne unose podataka. Obavezni unosi uključuju podatke o emisijama po sljedećim makro sektorima i podsektorima:

Ukoliko postoje još neke kategorije koje emituju emisije, a ne nalaze se u makro sektorima (poput velikih industrijskih sistema, autocesta na području grada, itd.), prikazuju se na način „Nisu uvršteni u makro sektore“. Kao što je već navedeno, potpisnici mogu da biraju referentnu godinu, s tim što ona ne smije biti prije 1991. godine. Većina potpisnika, njih 66% se odlučilo za referentnu godinu u intervalu 2005-2008. godina.

Postoji nekoliko smjernica za procjenu emisija CO2 na području određenog grada ili regije, a lokalne vlasti ih mogu koristiti kako bi procijenili i emisiju CO2 i stakleničkih plinova usljed:◊ Lokalne potrošnje fosilnih goriva i otpada

(neobnovljivih izvora)◊ Lokalne potrošnje biomase, biogoriva, solarne

i geotermalne obnovljive energije◊ Proizvodnje električne energije iz obnovljivih

izvora energije

Nakon definisanja izvora emisija, postoje preporučeni emisioni faktori prema kojima se

16REFERENTNI INVENTAR EMISIJA I OCJENJIVANJE RIZIKA IZLOŽENOSTI

određenim standardima prikazuju ekvivalent proizvedenog CO2 u odnosu na vrstu goriva. Na osnovu prikupljenih podataka, može se utvrditi nekoliko scenarija: kako bi se razvijala potrošnja energije i kolike bi bile emisije CO2 kada bi se zadržala trenutna politika, kakav bi bio utjecaj predloženih akcija, itd. Također, mogu se izraditi scenariji potrošnje energije i emisije CO2 u scenariju bez SECAP-a. Ukoliko je trend u porastu, lokalne vlasti se moraju puno više potruditi kako bi izbalansirale potrošnju i emisije u budućnosti.

Suprotno tome, ukoliko je trend u opadanju, lokalna vlast bi trebala razmotriti postavljanje ambicioznijeg cilja smanjenja potrošnje energije i emisija CO2�

Procedure praćenja SECAP-a podrazumijevaju praćenja dostignuća na dva načina: svake dvije godine treba procijeniti napredak koji su donijele određene aktivnosti; svake četiri godine, osim praćenja aktivnosti potrebno je ažuriranje praćenja emisija CO2 (najsvježiji podaci).

PROCJENA RIZIKA IZLOŽENOSTI KLIMATSKIM PROMJENAMA

Svi gradovi su dužni da provedu procjenu rizika izloženosti / ranjivosti klimatskim promjenama na nivou grada unutar dvije godine nakon potpisivanja Sporazuma. Ova procjena treba pokriti cijelu gradsku regiju, te uzeti u obzir trenutne i buduće klimatske uslove. Procjena rizika od klimatskih promjena je kvalitativna i/ili kvantitativna naučna analiza ocjena rizika uzrokovanih klimatskim promjenama. Klimatski rizici se često predstavljaju kao vjerovatnost pojave opasnih klimatskih događaja ili trendova pomnoženo sa posljedicama ovih događaja. Procjena rizika izloženosti određuje prirodu i opseg rizika prema analizi potencijalnih opasnosti koje bi mogle nanijeti štetu ljudima, imovini, sredstvima za život i okruženju o kojem ovise. Može se izraditi kao pojedinačna procjena ili nekoliko procjena, po sektorima. Također, procjene mogu biti različite, poput procjene institucionalnog rizika, procjena opasnosti, retrospektivna procjena, osjetljivost na ekstremne vremenske uvjete, kao što jer npr. profil klimatskog utjecaja. Postoje određene preporuke i metodološki pristupi koji pomažu lokalnim vlastima da bolje shvate utjecaje klimatskih promjena.


DEFINISANJE MJERA ZA SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE I UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

Kod izbora prijedloga za projekte i aktivnosti koje čine lokalne akcione planove za održivu energiju prvenstveno treba poći od specifičnih okolnosti u samoj lokalnoj zajednici i strukture samog dokumenta definisanog uputstvima koja je dao Covenant of Mayors. Ovo praktično znači da se samim lokalnim zajednicama daje dosta velika sloboda u odlučivanju i izboru projekata. Za svaku od predloženih mjera potrebno je predvidjeti:

Ono što se treba imati u vidu jeste da su prve aktivnosti koje treba definisati tzv. soft mjere, odnosno mjere organizacione prirode i trebaju biti vezane za mobilisanje svih aktera u okviru lokalne zajednice. Također je veoma važno da se u samom početku realizacije krene u aktivnosti vezane za definisanje organizacione strukture i dodjeljivanje odgovornosti svim akterima koji u okviru lokalne zajednice trebaju učestvovati u realizaciji mjera iz akcionog plana, bilo da su donosioci odluka ili neko ko učestvuje u njihovoj provedbi.

S obzirom da se radi o dugotrajnom procesu, uspješnost realizacije aktivnosti vezana je za njegov status unutar gradske administracije. Važno je naglasiti da je akcioni plan multidisciplinaran i intersektorski

18DEFINISANJE MJERA ZA SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE I UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

dokument i kao takav se mora uključiti u svakodnevne aktivnosti gradske uprave i svih

odjeljenja u čijim se direktnim nadležnostima mogu naći pojedine mjere.

USPOSTAVLJANJE DUGOROČNE VIZIJE SA JASNIM CILJEVIMASporazum gradonačelnika podrazumijeva aktivnosti na lokalnom nivou u sklopu nadležnosti lokalnih vlasti. Stoga, za očekivati je da će potpisnice Sporazuma poduzeti aktivnosti u nekoliko ili svim mogućim ulogama:◊ potrošači i uzor: sve lokalne vlasti odgovorne

su za svoju potrošnju energije. U isto vrijeme, imaju i važnu ulogu u poticanju građana i ostalih zainteresiranih strana za korištenjem energije na efikasniji način.

◊ planeri, programeri i regulatori: sve lokalne vlasti najčešće su odgovorne za sektor zgradarstva, transporta i politike planiranja korištenja zemljišta. Imaju moć da: optimiziraju energijsku efikasnost u novim objektima, integriraju mjere za održivi transport i prilagođavaju strategije u lokalnim praksama planiranja. Oni sa zakonodavnim odlukama i regulatornim instrumentima oblikuju sektor transporta/energijske efikasnosti.

◊ proizvođač i opskrbljivač: Lokalne vlasti također mogu djelovati i kao pružatelji lokalnih komunalnih usluga promovirajući lokalnu proizvodnju energije i upotrebu obnovljivih

izvora energije (npr. kogeneracija , sistemi daljinskog grijanja itd.).

◊ savjetnik i motivator: podizanje svijesti građana iznimno je važno za uključivanje cjelokupne zajednice u podržavanju održive energije i klimatskih politika. Lokalne vlasti mogu djelovati kao savjetnik i edukator za građane i ostale zainteresirane strane (npr. arhitekte, planere, obrtnike).

Kako obaveze Sporazuma obuhvataju cjelokupno geografsko područje lokalne vlasti, Akcioni plan treba uključivati aktivnosti koje pokrivaju sektore djelovanja javnih i privatnih aktera. Potpisnici Sporazuma su slobodni sami odabrati svoje glavno područje aktivnosti. U principu, očekuje se da će najviše akcionih planova pokriti sektore koji se nalaze kao dio Referentnog inventara emisija i Procjene rizika od klimatskih promjena i osjetljivosti (samo za SECAP).

Za dio ublažavanja klimatskih promjena preporučuje se uključivanje aktivnosti koje ciljaju na ključne sektore Sporazuma:


Za dio adaptacije klimatskim promjenama: Identifikacija sektora za povećanje otpornosti u gradu je vrlo kontekstualno. Solidna i opsežna klimatska strategija prilagodbe razmatra uključivanje prilagodbe u sve aspekte lokalnih usluga koje su pogođene klimatskim promjenama. Neki od glavnih sektora koji mogu poboljšati

otpornost gradova uključuju:◊ Infrastrukturu;◊ Javne usluge;◊ Planiranje upotrebe zemljišta;◊ Okoliš i bioraznolikost;◊ Poljoprivreda i šumarstvo;◊ Ekonomiju.

DEFINISANJE MJERAU skladu s preporukama Evropske komisije, identificiraju se mjere energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije za primarno sektore zgradarstva, transporta i javne

rasvjete koje će doprinijeti smanjenju emisija ugljendioksida do 2030. godine. Svaka mjera analizira se ekonomsko-energetskom isplativosti do 2030. godine te se definiše sljedeće:

20INTERESNE STRANE I NJIHOVA PODRŠKA

INTERESNE STRANE I NJIHOVA

PODRŠKA

Prilikom izrade akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena potrebno je napraviti plan učešća interesnih grupa (javni/privatni sektor, nevladine organizacije, akademija, stanovništvo...) koji bi trebali biti uključeni u projekat sa njihovim potencijalnim ulogama. Zainteresirane strane su učesnici projekta, odnosno pojedinci i organizacije koje su aktivno uključene u projekat ili čiji interesi mogu biti zahvaćeni izvršenjem projekta, odnosno završetkom projekta. Broj zainteresiranih grupa može biti velik, te se najprije identificiraju različiti tipovi interesnih strana.

Metode za aktivno uključivanje zainteresiranih stranaPobrinuti se da se poruka razumije i da se postigne željena reakcija.Rane konsultacije olakšavaju prikupljanje korisnih informacija i ideja, stoga postavljajte pitanja!Isplati se pažljivo planirati s iskusnim ljudima koji poznaju materiju.Konsultacije mogu podići nivo povjerenja među zainteresiranim stranama.Sa zainteresiranim stranama treba postupati kao s rizikom i prilikama koje imaju vjerojatnost i uticaj.Uključivanje zainteresiranih strana pomaže u razumijevanju nivoa uspjeha neke radnje.

Postoji mnogo različitih tehnika koje su kreirane za postizanje i povećanje angažmana zainteresiranih strana na projektu, uključujući javne konsultacije, upitnike, ankete, doprinose društvenih medija, radionice, otvorene debate, masovnu komunikaciju itd. Svaka tehnika se mora prilagoditi i kreirati imajući na umu na kojeg pojedinca se cilja, kao i šta je očekivani doprinos kroz aktivnost. Ti doprinosi se mogu odnositi na prikupljanje informacija o resursima, tehničkim podacima, pa sve do sugestija i sl.

Sastanci sa zainteresiranim stranama se mogu koncipirati na različitim principima npr. metode “World Cafe” ili “Walt Disney”. Metoda Walt Disney (ili Disney metoda) je kreativna strategija u kojoj se koriste tri specifična stila razmišljanja. Uključuje paralelno razmišljanje za analizu problema, generiranje ideja, procjenu ideja, izgradnju i kritiku plana akcije. Kako bi pripremili tim za kreativnu strategiju, treba koristiti tri dijela prostorije za svaku metodu razmišljanja. Prvi dio je za maštanje (sanjar), drugi dio je za realiste i/ili planiranje, a treći za kritičare.

Tim se okuplja s ciljem kojeg treba postići, a taj cilj može biti san koji se pretvara u realnost, dizajn kojeg treba vizualizirati, problem kojeg treba riješiti ili proces kojeg treba unaprijediti. Strategija se zasniva na tri glavne faze i to sanjaru, realistu i kritičaru. Svaka faza predstavlja stil razmišljanja i mora se primijeniti tim redoslijedom.


Prva faza je usredotočena na kreativni aspekt i dijeljenje kreativnih ideja i rješenja. Druga faza je usredotočena na realnost i kako pretvoriti ideju u akcioni plan i konačno treća faza ima za cilj identificiranje slabosti u ideji i prevladavanje istih u konačnom planu.

Prva faza, dakle, dopušta timu da podijeli svoj san bez ograničenja ili kritiziranja. To pomaže da se stvori bazen kreativnih ideja. Neke od takvih ideja su održive, neke nisu. Određivanje održivih kreativnih koncepata dolazi kasnije, kao rezultat drugog ili trećeg stila razmišljanja.

Nakon toga tim mijenja mjesto i način kako bi razmišljao na logičniji način. Na temelju prve faze, prisutni se prave da je san moguć i počinju stvarati planove za njegovo ostvarenje. Planovi imaju za cilj pretvoriti zamišljene ideje u akcijski plan kojim se može upravljati. Za vrijeme ove faze sve misli bi trebale biti konstruktivne i usmjerene na pretvaranje ideje u stvarni plan. Nakon što se definiše plan kojim se ideja pretvara u realnost, način kritičkog razmišljanja obično otkriva prepreke u primjeni ideja i kako ih prebroditi. U ovome dijelu tim nudi konstruktivnu kritiku ideje

kako bi pronašao slabe tačke i riješio ih u konačnom rješenju. Kao rezultat tri glavne faze kreativne strategije, tim dolazi do snažne kreativne ideje s akcionim planom njezine primjene.

Metoda “World Café” je radionica pogodna za grupe od 12 do 2.000 učesnika. To je strukturirani proces konverzacije čiji je cilj olakšati otvorenu i ličnu raspravu. Ona povezuje ideje unutar veće skupine kako bi se osigurao pristup ‘kolektivnoj inteligenciji’ zainteresiranih strana, te razumijevalo i učilo iz više tačaka gledišta. Okruženje u kojem se organizira radionica treba biti privlačno - mali okrugli stolovi, blok papira, papirnate kartice u različitim oblicima, pisaljke u boji. Trajanje je otprilike 45 minuta do 3 sata.

“World Café” može se primijeniti u gotovo svim fazama procesa. Pogodan je za kombiniranje različitih pogleda na određenu temu, osmišljavanje akcijskog plana u kratkom vremenu, zajednički razvoj strategija, povratne informacije o već gotovim prijedlozima, i gdje je to prikladno, razvoj prijedloga za poboljšanje, evaluaciju ili prikupljanje prijelaznih rezultata.

22IMPLEMENTACIJA, MONITORING I IZVJEŠTAVANJE

IMPLEMENTACIJA, MONITORING I IZVJEŠTAVANJE

Implementacija SECAP-a je proces koji zahtijeva duži period, rad, predanost i određena finansijska sredstva. Definiranje strategije i vizije kako bi grad trebao da izgleda za nekoliko godina, predstavlja jedan zajednički okvir u kojem je potreban snažan konsenzus političkih predstavnika i interesnih strana sa istim konačnim ciljevima. To je jedan od razloga zašto je veoma važna maksimalna uključenost svih interesnih grupa i građana. Da li će SECAP biti implementiran ili će ostati samo gomila papira na stolu, zavisi isključivo od angažmana svih učesnika ovog procesa. Tokom faze implementacije, od ključne je važnosti osigurati dobru internu komunikaciju između različitih odjela lokalne vlasti, kao i sa svim ostalim uključenim stranama. Takav pristup će doprinijeti podizanju svijesti, povećat će općenito znanje o problemima sa kojima se susreće grad, te podstaknuti promjene u ponašanju, što u konačnici osigurava veliku podršku cijelom procesu implementacije SECAP-a.

Praćenje performansi projekta u pogledu uštede energije (smanjenje emisije ugljendioksida i utjecaja na klimatske promjene) bi trebalo da bude sastavni dio implementacije SECAP-a. Dodatna korist prilikom provedbe SECAP-a je umrežavanje sa drugim gradovima potpisnicima Povelje gradonačelnika koji također razvijaju ili implementiraju SECAP. Postoji puno dobrih primjera i praksi koje su neki gradovi već primijenili, što može dosta pomoći u planiranju vlastitog SECAP-a. Moguće je vršiti razmjenu iskustava, te uspostavljanje kontakta sa drugim gradovima i regijama, a takva komunikacija može biti od obostrane koristi. Preporučuje se umrežavanje sa potencijalnim potpisnicima Povelje gradonačelnika i njihovo ohrabrivanje da se priključe navedenom programu. Na ovaj način opštine i gradovi mogu dobiti još veću podršku u razvoju i implementaciji vlastitog SECAP-a.

Nekoliko savjeta kako provesti SECAP u praksi:◊ Podijeliti projekat na nekoliko dijelova i za svaki dio odrediti odgovorne osobe koje s vremena na

vrijeme treba da podnose izvještaje.◊ Jačati horizontalnu saradnju između različitih područja politike i usmjeriti klimatske akcije u

postojeće sektorske strategije.◊ Pripremiti posebne procedure i postupke koji će pomoći u implementaciji svakog dijela projekta.◊ Upostaviti sistem bodovnih karti za monitoring usvojenih planova i ciljeva. Mjeriti pokazatelje

poput postotka poštivanja rokova, postotka odstupanja u proračunu, smanjenje emisija kroz implementirane mjere i druge pokazatelje koji se mogu smatrati korisnim.

◊ Praćenje planova zajedno sa interesnim stranama, te organizacija kvartalnih sastanaka kako bi ih informisali o trenutnom stanju. Tokom ovih sastanaka mogu se evidentirati potencijalni problemi,


ali i pojaviti zanimljive ideje koje se mogu primijeniti.

◊ Predvidjeti moguće kočnice projekta, poput administrativnih prepreka. Javni projekti obično zahtijevaju dosta vremena za dobivanje odobrenja. U ovom slučaju precizno planiranje je jako bitno, pogotovo na početku implementacije SECAP-a.

◊ Predložiti, odobriti i staviti u funkciju program obuke, najmanje za osobe koje su direktno uključene u provedbu SECAP-a.

◊ Motivisati i ponuditi obuku i treninge internom timu. Oni su jako važni tokom čitavog procesa implementacije projekta.

◊ Potrebno je često informisati gradsko vijeće (ili drugi relevantni organ) i političare, kako bi ih učinili važnim dijelom uspjeha ili neuspjeha i dobili njihovu posvećenost.

◊ Neke mjere predložene u SECAP-u potrebno je prvo testirati prije masovne implementacije. Alati poput pilot ili demonstrativnih projekata mogu se koristiti za testiranje prikladnosti ovih mjera�

Monitoring je jako važan dio SECAP procesa. Pravilan monitoring praćen sa adekvatnim prilagođavanjem plana omogućava kontinuirano poboljšavanje procesa. Potpisnici Povelje gradonačelnika su se obavezali da će podnositi izvještaj o monitoringu svaku drugu godinu nakon predaje SECAP-a, na ocjenu praćenje i verifikaciju. Takav izvještaj treba sadržavati ažuriran inventar emisija, a lokalne vlasti se ohrabruju da izvještaje o emisiji ugljendioksida prave na godišnjem nivou. Međutim, ukoliko lokalna vlast smatra da je to velik pritisak na ljude i finansijske resurse, inventar emisija se može raditi u dužim vremenskim intervalima. Bez obzira na sve, lokalne vlasti trebaju svake četvrte godine imati ažuriran inventar emisija, dok je

svake druge godine potrebno napraviti izvještaj o sprovedenim akcijama bez inventara emisija. Za svaki vid izvještavanja, dostupni su predlošci u skupu dokumenata Povelje gradonačelnika na web stranici. Izvještaji o sprovedenim akcijama uglavnom sadrže kvalitativne informacije o provedbi SECAP-a, uključujući razne prepreke na koje se nailazi tokom implementacije, status provođenja svake od akcija, itd. Puni izvještaj, koji se radi svake četvrte godine omogućava analizu evolucije potrošnje i proizvodnje energije, te emisija ugljendioksida u poređenju sa baznom godinom. Na ovaj način omogućava se dublje razumijevanje rezultata koje donosi SECAP, a shodno tome i definiranje korektivnih i preventivnih mjera.

Lokalne vlasti koje su se obavezale da započnu akcije prilagodbe na svojoj teritoriji trebaju ispuniti obrazac za praćenje i izvještavanje svake druge godine nakon podnošenja SECAP-a, u cilju praćenja i ocrtavanja privremenih rezultata primijenjenih mjera i omogućavanja korekcije kako bi se postigli planirani ciljevi. SECAP se treba posmatrati kao živ dokument, i pogrešno je smatrati da se radi o običnoj statistici, obzirom da se mora povremeno prilagođavati i poboljšavati kako bi se povećala efikasnost projekta. Lokalne gradske strukture se potiču da sastave izvještaj o monitoringu na domaćem jeziku i da ga u tom obliku odobri gradsko vijeće, kako bi se dodatno osigurala transparentnost i odgovornost. Izvještaj o monitoringu treba shvatiti kao jačanje komunikacije između politike na jednoj, te građana i interesnih strana na drugoj strani. U izvještaju je potrebno obavijestiti o postignutom napretku, preprekama sa kojima se susreću oni koji su uključeni u realizaciju, potrebama za korektivnim mjerama, itd.

24KORISTI GRADOVA I OPĆINA OD IZRADE AKCIONOG PLANA ODRŽIVOG RAZVOJA I KLIMATSKIH PROMJENA

KORISTI GRADOVA I OPĆINA OD IZRADE

AKCIONOG PLANA ODRŽIVOG RAZVOJA

I KLIMATSKIH PROMJENA

Koristi gradova i općina, te stanovništva od izrade lokalnih akcionih planova za održivu energiju su mnogobrojne, a izdvajaju se:◊ Zapošljavanje u BiH na lokalnom nivou◊ Opredijeljenost za energetski održivi razvoj na načelima zaštite okoliša, energijske efikasnosti i

obnovljivih izvora energije;◊ Postavljanje temelja za održivi razvoj;◊ Pokretanje novih financijskih mehanizama za provedbu mjera energijske efikasnosti i korištenja

obnovljivih izvora energije;◊ Osiguranje dugoročne sigurnosti u snabdijevanju energijom;◊ Povećanje kvaliteta života građana (povećan kvalitet zraka, bolji životni komfor, smanjenje

saobraćajnih zagušenja i nesreća).

Sa druge strane potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju sljedeće koristi:◊ Inicijativa Sporazuma gradonačelnika postala je ključan instrument u implementaciji EU energetske

politike;◊ Inicijativa ima kredibilitet, za gradove potpisnike postao je “brend”, vidljivost opredjeljenja grada,

posebice na stranicama CoM;◊ Tehnička podrška putem “helpdesk” CoM;◊ Umrežavanje, razvijanje partnerstva, podizanje kapaciteta putem organiziranih seminara, radionica

i webinara;◊ Na raspolaganju je niz vodiča i stručnih materijala kao pomoć kod analiza, planiranja, implementacije

i praćenja realizacije;◊ Zajednički okvir za praćenje i izvještavanje (bitan za usporedbu i praćenje realizacije zadanih ciljeva);◊ Ostvarivanje sinergije između potpisnika CoM sa relevantnim zainteresiranim stranama i drugim EU

inicijativama;◊ Lakši pristup EU i domaćim fondovima. Svi primjeri iz BiH dokazuju da je lakše dobiti finansiranje

kada lokalna zajednica izradi akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena.


Općina Neum

Općina Neum je također izrazila spremnost o smanjenju emisije stakleničkih plinova za najmanje 20% do 2020. godine, kroz izradu svog akcionog plana energetski održivog razvoja općine Neum. Izradom akcionog plana energetski održivog razvoja općine Neum ispunjena je obaveza koja se preuzima prilikom pristupanja Sporazumu gradonačelnika. U Neumu je uvedena LED javna rasvjeta, te postoji čitav niz planiranih projekata koje će se raditi na osnovu donesenog akcionog plana.

Bosanski Petrovac

Općina Bosanski Petrovac je izradila akcioni plan energetski održivog razvoja 2016. godine u skladu sa smjernicama iz Sporazuma gradonačelnika kroz EU program IPA, Jadranski program prekogranične saradnje. Akcioni plan donosi prijedlog mjera i aktivnosti potrebnih za smanjenje emisija ugljendioksida na nivou općine za 20% do 2020. godine u odnosu na referentnu 2014. godinu. Planirane mjere i potrošnja energije posmatrana je odvojeno za četiri sektora – zgradarstvo, saobraćaj, javna rasvjeta i vodosnabdjevanje.

Mjere koje su realizovane kroz akcioni plan su povećanje energijske efikasnosti javnih zgrada kao i zamjena postojećih svjetiljki u javnoj rasvjeti Opštine sa LED svjetiljkama. Troškovi javne rasvjete postaju iz godine u godinu sve veći teret za općinske budžete. Novije tehnologije i štedljivija rasvjetna tijela daju mogućnost uštede uz zadržavanje postojeće ili unaprijeđenje kvaliteta osvjetljenja. Novijim tehnologijama uz prihvatljiva ulaganja Općine mogu smanjiti izdvajanja za eksploataciju i proširenje sistema javne rasvjete čime će se stvoriti mogućnosti

za preusmjeravanje tako ušteđenih sredstava u razvojne ili neke druge prioritetne svrhe.

Na slici je prikazan dio mreže javne rasvjete uz magistralni put M5 obuhvaćen mjerama povećanja energijske efikasnosti sistema javne rasvjete kroz akcioni plan i to u vidu zamjene postojećih nisko i srednje efikasnih rasvjetnih tijela novim, energetski efikasnijim LED rasvjetnim tijelima.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ BOSNE I HERCEGOVINE I EVROPSKE UNIJE

Izrada Akcionih planova energetski održivog razvoja (SEAP) u Bosni i Hercegovini je pokrenuta neposredno nakon objavljivanja inicijative iz 2008. godine. Veliku ulogu u ovom dijelu je imao projekat GIZ-ORF, te druge međunarodne institucije. Prema zvaničnoj stranici Covenenat of

Mayors u BiH je izrađeno i usvojeno ukupno 19 SEAP-a. Zanimljivost je da se SEAP izradile male sredine poput Čajniča i Bosanskog Petrovca (sa populacijom od 4.500 odnosno 7.946 stanovnika), te najveći gradovi u BiH kao što su Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Mostar, Tuzla i dr.


Grad Zenica

Grad Zenica je 2010. godine potpisao Sporazum gradonačelnika, i od tada je urađeno dosta kako bi se postigli zadani ciljevi. Grad Zenica je nakon usvajanja Akcionog plana energetski održivog razvoja (SEAP) implementirala nekoliko projekata, od kojih su neki specifični za područje Bosne i Hercegovine. Uzimajući u obzir gustinu mreže saobraćajnica u gradu, te potrebu postupnog rješavanja zagušenja saobraćaja, u Zenici je izgrađena Glavna gradska magistrala (GGM) praćena sa nekoliko kružnih tokova koji su znatno rasteretili saobraćaj i smanjili prekomjerne gužve i troškove za održavanje semafora. Grad Zenica danas praktično nema nijedan semafor. Tokom proteklih godina realizovano je nekoliko projekata rekonstrukcije javne rasvjete i zamjene starih rasvjetnih tijela sa LED rasvjetom. Jedan od najznačajnijih projekata u smislu smanjenja emisije štetnih materija, jeste izgradnja nove Toplane u Zenici. Prestankom korištenja uglja kao goriva, značajno se smanjiti negativne emisije u zrak koje su produkt sagorijevanja uglja sa velikim udjelom sumpordioksida. Grad Zenica osim navedenog ima u planu dovođenja plinske mreže u gradsko i prigradsko područje, čime bi se značajno smanjile

emisije štetnih materija, koje uzrokuju kućna ložišta. Finansiranje svih predviđenih i aktivnosti u toku je predviđeno dijelom iz vlastitih sredstava, a drugim dijelom iz budžeta organizacija, institucija i nadležnih ministarstava, dok će Toplana Zenica imati posebnu finansijsku strukturu.

Grad Zenica je zajedno sa Prijedorom i Općinom Gračanica pokrenuo aktivnosti 2019. godine ka izradi akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena.

Čajniče

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Čajniče je izrađen 2015. godine kroz EU program IPA. SEAP donosi prijedlog mjera i aktivnosti potrebnih za smanjenje emisija ugljendioksida na nivou općine Čajniče za 23% do 2020. godine u odnosu na referentnu 2013. godinu. Trenutno (2019. godine) je u procesu izrada novog akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena�

Jedna od mjera koja je implementirana nakon usvajanje plana je uvođenje obnovljih izvora energije u osnovnoj školi „Jovan Dučić“. Obzirom

da se kao osnovni energent u školi koristio mrki ugalj, napravljena je konverzija kotlovnice odnosno zamjena postojećeg energenta na drvenu sječku.


Grad Mostar

Grad Mostar je punopravni član Sporazuma gradonačelnika od 2017. godine. Ovim sporazumom su definirane uloge lokalnih vlasti u provedbi tog posla kroz mjere energijske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije i druge akcije koje se odnose na energiju u različitim područjima pod ingerencijom lokalne vlasti. Kako je obaveza potpisnika u roku od godinu dana od dana potpisivanja sporazuma izrada akcionog plana Grad Mostar je pristupio izradi i predao svoj akcioni plan energetski održivog razvoja. Time se kroz veliki broj projekata priključio provođenju proaktivne energetske politike s ciljem poboljšanja energijske efikasnosti i smanjenja štetnih uticaja na okoliš, te širenjem svijesti među građanima o nužnosti efikasnog korištenja energije. Gradska uprava Grada Mostar odgovorno se opredijelila za energetski održiv razvoj grada na načelima energijske efikasnosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije.

SEAP je bila značajna ulaznica Gradu Mostaru za brojne međunarodne projekte iz kojih su (su)finansirani značajni projekti iz oblasti energijske efikasnosti u zgradarstvu, te uvođenje LED rasvjete. Tako je npr. u februaru 2019 godine realiziran projekat „Uvođenje LED rasvjete u ulicama Kralja Tomislava, Ruđera Boškovića i dio Zagrebačke u Gradu Mostaru“ u vrijednosti blizu 80.000 EUR, od čega je 85% grant (iz projekta IRENE). Kroz projekt je zamijenjeno ukupno 86 komada svjetiljki i postavljeno 40 novih stupova. Pored ovoga Grad Mostar je razvio snažne baze podataka o objektima javne namjene, kreirao scenarije i bankabilne dokumente spremne za finansiranje, te nastavio sa implementacijom mjera u oblasti energijske efikasnosti. Sa UNDP uredom u BiH je utopljeno nekoliko objekata javne namjene�


PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ EU

Umea, Švedska

Umea je grad na sjeveroistoku Švedske i dom je najznačajnijih projekata energetske efikasnosti u ovoj zemlji. U periodu od 2008. do 2016. godine, ovaj grad je obnovio 130 javnih objekata. To je prostor površine 425 000 m², što predstavlja polovinu područja koje zauzimaju javne ustanove u gradu. Realizacijom ovog projekta, očekuje se smanjenje potrošnje energije za 20%. Projekti u Gradu Umea se finansiraju preko Ugovora o energijskoj efikasnosti – Energy Performance Contracting (EPC). EPC je forma „kreativnog finansiranja“ koja omogućava finansiranje navedenih projekata kroz uštedu troškova. Naime, u ovom slučaju izvođač radova realizira projekte energijske efikasnosti, a posao naplaćuje kroz prihode ostvarene kroz uštedu energetskih troškova. Ako je ušteda manja od zagarantovane, izvođač radova isplaćuje razliku. U gradu Umea je ušteda na svakom projektu bila veća od zagarantovane, tako da se EPC način finansiranja

pokazao korisnim za sve strane. Projekat je izveden u 3 faze: planiranje, odabir izvođača radova, realizacija i optimizacija. Projekat je također uključivao program obuke za sistem grijanja, ventilacije i upravljanja potrošnjom energije u zgradi Grada Umea za sve zaposlene.

Beč, Austrija

Najnovije projekcije upućuju da će se broj stanovnika u Beču povećati sa sadašnjih 1,8 miliona na 2 miliona do 2030. godine. To će vjerovatno rezultirati dodatnim urbanim zgušnjavanjem, manjkom slobodnih površina i na kraju povećanjem temperature u samom gradu u odnosu na temperaturu na periferiji grada. Ova pojava je poznata kao efekat urbanog toplotnog otoka. Gradska uprava je zajedno sa stručnjacima implementirala poseban projekat koji je istraživao ovaj fenomen. Projekat je završen 2015. godine i dio je šireg srednjoevropskog projekta „Urbani toplotni otoci – razvoj i primjena strategije ublažavanja i prilagođavanja i mjere za suzbijanje pojave urbanih toplotnih otoka“ koji je podržao Evropski fond za regionalni razvoj. Projekat je Beču omogućio identifikaciju i evaluaciju 37 mjera za rješavanje problema urbanih toplotnih otoka. Mjere uključuju izgradnju parkova, sađenje drveća i upravljanje kišnicom. Projekat je istraživao načine podizanja svijesti i promovisanje mjera među građanima Beča. Kao rezultat evaluacije,

u gradu je provedeno niz mjera koje se bave ozelenjivanjem. Među ovim transformacijama je pretvaranje 400m² šljunčanih krovova u zelene krovove, te formiranje zelenog zida površine 850 m² na zgradi u kojoj se nalazi odjeljenje gradskog upravljanja otpadom.

“Zeleni zid” na zgradi u Beču


Barselona, Španija

Kako se Grad Barselona razvijala, zelene površine su ostale na ograničenom prostoru. Tokom godina razvijale su se i saobraćajnice, ostavljajući manje prostora za kretanje pješaka. Kako bi se taj trend neutralisao i smanjio utjecaj grada na životnu sredinu, Grad Barselona je uvela tkzv. „superblokove“ ili program „punjenja ulica životom“. Program superblokova je povezan sa gradskim obavezama o suzbijanju klimatskih promjena, urbane mobilnosti, zelene infrastrukture i planova biološke raznolikosti. Glavni cilj je osloboditi prostor za zelene površine i rekreaciju smanjenjem količine prometa i vozila na određenim ulicama. Program je počeo 2014. godine sa četiri pilot projekta i u budućnosti će se proširiti po cijelom gradu. Iz gradskog budžeta je osigurano 10 miliona eura za fazu koja će se implementirati u periodu 2017-2020. godine. Budući da saobraćajni sektor učestvuje 28% u emisijama ugljendioksida u Barseloni, ovaj

program ima značajni potencijal da smanji emisiju štetnih čestica. U isto vrijeme, Barselona smanjuje pojavu urbanih toplotnih otoka, onemogućava pojavu poplava, a gradnjom zelenih površina stvara se i biološka raznolikost. Sve u svemu, rezultat je živahniji i otporniji grad.

Superblokovi“ u Barseloni

Larnaka, Kipar

Grad Larnaka na Kipru je veoma pogodan za šetnju i biciklizam, sa nekoliko uzvisina i relativno male udaljenosti između glavnih gradskih četvrti. Kiparski zakon iz 2011. godine kaže da svi budući razvojni planovi koji uključuju parking mjesta, moraju da odvoje jednu četvrtinu prostora za bicikla. Imajući to u vidu, urbanistički zavod Grada Larnaka je integrisao parking mjesta za bicikle u prostorno planiranje i specifikacije budućih stambenih zgrada, hotela i većih parking prostora. Također, kada parkirate svoj automobil, možete jednom besplatno koristiti biciklo. Najpoznatija avenija u gradu je renovirana i uključuje 2,5 km pješačke i biciklističke staze. Kroz Evropsku nedjelju mobilnosti, Larnaka je primila nagrade 5

godina zaredom (2011-2015.godine) za napor koji su uložili na podizanju svijesti javnosti o održivom gradskom prevozu.

30ZAKLJUČAK

ZAKLJUČAK

Globalna promjena klime postala je jedan od najvećih izazova današnjice, a istraživanja su pokazala da je glavni uzrok povećana emisija stakleničkih plinova koja je uzrokovana sagorijevanjem fosilnih goriva. Posljedice klimatskih promjena su različite, ali u konačnici sve rezultiraju povećanjem ranjivosti pogođene sredine. Borba protiv klimatskih promjena je moguća djelovanjem na uzroke klimatskih promjena ili rješavanje i djelovanje na posljedice klimatskih promjena. S tim u vezi Akcioni plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena predstavlja ključni dokument koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti doprinjeti implementaciji konkretnih aktivnosti koje imaju za cilj unaprijeđenje adaptacijskih sposobnosti na lokalnom nivou u odnosu na klimatske promjene, kao i naporima koji se ulažu za smanjivanje emisije stakleničkih plinova.

Inicijativa Sporazum gradonačelnika je krajem 2015. godine usvojila ambiciozne ciljeve. Potpisnici su se obavezali aktivno podržavati postizanje cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030., zatim prihvatiti usvajanje integriranog pristupa radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i osigurati pristup sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve. Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja lokalna i regionalna tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva EU za klimu i energiju na svom teritoriju.

Lokalne vlasti imaju ključnu ulogu kako u informisanju tako i motivisanju svojih građana, preduzeća i drugih subjekata na lokalnom nivou da efikasnije koriste energiju, te provode aktivnosti na podizanju svijesti o značaju uključenja cjelokupne zajednice u podržavanju politika energijske efikasnosti. U isto vrijeme mogu raditi i na promociji lokalne proizvodnje energije i ohrabrivanju građana davanjem finansijske podrške za implementaciju njihovih projekata i incijativa za obnovljive izvore energije. Također, bitno je naglasiti da izrada akcionog plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena predstavlja „ulaznicu“ lokalnim vlastima za EU podršku projekata.

Sam akcioni plan odn. SECAP se temelji na referentnom inventaru emisija i ocjenjivanjima rizika i izloženosti koji sadrže analizu trenutnog stanja, te daje smjernice za provedbu projekata (kao i prilagodbe i umanjenje efekata klimatskih promjena) koji će rezultirati smanjenjem emisije ugljendioksida za najmanje 40% do 2030. u odnosu na odabranu referentnu godinu.

Potpisnici Sporazuma za klimu i energiju obavezuju se na smanjenje navedenih emisija na svome lokalnom području (slobodni sami odabrati svoje glavna područja aktivnosti), povećanje otpornosti na


klimatske promjene uslijed primjene principa prilagodbe klimatskim promjenama, razmjenu iskustava, vizija, rezultata i praksi s lokalnim i regionalnim vlastima unutar EU i šire te izradu Akcionog plana unutar dvije godine od datuma pristupanja Sporazumu. Obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proističu iz potpisivanja Sporazuma gradonačelnika će se postići kroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju plana. Tokom provedbe Akcionog plana lokalne vlasti će podnositi redovne izvještaje o njegovoj realizaciji Evropskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati javnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogućnostima korištenja energije na efikasniji način. Za nesmetano provođenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi strukture lokalnih vlasti i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa lokalne vlasti će razmjenjivati iskustva i znanja sa drugim gradovima i općinama, organizovati Energetske dane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energijski održivoj Evropi.

mapa puta za izradu akcionog planabei referentni inventar emisija eng. baseline emission inventory...

Documents