mapa g02: izvedbeni graĐevinski projekt prometnih … · vrsta projekta: građevinski projekt...

Ulica SR Njemačke 10, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. 01/663 78 42, 663 78 56 fax 01/ 663 78 44 e-mail [email protected] www.konzalt-ing.hr

Trgovački sud u Zagrebu, MBS 080072243, MB 3487 636, OIB 17693560053 Poslovna banka PRIVREDNA BANKA ZAGREB, Radnička 42, IBAN HR9723400091100017962 Temeljni kapital društva iznosi 707.200,00 HKN i uplaćen je u cijelosti. Direktor: Sanja Ladavac

REDNI BROJ MAPE: 04. TD:

39/15

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:

39/15-GP

DATUM: ožujak, 2016.

RAZINA PROJEKTA: IZVEDBENI

MAPA G02: IZVEDBENI GRAĐEVINSKI PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA

INVESTITOR: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d. Širolina 4, 10000 Zagreb

GRAĐEVINA: VATROGASNA POSTAJA "NP VRBOVSKO",

k.č. br. 1458 i 808/8, sve k.o. Gomirsko Vrbovsko

GLAVNI PROJEKTANT: ANA PEZER, dipl.ing.arh.

PROJEKTANT:

MLADEN MARIJANOVIĆ, dipl.ing.građ.

DIREKTORICA: SANJA LADAVAC, dipl.oec.

Naručitelj: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d. Širolina 4, 10 000 Zagreb

Građevina: VATROGASNA POSTAJA " NP VRBOVSKO" Vrsta projekta: Građevinski projekt prometnih površina Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT

Datum: ožujak 2016.

Broj projekta: 39/15-GP Mapa: G02 Str. 1

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:[email protected]

POPIS MAPA IZVEDBENOG PROJEKTA:

Glavni projektant: ANA PEZER , dipl.ing.arh. Konzalt ing d.o.o. SR Njemačke 10, Zagreb

BROJ MAPA PROJEKT PROJEKTANT/IZRADIO TVRTKA 01 A01 Arhitektonski projekt ANA PEZER dipl.ing.arh.

NIKOLA MUSTAPIĆ, dipl.ing.arh.

Konzalt ing d.o.o. SR Njemačke 10, Zagreb

02 K01 Građevinski projekt konstrukcije

DAVOR KIRIN, dipl.ing.građ.


03 G01 Projekt vodoopskrbe i odvodnje

GORDANA PERIĆ, dipl.ing.građ.


04 G02 Projekt prometnih površina MLADEN MARIJANOVIĆ, dipl.ing.građ.


05 S01 Projekt strojarskih instalacija grijanja, hlađenja i ventilacije

NIKA NEVEČEREL, dipl.ing.stroj.


06 E01 Projekt elektroinstalacija jake i slabe struje

BOJAN TOMIĆ, mag.ing.el. Konzalt ing d.o.o. SR Njemačke 10, Zagreb






1.1. SADRŽAJ MAPE

A. OPĆI DIO

1.1. Sadržaj

1.2. Registracija poduzeća / Izvod iz sudskog registra

1.3. Imenovanje Glavnog projektanta

1.4. Imenovanje projektanta

1.5. Rješenje ovlaštenog projektanta

1.6. Popis primjenjenih zakona i propisa

B. TEKSTUALNI DIO

2.1. TEHNIČKI OPIS

2.1.1. Uvod

2.1.2. Podaci o lokaciji i postojeće stanje

2.1.3. Planirano stanje

2.1.4. Prometno rješenje

2.1.5. Tlocrtni i visinski elementi

2.1.6. Kolnička konstrukcija

2.1.7. Odvodnja prometno manipulativnih površina

2.1.8. Prometna oprema i signalizacija

2.1.9. Uređenje građevne čestice

2.1.10. Način priključivanja na javnu prometnu površinu

2.1.11. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

2.1.12. Mjere zaštite okoliša

2.1.13. Mjere zaštite od požara

2.1.14. Mjere zaštite na radu






2.1.15. Izvod iz geotehničkog elaborata

2.1.16. Projektirani vijek uporabe građevine

2.2. DIMENZIONIRANJE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

2.3. OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI

2.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

C. GRAFIČKI PRILOZI

3.1. Situacije

3.1.1. Geodetski snimak postojećeg stanja 1:500

3.1.2. Građevinska situacija 1:250

3.1.3. Prometna situacija 1:250

3.1.4. Situacija iskolčenja 1:250

3.2. Uzdužni profili 1:500/50

3.3.

Karakteristični poprečni profili

1:50

3.4.

Poprečni poprečni

1:100

3.4.1. Poprečni presjek 1-4

3.4.2. Poprečni presjek 5-8

3.5. Detalji

3.5.1. Detalj cestovnog rubnjaka 1:10

3.5.2. Detalj drenaže i upuštenog rubnjaka 1:10






1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA






1.3. RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA






1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA






IMENOVANJE PROJEKTANTA

Temeljem članka 51. ZAKONA GRADNJI (NN 153/13) izdaje se

RJEŠENJE br. 39/15_GO2

kojim se

ZA PROJEKTANTA IZVEDBENOG GRAĐEVINSKOG PROJEKTA PROMETNIH POVRŠINA:

VATROGASNA POSTAJA „NP VRBOVSKO“

Oznaka projekta

39/15-GP

za investitora AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d.

Antuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava

imenuje se: djelatnik poduzeća ''Konzalt Ing'' d.o.o. Zagreb

MLADEN MARIJANOVIĆ dipl.ing.građ. ovlašteni projektant

upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 3259 Klasa: UP/I-360-01/03-01/3259 Ur.broj: , 314-02-03-1; od 06.03.2003.

Imenovani projektant odgovoran je da projektna dokumentacija za čiju je izradu imenovan

udovoljava odredbama ZAKONA O GRADNJI (153/13). Direktorica:

Sanja Ladavac, dipl.oec. Zagreb, ožujak 2016.






1.5. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA ZA PROJEKTANTA






1.6. POPIS PRIMJENJENIH ZAKONA,

PROPISA I NORMI






Popis primjenjenih zakona, pravilnika, propisa i normi

- Zakon o gradnji (NN 153/13)

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

- Zakon o nadzoru državne granice (NN 83/13)

- Zakon o normizaciji (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)

- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

- Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03, 111/07)

- Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13; 30/14)

- Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)

- Zakon o cestama (NN 84/11; 22/13, 54/13, 148/13, 92/14);

- Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,

92/14);

- Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi

moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN. br. 110/01)

- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti ( NN 78/13)

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05; 64/05, 155/05, 14/11);

- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu

(N.N. br. 119/07.),

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03)

- Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14)

- Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04))

- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)






- Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje

obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (NN 24/08, 141/09, 23/11,

129/11)

- Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)

- Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08)

- Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08)

- Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11,

130/12, 81/13)

- Tehnički propis za betonske konstrukcije ( NN 139/09 i 14/10, 125/10, 136/12) ) s

pripadajućim pravilnicima i normama

- Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13 i 136/14);

- Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02)

- Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14)

- Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 56/2012 i 61/12)

- Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/2011, 74/2013)

- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

- Tehnički uvjeti za radove na izvedbi horizontalne signalizacije na cestama;

- Opći tehnički uvjeti za radove na cestama. Knjiga I. - Vl.od 2001.g.;

- HRN EN 1824 : 2000 en Materijali za oznake na kolniku - Ispitna kola;

- HRN EN 1436 : 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Značajke nužne za korisnike

ceste;

- HRN EN 1463 - 1: 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na

kolniku - l.dio: Svojstva, osnovni zahtjevi;

- HRN EN 1463 - 2: 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na

kolniku - 2. dio: Ispitivanje na kolniku, osnovni zahtjevi;

- HRN EN 1317 - 1: 2001 en Zaštitni cestovni sustav - 1. dio: Nazivlje i opći kriteriji za

metode ispitivanja;

- HRN EN 12899-1: 2002 en Stalni uspravni cestovni prometni znakovi;






- HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti

- HRN 1115 Prometni znakovi - Znakovi opasnosti

- HRN 1116 Prometni znakovi - Znakovi izričitih naredbi

- HRN 1117 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti

- HRN 1118 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti za vođenje prometa

- HRN 1119 Prometni znakovi - Dopunske ploče

- HRN 1126 Prometni znakovi - Prometna oprema ceste;

Projektant: Mladen Marijanović, dipl. ing. građ.

U Zagrebu, ožujak 2016.






B) TEKSTUALNI DIO






2.1 TEHNIČKI OPIS






2.1. TEHNIČKI OPIS 2.1.1. UVOD

Za potrebe vatrogasne postrojbe za intervencije na autocesti Rijeka - Zagreb potrebno je izgraditi zgradu vatrogasne postaje s manipulativnom površinom na naplatnoj postaji Vrbovsko. Prema zahtjevima elaborata "Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za dionicu autoceste Rijeka – Zagreb od (čvora Vrbovsko) vijadukta Hambarište do vijadukta Osojnik (vijadukta Dobra)", izrađenom po "ZOP-tehnološke usluge" d.o.o. iz Zagreba, lokacija zgrade odabrana je prvenstveno radi mogućnosti vatrogasnih intervencija za početak gašenja požara unutar 6 minuta na tunelu Velikog Gložac. Zgrada je pristupačna iz oba smjera autoceste Rijeka - Zagreb kao i iz Vrbovskog. Ovim projektom daju se podaci o namjeravanom zahvatu u prostoru na navedenoj građevnoj čestici u svrhu izdavanja građevinske dozvole.

2.1.2. PODACI O LOKACIJI I POSTOJEĆE STANJE

Prema Prostornom planu uređenja grada Vrbovsko zgrada će se nalaziti unutar građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene na površini gospodarsko poslovne namjene K u zoni poslovne namjene Vrbovsko - K2. Za potrebe gradnje vatrogasne postaje na NP „Vrbovsko“ na predmetnoj dionici načinjeni su geotehnički istražni radovi te u listopadu 2015. g. izrađen geotehnički elaborat po tvrtki Premur, d.o.o. iz Varaždina. Istražni radovi načinjeni su u svrhu odrenivanja razine podzemne vode, karakteristika temeljnog tla odnosno nosivosti i slijeganja buduće građevine te za potrebe dimenzioniranja temeljne konstrukcije. 2.1.3. PLANIRANO STANJE

Zgrada vatrogasne postrojbe sastoji se od dvije funkcionalne cjeline: garaže za 2 vatrogasna vozila sa smještajem opreme te prostora za osoblje i zapovjedništvo. Rad postrojbe će biti organiziran u smjenama po 4 osobe, ukupno se predviđa 13 zaposlenih. Za potrebe zgrade vatrogasne postrojbe predviđena je izgradnja pristupne ceste s manipulativnim prostorom ispred garaže, parkirališnim prostorom za djelatnike i odgovarajućom infrastrukturom. Kolni pristup omogućen je s prilazne ceste koji s D42 vodi prema autocesti Rijeka - Zagreb. Postojeći pristupni put od vatrogasnice do naplatnih kučica se rekonstruira (zamjena kolničke konstrukcije uz zadržavanje postojećih horizontalnih i vertikalnih elemenata). Asfaltirani plato ispod silosa se zadržava zasjecanjem kolnika prema projektu i izvedbom rubnjaka kao fizičke barijere između novog kolnika i platoa.






Zbog potrebe proširenja postojećeg platoa potrebno je zasipati i sabiti nasip od kamenog materijala kako bi se postigle potrebne širina platoa iz projekta. Visina nasipa je oko 1,5m. Nasip se ugrađuje na dva mjesta: za potrebe parkirnih mjesta potrebno je dograditi nasip dužine cca 20m i širine 1,5-2,0m, te za potrebe temeljenja objekta garaže vatrogasnice i sabirne jame u ukupnoj dužini od cca 30m. Nagib pokosa iznosi 1.1,5. Iskop se izvodi zasjecanjem stepenica prema detalju iz projekta. 2.1.4. PROMETNO RJEŠENJE

Priključenje prema naplatnoj postaji autoceste je jednosmjernim postojećim pristupnim putem. Na pristupnom putu je i parking za potrebe zaposlenika s ukupno 4 parkirnih mjesta dimenzija 2,5 x 5,0 m s kosim parkiranjem. Prometne površine označit će se s potrebnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05). Na pješačkom prilazu zgradi predviđena je asfaltna površina širine 2m koja je odvojena od zelene površine s niskim cestovnim rubnjacima. Rubovi kolnika omeđeni su rubnim cestovnim elementima (rubnjacima) koji su na dijelu uz betonski plato skošeni radi lakšeg pristupa postojećim betonskim siolosima na platou.

2.1.5. TLOCRTNI I VISINSKI ELEMENTI

Niveleta cete uvjetovana je priključcima na postojeću prometnicu (kota priključka-jug 438.80 m.n.m., kota priključka-zapad 437.66 m.n.m, Najviša točka osi ceste je na 4,95m od početka osi kolnika i iznosi 438,81. Korišteni su vertikalni radijusi od 500m i 1500m. Niveleta prometnice je u padu od najviše točke prema završnoj stacionaži od 1.96%, odnosno 1,38%. Poprečni nagib parkirnih površina je 1,00% u smjeru nagiba kolnika ( prema rubu pokosa). Širina pristupnog puta se zadržava i iznosi 3,5m dok su parkirališna mjesta dim 5,0x2,5m. Prilazna cesta vatrogasnici je dvosmjerna minimalne ukupne širine 6,0m. Poprečni nagibi kolnika kreću se od 1,0% do 2,5%.






2.1.6. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

Kolničke konstrukcije dimenzionirane su za razdoblje od 20 godina (2014.- 2033.) Projektiranje kolničke konstrukcije provedeno je pomoću metode za strukturalno projektiranje savitljivih kolničkih konstrukcija po HRN U.C4.012, a provjera prema AASHO metodi.

Na predmetnoj prometnoj površini ne očekuje se značajna količina prometa, te je predviđena kolnička konstrukcija prometnice i parkirališta za osobne automobile

Usvojena struktura savitljive kolničke konstrukcije

52

,0 c

m

4,0 cm Habajući sloj AC 11 surf 50/70

8,0 cm Nosivi sloj asfaltbetona AC 32 base 50/70

40,0 cm Nosivi sloj od nevezanog granuliranog kamenog materijala 0/63mm; Ms≥100 MN/m2

Poboljšana posteljica min. 30cm Nosivost posteljice [CBR≥10%, Ms≥35 MN/m2]]

Ispod posteljice kolnika potrebno je postaviti drenažnu cijev prema profilima iz projekta.

Travne rešetke

Na stazama oko objekta u širini 1m postavljaju se plastični travni opločnici ojačanja travnjaka, te na prilazu te na prilazu sabirnoj jami s istočne strane. Izrađuje se nasip od kamenog drobljenog materijala ili šljunka ispod površine vatrogasnog pristupa u sloju debljine 30-50 cm. Debljinu sloja potrebno je odrediti prema vrsti materijala i raspoloživim sredstvima za nabijanje. Nabijanje nasipa treba izvoditi tako da se postigne Ms= 40 MN/m² što izvođač radova dokazuje atestom. Za izradu ovog sloja treba upotrijebiti drobljeni kameni materijal 0/64 mm za koji je pribavljen atest o njegovoj podobnosti za izradu tamponskog sloja debljine 40 cm. Tampon se nabija (uvibrira) odgovarajućim vibracijskim strojevima Ms= 90 MN/m². Sva tekuća i kontrolna ispitivanja vrše se prema važećim standardima i propisima. Za izradu podloge travnate rešetke ugrađuje se sloj pijeska granulacije 3-5 mm u debljini 3 cm. Plastična travnata rešetka visine 5 cm postavlja se na pripremljene površine, ispunjava humusom i travnom smjesom i takva je pogodna za korištenje kao vatrogasni pristup.






2.1.7. ODVODNJA PROMETNO MANIPULATIVNIH POVRŠINA

Odvodnja sa prometnih površina predviđena je odgovarajućim nagibom kolnika prema rubovima kolnika preko kojih se voda odvodi u slivnike i dalje sustavom odvodnje do separatora. Odvodnja procijednih voda iz posteljice kolničke konstrukcije osigurana je izvedbom pada posteljice prema drenažnim cijevima i njenim spajanjem na sustav odvodnje. Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i njeno ispuštanje obrađeno je u mapi G01 Građevinski projekt vodoopskrbe i odvodnje.

2.1.8. PROMETNA OPREMA I SIGNALIZACIJA

Prometna oprema i signalizacija projektirana je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima,

opremi i signalizaciji na cestama (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05)

Konstrukcija i sadržaj znaka u cijelosti trebaju odgovarati odredbama standarda HRN Z.S2.300. Oznake na kolniku

Vodoravne oznake na kolniku, predviđene ovim projektom moraju biti u skladu s OTU, HRN

EN 1423, 1424, 1463, 1463, 1790, 1871, 12802, 13212, 13459, 13197 - Materijali za oznake

na kolniku; pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama prema

kojima se izvode.

Konstrukcija i sadržaj znaka u cijelosti trebaju odgovarati odredbama standarda HRN

Z.S2.300.

Signalizacija se izvodi bijelom bojom s retroreflektivnim zrncima, klase retrorefleksije II. Prije

bojanja podloga mora biti suha i čista zbog kvalitete prijanjanja i zajamčene dugotrajnosti.

Nakon izvršenog bojanja, izvoditelj radova je dužan priložiti ateste kvalitete.

Projektom su predviđene slijedeće oznake na kolniku i njihove veličine:

- puna uzdužna crta bijele boje, debljine 10 cm,

- crta za obilježavanje parkirališnih mjesta bijele boje, debljine 10 cm,

Sve navedene oznake na kolniku prikazane su na situacionom nacrtima prometne

signalizacije.

- Plohe za usmjeravanja vozila su bijele boje;

Ispitivanje debljine vlažnog i suhog filma te klizavosti suhog filma treba izvršiti prema

važečim Normama.






Prometni znakovi

Zahtjevi na prometnu okomitu i vodoravnu signalizaciju odnose se na jasno, precizno i

jednoznačno obavještavanje vozača. To se odnosi na:

∗ istovjetan slijed prometnih znakova po tipu i vrsti objekta na koji se nailazi

∗ jasna i ujednačena retroreflektivna svojstva vodoravne signalizacije

∗ istovjetne oznake ostalih obavijesti (izvan područja prometnih znakova)

Primijenjeni su znakovi izričitih naredbi i znakovi obavijesti i dopunske ploče

Dimenzije prometnih znakova su:

- Dužina stranice istostraničnog trokuta iznosi 60 cm.

- Promjer kruga znakova izričitih naredbi mora biti 60 cm.

2.1.9. UREĐENJE VANJSKOG TERENA ČESTICE

Nakon dovršetka radova na zgradi i pristupima potrebno je hortikulturno urediti okoliš. Primjenit će se „funkcionalno ozelenjavanje“, tj. koristiti biljne vrste i principe sadnje u svrhu poboljšanja mikroklime zgrade (zasjenjivanje sa zapadne i južne strane, zaštita od vjetra sa sjeverne i sl.), povećanja biodiverziteta, smanjivanje potreba za zalijevanjem i održavanjem (saditi autohtone vrste). Na dio površina oko zgrade postaviti će se travnate rešetke radi osiguranja povremenog kolnog pristupa sabirnoj jami. U zoni čestice prema D42 nije predviđena sadnja visokog zelenila. 2.1.10. NAČIN PRIKLJUČIVANJA GRAĐEVINE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU

Kolni pristup zgradi vatrogasnice i garaži osiguran je sa ceste D42 prije proširenja za naplatne kućice. 2.1.11. UVJETI ZA NESMETANO KORIŠTENJE GRAĐEVINA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I

SMANJENE POKRETLJIVOSTI

Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 78/13) nije predviđen boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

2.1.12. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjere zaštite okoliša, uvjeti zaštite prirode: rekonstrukcijom predmetnih prometnica i parkirališta ne smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost postojeće niti susjednih građevina, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu. Investitor je dužan odvodnju oborinskih






voda s prometnih površina riješiti na način da se ne ugrožavaju okolna zemljišta i građevine na njima. Zaštita podzemne vode i tla: Potencijalno nečiste tj. zauljene oborinske vode s platoa, parkirališta, prometnica i sl. na građevnoj čestici treba prevesti preko separatora s taložnicom (predtretman) prije ispuštanja u internu instalaciju odvodnje otpadnih voda. Uklanjanje otpada riješeno je sistemom prikupljanja i odvoza od strane nadležne lokalne komunalne službe. Kontejneri za deponiranje otpada nalazit će se na sjeveroistočnom rubu parcele, na površini stalno pristupačnoj vozilima gradskog komunalnog poduzeća, s izravnim pristupom s javne prometne površine.

2.1.13. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Vatrogasni pristupi i površine za operativni rad vatrogasnog vozila su asfaltirane i od betonskih opločnika te neće imati prepreka u vidu rubnjaka, stepenica ili sl., biti će potrebne osovinske nosivosti 100 KN. Obzirom da se radi o građevini nižoj od 16 m, površine za operativni rad vatrogasnog vozila smještene su na udaljenosti manjoj od 12 m od podnožja građevine i prikazani su u situacijskom nacrtu.

Za vrijeme građenja predmetne građevine potrebno je provesti sve propisane i važećom zakonskom regulativom predviđene mjere zaštite pri radu i rukovanju sa lako zapaljivim materijalima, koji mogu izazvati požar. Takve materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora i otvorenog plamena, kako ne bi došlo do izbijanja požara.

Lako zapaljive materijale (primjerice: eksploziv, benzin, nafta, razna ulja i sl.) treba čuvati u posebnim skladišnim prostorima, sigurnim od požara, u svemu prema važećim odredbama, propisima i standardima (Zakon o zaštiti od požara, NN br. 92/10.)

Električne instalacije, uređaji i oprema, moraju svojom kvalitetom i načinom izvedbe, odgovarati važećim propisima i standardima. Kontrolu provedbe predmetnih mjera zaštite od požara, provode: Izvođač, Nadzorni inženjer, kao i Ovlašteni predstavnici nadležnih Državnih tijela.

Nakon završetka izgradnje predmetne građevine potrebno je urediti gradilište i ukloniti sve ostatke građe i zapaljivih materijala, te dovesti okoliš u prvobitno stanje.

Sve ostalo prema pripadajućoj mapi P01 Elaborat zaštite od požara.

2.1.14.

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

Sve prema pripadajućoj mapi R01 Elaborat zaštite na radu.

2.1.15.

IZVOD IZ GEOTEHNIČKOG ELABORATA

Za potrebe gradnje načinjeni su geotehnički istražni radovi za potrebe gradnje vatrogasne postaje na NP „Vrbovsko“, k.č.br. 1458, 808/8 k.o. Gomirsko Vrbovsko. te je u listopadu 2015. g. izrađen geotehnički elaborat po tvrtki Premur, d.o.o. iz Varaždina.






Tijekom terenskih istražnih radova obavljana je terenska AC klasifikacija tla, uzimani su neporemećeni i poremećeni uzorci tla, provedena su “in situ” ispitivanja zbijenosti tla standardnim penetracijskim pokusima (SPP) te su praćene pojava i razina podzemne vode prilikom bušenja.

Buduća građevina za vatrogasnu službu nalaziti će se u sklopu naplatnih kućica „Vrbovsko“. Na okolnim postojećim građevinama nisu primijećene pukotine ili oštećenja kao posljedica slijeganja ili diferencijalnog slijeganja. Primijećene su veće debljine nasipa na samoj lokaciji.

Na predmetnoj lokaciji ispod površinskog sloja nalazimo nasip koji se sastoji od manjih i većih komada stijene dolomita i vapnenca pomiješanih sa malo gline u kojoj se nalaze komadići vapnenca, između tih odlomaka stijena. Nasip je bio upotrijebljen za gradnju autoceste, odnosno izlaza autoceste kod Vrbovskog. Opis bušotina B - 1

� 0,00 – 0,40 Humus;

� 0,40 – 1,50 Nasip, vapnenačko-dolomitni lomljenac u proslojcima sa malo gline

crveno-smeđe boje, visoke plastičnosti (sadržaj gline cca. 10 %);

� 1,50 – 5,20 Nasip koji je upotrijebljen za potrebe gradnje ceste. Nasip se sastoji od

dolomitnih i vapnenačkih odlomaka stijene promjera do 40 cm. Između komada

stijena često se javlja glina u slojevima 10 do 20 cm koja je pomiješana sa

komadićima vapnenca. Sloj sadrži cca. 60 % gline. Dobre je zbijenosti s 13 do 32

udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom;

� 5,20 – 7,00 Mješavina vapnenačkih odlomaka stijene i gline visoke plastičnosti. Dobre

je zbijenosti s 18 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom

Prilikom bušenja nije registrirana pojava podzemne vode.

B - 2

� 0,00 – 0,30 Humus;

� 0,30 – 1,20 Nasip, vapnenačko-dolomitni lomljenac u proslojcima sa malo gline

crveno-smeđe boje, visoke plastičnosti (sadržaj gline cca. 15%);

� 1,20 – 4,90 Nasip koji je upotrijebljen za potrebe gradnje ceste. Nasip se sastoji od

dolomitnih i vapnenačkih odlomaka stijene promjera do 40 cm (mjestimično i veći






blokovi stijene). Između komada stijena često se javlja glina u slojevima 10 do 20 cm

koja je pomiješana sa komadićima vapnenca. Sloj sadrži cca. 50% gline. Srednje je do

dobre zbijenosti s 10 do 22 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom;

� 4,90 – 7,00 Mješavina vapnenačkih odlomaka stijene i gline visoke plastičnosti. Dobre

je zbijenosti s 15 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom.

Prilikom bušenja nije registrirana pojava podzemne vode.

Položaj bušotina






Zbog granulometrijskog sastava i zanemarive kohezije, nasip nije bilo moguće laboratorijski ispitati te su parametri čvrstoće, zapreminska težina i moduli stišljivosti određeni empirijski na osnovu terenskih ispitivanja. U svrhu proračuna usvajaju se slijedeće vrijednosti (za ukupnu ispitanu dubinu): c = 0,0 kN/m2, Φ = 34,0°, γ = 19,0 kN/m3, γ' = 9,0 kN/m3, Mv = 9,9 – 32,4 MN/m2. Prilikom bušenja nije zabilježena pojava podzemne vode do dubine istražnih radova. Prema seizmološkoj karti potresa u RH - za povratne periode od 500 godina, ispitivana lookacija se nalazi u VII. Seizmičkoj zoni, ag=1,6 m/s2. Iskopi će se odvijati u materijalima C kategorije prema OTU, dok prema građevinskoj normi GN 200 iskopi će se odvijati u kategorijama 3/II – 4/III. Kako je bušenje točkasto ispitivanje a na lokaciji se nalazi nasip, preporuča se skidanje humusnog sloja te zbijanje temeljnog tla na minimalno 40 Mpa prije betoniranja temeljnih konstrukcija.

2.1.16. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE

Temeljem Zakon o gradnji (NN 153/13) i suglasno HRN ENV 1991-1 prometne i pješačke površine treba svrstati u drugi razred što znači da je zahtijevani proračunski uporabni vijek

ove asfaltne kolničke konstrukcije je 25 godina. Ova vrijednost usvojena za uporabni vijek predstavlja polazište na osnovi kojega su definirani zahtjevi na beton (betonski elementi ceste, odvodnje) i asfalt (asfaltni kolnici), zahtjevi na izvođenje radova te održavanje konstrukcije. Projektant: Mladen Marijanović, dipl. ing. građ.







2.2. OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI ZA KAKVOĆU MATERIJALA






OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI ZA KAKVOĆU MATERIJALA I IZVEDBU

KOLNIKA

Za radove kod izvođenja projektiranih kolničkih konstrukcija daju se slijedeći osnovni zahtjevi kvalitete materijala i radova. Zahtjevi su propisani ovim projektom i „Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama“ - knjiga II i knjiga III, Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste, 2001.

Posteljica

Za izradu posteljice (završni sloj nasipa ili usjeka debljine 30 do 50 cm) usvojen je miješani (kameni) materijal . Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene – škriljci i lapori, flišni materijali i slično. Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili vlaženje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti. Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog miješanog ili od kamenog materijala. Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

� koeficijent nejednolikosti U=10

60

d

d mora biti veći od 9

� maksimalna veličina zrna je 60 mm (10 % zrna do 70 mm) Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene standardnim Proctorovim postupkom). Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od miješanih materijala jesu ovi: � stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, � modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30 cm Ms ≥ 35 MN/m2 . Kvaliteta upotrijebljenih materijala i njihova ugradnja treba biti u skladu s hrvatskim standardom HRN U.E8.010.






Tehnička svojstva agregata Tehnička svojstva agregata za hidrauličnim vezivom vezane mješavine specificirana su prema normi HRN EN 13242 i prikazana u tablici 1. Agregat može biti drobljeni ili nedrobljeni ili kombinacija oboje, te treba odgovarati jednom od slijedećih tipova: a) prirodni šljunak ili umjetni agregat (drobljeni materijal), ili b) industrijski nusproizvodi i reciklirani konstrukcijski agregat, ili c) kombinacija a) i b). Odabrane proporcije treba specificirati u ugovoru i održavati u

granicama tolerancije od ±5 % mase u odnosu na deklarirane proporcije.

Tablica 1. Fizičko-mehanička svojstva agregata za hidraulički vezane mješavine (tehnička svojstva

prema normi HRN EN 13242

Tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma Miješani agregat 0/31,5

Oznaka frakcije (d/D) Uvjeti kvalitete (odabrani razredi)

Granulometrijski sastav (nadzrnje i podzrnje), tablica 2

HRN EN 933-1

GA85

Tolerancije od deklariranog tipičnog granulometrijskog sastava na sitima D, D/2 i 0,0/63 mm, tablica 4

GTA 20

Udio sitnih čestica (čestice veličine do 0,063 mm), tablica 8

HRN EN 933-1 f5

Kvaliteta sitnih čestica* HRN EN 933-8

ili HRN EN 933-9 Ispituje se

*Kada je udio sitnih čestica veći od 3% ispituje se kvaliteta sitnih čestica

Indeks plosnatosti, FI, tablica 5 HRN EN 933-3 Ispituje se

Indeks oblika, tablica 6 HRN EN 933-4 SI40

Otpornost na drobljenje, («Los Angeles»), tablica 9 HRN EN 1097-2 LA40

Gustoća, točka 5.4

Upijanje vode HRN EN 1097-6 točka 7, 8 ili 9

Ispituje se

Upijanje vode kao indikator otpornosti na mraz, tablica 18 i tablica 19

HRN EN 1097-6, točka 7

W241

HRN EN 1097-6, Dodatak B

W240,5

Kada je upijanje vode veće od propisanih razreda ispituje se otpornost agregata na smrzavanje i odmrzavanje.

-metoda smrzavanja i odmrzavanja, tablica 20 ili -

metoda otpornosti na magnezijev sulfat, tablica 21 HRN EN 1367-1 F2

HRN EN1367-2 MS25

Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica danih u tablici 2. Primjeri ostalih mogućih graničnih krivulja za hidrauličnim vezivom vezane mješavine navedeni su u dodatku B norme HRN EN 14227-1.






Tablica 2. Granične krivulje agregata za mješavinu vezanu hidrauličkim vezivom granulacije

0/31,5 mm

Sito [mm] Prolaz kroz sito [%]

minimalno maksimalno

40 100

31,5 85 100

25 75 100

20 65 94

10 44 78

4 26 61

2 18 50

0,5 8 30

0,25 6 22

0,063 3 11

Tijekom proizvodnje određena granulometrija agregata mora se držati dovoljno ujednačenom da zadovolji dozvoljena odstupanja granulometrijskog sastava. Određivanje organskih tvari

Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon određenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski određuje udio organskih tvari i lakih čestica prema normi HRN EN 1744-1. Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su komadi drveta, korijenje, čestice ugljena i sl. Ako agregat sadrži organske tvari (dokazano prisustvo humusa) treba provesti daljnja ispitivanja prema HRN EN 1744-1. Kemijska svojstva agregata

Nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala

Nosivi sloj od mehanički zbijenog nevezanog kamenog materijala, granulacije 0/63 mm, predviđen je na kolničkim konstrukcijama u debljinI od 40 cm. Za izradu ovog sloja predviđa se koristiti drobljeni kameni materijal. Tehnička svojstva agregata za nosive slojeve od nevezanih mješavina specificirana su prema normama HRN EN 13242:2008 i HRN EN 13285:2010. Zahtijevana svojstva agregata prikazana su u tablicama 1. i 2.






Tablica 1. Geometrijska svojstva agregata za nevezane mješavine (tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242)

Tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242

Ispitna norma

Uvjeti kvalitete (odabrani razredi) za nosivi sloj od nevezanih mješavina

Miješani agregat 0/63

Granulometrijski sastav (nadzrnje i podzrnje), tablica 2

HRN EN 933-1

GA85

Tolerancije od deklariranog tipičnog granulometrijskog sastava na sitima D, D/2 i 0,063 mm, tablica4

GTA 20

Udio sitnih čestica (čestice veličine do 0,063 mm), tablica 8

HRN EN 933-1 f5

Kvaliteta sitnih čestica* HRN EN 933-8

Ili HRN EN 933-9

Ispituje se

*Kada je udio sitnih čestica veći od 3% ispituje se kvaliteta sitnih čestica.

Indeks plosnatosti, FI, tablica 5 HRN EN 933-3 Ispituje se

Indeks oblika, tablica 6 HRN EN 933-4 SI40

Tablica 2. Fizikalna svojstva agregata za nevezane mješavine (tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242)

Tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma

Uvjeti kvalitete (odabrani razredi) za nosivi sloj od nevezanih mješavina

Miješani agregat 0/63

Otpornost na drobljenje, («Los Angeles»), tablica 9

HRN EN 1097-2 LA40

Gustoća, točka 5.4

Upijanje vode HRN EN 1097-6 točka 7, 8 ili 9

Ispituje se

Upijanje vode kao indikator otpornosti na mraz, tablica 18

i tablica 19**

HRN EN 1097-6, točka 7

W241;

HRN EN 1097-6, Dodatak B

W240,5

**Kada je upijanje vode veće od propisanih razreda ispituje se otpornost agregata na smrzavanje i odmrzavanje.

-metoda smrzavanja i odmrzavanja, tablica 20

ili -metoda otpornosti na magnezijev sulfat, tablica 21

HRN EN 1367-1 F2

HRN EN 1367-2

MS25

Tehnička svojstva mješavina za nosive slojeve od nevezanih mješavina moraju zadovoljavati ove uvjete:






Granulometrijski sastav

Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica koje su definirane normom HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6) i to razreda GA. Isporučitelj se osim odabranog razreda graničnih krivulja mora pridržavati i dodatnih graničnih krivulja definiranih u HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6). Određivanje organskih tvari

Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon određenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski određuje udio organskih tvari i lakih čestica. Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su drveni ostaci, korijenje, čestice ugljena i sl. Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa

Uzorak zrnatog kamenog materijala zbija se energijom modificiranog Proctorovog postupka (2,66 MN m/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona količina vode u uzorku koja omogućuje maksimalnu zbijenost materijala uz navedenu energiju, pri kojoj se dobiva maksimalna suha prostorna masa. Ugradnja zrnatog kamenog materijala u nosivi sloj najbolja je pri optimalnoj vlazi. Maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovu postupku ovisi o mineraloško - petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a koristi se kao parametar pri određivanju stupnja zbijenosti ugrađenog sloja. (HRN EN 13286-2 i HRN EN 13286-50) Kalifornijski indeks nosivosti - CBR

Nosivost sloja ocjenjuje se na temelju laboratorijski određenog kalifornijskog indeksa nosivosti – CBR prema normi HRN EN 13286-47. CBR se određuje na pokusnim tijelima zbijenim uz optimalnu vlagu prema normi HRN EN 13286-2. Zahtjev za nosivost zrnatog kamenog materijala, izražen kao kalifornijski indeks nosivosti – CBR, za prirodni šljunak ili mješavinu šljunka s manje od 50 % drobljenog kamenog materijala, je najmanje 40 %. Na materijalima za izradu nosivog sloja od nevezane mješavine potrebno je provesti prethodna ispitivanja:

• Sadržaj vode (ISO/TS 17892-1)

• Koeficijent nejednolikosti (granulometrijski sastav) (ISO/TS 17892-4, HRN EN 933-1), za drobljeni kamen uvjet je da je omjer d60/d10 od 15 do 50

• Udio sitnih čestica manjih od 0,02 mm, ispituje se prema tehničkoj specifikaciji HRS CEN ISO/TS 17892-4, točka 5.2 i 5.3. Uvjet je da čestica manjih od 0,02 mm ne smije biti više od 3 mas.%. U pojedinim slučajevima mogu se dopustiti i zrnati materijali s nešto drugačijim sastavima, ako se ostalim ispitivanjima dokaže njihova uporabljivost i ako to odobri nadzorni inženjer. Udio zrna manjih od 0,02 mm smije biti do 5% ukoliko se radi o






česticama kamenog porijekla u područjima manjih dubina smrzavanja (blagih klimatskih uvjeta) što trebaju odobriti nadzorni inženjer i projektant.

• Udio organskih tvari i lakih čestica (HRN EN 1744-1) mora biti manji od 2%

• Suha prostorna masa (modificirani Proctor) (HRN ENU.B1.016 13286-2)

• Kalifornijski indeks nosivosti, CBR (HRN EN 13286-47) za šljunak mora biti veći od 40% Kakvoća materijala mora biti takva da osigura zahtijevanu nosivost kolnika tijekom ukupnog projektiranog vijeka trajanja. Zahtjevi kakvoće za ugrađeni nosivi sloj Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve za modul stišljivosti, stupanj zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib propisane u projektu te prema „Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama“ - knjiga III, Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste, 2001.

• Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u pogledu visina i položaja modul stišljivosti, metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046 (odnosno prema „Uputa-posebna, određivanje modula stišljivosti kružnom pločom“ UPL-HRN U.B1.046), i stupanj zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN U.B1.016.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice 3.

Tablica 3. Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nosivi sloj od nevezane mješavine

Tehničko svojstvo Ispitna norma

Uvjeti kvalitete (minimalno)

0/63

Stupanj zbijenosti SZ u odnosu na modificirani Proctor, %

HRN U.B1.016. HRN EN 13286-2

100

Modul stišljivosti MS (ploča Ø 30 cm), MN/m2 HRN U.B1.046/68 100

• Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati već navedene zahtjeve, uzorkovan na mjestu ugradnje, a prije zbijanja.

• Ravnost površine sloja mjerena letvom duljine 3 m (HRN EN 13036-7) smije odstupati najviše 20 mm.

• Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm. Iznimno, uz odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača.

• Nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine. Odstupanja ne smiju biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.






Bitumenizirani nosivi sloj

Bitumenizirani nosivi sloj AC 32 base, prema normi HRN EN 13108-1, predviđen je u kolničkoj konstrukciji u debljinama od 8,0 cm. Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena 50/70 prema EN 12591, čija su svojstava, ispitne metode i uvjeti propisani u tablici 13. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata određuju se odnosno provode prema normi HRN EN 13043. Agregat i punilo koje se koristi za izradu nosivih slojeva asfaltbetona AC 16 base i AC 32 base moraju zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u tablici 4.

Tablica 4. Minimalni zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u bitumeniziranim nosivim slojevima

Tehnička svojstva (Razredi prema HRN EN 13043) Ispitna metoda AC 16 base AC 32 base

Kru

pn

i agr

ega

t

4/8

, 8/1

6, 1

6/2

2(d

) , 22

/32

(d)

Granulometrijski sastav

Granične vrijednosti i tolerance HRN EN 933-1

GC90/20 GC90/15

- G20/15 (a)

Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f2 f2

Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i udjela lomljene površine zrna

HRN EN 933-5 - C100/0

Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI25 SI20

Najveći dopušteni razred otpornosti na predrobljavanje metodom“Los Angeles“

HRN EN 1097-2 LA30 LA30

Prionljivost bitumenskog veziva

HRN EN 12697-11

(Metoda A nakon 6 h)

≥70% (6h)(b)

≥70% (6h)(b)

Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA242 WA241

Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ili

HRN EN 1367-2 F1 ili MS18 F1 ili MS18

Mije

šan

i agr

ega

t

0/4

Granulometrijski sastav Najveći dopušteni udio sitnih čestica

HRN EN 933-1 HRN EN 933-1

GA90 GA90

GTC10 GTC10

Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 f10 f10

Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (koeficijent protoka)

HRN EN 933-6 MBF10 MBF10


HRN EN 1097-6 ECS30(c)

ECS30(c)

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 WA242 WA241

(a)

za frakciju 8/16mm i 16/32 mm (b)

u slučaju kad je prionjivost manja od 70%, mora se upotrijebiti dodataka za poboljšanje prionjivosti

(c) koeficijent protoka, ECS, zrnja veličine ≤ 2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4mm

(d) samo za mješavinu AC 32 base






Pu

nilo

Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

Otvori sita (mm)

Prolaz kroz sito, %(m/m)

2 100

0,125 85 do 100

0,063 70 do 100

Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10

Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)

Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se

Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38

Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ∆R&B8/16

Topljivost punila u vodi HRN EN 1744-1,točka 16 WS10

Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se

Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom punilu

HRN EN 196-21 CC90

Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25

Zahtjevi za ujednačenost punila (f)

«Bitumenski broj» dodanog punila (f)

HRN EN 13179-2 Ispituje se (BNDeclered)

Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg pepela)

(f)

HRN EN 1744-1, Točka 17

Deklarirani raspon ne smije biti veći od 6% mase

Nasipna gustoća(f)

HRN EN 1097-3:

prilog B Proizvođačev deklarirani raspon mora biti između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.

Blaineov-o ispitivanje(f)

HRN EN 196-6 Proizvođačev deklarirani raspon ne smije biti veći od 140m²/kg.

Gustoća dodanog punila (f)

HRN EN 1097-7 raspon ne smije biti veći od 0,2 Mg/m³ od proizvođačeve deklarirane vrijednosti

(f)Ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava

Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena nosivih slojeva mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 5.

Tablica 5. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za nosive slojeve

Točka norme HRN EN 13108-1

Metoda ispitivanja

Otvor sita

[mm]

Prolaz kroz sito [%(m/m)]

AC 16 base AC 32 base

Granulometrijski sastav, točka 5.3.1.2

(a) HRN EN 12697-2

45 100

31,5 90 do 100

22,4 100 -

16 90 do 100 57 do 84

11,2 - -

8 56 do 84 36 do 66

4 35 do 65 -

2 22 do 47 15 do 40

1 14 do 39 9 do 34

0,25 5 do 24 5 do 21

0,063 2,0 do 10,0 2,0 do 10,0






Minimalni udio bitumena, točka 5.3.1.3

(b) HRN EN 12697-1 Bmin (c)

Bmin 3,0

(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2

(b) topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1

(c) pri određivanju min. udjela bitumena aktualne bit. mješavine (Bakt), Bmin se korigira faktorom α (α=2,65/ρa);(ρa je prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bit.mj., određena prema HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m

3)

Fizičko-mehanička svojstva asfaltnih mješavina moraju odgovarati zahtjevima u tablici 6.

Tablica 6. Fizičko – mehanička svojstva asfaltne mješavina za nosive slojeve

HRN EN 13108-1 Svojstvo AC 16 base AC 32 base

Točka 5.2.2 (a)

Udio šupljina, V (%(v/v)) Vmin 5 Vmax 8 Vmin 5 Vmax 8

Točka 5.3.3 (a)

Ispuna šupljina bitumenom, VFB (%(v/v))

VFBmin 55 VFBmax 80 VFBminNR VFBmaxNR

Točka 5.2.4. (b)

Najmanji omjer indirektne vlačne čvrstoće, ITSR (%)

ITSRNR ITSR70

Točka 5.2.6. (c)

Tablica 8 Najveća brzina deformacije, WTSAIR, mm/10

3 ciklusa

WTSAIR NR WTSAIR 0,10

Točka 5.2.6. (c)

Tablica 9 Najveća relativna dubina kolotraga, PRDAIR (%)

PRDAIR NR PRDAIR 7,0

(a) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.2), a volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2

(b) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.3

(c) uzorci se spravljaju valjkastim zbijačem prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.20 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1.6 ili se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.21 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1, točka D.1.6.

Svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim u tablici 7.

Tablica 7. Tehnička svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja

Svojstvo Uvjet kvalitete

AC 16 base AC 32 base

Stupanj zbijenosti, % ≥ 97 ≥ 98

Udio šupljina, %(V/V) 5 do 10 4 do 10

Debljina(a)

, d

Pojedinačno, najviše 15% od projektirane, ali ne više od -15 mm

Srednja vrijednost, najviše 5% od projektirane debljine

Otpornost na pojavu kolotraga

WTSAIR (mm/103 cikl.) - ≤0,10

PRDAIR, (%) - ≤ 7,0

Ravnost (IRI100), m/km - ≤ 2,5 (b)






Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog položaja, %

≤ ± 20 ≤ ± 10

Poprečni pad: dopušteno odstupanje od projektiranog poprečnog pada (svaki profil), % (aps.)

≤ ± 0,4 ≤ ± 0,4

Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog visinskog položaja, mm

≤ ± 50 ≤ ± 25

(a) u račun srednje vrijednosti ne mogu se uzeti debljine veće od 20%

(b) Očekivane, ali ne i sankcionirane vrijednosti

Habajući sloj AC 11 surf

Habajući sloj AC 11 surf, prema normi HRN EN 13108-1, predviđen je u debljini od 4,0 cm. Na asfaltnim površinama kao vezivo će se primijeniti tip bitumena 50/70 prema EN 12591, čija su svojstava, ispitne metode i uvjeti propisani u tablici 13. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata provode se prema normi HRN EN 13043. Agregat i punilo koje se koristi za izradu habajućeg sloja asfaltbetona AC 11 surf mora zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u tablici 8.

Tablica 8. Minimalni zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u asfaltbetonu tipa AC 11 surf

Tehnička svojstva Ispitna metoda

HRN EN 13043

Za prometne trakove

Za parkiralište

Kru

pn

i agr

ega

t

4/8

, 8/1

1

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GC90/15 GC90/15

Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f1 f2 (a)

f1 f2 (a)

Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i udjela lomljene površine zrna

HRN EN 933-5 C100 C90/1

Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI20 SI20

Najveći dopušteni indeks plosnatosti HRN EN 933-3 Fl20 Fl20

Najveći dopušteni razred otpornosti na predrobljavanje metodom“Los Angeles“

HRN EN 1097-2 LA20 LA30

Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na površinsku abraziju

HRN EN 1097-8, Dodatak A

AAV15 AAV20

Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na trošenje

HRN EN 1097-1 MDE20 MDE20


HRN EN 1097-6 WA241 WA241

Najmanji dopušteni razred otpornosti agregata na polirnost

HRN EN 1097-8 PSV50 PSVDekl30






Prionljivost bitumenskog veziva HRN EN 12697-11

(Metoda A) ≥80% (6h)

(b) ≥80% (6h)

(b)

Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-2

F1 ili MS18 F1 ili MS18

Sitn

i agr

ega

t (d

rob

ljen

i)

0/2

Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10 (c)

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GF85

GTC10

Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10


HRN EN 933-6 ECS30(d)


HRN EN 1097-6 WA241

Porijeklo (d)

- PSVDekl.30

Mije

šan

i agr

ega

t

(dro

blje

ni)

0/4

Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GA90

GTC10

Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10


HRN EN 933-6 ECS30(d)


HRN EN 1097-6 WA241

Porijeklo (e)

- PSVDekl.30 (a)

za frakciju 2/4 mm dopušten je razred f2 (b)

u slučaju kad je prionljivost manja od 80 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti (c)

za smjesu zrnja 0/2 eruptivnog porijekla, udio sitnih čestica manjih od 0,063 mm snije biti najviše 5% (m/m) (d)

koeficijent protoka zrnja veličine ≤2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mm (e)

sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV

Pu

nilo

Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

Otvori sita (mm)

Prolaz kroz sito, %(m/m)

2 100

0,125 85 do 100

0,063 70 do 100

Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10

Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)

Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se

Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38

Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ∆R&B8/16

Topljivost punila u vodi HRN EN 1744-1,

Točka 16 WS10

Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se

Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom punilu

HRN EN 196-21 CC90

Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25

Zahtjevi za ujednačenost punila (c)

«Bitumenski broj» dodanog punila (c)

HRN EN 13179-2 Ispituje se (BNDeclered)






Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg pepela)

(c)

HRN EN 1744-1, Točka 17

Deklarirani raspon ne smije biti veći od 6% mase

Nasipna gustoća(c)

HRN EN 1097-3:

prilog B Proizvođačev deklarirani raspon mora biti između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.

Blaineov-o ispitivanje(c)

HRN EN 196-6 Proizvođačev deklarirani raspon ne smije biti veći od 140m²/kg.

Gustoća dodanog punila (c)

HRN EN 1097-7 Raspon ne smije biti veći od 0,2 Mg/m³ od proizvođačeve deklarirane vrijednosti

(c)Ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava

Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena mora zadovoljavati uvjete dane u tabl. 9.

Tablica 9. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za habajući sloj AC 11 surf Točka norme

HRN EN 13108-1 Metoda ispitivanja

Otvor sita [mm]

AC 11 surf

Prolaz kroz sito [%(m/m)]

Granulometrijski sastav, točka 5.3.1.2

(a) HRN EN 12697-2

16 100

11,2 90 do 100

8 70 do 92

4 42 do 72

2 25 do 50

1 16 do 41

0,25 6 do 27

0,063 3,0 do 10,0

Minimalni udio bitumena, točka 5.3.1.3

(b) HRN EN 12697-1 Bmin (c)

Bmin 4,0

(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2

(b) topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1

(c) pri određivanju minimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mješavine (Bakt), Bmin se korigira

faktorom α (α=2,65/ρa); (ρa je prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mješavini, određena prema normi HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m

3)

Fizičko-mehanička svojstva asfaltne mješavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 10 . Tablica 10. Fizičko – mehanička svojstva asfaltne mješavine za habajući sloj AC 11 surf

Asfaltbeton za habajuće slojeve (HRN EN 13108-1)

Za prometne trakove Za parkiralište

Točka 5.2.2 (a)

Udio šupljina, V (%(v/v)) Vmin 3,5 Vmax 6 Vmin 2,5 Vmax 5,5

Točka 5.3.3 (a)

Ispuna šupljina bitumenom, VFB (%(v/v))

VFBNR VFBNR VFBmin 70 VFBmax 86

Točka 5.2.4 (b)

Najmanji omjer indirektne vlačne čvrstoće, ITSR (%)

ITSR 80 ITSR 70

Točka 5.2.6. (c)

Tablica 8 Najveća brzina deformacije, WTSAIR, mm/10

3 ciklusa

WTSAIR 0,07 WTSAIR NR

Točka 5.2.6. (c)

Tablica 9 Najveća relativna dubina kolotraga, PRDAIR (%)

PRDAIR 7,0 PRDAIR NR

(a) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.2), a volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2

(b) uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.3






Svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim u tablici 11.

Tablica 11. Svojstva ugrađenog (izvedenog) habajućeg sloja

Svojstvo

Zahtjev

Za prometne trakove

Za parkiralište

Udio šupljina, %(V/V) 3,5 do 8 2,5 do 7,5

Stupanj zbijenosti, % ≥ 98 ≥ 97

Povezanost slojeva (N/mm2) ≥ 1 -

Ravnost, IRI100, (m/km) ≤1,5/2,0(a)

-

Debljina(b)

, d

Pojedinačno, najviše 10 % od

projektirane debljine

10 % od projektirane

debljine

Srednja vrijednost, najviše 5% od

projektirane debljine

5% od projektirane debljine

Otpornost na pojavu kolotraga

WTSAIR (mm/103 cikl.) ≤0,07 -

PRDAIR, (%) ≤ 7,0 -

Tekstura ≥ 0,35 -

Hvatljivost ≥ 50 -

Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog položaja, najviše

≤ ± 10% ≤ ± 10%

Poprečni pad sloja: dopušteno odstupanje od projektiranog poprečnog pada (svaki profil), najviše

≤ ± 0,4%(aps.) ≤ ± 0,4%(aps.)

Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog visinskog položaja, najviše

±50 mm ±50 mm

(a) Gornja granična vrijednost indeksa ravnosti IRI100, ako se radi o otežavajućim

utjecajima horizontalnih i vertikalnih elemenata nivelete (usponi iznad 3,5%, radijus horizontalne krivine manji od 250 m), te prekidima u voznoj površini (dilatacijske naprave, slivnici, okna)

(b) u račun srednje vrijednosti ne mogu se uzeti debljine veće od 20%

Cestograđevni bitumen 50/70

Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti cestograđevnog bitumena 50/70 dani su u tabl. 13.

Tablica 12. Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti cestograđevnog bitumena tip 50/70 Točka norme HRN EN 12591 Tehničko svojstvo Ispitna norma Tip 50/70

Konzistencija pri srednjoj temperaturi uporabe, točka 5.2.2

Penetracija na 25°C, 0,1 mm HRN EN 1426 50 - 70

Konzistencija pri povišenoj temperaturi uporabe, točka 5.2.3

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 46 - 54

Krtost pri niskoj temperaturi uporabe, točka 5.2.4

Točka loma po Fraassu,°C HRN EN 12593 ≤ -8






Temperaturna osjetljivost, točka 5.2.5

Indeks penetracije HRN EN 12591 Dodatak A

-1,5 do +0,7

Dinamička viskoznost na 60°C, Pa*s HRN EN 12596 NR

Kinematička viskoznost na 135 °C, mm

2/s

HRN EN 12595 NR

Trajnost (otpornost na otvrdnjavanje prema HRN EN 12607-1, točka 5.2.6)

Promjena mase, %(m/m) HRN EN 12607-1 ≤ 0,5

Zadržana penetracija, % HRN EN 1426 ≥ 50

Porast točke razmekšanja, °C HRN EN 1427 ≤ 11

Ostala svojstva, točka 5.2.7

Gustoća, kg/m3 HRN EN 15326 navesti

Točka paljenja, °C HRN EN ISO 2592 ≥ 230

Topljivost, %(m/m) HRN EN 12592 ≥ 99,0

Svojstva izdvojenog bitumena Točka razmekšanja, °C ≤62

Kationska bitumenska emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva Kationske bitumenske emulzije namijenjene su za međusobno povezivanje asfaltnih slojeva. Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu i čistu površinu. Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija upotrebljava se obvezno pri prskanju podloge na koju se polaže asfaltna mješavina načinjena na bazi polimerom modificiranog bitumena. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija određuju se odnosno provode prema normi HRN EN 13808, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Projekta. Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, s najmanje 70 %(m/m) bitumena nanosi se u količini 0,25 do 0,35 kg/m2. Za povezivanje asfaltnih slojeva na prometnim trakovima ovim se projektom predviđa polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, a na parkiralištu se može koristiti nemodificirana kationska emulzija. Kationske emulzije moraju zadovoljavati tehnička svojstva navedena u tablici 16..

Tablica 13. Tehnička svojstva kationskih bitumenskih emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

HRN EN 13808 Parkirališta Prometni trakovi (PmB)

Točka norme

Tehničko svojstvo

Ispitna norma

C50B1-S C55B1-S C60B1-S

C50BP1-S C55BP1-S C60BP1-S C65BP1-S

Razred Zahtjev Razred Zahtjev

Tablica 3

Vanjski izgled HRN EN 1425 1 Navesti 1 Navesti

Polaritet čestica HRN EN 1430 2 Pozitivan 2 Pozitivan

Stupanj stabilnosti HRN EN 13075-1 1 navesti 1 navesti

Udio veziva %(m/m) HRN EN 1428 3 48-52 (C50B1-S) 4 48-52 (C50BP1-S)






4 5

53-37 (C55B1-S) 58-62 (C60B1-S)

5 6

53-37 (C55BP1-S) 58-62 (C60BP1-S) 63-67 (C65BP1-S)

Udio uljnog destilata, % (m/m)

HRN EN 1431 2 ≤2 2 ≤2

Vrijeme istjecanja (2 mm, 40°C), s

HRN EN 12846 1 navesti - -

Vrijeme istjecanja (4 mm, 40°C), s

HRN EN 12846 - - 1 navesti

Ostatak na situ 0,5 mm, % (m/m)

HRN EN 1429 4 ≤0,5 4 ≤0,5

Ostatak na situ 0,5 mm (7 dana skladištenja), %

(m/m) HRN EN 1429 4 ≤0,5 4 ≤0,5

Prionljivost,% HRN EN 13614,

točka 8.2 2 ≥75 2 ≥75

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm

HRN EN 1426 6 ≤330 6 ≤330

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 6 ≥35 6 ≥35

Energija kohezije, J/cm2

HRN EN 13589, HRN EN 13703

- - 1 navesti

Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 - - 3 ≥40

Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074 nakon stabiliziranja prema normi HRN EN 14895 i starenja prema normi HRN EN 14769

Tablica 5

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm

HRN EN 1426 0 NR 0 NR

Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 0 NR 0 NR

Energija kohezije, J/cm2

HRN EN 13589, HRN EN 13703

- - 0 NR

Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 - - 0 NR

Potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 13808 (sustav 2+) i odredbama ovoga Projekta. U okviru početnog ispitivanja kationskih bitumenskih emulzija proizvođač je obvezan provesti laboratorijska ispitivanja svih tehničkih svojstava navedenih u tablici 17. Sve ostale opće odredbe provedbe početnog ispitivanja navedene su u točki 6.2 norme HRN EN 13808 i u obvezi su proizvođača kationskih bitumenskih emulzija. Tvornička kontrola proizvodnje kationskih bitumenskih emulzija provodi se u cijelosti prema zahtjevima norme HRN EN 14733. Kontrolu kationskih bitumenskih emulzija prije primjene provodi izvođač asfalterskih radova prema zahtjevima vlastitog Plana kvalitete. Kationske bitumenske emulzije uzorkuju se sukladno normi HRN EN 58, ispitivanja se provode prema normama navedenim u tablici 18. Proizvođač i distributer kationskih bitumenskih emulzija, te izvođač asfalterskih radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava kationskih bitumenskih emulzija tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i primjene.






Postavljanje prometne opreme Postavljanje statičkih prometnih znakova

Prometni znakovi trebaju se postaviti s desne strane ceste pokraj kolnika u smjeru kretanja

vozila na visini od 1,4 m na privozima platou, dok se na platou (u zoni kretanja pješaka)

znakovi postavljaju na visinu 2,2 m . Prometni znakovi postavljaju se na FeZn stupove (nosač i

upornjak) vanjskog promjera 60,3 mm debljine stijenke 3,2 mm.

Pri izradi prometne okomite signalizacije primjenjenjuju se retroreflektivne folije stabilne na

U.V zračenje i to tipa “High Intensity Grade” aplicirane na Al.-podlozi debljine 3 mm, s

ojačanim (duplo savijenim) okvirom, što garantira kvalitet i trajnost prometnih znakova.

Poleđina prometnog znaka mora biti sive boje s markicom na kojoj je upisan mjesec i godina

izrade.

Pričvršćenje znakova na stupove mora biti izvedeno pomoću obujmice i dva vijka koji se

moraju osigurati protiv odvijanja na način da nema vidljivog mjesta s prednje strane znaka.

Najmanji vodoravni razmak prometnog znaka od ruba kolnika mora biti 1 m, a iznimno gdje

to nije moguće ne smije iznositi manje od 0,5 m.

Kod postavljanja prometni znak treba zarotirati za 3° - 5° u odnosu na os ceste, da se

izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast simbola znaka i pozadine koja je osvijetljena.

Prometni znakovi oblika "T" , "O" i pravokutnici vel. do 100x150 cm. izrađuju se od

aluminijskog lima debljine 2 mm, s ojačanom okvirom na koji se aplicira reflektirajuća folija.

Stupovi prometnih znakova postavljaju se u pravokutne betonske temelje klase betona C

16/20. Temelji stupova - nosača prometnih znakova moraju biti duboki min. 70 cm, na

donjem dijelu stup mora imati sidreni vijak koji se ubetonira u beton klase C16/20, a temelji

nosača I profila moraju biti duboki 1 metar i ubetonirani, betonom klase C25/30, od min. 1

m3 betona po stupu nosaču.

Znakove obavijesti također je potrebno postavljati prema važećem Pravilniku.








2.3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE






2.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE

I POSTELJICA Izvoditelj radova je dužan obavljati (osigurati) kontrolu posteljice, odnosno završnog sloja nasipa, koja mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Ispitivanja posteljice obuhvaćaju: � Investitorska ispitivanja � Izvođačka (tehnološka) ispitivanja koje obavlja (osigurava) izvođač Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (OTU), Hrvatske ceste, Knjiga II, Zagreb, 2001. Sve gotove površine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera. Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvoditelja. II NOSIVI SLOJ OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA Izvoditelj radova je dužan obavljati (osigurati) kontrolu nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala koji mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Ovaj sloj se može raditi tek kad nadzorni inženjer preuzme posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete. Dokumentacija o dokazu kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova kod tehničkog pregleda građevine obuhvaća:

• Izjava o svojstvima za agregat od kojeg je napravljen sloj,

• Izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu,

• Izvještaj o tekućim ispitivanjima,

• Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima,

• Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima sloja geodetskim snimanjem i

• Izvještaj nadzornog inženjera o izvedenim radovima. Pravilnikom o potvrđivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda nije definiran sustav ocjenjivanja sukladnosti za nevezane mješavine. U dodatku D norme HRN EN 13285 definiran je način provođenja tvorničke kontrole proizvodnje u periodu do definiranja sustava za potvrđivanje sukladnosti nevezanih mješavina. Dokazi uporabljivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvođaču ili proizvođaču izdaje se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od nevezanih mješavina. Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrđuje mogućnost proizvođača da od sirovine, s postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja.






Izvještaj o pogodnosti materijala također potvrđuje da već proizvedena određena količina materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu dana. Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju obavezno sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelja. Ukoliko dođe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do bitne promjene granulometrijskog sastava kamenog materijala ili promjene lokacije nalazišta, naručitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju nadzornom inženjeru. Izjava o svojstvima i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju nadzornom inženjeru. Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od nevezane mješavine: Izvođačka kontrola kvalitete materijala i radova Izvođačku kontrolu kvalitete putem ispitivanja obavlja (osigurava) izvođač, preko svog ovlaštenog laboratorija, ili ako ga ne posjeduje, preko drugog ovlaštenog laboratorija. Ta ispitivanja služe za ocjenu kakvoće izvedenog sloja, na osnovi čega se pristupa investitorskim ispitivanjima. Ispitivanja obuhvaćaju:

• ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm na svakih 500 m2, ili

• stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, najmanje na svakih 500 m2, ili

• nuklearnim denzimetrom, najmanje na svakih 500 m2, ili

• ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm i stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, ili denzimetrom, najmanje na svakih 1000 m2,

• ispitivanje granulometrijskog sastava, najmanje na svakih 3000 m2,

• ispitivanje ravnosti površine sloja letvom duljine 3 m, na svakom poprečnom profilu ili prema zahtjevu nadzornog inženjera i

• ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem. Neposredno po obavljenim ispitivanjima, izvođač radova rezultate ispitivanja, u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inženjeru. Po završetku radova rezultati ispitivanja u okviru izvođačke kontrole kvalitete prikazuju se u pisanom izvještaju. Investitorska kontrola kvalitete materijala i radova Investitorsku kontrolu kvalitetu putem ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) investitor, preko ovlaštenog laboratorija, a zajedno s ispitivanjima od izvođačke kontrole kvalitete služe kao potvrda postignute kakvoće sloja kolničke konstrukcije. Investitorska kontrola kvalitete se provodi nakon obavljenih ispitivanja od izvođača i potvrde kakvoće sloja u pogledu zbijenosti, ravnosti, visine, položaja i nagiba. Opseg ispitivanja od investitorske kontrole kvalitete je takav da na dva ispitivanja od izvođačke kontrole kvalitete dolazi jedno ispitivanje investitorska kvalitete.






Po završetku radova rezultati investitorske kontrole kvalitete prikazuju se u pisanom izvještaju. Na osnovi rezultata izvođačke i investitorske kontrole kvalitete investitor, odnosno njegov nadzorni inženjer, donosi konačnu ocjenu o kakvoći izvedenog sloja. Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvoditelja. IV ASFALTNI SLOJEVI Izvoditelj radova dužan je obavljati (osigurati) kontrolu asfaltnih slojeva koji moraju prema svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Osiguranje kvalitete podrazumijeva provedbu niza aktivnosti kojima je cilj postići propisanu kvalitetu asfaltnih slojeva sukladno zahtjevima Tehničkih uvjeta iz ovog projekta. Aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova uključuju pribavljanje (za bitumen, agregat i punilo te bitumensku mješavinu) Izjave o svojstvima, Certifikat o sukladnosti, Tehničku uputu i Oznaku sukladnosti kojom proizvođač potvrđuje da su svojstva sastavnih materijala i mješavine sukladna zahtjevima iz projekta. Aktivnosti tijekom izvođenja asfalterskih radova. U svrhu kontrole kvalitete asfaltnih slojeva provodi se izvođačka i investitorska kontrola kvalitete putem ispitivanja sastavnih materijala, proizvedene bitumenske mješavine i izvedenog asfaltnog sloja. Izvođačka kontrola kvalitete

Izvođačku kontrolu kvalitete putem ispitivanja obavlja izvođač radova ili ih može povjeriti laboratoriju akreditiranom za metode ispitivanja propisane ovim projektom (prema HRN EN ISO/IEC 17025). Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila, i bitumena od kojeg je svaka bitumenska mješavina proizvedena, provodi se sukladno tablicama 1. i 2. Pisani izvještaj o provedenim ispitivanjima izvođač asfalterskih radova mora predati nadzornom inženjeru najkasnije pet dana od dana uzorkovanja. Izvođačka kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Uzorci za izvođačku kontrolu kvalitete proizvedene bitumenske mješavine uzimaju se na mjestu ugradnje sukladno zahtjevima norme HRN EN 12697-27.






Izvještaje i zapise o provedenim ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete proizvedene bitumenske mješavine, izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku od najviše pet dana nakon uzorkovanja. Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja bitumenskih mješavina navedeni su u tablicama 3. i 4.

Izvođačka kontrola izvedenog sloja

Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja izvedenih slojeva od navedeni su u tablicama 5. i 6. Nakon što je asfaltni sloj izveden izvođač je dužan izraditi geodetski snimak cijelog sloja po visini i položaju. Snimaju se karakteristične točke u poprečnom profilu i to na svakih 50 m: os, lijevi rub i desni rub sloja. Izvještaje i zapise o provedenom ispitivanju izvođačke kontrole kvalitete izvedenog sloja, izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku od najviše pet dana nakon uzorkovanja, odnosno nakon započetog ispitivanja.

Izvještaj o ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete

Kada je asfaltni sloj izveden, sve aktivnosti kao i rezultati ispitivanja provedenih u svrhu izvođačke kontrole kvalitete, prikazuju se u pisanom izvještaju koji sadrži:

• opći dio s podacima o građevini, izvođaču i investitoru,

• rezultate izvođačke kontrole kvalitete dobivene ispitivanjima,

• komentar svih aktivnosti provedenih radi izvođačke kontrole kvalitete primijenjenih materijala, proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine, te

• zaključni komentar o kvaliteti izvedenih radova s obzirom na zahtjeve ovog projekta. Investitorska kontrola kvalitete

Investitorsku kontrolu kvalitete obavlja investitor ili o njegovu trošku, pravna osoba po njegovu izboru, osposobljena za takvu vrstu poslova. Investitorska kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Uzorci agregata, punila i bitumena u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete uzimaju se na skladišnom prostoru asfaltne baze. Ispitni uzorci agregata uzimaju se sukladno normi HRN EN 932-1 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika proizvođača bitumenskih mješavina. Uzorci bitumena u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem ispitivanja uzimaju se na skladišnom prostoru asfaltne baze. Ispitni uzorci bitumena uzimaju se sukladno normi






HRN EN 58 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika proizvođača bitumenskih mješavina. Zapisnik o uzorkovanju mora sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu identifikaciju uzetih uzoraka. Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske i izvođačke kontrole kvalitete agregata, punila i bitumena navedeni su u tablicama 1. i 2., ovisno o prometnom opterećenju.

Tablica 3. Tablica 1.Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete

građevnih proizvoda koji će se ugradititi na prometne površine: habajući AC11surf 50/70,

nosivi AC 32 base 50/70

Gra

đev

ni

pro

izvo

d

Svojstvo Ispitna norma

Učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m

2

izvedenog sloja)

Izvođačka kontrola kvalitete

Investitorska kontrola kvalitete

Puni

lo Granulometrijski sastav HRN EN 933-10

25.000 m2 50.000 m

2

Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Agr

egat

Granulom. sastav, Udio sitnih čestica HRN EN 933-1

25.000 m2 25.000 m

2

Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9

Indeks oblika HRN EN 933-4

Uglatost zrnja (koef. protoka) HRN EN 933-6

Otpornost na predrobljavanje HRN EN 1097-2 - 15000 m

2

Otpornost na poliranje(a)

HRN EN 1097-8

Bit

um

ensk

o v

eziv

o

Penetracija HRN EN 1426 25.000 m

2

50.000 m2

Točka razmekšanja HRN EN 1427

Točka loma po Fraassu HRN EN 12593

50.000 m2

Elastični povrat (b)

HRN EN 13398

Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN 12607-1)

Zadržana penetracija HRN EN 1426

Porast/pad točke razmekšanja

HRN EN 1427

Elastični povrat (b)

HRN EN 13398 (a)

odnosi se na habajući sloj (b)

odnosi se samo na polimerom modificirani bitumen

Investitorska kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja bitumenskih mješavina, navedeni su u tablicama 3. i 4., ovisno o prometnom opterećenju.






Tablica 3. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete bitumenske mješavine koja će se ugradititi na prometne površine

Gra

đev

ni

pro

izvo

d


Učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m

2 izvedenog sloja)

Izvođačka kontr. Investitorska kontr.

Bit

um

ensk

a m

ješa

vin

a

Bitumen izdvojen ekstrakcijom

Penetracija HRN EN 1426

- 50.000 m2 Točka razmekšanja HRN EN 1427

Elastični povrat (a)

HRN EN 13398

Granulometrijski sastav HRN EN 12697-2 3000 m

2

ili jednom dnevno

obavezno na PD te svakih 12.000 m

2 Udio veziva HRN EN 12697-1

Udio šupljina HRN EN 12697-8

Ispuna šupljina bitumenom HRN EN 12697-8

Otpornost na djelovanje vode (omjer ITSR)

HRN EN 12697-12 obavezno na PD obavezno na PD

te svakih 10.000 m2

Temperatura HRN EN 12697-13 Svakih 25t i kod svakog

uzorkovanja Kod svakog uzorkovanja

(a) odnosi se samo na polimerom modificirani bitumen

Uzorci bitumenskih mješavina u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem ispitivanja uzimaju se na mjestu ugradnje. Ispitni uzorci bitumenskih mješavina uzimaju se sukladno normi HRN EN 12697-27 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika izvođača radova. Zapisnik o uzorkovanju mora sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu identifikaciju uzetih uzoraka. Investitorska kontrola izvedenog sloja

Nadzorni inženjer preuzet će izvedeni asfaltni sloj temeljem rezultata ispitivanja u sklopu investitorske i izvođačke kontrole kvalitete, prema zahtjevima iz ovog projekta. Ukoliko propisani parametri kvalitete proizvedene asfaltne mješavine, odnosno izvedenog asfaltnog sloja ne zadovoljavaju propisane zahtjeve, izvođač radova će o svom trošku ukloniti dio nekvalitetno izvedenog asfaltnog sloja i nadomjestiti ga novim slojem propisane kvalitete. Vrste, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske kontrole kvalitete izvedenog asfaltnog sloja navedeni su u tablicama 5. i 6., ovisno o prometnom opterećenju. Tablica 5. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete izvedenog asfaltnog sloja koji će se ugradititi na prometne trakove: habajući AC11surf 50/70, nosivi AC 32 base 50/70


Minimalna učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m

2 izvedenog sloja)

Izvođačka kontrola Investitorska kontrola

s f Debljina (a)

HRN EN 12697-36 4000 m2 (f)

obavezno na PD







Minimalna učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na zadanu masu ili m

2 izvedenog sloja)

Izvođačka kontrola Investitorska kontrola

Udio šupljina (b)

HRN EN 12697-8 2.000 m2 (f)

Stupanj zbijenosti (b)

nerazorna metoda

Povezanost slojeva (c) (d)

ALP A-StB obavezno na PD

te svakih 12.000 m2


2

Tekstura (habajući sloj) (e)

HRN EN 13036-1,6 obavezno na PD


2 ili

kontinuirano

Hvatljivost (habajući sloj) (e)

HRN EN 13036-4 obavezno na PD obavezno na PD

te svakih 7.500 m2

ili kontinuirano

Otpornost prema trajnoj deformaciji – kolotraženje

(f)

HRN EN 12697-22 obavezno na PD Obavezno na PD te na

svakih 20.000 m2

Uzdužna ravnost

Habajući sloj HRN EN 13036-6,7

obavezno na PD i djelomično u

odsječcima l=200 m

obavezno na PD te kontinuirano na cijeloj

dužini trase

Nosivi i zaštitni sloj

obavezno na PD obavezno na PD

Visina sloja, poprečni pad i položaj izvedenog sloja

- svaki profil na najmanje 20% podataka

od izvođačke kontrole (a)

U sklopu izvođačke kontrole dopušta se izračun na temelju utrošene mase asfaltne mješavine (b)

Ulazni podaci za izračun uzimaju se temeljem prosječne gustoće asfaltne mješavine odnosno prosječne gustoće laboratorijskog probnog tijela iz dnevne proizvodnje (gustoća asfaltnog sloja može se odrediti i nerazornom metodom)

(c) Vizualna procjena na svakom uzorku

(d) Ispituje se na spoju habajućeg i nosivog sloja

(e) Ispituje se samo na habajućem sloju

(f) Min 3 bušena uzorka, ravnomjerno raspoređena, navode se rezultati pojedinačnih ispitivanja bušenog uzorka

Vremenski uvjeti ugradnje bitumenskih mješavina

Bitumenske mješavine ugrađuje se samo u povoljnim vremenskim uvjetima. Ugradnja bitumenskih mješavina na zaleđenu ili snijegom pokrivenu podlogu nije dopuštena. Ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena po kiši i/ili magli koja na podlozi stvara zatvoreni vodeni film. Najniža temperatura zraka pri kojoj je dopuštena ugradnja bitumenskih mješavina je:

0°C za nosive slojeve od asfaltbetona, +5°C za habajuće slojeve debljine >30 mm, od asfaltbetona

Priprema podloge

Podloga na koju se polaže asfaltni sloj mora biti stabilna, nosiva, ravna, suha i čista, bez nevezanog materijala. Najveća dopuštena neravnost podloge u uzdužnom i poprečnom smjeru, izmjerena prema normi HRN EN 13036-7, mjernom letvom duljine 3m, iznosi:

15 mm pri izvedbi nosivog sloja, 8 mm pri izvedbi habajućeg sloja.






U svrhu postizanja međusobnog povezivanja podloge i izvedenog asfaltnog sloja, podloga se prethodno mora poprskati bitumenskom emulzijom. Količina bitumenske emulzije za prskanje podloge ovisi o razini hrapavosti podloge, vrsti i tipu bitumenske emulzije, te vrsti i tipu asfaltnog sloja koji se izvodi, a nanosi se u količini koja osigurava propisanu povezanost slojeva. Pri prskanju podloge, bitumenska se emulzija smije zagrijati najviše na 60°C za nemodificiranu odnosno 70°C za modificiranu. Kada se u asfaltni sloj ugrađuje bitumenska mješavina na bazi polimerom modificiranog bitumena, tada se podloga mora obvezno poprskati polimerom modificiranom bitumenskom emulzijom. Prskanje podloge bitumenskom emulzijom na temperaturi zraka ili podloge nižoj od +5°C nije dopušteno. Ugradnja bitumenske mješavine na poprskanu podlogu smije započeti tek po završetku faze „razbijanja“ emulzije. Površine koje su obrađene prskanjem bitumenskom emulzijom smiju se koristiti isključivo za gradilišni promet vezan uz poslove ugradnje asfaltnih slojeva. Spojevi

U slučaju višeslojne izvedbe, uzdužni radni spoj jednog asfaltnog sloja u odnosu na uzdužni radni spoj drugog asfaltnog sloja mora biti razmaknut najmanje 15 cm, a poprečni radni spoj najmanje 2 m. Uzdužni i poprečni radni spojevi asfaltnih slojeva moraju biti izvedeni na način da su vodonepropusni i trajni, obavezno premazani bitumenskom pastom za sljepljivanje. Na spoju asfaltnog sloja s nekom drugom vrstom materijala (beton, kamen, metal) mora se izraditi razdjelnica ispunjena vrućom bitumenskom masom ili samoljepivom bitumenskom trakom. V PRIPREMNI RADOVI U okviru pripremnih radova predviđene su slijedeće aktivnosti: - iskolčenje predmetne površine - čišćenje terena, te utovar i prijevoz na određenu deponiju. Iskolčenje predmetnih površina obuhvaća sva geodetska mjerenja, kojima se podaci s projekta prenose na teren, osiguranje iskolčene površine, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za vrijeme građenja do predaje investitoru. VI ZEMLJANI RADOVI ISKOP HUMUSA Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti duže zadržavanje vode na tlu jer bi ga ona prekomjerno raskvasila. Stoga u toku iskopa treba voditi računa o tome da bude omogućena stalna uzdužna i poprečna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste priključkom na neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.






Površine na kojima je odmah nakon iskopa humusa predviđena izrada nasipa potrebno je odmah urediti i sabiti te izraditi prvi sloj nasipa. Debljina humusnog sloja kojeg treba odstraniti utvrđuje se prethodnim ispitivanjem i kontrolom u toku rada. Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika izvođača, za svaki profil posebno ili za pojedine dionice trase, ako se debljina humusnog sloja na dionicama ne mijenja. Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih ostataka koji podliježu procesima razlaganja kao i količina ukupnih organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo, pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće odrediti vizualnim načinom, debljina humusnog sloja određuje se na osnovi laboratorijskih ispitivanja organskih tvari. Ako nije drukčije određeno posebnim tehničkim uvjetima, humusnim slojem smatra se površinski sloj sraslog tla u kojem je sadržaj organskih tvari veći od 10 mas. %. ŠIROKI ISKOP U MATERIJALU "C" KATEGORIJE

Pod materijalom kategorije “C” podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom, bagerom, ili skreperom. U ovu kategoriju spadala bi:

• sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovače), pjeskovite prašine i les,

• krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine, prirodne kamene drobine - siparišni ili slični materijali,

• mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Iskop je dopušten do dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode.

Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se upotrebljavaju za izradu nasipa.






IZRADA NASIPA

Kontrolnim i tekućim ispitivanjima obuhvatiti:

- određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standarni Proctorov postupak (Sz ) ili

određivanje modula stišljivost (Ms) kružnom pločom ∅30 cm najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa.

- ispitivanja granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000 m2 izvedenog nasipa.

- ispitivanja obavljati u serijama pri čemu je najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5 s tim da se dozvoljava da u jednoj seriji, jedan od 5 rezultata može biti manji od minimalno traženog, s time da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od :

- 5% , pri mjerenju prostornih masa u suhom stanju - 10%, pri mjerenju modula stišljivosti Ms - za broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5 potrebno je da sve vrijednosti

(rezultati) određene ispitivanjem budu veće od minimalne tražene a) Izrada nasipa od zemljanh materijala

Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije ugrađivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoće ugrađenog materijala u slojeve dani su u tablici 2-09-1.

Položaj nasipnih slojeva

Stupanj zbijenosti Sz (u odnosu na standardni Proctorov postupak), najmanje (%)

Modul stišljivosti Ms (ploča

∅ 30 cm) najmanje (MN/m2)

a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice

95 20

b) Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice

100 25

b) Izrada nasipa od miješanih materijala Materijal za izradu nasipa treba zadovoljavati ove uvjete:

- granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti U=d60/d10 > 9 - ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja te im se koef.

nejednolikosti ne može odrediti ili nije realan, njihova se pogodnost može odrediti na praktičan način, tj. na pokusnoj dionici

- materijal se ne smije ugrađivati u nasip kad vlažnost prelazi granice koje omogućuju postizanje propisane kvalitete ugradnje






- vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti Kriteriji ugradnje miješanih materijala u nasip:

- projektirani nasip niži od 2,0 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice - Sz= 100 % ili Ms= 40 MN/m2

- projektirani nasip viši od 2,0 na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice Sz= 95 % ili Ms= 35 MN/m2

ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAŽE

- obavezno razupirati stjenke rovova većih dubina

- iskop mora biti postupan

- kontrolirati iskop prema projektu

UREĐENJE TEMELJNOG TLA MEHANIČKIM ZBIJANJEM

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje jedno ispitivanje na svakih 1000 m2 uređenog temeljnog tla. Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i veću gustoću ispitivanja od navedenih. Tablica 2-08-1 Kriteriji za ocjenu kakvoće temeljnog tla

Vrste materijala

Stupanj zbijenosti Sz (u odnosu na

standardni Proctorov postupak), najmanje

(%)

Modul stišljivosti

Ms (ploča ∅ 30 cm), najmanje (MN/m

2)

Zemljani materijali: (dio materijala iskopne kategorije “C” - sve gline niske do visoke plastičnosti i prašinasta tla)

a) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip nije viši od 2,00 m

97 20

b) Srasla tla sastavljena od kohe-rentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip je viši od 2,00 m

95 20

Nekoherentni materijali i miješani materijali: (materijali iskopne kategorije “A” i “B” i dio materijala kategorije “C”, kameni materijali, miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, flišni pješčenjaci, dolomiti, škriljci, konglomerati,






pijesci, pjeskoviti šljunci).

c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, a projektirani nasip nije viši od 2,00 m

100 25

d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, a projektirani nasip je viši od 2,00 m

95 25

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2 uređenog temeljnog tla.

Kriteriji za ocjenu kakvoće ugrađivanja

Očišćeno, izravnano i uređeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u tablici 2-08-1. Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote planuma posteljice. Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (vrtače, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu. Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2-08-1 ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do toga doveli, poduzeti ove mjere:

• poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka,

• zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,

• poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog veziva,

• primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža. Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoće materijala u temeljnom tlu. Način sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer.






IZRADA POSTELJICE Kontrola kakvoće Tekuća ispitivanja Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak (Sz) i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm uređene površine posteljice. Minimalna tekuća ispitivanja jesu:

• jedno određivanje stupnja zbijenosti na 1.000 m2,

• jedno određivanje modula stišljivosti na 1.000 m2,

• jedno određivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na 6.000m2.

• jedno ispitivanje stupnja zbijenosti i modula stišljivosti na svakih 200 m u zoni bankine.

Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najviše za ± 3 cm. Poprečni i uzdužni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzdužno, poprečno i dijagonalno. Visina izrađene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izrađene posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom dužine 4 m u bilo kojem smjeru ne smije odstupanje biti veće od 3 cm u kohezivnom materijalu. Ispitivanje ravnosti kao i poprečnog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m. Tek po odobrenju visinskog položaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti. Pri kontroli kakvoće izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri čemu je najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom slučaju mogu se dopustiti dalje navedene tolerancije u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti korištene pri kontroli. U jednoj seriji može biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traženoga, ali da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od:

• 5% pri mjerenju potrebne mase u suhom stanju (γd),

• 10% pri mjerenju modula stišljivosti (Ms). Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti (rezultati) određene ispitivanjem trebaju biti veće od minimalno zahtijevanih. Izvođač je dužan rezultate ispitivanja i mjerenja predočiti nadzornom inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i početak izrade kolničke konstrukcije na posteljici.






Kontrolna ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) najmanje na svakih 2.000 m2 i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom

pločom ∅ 30 cm najmanje na svakih 2.000 m2 uređene površine posteljice. Posebno se ispituje posteljica u zoni bankine na svakih 400 m po jednoj ili po drugoj metodi. Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m2. VIII ODVODNJA POSTAVLJANJE DRENAŽNIH CIJEVI

Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri optimalnoj vlažnosti i zbija tako da

stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz ≥ 95% od standardnog postupka po Proctoru. Drenažne cijevi se polažu na preuzetu podlogu, oblažu se filtarskim slojem od šljunka ili tucanika krupnoće 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062.

Kontrola kakvoće

Za podlogu drenažnih cijevi koristi se beton najniže klase C 20/25. Kakvoća betona, njegova izrada i potvrđivanje sukladnosti treba biti u skladu s HRN EN 206-1, HRN EN12370 i odredbama ovih OTU-a. Drenažne cijevi i geotekstil moraju odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima hrvatskih normi HRN U.S4. 062. Točnost ugradnje drenažne cijevi provjerava se geodetskim mjerenjem na svakom projektnom profilu a ako je potrebno i gušće. Projektom tražena zbijenost dna rova, prije ugradnje drenažnih cijevi, provjerava se tekućim ispitivanjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja zbijenosti ispitivanjem prostorna mase na svakih 100 m1 uređenog dna rova; sve prema HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.

IZVEDBA FILTERSKOG I ZAVRŠNOG GLINOVITOG SLOJA

Kontrola kakvoće

Svi radovi se izvode prema mjerama iz projekta i odredbama ovih OTU-a. Kakvoća filtarskog kamenog materijala i kakvoća ispune mora odgovarati zahtjevima iz projekta i HRN U. S4.062. Granulometrijski sastav filtarskog sloja mora odgovarati zadanim zahtjevima po Terzaghi-u sukladno HRN U. S4.062. Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri optimalnoj vlažnosti i zbija tako da

stupanj zbijenosti iznosi Sz≥ 95% od standardnog postupka po Proctoru.






IX BETONSKI RADOVI OPĆENITO Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža i održavanje konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta i trajnost građevina. Svi materijali i radovi na izvođenju betonskih konstrukcija moraju zadovoljiti uvjete iz: -Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12) s pripadnim pravilnicima i normama - HRN EN 1990 – Osnove projektiranja konstrukcija, s pripadnim nacionalnim dodatkom - norma HRN EN 1990/NA -Niz normi HRN EN 1991 – Djelovanja na konstrukcije, s pripadnim nacionalnim dodacima - niz normi HRN EN 1991/NA -Niz normi HRN EN 1992 – Projektiranje betonskih konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima - niz normi HRN EN 1992/NA -Niz normi HRN EN 1997 – Geotehničko projektiranje, s pripadnim nacionalnim dodacima - niz normi HRN EN 1997/NA -Niz normi HRN EN 1998 – Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima - niz normi HRN EN 1998/NA SPECIFIKACIJE PROJEKTIRANOG BETONA OSNOVNI ZAHTJEVI Zahtijevana svojstva betona su određena s obzirom na tip i dimenzije betonske konstrukcije, armaturu, trajnost, razred izloženosti, način transporta betona i tehnologiju ugradnje. Osnovni zahtjevi za beton za dio temelja glavne opreme i pratećih instalacija

- Odabir sastava, proizvodnja, kontrola, isporuka, ugradnja i njega betona - moraju u svim aspektima biti u skladu s odredbama norme HRN EN 206-1. - Beton mora zadovoljiti propisani razred tlačne čvrstoće

- Sastav betona mora biti tako odabran da zadovoljava uvjete razreda izloženosti






Beton u svježem i očvrslom stanju Proizvođač je odgovoran za proizvodnju i transport, a izvođač za ugradnju, zbijanje i njegu svježeg betona. S ugradnjom betona može se započeti nakon što nadzorni inženjer, upisom u građevinski dnevnik , potvrdi pregled armature i oplate. Izvođač radova mora (prema normi HRN EN 13670-1) prije početka ugradnje betona

provjeriti da li je isti u skladu s zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom

transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička

svojstva betonske konstrukcije.

Zabranjuje se naknadno dodavanje vode betonskoj mješavini. Betonska mješavina mora imati takvu konzistenciju da se može kvalitetno ugrađivati i zbijati predviđenim sredstvima za ugradnju. Konzistencija betona može se korigirati i na gradilištu, jedino dodavanjem superplastifikatora pod stručnim nadzorom osobe zadužene za kontrolu kvalitete. Za uspješnu ugradnju betona najvažnija je obradljivost svježeg betona, koja kao odlučujući faktor zahtijeva stabilnost s obzirom na homogenost za vrijeme transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja i spriječavanje izdvajanja vode. Beton se u pravilu ugrađuje odmah nakon izrade, odnosno u vremenu koje osigurava njegovu konzistenciju propisanu projektom. Betoniranje jednog elementa mora završiti prije početka vezivanja betona, odnosno mora se osigurati vezanje betona s prethodnim slojem.

Pri ugradnji betona treba se pridržavati slijedećih osnovnih pravila:

- pri ubacivanju u oplatu beton ne smije udarati u oplatu i armaturu, mora se kroz oplatu i armaturu provesti kontraktor cijevima ili crijevom pumpe - ne smije se vibriranjem “transportirati” tj. navlačiti kroz oplatu i armaturu - mora se ugrađivati u jednolikim slojevima (ne u velikim hrpama i nagibima)

- brzina ubacivanja i zbijanja moraju biti podjednake - svaki sloj mora biti potpuno zbijen prije polaganja novog sloja, a svaki sloj mora biti ugrađen na još obradivi prethodni sloj i s njime monolitiziran

Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.






Kod betoniranja se smiju prekidi-radni spojevi izvesti samo na mjestima koja su unaprijed projektom određena ili u naknadnom dogovoru s projektantom betonske konstrukcije. Na prekidima mora biti ostvarena dobra prionjivost obaju betona, a sam spoj mora biti vodonepropustan. Postupak izrade radnih spojeva izvesti na slijedeći način:

- nekoliko sati nakon prekida betoniranja (2-3 sata) površinu betona potrebno je isprati mlazom vode i komprimiranog zraka, te na taj način odstraniti sve površinski nevezane čestice i zrna agregata. Pri tome paziti da mlaz vode ne kopa krupna zrna agregata. - prilikom nastavka betoniranja površinu staroga betona očistiti i namočiti vodom - na namočenu, a površinski ocijeđenu podlogu nanosi se sloj sredstva za povećanje prionjivosti (SN veza ili slično). Ovaj premaz se ne smije osušiti prije nanošenja sloja svježeg betona. - neposredno prije betoniranja nanijeti sloj cementnog morta (odnos količine cementa i pijeska kao u betonu) Ako se koristi pumpa, promjer cijevi mora biti najmanje tri puta veći od maksimalnog zrna agregata (obično cijevi promjera 125 mm i veći). Dopuštena visina slobodnog pada ne smije biti veća od 1,5 m, osim ako nisu posebno poduzete mjere za spriječavanje segregacije betona. Za sve veće visine vertikalnog transporta treba osigurati dovoljan broj vertikalnih ljevaka. Beton se ugrađuje u slojevima maksimalne debljine 50 cm. Tijekom ugradnje beton je potrebno ispravno zbijati, najčešće korištenjem pervibratora s iglama različitog promjera. Iglu je potrebno vertikalno uranjati u beton na razmaku koji ovisi o radijusu djelovanja pervibratora (ovisno o frekvenciji), preporuča se ubodna mjesta pri pervibriranju izvoditi na razmacima od 50 cm a trajanje jednog uranjanja može iznositi 5-30 sekundi. Beton se u više slojeva ugrađuje tako da se gornji sloj vibrira a donji revibrira (ponovno vibrira), tako da pervibrator uđe u prethodni sloj glede što boljeg povezivanja (sljedeći sloj ugraditi u vremenu koje jamči vezanje betona s prethodnim slojem). Ukoliko se beton ugrađuje u periodu dugotrajnih niskih temperatura zraka, potrebno je prethodno zagrijati oplatu i armaturu, a kod uklanjanja oplate treba omogućiti postupno hlađenje betona glede spriječavanja pojave pukotina zbog prevelikih temperaturnih naprezanja (naglo skupljanje). Pri ugradnji u periodu visokih temperatura zraka potrebno je vlažiti armaturu, zaštićivati mjesto ugradnje natkrivanjem ili odabrati pogodno vrijeme za betoniranje-kasni poslijepodnevni sati. Odmah nakon ugradnje potrebno je započeti s intenzivnom njegom betona.






Ako se ugrađivanje betona prekida zbog nepredviđenih okolnosti, potrebno je poduzeti sve mjere da prekid betoniranja ne utječe negativno na nosivost i ostala svojstva konstrukcije. Prekid betoniranja mora biti izveden tako da se na tom mjestu, u dogovoru s projektantom, može izraditi konstruktivno i tehnički odgovarajući spoj. Površina starog betona mora biti obrađena na odgovarajući način (očišćena ispuhivanjem i isprana).

OPLATA I ARMATURA Oplata Mora odgovarati mjerama, obliku i dimenzijama iz projekta. Oplata mora biti izvedena na način da može preuzeti sva opterećenja koja nastaju tijekom ugradnje betona i to bez štetnih deformacija i slijeganja. Oplata mora osigurati da oblik i dimenzije građenog elementa budu u skladu propisanih odstupanja dimenzija, a spojevi su tako sastavljeni da se onemogući gubitak cementnog mlijeka ili morta. Unutarnja površina oplate mora biti čista, a ako se koristi za vidni beton, njezina površina mora osigurati takvu površinu betona. Oplatna ulja treba odabrati i primjeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Armatura Armaturu izrađenu od čelika za armiranje, prema odredbama TPBK, treba ugraditi u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature, norma HRN EN 13670-1, normama na koje ta norma upućuje i odredbama TPBK. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtijevima tehničkih specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje prema projektu betonske konstrukcije i TPBK. Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje armature provjeriti je li ista u skladu s zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te da li je tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Pri ugradnji armature primjenjuju se pravila određena Prilogom J (Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija) TPBK. Armatura od čelika za armiranje ima nastavke u obliku prijeklopa, zavara ili mehaničkog spoja. Prijeklopi se izvode prema normi HRN EN 1992-1-1.






Prije ugradnje predviđa se provođenje odgovarajućih nadzornih radnji (prema normi HRN EN 13670-1 i Prilogu J TPBK). Najmanje veličine zaštitnog sloja određuju se u ovisnosti o razredu izloženosti za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona, a to u ovom slučaju iznosi 4 cm.

Beton koji se ugrađuje izravno na tlo najmanja debljina zaštitnog sloja treba biti min c > 75 mm. Beton koji se ugrađuje na pripremljenoj podlozi (uključivo i podložni beton) treba biti

min c > 40 mm. NJEGA UGRAĐENOG BETONA Osnovno je načelo, sadržano u zahtijevima norme, da vrijeme tijekom kojega treba njegovati betonski element bude barem toliko dugo koliko je potrebno betonskom elementu da dosegne 50 % karakteristične tlačne čvrstoće fck. Pogodne su tehnologije rane njege i zaštite betona:

- što dulje zadržavanje betona u oplati - prekrivanje površina betona paronepropusnim folijama (dobro pripasanim na krajevima I na spojevima) - prekrivanje površine betona vlažnim pokrivačima koje treba i održavati u vlažnom stanju - vlaženje i vidljivo vlažno održavanje površine betona - primjena kemijskih sredstava površinske zaštite potvrđene efikasnosti djelovanja Kad je temperatura zraka od +5º C do +30º C smatra se da su normalni uvjeti za ugradnju betona. S njegovanjem betona se započinje ODMAH po završetku betoniranja, odnosno ovisno o

temperaturi zraka. Njegovanje betona mora trajati najmanje 7 dana, na način da se provodi kontinuirano prskanje vodom, pokrivanje tkaninom i održava vlažnost elementa. Beton se mora zaštititi od:

- prebrzog gubitka vlage - prebrze izmjene temperature između betona i okoline, - ekstremnih temperatura (visokih i niskih temperatura) - oborina - vibracija i mehaničkih oštečenja koja mogu promjeniti strukturu betona i prionjivost

betona i armature U zimskim uvjetima beton treba zaštititi na slijedeći način:

- izrađeni betonski elementi će se zaštićivati sredstvom protiv isušivanja - izrađeni betonski elementi će se dulje držati u oplati dok se ne postignu odgovarajuće čvrstoće






U ljetnim uvjetima beton treba zaštititi na slijedeći način:

- zaštita sredstvom protiv isušivanja - polijevanjem vodom - pokrivanjem mokrim jutenim vrećama - duljim držanjem u oplati ili - kombinacijom nekih od navedenih načina PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE BETONA KONTROLA PROIZVODNJE Potvrđivanje sukladnosti uključuje kontrolu proizvodnje i provodi se prema TPBK, normi HRN EN 206-1 i isto je dužan provoditi proizvođač betona. Za betone proizvedene na gradilištu, a za potrebe toga gradilišta, potrebno je dokazati uporabljivost u skladu s projektom betonske konstrukcije i TPBK. Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+. Osim Isprave o sukladnosti, isporučeni građevni proizvod mora pratiti otpremnica koja osigurava sljedivost građevnog proizvoda, koja sadrži podatke propisane u Prilog A i J iz TPBK. Ovisno o uhodanosti proizvodnje razlikuje se početna i kontinuirana proizvodnja. Sukladnost tlačne čvrstoće betona ocjenjuje se na osnovi uzoraka ispitanih pri starosti 28 dana. Kriterij sukladnosti vlačne čvrstoće cijepanjem isto kao i naprijed navedeno, samo što se kriteriji odnose isključivo na pojedini sastav betona (nije primjenljivo na porodicu betona). Kriterij sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje provodi se u početnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Sukladnost posebnih svojstava (uzorkovanje, ispitivanje i kriteriji) provodi se prema HRN EN 206-1, uzorke betona treba slučajno odabrati i uzimati prema HRN EN 12350-1. U slučaju nesukladnosti betona s teh. specifikacijama, proizvođač građ. proizvoda odnosno izvođač betonske konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju / izradu i ugradnju tog proizvoda i utvrditi mjere glede utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale. Za tvorničku kontrolu proizvodnje odgovoran je proizvođač, mora izraditi Priručnik kontrole proizvodnje.






Kontrola postupaka proizvodnje i svojstava projektiranog betona

TIP ISPITIVANJA NADZOR / ISPITIVANJE SVRHA MIN. UČESTALOST

Svojstva projektiranog betona

Početno ispitivanje

Pribavljanje dokaza da uvjetovana svojstva

odgovaraju projektiranim veličinama

Prije korištenja novog sastava betona

Sadržaj vode u pijesku Kontinuirani mjerni sustav,

ispitivanje sušenjem ili ekvivalentno

Radi određivanja suhe mase i vode koju treba dodati

Ako nije kontinuirano, dnevno, ovisno o lokalnim uvjetima

mogu se tražiti češća ili rijeđa ispitivanja

Sadržaj vode u krupnom agregatu

Ispitivanje sušenjem ili ekvivalentno

Radi određivanja suhe mase i vode koju treba dodati

Ovisno o lokalnim uvijetima

Sadržaj vode u svježem betonu

Provjera količine dodane vode

Radi dobivanja podataka za V/C omjer

Svaka mješavina

Sadržaj klorida u betonu

Početno utvrđivanje proračunom

Radi osiguranja da se maksimalna količina klorida

ne pređe

U početku ispitivanja U slučaju povečanja sadržaja

klorida

Konzistencija

Vizualna kontrola Radi usporedbe s normalnim

izgledom Svaka mješavina ili teret

Ispitivanje konzistencije prema normama EN 12350-2, EN 12350-3, EN 12350-

4, EN 12350-5

Radi uvjetovanih vrijednosti konzistencije i provjere mogučih sadržaja vode

Kada je konzistencija uvjetovana, kao u poglavlju

8.1.4. Za tlačnu čvrstoću. Kad se ispituje količina zraka.

U slučaju sumnje prema vizualnoj kontroli.

Gustoća svježeg betona Ispitivanje gustoče prema

normi EN 12350-6

Za nadzor mješanja i kontrolu gustoče laganog i

teškog betona Dnevno

Sadržaj cementa u svježem betonu

Kontrola mase zamješanog cementa

Radi provjere sadržaja cementa i dobivanja

podataka za V/C faktor Svaka mješavina

Sadržaj mineralnih dodataka u svježem

betonu

Kontrola mase zamješanih mineralnih dodataka

Radi provjere sadržaja mineralnih dodataka i

dobivanja podataka za V/C omjer

Svaka mješavina

Sadržaj kemijskih dodataka u svježem

betonu

Kontrola mase ili volumena zamješanih kemijskih

dodataka

Radi provjere sadržaja kemijskih dodataka

Svaka isporuka

V/C omjer svježeg betona

Proračunom ili ispitivanjem Radi kontrole uvjetovanog

V/C omjera Dnevno ako je uvjetovano

Sadržaj zraka u svježem betonu ako se traži

Ispitivanje prema normi EN 12350-7 za obični i teški

beton i ASTM C 173 za lagani

Radi provjere uvjetovanog sadržaja uvučenog zraka

Za areirani beton: prva mješavina ili teret

svakodnevne proizvodnje, dok se vrijednosti ne ustale.

Temperatura svježeg betona

Mjerenje temperature

Radi kontrole minimalne temperature od 5°C ili uvjetovane granične

temperature

U slučaju sumnje. Kada je uvjetovana:

- periodično ovisno o prilikama - svaka mješavina ili teret ako je blizu granične vrijednosti






Gustoča očvrstlog laganog ili teškog

betona

Ispitivanje prema normi EN 12390-7

Kontrola uvjetovane gustoće Kada je uvjetovana, jednako često kao i tlačna čvrstoča

Ispitivanje tlačne čvrstoće na kontrolnim

uzorcima

Ispitivanje prema normi EN 12390-3

Kontrola uvjetovane čvrstoće

Kada je uvjetovana, jednako često kao za kontrolu

sukladnosti

Sukladnost tlačne čvrstoće Sukladnost tlačne čvrstoće betona ispituje se na uzorcima starim 28 dana. Uzorak može biti oblika kocke stranica 150 mm ili valjka promjera 150 mm i visine 300 mm. Opčenito da bi beton zadovoljio razred čvrstoće C25/30, najmanja karakteristična čvrstoća kocke (fck,koc) treba biti 30 N/mm2 a najmanja karakteristična čvrstoća valjka (fck,valj) treba biti 25 N/mm2. Ispitivanje svojstava očvrsnulog betona iz projekta betonske konstrukcije: - tlačna čvrstoća betona HRN EN 12390-1 do 3

- vlačna čvrstoća betona HRN EN 12390-1;2;5;6

- gustoća betona ( beton u očvrslom stanju se definira kao obični, lagani i teški

beton ) HRN EN 12390-7

- modul elastičnosti betona (uz čvrstoću najvažnija značajka betona za

proračun betonskih konstrukcija)

-skupljanje i puzanje betona (skupljanje je volumenska deformacija uslijed

evaporacije vode, hidratacije cementa i karbonatizacije i može uzrokovati

pojavu pukotina - HRN EN 1992-1-1, puzanje je povećanje deformacije

ispitnog uzorka pri dugotrajnom djelovanju opterećenja)






Kriteriji tlačne čvrstoće Sukladnost je potvrđena ako su oba kriterija iz tablice 5 i za početnu i za kontinuiranu proizvodnju zadovoljena.

Proizvodnja Broj "n" rezultata

ispitivanja tlačne čvrstoće u grupi

Kriterij 1 Kriterij 2

Prosjek od "n" rezultata (fcm) N/mm

2

Pojedini rezultat (fci) N/mm

2

Početna 3 ≥ fcm + 4 ≥ fck - 4

Neprekidna Ne manje od 15 ≥ fcm + 1,48 × ≥ fck - 4

TEKUĆA KONTROLA SUKLADNOSTI (BETON IN SITU) Izvođač radova mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu s zahtjevima projekta, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi mogla imati negativan učinak. Kod svake dopremljene količine betona, nadzorni inženjer gradilišta obavezno određuje, neposredno prije njegove ugradnje, provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg betona prema programu određenom u točki 8.2.1. Ovi postupci provode se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u skladu s zahtjevima norme HRN ENV 13670-1. Uzorci za ispitivanje tlačne čvrstoće uzimaju se neposredno prije ugradnje betona. Potrbeno je uzeti po jedan uzorak (kocku ili valjak) za svaku isporuku betona (svaki mikser). Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja betona i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće (fck), provodi se primjenom kriterija norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće" koje iznosimo u točki 8.2.2. Uzorke za ispitivanje vodopropusnosti treba uzimati po jedan za svaki dan betoniranja. Uzorak može biti oblika kocke sa stranicama 150 mm ili valjka promjera 150 mm i visine 150 mm. Ove uzorke nakon 24 h treba obavezno pohraniti u vlažnu komoru ili potopiti u vodu sve do ispitivanja. Kontrolni postupak za određivanje vodopropusnosti betona provoditi će se prema normi HRN EN 12390-8, a ocjenjivanje rezultata prema kriteriju definiranom u točki 8.2.3.






Ukoliko je potrebno, vodopropusnost betona ugrađenog u konstrukciju može se naknadno provjeriti naknadnim vađenjem cilindričnih uzoraka iz pogodnih mjesta na dijelovima konstrukcije. Preporučuje se ovakvo ispitivanje obaviti nakon 90 ili više dana od trenutka ugradnje. Isto vrijedi i za eventualno ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza. Sadržaj zraka u svježem betonu provjerava se porozimetrom, prema važećem standardu (HRN EN 12350-7). Ovaj postupak provodit će se samo kao kontrola učinka aeranta. Rezultati se ocjenjuju prema kriteriju određenom u točki 8.2.4. Kriterij za ocjenivanje vodopropusnosti Mjeri se dubina prodiranja vode pod pritiskom, h:

Kriterij 1 Kriterij 2

Prosjek od 6 rezultata (hsr) mm

Pojedini rezultat (hi) mm

≤ 16 ≤ 22

IZRADA BETONSKIH RUBNJAKA Kontrola kakvoće

- podloga se mora zbiti na zbijenost od min. Ms=80 MN/m2 mjereno kružnom pločom

∅30 cm i imati potrebnu ravnost i geometrijske elemente uz maksimalna dopuštena

odstupanja ± 2 cm. - ravnost površine rubnjaka mora biti u granicama od

± 0.5 cm mjereno letvom dužine 4 m - izvođač je dužan da preda nadzornom organu ateste i rezultate prethodnih ispitivanja za sve materijale koji će se upotrebljavati za izradu rigola Rubnjaci moraju imati dokaz o uporabljivosti koji se u originalu predaje nadzornom inženjeru Rubnjaci se polažu na podlogu od betona klase C 12/15 (MB15), prema detalju iz projekta. Kontrola kakvoće gotovog ugrađenog rubnjaka mora biti sukladno odredbama ovih OTU-a. Beton ugrađenog rubnjaka mora biti klase C 40/45 (MB 45) –v/c faktor ispod 0,45, otporan na smrzavanje i soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a proizvodnja i izvedba mora biti u skladu s uvjetima EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a. Ugrađeni rubnjak nesmije imati pukotine niti bilo kakva druga oštećenja






IZRADA BETONSKE KANALICE Kontrola kakvoće

Betonske kanalice izvode se od betona klase C 40//45 (vodocementni faktor ispod 0,45) koji je otporan na smrzavanje i soli te odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055; EN 206 ; EN 12370 i ovih OTU-a. Kontrola kakvoće betonskih kanalica provodi se prema tekućim ispitivanjima kakvoće betonskih kanalica na svakih 500 m, a kontrolnim ispitivanjima na svakih 1000 m u svemu prema potpoglavlju 4-04.8.1. Izvođač je dužan predati nadzornom inženjeru dokaze o upotrebljivosti kanalice i drugih materijala koji će se koristiti tijekom izvedbe ispusta. Ovi dokazi se u originalu moraju predati nadzornom inženjeru.








C) GRAFIČKI PRILOZI

439.68

438.72

438.32438.35

438.57438.54438.66

438.80438.80438.90438.90

438.79

438.75438.71

438.80438.83

438.88

438.92

439.09

439.00

438.93438.89

439.00439.04

439.14

439.27

439.14

439.44

439.47439.52 439.38

439.28

439.18439.13

444.16

439.26

439.26439.31

439.41

439.53

439.43439.68

439.61

439.49439.44

439.45

439.69439.74

439.65

439.86

439.94

440.25

440.14

440.04439.99

439.88439.88439.91

440.39

440.40

440.47

440.54440.52

440.81

438.72

438.69

438.65

438.79

438.85

438.84438.70 438.74

438.75

438.79

438.72

438.72

438.83

438.74

438.75

438.76

438.79438.79

438.68

438.63

438.58438.56

438.36

438.45438.59

438.36438.21

438.10

437.96

438.06

437.87

437.78437.67

437.62

437.77

437.79437.82437.80

437.73437.73

437.81

436.79

437.86437.88

438.02438.04

438.24438.21438.33

438.46

438.35

438.20

438.16

438.25

438.47438.48

438.55

438.56438.61

438.61438.62

438.75

438.74438.73

438.76438.77

438.76

438.66438.65

438.61438.57

438.49

438.51438.51

437.98

438.07

438.17

438.29

438.34

438.45

438.59

438.65

438.50

438.37

438.22

438.49

438.55

438.61

446.17

446.38

446.26

448.59

448.63448.98

ZZZ

Z

Z

Z

438.68

437.80437.82437.82437.81

437.78437.87

437.63

437.46

437.33437.45

437.55

437.69

437.50

437.69

437.51437.41

437.42

437.40437.35

437.24

437.25

437.24437.24

437.59437.57

437.52437.50

437.34

437.23

437.09

437.00

437.11437.16

437.29

437.55

437.75

437.18437.17

437.31437.34

437.17

437.32437.29

437.18437.21

437.15437.15437.17

437.23

437.31437.37437.35437.43

437.39437.43437.42

437.44

437.26

437.23

437.32437.28

437.13

437.05437.05437.06

437.06437.06437.07

437.15

437.18

437.10

437.25437.32

437.14437.17

437.23

437.25437.26

437.25437.59

437.60437.60437.72

437.62437.61

437.60 437.28

437.66437.68

437.71437.71437.69

437.78437.78437.73 437.69

437.69

437.55437.55437.56

437.79437.78437.79

437.78437.78

437.64

437.60

443.29

442.55

442.57

441.58

voda-okno

kanalizacija-reviziono okno

kanalizacija-slivnik

telekomunikacija-okno

metalni stup javne rasvjetenadstrešnica stup

električna energija-okno

električna energija-razvodni ormar

S

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:

e-mail:[email protected]

tel. +385(0)1 663 78 42

ULICA SR NJEMAČKE 10, ZAGREB

fax. +385(0)1 663 78 44

Projektant: Izradio:

Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:

Mladen Marijanović, dipl.ing.građ.

1:500

Vrsta projekta: GRAĐEVINSKI

Broj knjige:

3.1.1.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT

Ana Pezer, dipl.ing.arh.

AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d.

Širolina 4, 10000 Zagreb

VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2015.

Tomislav Borošak, dipl.ing.geod.

438.72

438.32

438.35

438.57

438.54438.66

438.80438.80438.90

438.90

438.79

438.75438.71

438.80438.83

438.88

438.92

439.09

439.00

438.93438.89

439.00439.04

439.14

439.27

439.14

439.44

439.47

439.52 439.38

439.28

439.18439.13

444.16

439.26

439.41

439.53

439.43

438.72

438.69

438.65

438.79

438.85

438.84438.70 438.74

438.75

438.79

438.72

438.72

438.83

438.74

438.75

438.76

438.79438.79

438.68

438.63

438.58438.56

438.36

438.45438.59

438.36438.21

438.10

437.96

438.06

437.87

437.78437.67

437.62

437.77

437.79437.82 437.80

437.73437.73

437.81

436.79

437.86

437.88

438.02438.04

438.24

438.21438.33

438.46

438.35

438.20

438.16

438.25

438.47

438.48

438.55

438.56

438.61

438.61

438.62

438.75

438.74438.73

438.76

438.77

438.76

438.66438.65

438.61

438.57

438.49

438.51438.51

437.98

438.07

438.37

438.22

438.49

438.55

438.61

446.17

446.38

446.26

448.59

448.63448.98

438.68

437.80437.82

437.82

437.81

437.78437.87

437.63

437.69

437.59437.57

437.52

437.75

437.79437.78

437.78437.78

7

,

5

%

7

,

5

%

4

P

M

S

IL

O

S

I Z

A

S

O

L

T

R

A

F

O

S

T

A

N

I

C

A

V

A

T

R

O

G

A

S

N

A

P

O

S

T

A

J

A

P

O

S

T

O

J

E

Ć

I P

R

IS

T

U

P

N

I P

U

T

- R

E

K

O

N

S

T

R

U

IR

A

S

E

s

a

b

i

r

n

a

j

a

m

a

t

r

a

v

n

j

a

k

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

a

s

fa

lt

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

5

,

5

x

1

1

m

T1

T2

R=8.00alfa=-89 59 19ADC=12.56s=3.31

tg=8.00

tg=8.00

T3

T1

T2

T3

1

0.00

2

10.003

20.0

0

4

30.0

0kp

34.4

8

5

40.0

0

6

50.0

0

7

60.0

0

8

70.0

09

72.0

8

R=8R=INF

R=IN

FR=

8

3

,0

0

3

,0

0

1

3

,

8

8

9

,

8

4

6

,0

0

5

,

7

1

8

,6

6

2

,

8

4

,

9

1

2

,

5

2

,

5

2

,

5

2

,

5

5

,

0

0

3

,5

0

1

,1

5

novi cestovi rubnjak

cestovi rubnjak

postojeći pla

to

travnjak

pješački hodnik

1

1

,

6

5

6

,

0

0

1

,

0

0

1

,

0

0

1

,

0

0

5

,

9

5

postojeći ces

tovi rubnjak

zadržava se

2

,

0

0

5

,

7

cestovi rubnjak

bet. rubnjak-plitki

bet. rubnjak-plitk

i

cestovni rubnjak

upušteni rubnjak

SPOJ NA POSTOJEĆI KOLNIK

novi cestovi rubnjak

S

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44

Projektant: Suradnici:

Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:250


Broj knjige:

3.1.2.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT




VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2016.

7

,

5

%

7

,

5

%

4

P

M

S

IL

O

S

I Z

A

S

O

L

T

R

A

F

O

S

T

A

N

I

C

A

V

A

T

R

O

G

A

S

N

A

P

O

S

T

A

J

A

s

a

b

i

r

n

a

j

a

m

a

t

r

a

v

n

j

a

k

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

a

s

fa

lt

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

T2

3

,0

0

3

,0

0

1

3

,

8

8

9

,

8

4

6

,0

0

5

,

7

1

8

,6

6

2

,

8

4

,

9

1

2

,

5

2

,

5

2

,

5

2

,

5

5

,

0

0

3

,5

0

1

,1

5

travnjak

B02

C

3

5

E

2

9

B02

CESTOVNI RUBNJAK

CESTOVNI RUBNJAK

CESTOVNI RUBNJAK

PARKOVNI RUBNJAK

B58

B51

S

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:250


Broj knjige:

3.1.3.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT




VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2016.

438.68

437.80

437.82

437.82

437.81

437.78

437.87

437.63

437.59

437.57

437.75

437.79

437.78

438.72

438.32

438.35

438.57

438.54

438.66

438.80

438.80

438.90

438.90

438.79

438.75

438.71

438.80

438.83

438.88

438.92

439.09

439.00

438.93

438.89

439.00

439.04

439.14

439.27

439.14

439.44

439.47

439.52

439.38

439.28

439.18

439.13

444.16

439.26

439.41

439.53

439.43

438.72

438.69

438.65

438.79

438.85

438.84

438.70

438.74

438.75

438.79

438.72

438.72

438.83

438.74

438.75

438.76

438.79438.79

438.68

438.63

438.58

438.56

438.36

438.45

438.59

438.36

438.21

438.10

437.96

438.06

437.87

437.78

437.67

437.62

437.77

437.79

437.82

437.80

437.73

437.73

437.81

436.79

437.86

437.88

438.02

438.04

438.24

438.21

438.33

438.46

438.35

438.20

438.16

438.25

438.47

438.48

438.55

438.56

438.61

438.61

438.62

438.75

438.74

438.73

438.76

438.77

438.76

438.66

438.65

438.61

438.57

438.49

438.51

438.51

437.98

438.07

438.50

438.37

438.22

438.49

438.55

438.61

446.17

446.38

446.26

448.59

448.63

448.98

4

P

M

g

r

a

n

i

c

a

p

a

r

c

e

l

e

S

IL

O

S

I Z

A

S

O

L

T

R

A

F

O

S

T

A

N

I

C

A

V

A

T

R

O

G

A

S

N

A

P

O

S

T

A

J

A

s

a

b

i

r

n

a

j

a

m

a

t

r

a

v

n

j

a

k

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

a

s

fa

lt

t

r

a

v

n

e

r

e

š

e

t

k

e

T

1

T

2

R

=

8

.0

0

a

lfa

=

-

8

9

5

9

1

9

A

D

C

=

1

2

.5

6

s

=

3

.3

1

tg

=

8

.0

0

tg

=

8

.0

0

T

3

T

1

T

2

T

3

1

0

.0

0

2

1

0

.0

0

3

2

0

.

0

0

4

3

0

.0

0

k

p

3

4

.4

8

5

4

0

.0

0

6

5

0

.0

0

7

6

0

.0

0

8

7

0

.0

0

9

7

2

.0

8

R

=

8

R

=

IN

F

R

=

IN

F

R

=

8

3

,0

0

3

,0

0

1

3

,

8

8

9

,

8

4

6

,0

0

5

,

7

1

8

,6

6

2

,

8

4

,

9

1

2

,

5

2

,

5

2

,

5

2

,

5

5

,

0

0

3

,5

0

1

,1

5

c

e

s

to

v

i ru

b

n

ja

k

c

e

s

to

v

i ru

b

n

ja

k

p

o

s

to

je

ć

i p

la

to

travnjak

1

,

0

0

1

,

0

0

1

,

0

0

1

1

,

6

2

6

,

0

0

5

,

9

5

5

,

7

S

2.5%

122.64

4

2.0

9%

438.78

438.57

438.69

438.78

438.75

438.81

438.64

438.60

438.49

438.53

438.29

438.33

438.10

438.26

437.90

438.06

437.86

438.06

438.25

437.70

437.67

438.85

438.85

438.85

438.93

438.82

438.45

438.40

438.52

2

.5

%

2

.5

%

2

.5

%

2

.5

%

1

.0

%

2

.5

%

1

.9

5

%

1

.9

5

%

1

.9

5

%

1

.3

8

%

1

.

0

%

2

.

5

%

1

.

5

%

1

.5

%

438.88

438.88

438.83

438.87

438.90

439.30

438.80

438.80

438.80

439.52

439.43

439.01

4

.

0

0

%

439.48

0

.9

2

%

2

.

5

%

438.82

2

.0

%

438.75438.80

438.80

438.65

439.01

438.65

438.45

438.14

437.94

437.87

437.78

437.98

438.18

438.37

1

.0

%

438.33

438.45

438.47

438.35

438.54

438.66

438.62

438.70

438.75

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

2425

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

1

.3

8

%

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:250


Broj knjige:

3.1.4.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT




VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2016.

1 389336.280 5025706.213

2 389337.885 5025706.654

3 389342.596 5025710.390

4 389343.375 5025716.351

5 389342.192 5025720.886

6 389338.496 5025725.768

7 389332.431 5025726.607

8 389316.648 5025722.488

9 389299.560 5025718.028

10 389357.283 5025716.656

11 389352.009 5025716.354

12 389348.527 5025720.370

13 389348.525 5025723.381

14 389350.095 5025725.959

15 389353.512 5025721.497

16 389355.111 5025722.722

17 389351.686 5025727.171

18 389345.966 5025735.971

19 389345.372 5025736.776

20 389343.906 5025738.690

21 389336.099 5025732.710

22 389336.377 5025732.331

23 389336.491 5025731.631

24 389335.975 5025731.150

25 389334.956 5025731.091

26 389334.281 5025731.488

27 389330.378 5025735.476

28 389322.044 5025733.324

29 389320.221 5025731.534

30 389323.728 5025727.953

31 389297.137 5025721.013

32 389373.977 5025729.575

33 389378.463 5025733.043

34 389371.412 5025742.284

35 389369.808 5025741.068

36 389371.769 5025738.480

37 389369.219 5025736.547

38 389366.669 5025739.911

39 389361.066 5025735.620

40 389354.706 5025743.924

41 389317.372 5025728.758

42 389318.698 5025731.974

43 389318.958 5025732.607

44 389320.034 5025733.628

45 389321.827 5025734.484

46 389326.667 5025735.746

47 389328.050 5025736.322

48 389329.704 5025737.439

49 389331.064 5025738.900

50 389332.060 5025740.629

51 389345.211 5025746.748

52 389348.749 5025743.717

53 389351.804 5025742.962

54 389353.370 5025744.160

55 389354.797 5025744.499

56 389356.082 5025743.793

57 389357.666 5025741.705

58 389359.822 5025741.296

59 389364.839 5025742.242

60 389368.942 5025743.867

61 389373.100 5025743.610

Br X Y Br X Y

Br X Y Br X Y

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


Broj knjige:

MJ 1:500/50

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT

ožujak 2016.

1.0 %

Me>=35 MN/m2

Bet. rubnjak 18/24 C30/37

Temelj rubnjaka C12/15

ISKOP HUMUSA 25cm

4 cm

8 cm

Habajući sloj AC 11 surf 50/70

Nosivi sloj asfaltbetona AC 32 base 50/70

materijala 0/63mm; Ms≥100 MN/m2

Nosivost posteljice [CBR≥10%, Ms≥35 MN/m2]]

40 cm

Nosivi sloj od nevezanog drobljenog

KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

550 100

2.5%

256

PRISTUPNA PROMETNICAPARKIRALIŠTE

BANKINA

OS

K

OLN

IK

A

MJ. 1:50KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:50


Broj knjige:

3.3.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT

Ana Pezer dipl.ing.arh.



VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2016.

ISKOP STEPENICE

2

:

1

250

POSTOJEĆI BET. PLATO

Me>=100 MN/m2NASIP-KAMENI MATERIJAL

Bet. rubnjak 18/24 C30/37

Temelj rubnjaka C12/15

350

SLIVNIK

POSTOJEĆI PLATO - ZADRŽAVA SE

ISKOP I UKLANJANJE POSTOJEĆEG KOLNIKA

4.0 %

min 3%

min 3%

1

:

1

1

:

1

DRENAŽNA CIJEV d=15cm NA BET. PODLOZI

1

:

1

.

5

POBOLJŠANJE TEMELJNOG TLA NASIPOM

OD KAMENOG MATERIJALA d=30 cm - PO POTREBI

Nasip kamenim materijalom-poboljšana

posteljica - PO POTREBI

do 30 cm

ISKOP HUMUSA 25cm

GEOTEKSTIL 300gr/m3 - PO POTREBI

min 3%

2.0 %

1.0 %

2.5 %

1.0 %

1.5 %

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:100


Broj knjige:

3.4.1.

39/15

Broj knjige: G02

IZVEDBENI PROJEKT




VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

ožujak 2016.

1.0 %

2.5 %

2.5 %

2.5 %

2.5 %

1

:

1

.

5

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:


1:100


Broj knjige:

3.4.2.

39/15

Broj knjige: G02




VATROGASNA POSTAJA

"NP VRBOVSKO"

IZVEDBENI PROJEKT

ožujak 2016.

TIPSKI RUBNJAK 18/24 C 30/37

TEMELJ RUBNJAKA C 12/15

35

15

10

24

20

14

10

8

15

3

DETALJ BETONSKOG RUBNJAKA

14

6

TEMELJ RUBNJAKA C 12/15

10

10

8

TIPSKI RUBNJAK 8/14 C 30/37

18

MJ. 1:10

10 8.0 10

PARKOVNI RUBNJAK MJ. 1:10

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:24/15


1:10

TEHNOLOŠKI CENTAR DRVNE INDUSTRIJE LEPOGLAVAk.č. br. 4789/1, k.o. Lepoglava


Broj knjige: G02

3.5.1.

GRAD LEPOGLAVAAntuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava

Ana Alar dipl.ing.arh.

IZVEDBENI PROJEKT

studeni 2015.

1

:

3

1

:

3

1

:

1

1

:

1

DETALJ IZVEDBE DRENAŽEMJ 1:10

List:

Objekt:

Sadržaj:

O.P.:

Investitor:


tel. +385(0)1 663 78 42


fax. +385(0)1 663 78 44


Razina projekta:

Mjerilo:

Gl.projektant:

Datum:24/15


1:10

TEHNOLOŠKI CENTAR DRVNE INDUSTRIJE LEPOGLAVAk.č. br. 4789/1, k.o. Lepoglava


Broj knjige: G02

3.5.2.

GRAD LEPOGLAVAAntuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava

Ana Alar dipl.ing.arh.

IZVEDBENI PROJEKT

studeni 2015.

25 15

40

3

3

12

915

13

15

15

DETALJ UPUŠTENOG RUBNJAKAMJ 1:10

mapa g02: izvedbeni graĐevinski projekt prometnih … · vrsta projekta: građevinski projekt...

Documents