Časopis Inženjerske komore Crne Gore

28

maj

201

9

IMPR

ESUM

Inženjerska komora Crne GoreGodina 9 / br. 28Maj 2019.

pogled@ikcg.co.me

Izdavač:Inženjerska komora Crne Gore

Za izdavača:Srđan Laković, dipl.inž.el.

Uređivački odbor:Doc. dr Željka Radovanović, dipl.inž. građ, predsjednicaVladimir Slavić, dipl.inž.el.Bogdan Cvjetković, dipl.inž.arh.Prof. dr. Milorad Burić, dipl.inž.maš.Velizar Čađenović, dipl.inž.zop.

Urednica:Jelena Pavićević Tatar

Grafičko oblikovanje:Studio Mouse - Podgorica

Štampa:Grafo Group - Podgorica

Tiraž:500

Fotografija na naslovnoj strani: Most na MoračiciArhiv CRBC

No.

28

maj 2019 No. 284

6 EPICENTER News from ECM

12 INTERVIEW: SRĐAN LAKOVIĆ, GRAD.ELEC.ENG. PRESIDENT OF ECM Education is our priority Written by: Jelena Pavićević Tatar

16 THE VIEW World in construction

24 ON THE IMPLEMENTATION OF THE LAW ON SPATIAL PLANNING AND BUILDING CONSTRUCTION To change designs that degrade the engineering profession Written by: Dragan Žarković

30 REMINISCENCE Forty years from the devastating earthquake in Montenegro Written by: Siniša Luković

36 IN THE MIDDLE Billboards all around us Written by: Jovica Radovanović

42 ENERGY CONSTRUCTION SITE NEAR ULCINJ Production from solar power plant by the end of 2021 Written by: Ivana Gudović

46 RENEWABLE SOURCES Working cycles of ocean thermal energy conversion Written by: Dečan Ivanović

50 THE HYDRO POTENTIAL OF MONTENEGRO The study for the construction of HPP”Kruševo” Written by: Ivana Gudović

TABL

E O

F CO

NTEN

TS 54 ABANDONED AND LEFT INTO OBLIVION HPP “Ozrinići” awaiting revitalization Written by: Svetlana Mandić

58 PERSPECTIVE Considerable success of Aleksandra Đurović ‘s team Written by: Biljana Dabić

62 URBAN DEVELOPMENT OF THE TOWN OF MOJKOVAC Modern expression to preserve the authenticity Written by: Aleksandra Medojević

70 CELEBRATING THE CENTENARY OF BAUHAUS Building as final objective to all creative activities Written by: Borislav Vukićević

78 MOTEL “TREBJESA” OR SYMBOL OF NIKŠIĆ The concrete sonet by Vukajlović Written by: Vladimir Bojković

84 A LOOK INSIDE Old fortress still keeps a secret Written by: Svetlana Mandić

188 MIES VAN DER ROHE AWARD, CYCLE 2017 - 2019 Transformation to a space filled with delight Written by: Borislav Vukićević

96 SPATIAL RESEARCH Resinum Romanum (I) Written by: Boris Ilijanić

104 ARHEOTOK Following Jovicevic’s mapes from 1911 (ii) Written by: Slobodan Čukić

110 ARCHIVE Laws on planning and construction VI Written by: Velizar Radonjić

maj 2019 No. 284

No. 28 maj 2019 5

06 EPICENTAR Aktuelnosti iz IKCG

12 RAZGOVOR: SRĐAN LAKOVIĆ, DIPL.INŽ.EL. PREDSJEDNIK IKCG piše: Jelena Pavićević Tatar

16 POGLED Svijet u izgradnji

24 O IMPLEMENTACIJI ZAKONA O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA Izmijeniti rješenja koja degradiraju inženjersku struku piše: Dragan Žarković

30 SJEĆANJE Četrdeset godina od razornog zemljotresa u Crnoj Gori piše: Siniša Luković

36 U SREDINI Do kada ćemo samo da gledamo? piše: Jovica Radovanović

42 ENERGETSKO GRADILIŠTE KOD ULCINJA Proizvodnja iz solarne elektrane krajem 2021. piše: Ivana Gudović

46 OBNOVLJIVI IZVORI Radni ciklusi konverzije toplotne energije okeana piše: Dečan Ivanović

50 HIDROPOTENCIJALI CRNE GORE Uskoro studija za gradnju HE “Kruševo” piše: Ivana Gudović

54 NAPUŠTENA I PREPUŠTENA ZABORAVU HE “Ozrinići” čeka revitalizaciju piše: Svetlana Mandić

SADRŽAJ58 PERSPEKTIVA

Zavidan uspjeh tima Aleksandre Đurović piše: Biljana Dabić

62 URBANI RAZVOJ MOJKOVCA Modernim izrazom sačuvati autentičnost piše: Aleksandra Medojević

70 OBILJEŽAVANJE STOGODIŠNJICE POČETKA RADA ŠKOLE BAUHAUS Građevina kao cilj svih kreativnih aktivnosti piše: Borislav Vukićević

78 MOTEL “TREBJESA” ILI SIMBOL NIKŠIĆA Vukajlovićev betonski sonet piše: Vladimir Bojković

84 POGLED UNUTRA Stara tvrđava i dalje čuva tajnu piše: Svetlana Mandić

88 NAGRADA MIES VAN DER ROHE, CIKLUS 2017 – 2019. Transformacijom do prostora ispunjenog zadovoljstvom piše: Borislav Vukićević

96 PROSTORNO ISTRAŽIVANJE Resinum Romanum (I) piše: Boris Ilijanić

104 ARHEOTOK Tragom Jovićevićeve mape iz 1911. godine (II) piše: Slobodan Čukić

110 ARHIV Zakoni o planiranju i građenju (VI) piše: Velizar Radonjić

No. 28 maj 2019 5

maj 2019 No. 286

EPIC

ENTA

RAKTUELNOSTI IZ IKCG

Srđan Laković, dipl. inž.el, predsjednik IKCG

Srđan Laković, dipl.inž.el, izabran je za novog predsjednika Inženjerske komore Crne Gore na VIII sjednici Skupštine IKCG održane 28. marta 2019. Laković je u radu IKCG aktivan praktično od njenog osnivanja, a do izbora predsjednika bio je član Izvršnog odbora Strukovne komore elektro inženjera.

Nikola Petrović, dipl.prav, generalni sekretar IKCG

Istovremeno, u skladu sa statutarnim obavezama, sprovedene su i procedure izbora generalnog sek-retara IKCG. Na mjesto generalnog sekretara izabran je Nikola Petrović, diplomirani pravnik.

NOVI PREDSJEDNIK I GENERALNI SEKRETAR IKCG

EPICENTER: NEWS FROM ECMEpicenter provides information on current events that have marked the work of ECM in the past three months, from the previous issue of Pogled journal.In the meantime, the Chamber has received a new President - Srđan Laković, grad.elec.eng., as well as the new Secretary General - Nikola Petrović, law grad. The publishing activity of ECM was presented for the first time at this year's 14th International Book Fair, which was held at the Delta City Shopping Center in early April. After a regular spring session of the Engineering Initiative held in early April in Bulgaria, ECM received a letter of support, signed by all member countries of the IIRs, referring to the ECM efforts to ensure its status in the legal procedure of amendments to the Law on Spatial Planning and Building Construction.

No. 28 maj 2019 7

SJEDNICA INŽENJERSKE INICIJATIVE U SOFIJI

Redovna sjednica IIRS-a u Sofiji

Sa sjednice IIRS-a upućena je podrška IKCG

Redovna proljećna sjednica Inženjerske inicijative za regionalnu saradnju, kojom je predsjedavao dr sc. Mirko Orešković, održana je sredinom aprila u Sofiji (Bugarska). Nakon uvodnih pozdravnih riječi od strane domaćina Ivana Karaleva (predsjednika KIIP Bugarske) i koordinatora IIRS-a, prisutne su

pozdravili novi predstavnici svojih komora – mr Dragan Žarković ispred Inženjerske komore Crne Gore i Nina Dražin Lovrec, ispred Hrvatske komore inženjera građevinarstva. O projektima, koji se realizuju u okviru Inženjerske inicijative, govorili su Ivan Paska i Željko Sokolić (Praćenje prakse javnih nabavki inženjerskih usluga) i Latinka Obradović (Projekat promotivnih odnosa IIRS-a sa okruženjem). Nakon izlaganja, dogovoreno je da sve komore, najkasnije za trideset dana, pred-lože po jednog svog predstavnika za radne timove u oba projekta. Predstavnik KIIP-a, Antoni Cipev, predstavio je metodologiju utvrđivanja vrijednosti novih inženjerskih konsalting usluga, publikovanu u vidu knjige na bugarskom jeziku. Metodologija je rađena po uzoru na njemačke standarde. Međutim, iako istu zvanično ne priznaje bugarska Vlada ona je dobar alat za rad inženjera koji se bave planiranjem, projektovanjem i nadzorom gradnje. Cipev je gov-orio o iskustvima Bugarske u primjeni Eurokodova koji nisu u cjelosti implementirani. Zapravo, sve članice, osim Hrvatske i Slovenije, kasne sa njihovim usvajanjem. Uz neznatnu izmjenu u tekstu, usvojena je i Deklaraci-ja o položaju i djelovanju članica IIRS-a, koju su predložili predstavnici Bugarske inženjerske komore. O perspektivi IIRS-a, u svijetlu aktuelnog položaj-no-organizacionog stanja pojedinih članica IIRS-a, najvažnija izlaganja su imali Dragan Žarković (IKCG) i Latinka Obradović (IKS). Oboje su ukazali na urušen status svojih komora zbog primjene novih zakona koji definišu pitanja inženjerskih komora u Crnoj Gori i Sr-biji. Oba zakona su na različit način ovim komorama umanjili kapacitete, ograničili autonomnost i ugrozili perspektivu normalnog razvoja i funkcionisanja. Član IKCG Dragan Žarković, prisutne je upoznao sa nepovoljnim trendovima IKCG od primjene novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, o aktivnostima koje je sprovela IKCG (izrada amand-mana na zakon i dr.) i predložio da se sa sjednice IIRS-a uputi pismo podrške naporima IKCG da se njen status u zakonskoj proceduri izmjena i dopuna

maj 2019 No. 288

Pismo podrške inženjerskim komorama Srbije i Crne GoreInženjerska inicijativa za regionalnu saradnju, čije su članice Inženjerska zbornica Slovenije, Inžen-jerska komora Srbije, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Komora inženjera investicionog projektovanja (KIIP), Komora na ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženeri na Republika Makedonija (KOAO-IRM) i Inženjerska komora Crne Gore, koje su ujedno i članice Evropskog Saveta Inženjerskih Komora (ECEC – European Council of Engineers Chambers), čije je sjedište u Briselu, je na sjednici održanoj 13.04.2019. godine u Sofiji, Bugarska, razmotrila prisutne trendove u politikama razumijevanja društvenog poslovanja in-ženjerske struke i konstatovala da se u sferi donošenja zakona i zakonskih akata kojima se regulišu kako ovlašteni inženjeri kao profesija, tako i asocijacije, odnosno inženjerske komore, koje omogućavaju nezavisan i samostalan rad ovlašćenih inženjera i svi oni se dovode u poziciju koja im onemogućava primarno djelovanje na zaštiti društvenih interesa, a što je sudbina ovlašćenih inženjera.Iz tog razloga Inženjerska inicijativa za regionalnu saradnju apeluje na političke faktore da u donošenju političkih odluka kojima uređuju prostor djelovanja ovlašćenih inženjera i njihovih asocijacija (strukovnih udruženja), budu rukovođeni društvenim interesima u kreiranju tih rješenja ne zaobilazeći inženjersku struku.Inženjerska inicijativa za regionalnu saradnju je slije-dom uočenih trendova posebno razmotrila neodrživu situaciju u kojoj se danas nalaze inženjerske komore Srbije i Crne Gore, kao i prisutne događaje i namjere Vlade Republike Srbije sa ciljem degradiranja pozicije Inženjerske komore Srbije kakvu ona mora da ima da bi djelovala u skladu sa ciljevima s kojima je i osno-vana, a to je prije svega zaštita društvenog interesa

i ukupnog društveno-ekonomskog unapređenja države usljed nemjerljivog doprinosa inženjerske profesije. Takođe zahtijeva od Vlade Crne Gore da podrži i pažljivo razmotri predložene amandmane na Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koje je Inženjerska komora Crne Gore dostavila na-dležnom odboru Skupštine Crne Gore.

Inženjerska inicijativa za regionalnu saradnju smatra neodrživim rješenja u kojima se položaj Inženjerske komore Srbije i Inženjerske komore Crne Gore svodi na institutuciju udruženja građana, jer je zadatak i sudbina inženjerskih komora da u svom djelovanju štite društveni interes i promovišu odgovornost inženjerske struke.Postojeći trendovi u Srbiji i Crnoj Gori ukazuju na suprotna stremljenja, a što Inženjerska inicijativa za regionalnu saradnju - IIRS ocjenjuje neprihvatljivim. IIRS je stala u odbranu principa na kojima su zakonom osnovane inženjerske komore Srbije i Crne Gore, što sada pokušava da bude degradirano. Nezavisne strukovne organizacije moraju biti slo-bodne u donošenju svojih odluka kao i da nose punu profesionalnu odgovornost za svoje postupke, što predstavlja odraz slobodnog demokratskog društva.Evropska unija smatra da je nezavisno djelovanje slobodnih profesija ključni socijalni i ekonomski faktor razvoja u državama članicama Evropske unije kao i u državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji u koje se ubrajaju i Republika Srbija i Država Crna Gora.

U Sofiji, Bugarska, 13.04.2019. godineInženjerska inicijativa za regionalnu saradnju

Evropska unija smatra da je nezavisno djelovanje slobodnih profesija ključni socijalni i ekonomski faktor razvoja u državama članicama Evropske unije kao i u državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji u koje se ubrajaju i Republika Srbija i Država Crna Gora

Inženjerska inicijativa za regionalnu saradnju apeluje na političke faktore da u donošenju političkih odluka, kojima uređuju prostor djelovanja ovlašćenih inženjera i njihovih asocijacija (strukovnih udruženja), budu rukovođeni društvenim interesima ne zaobilazeći inženjersku struku

No. 28 maj 2019 9

Posjeta Luštici

Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata popravi. Potom se tom prijedlogu pridružila i pred-stavnica Inženjerske komore Srbije i nakon rasprave odlučeno je da koordinator IIRS-a Marko Orešković zajedno sa Žarkovićem i Obradovićevom sačine odgovarajuće pismo podrške koje će potpisati svi učesnici sjednice IIRS-a.

IKCG NA XIV MEĐUNARODNOM PODGORIČKOM SAJMU KNJIGA

Štand IKCG na XIV Sajmu knjiga Izdavačka djelatnost Inženjerske komore Crne Gore predstavljena je prvi put na ovogodišnjem, četr-naestom po redu, Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, koji se tradicionalno od četvrtog do 11. aprila održavao u garaži tržnog centra “Delta City”. Sajam, koji se ove godine održavao pod sloganom “Ne vjerujte svemu što pročitate na Internetu. Knjigama baterije traju vječ-no”, organizovali su Izdavačka kuća “Nova knjiga” i Ministarstvo prosvjete, a pokrovitelj događaja bilo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

IKCG se predstavila sa bogatom izdavačkom pro-dukcijom, čiji je osnovni cilj da ukaže na doprinos prepoznatljivosti Komore kao strukovne organizacije kao i edukacije njenog članstva o pitanjima vezanim za inženjersku struku u cjelini. Izdavačka djelatnost Komore obuhvata izdavanje knjiga, monografija, časopisa, biltena, prevode knjiga, izvještaja, referata, zaključaka sa okruglih stolova, konferencija, kongresa u organizaciji IKCG, elektronskih publikacija, CD/DVD diskova i drugih oblika izdanja. Od novembra 2011. godine IKCG izdaje i svoj časopis Pogled, a zaključno sa martom 2019. godine Komora je izdala sedam knjiga, jedanaest zbornika radova, jednu monografiju, dva biltena, koje su posjetioci Sajma bili u prilici da pogledaju. IKCG je sufinansirala i izdavanje devet knjiga.

SKEI : PRIMJENA SISTEMA VIDEO NADZORA

Sa Stručnog skupa u Podgorici

Strukovna komora elektro inženjera, u sklopu aktivnosti na realizaciji Plana edukacije i stručnog usavršavanja svog članstva, organizovala je tokom marta i aprila dva predavanja sa temama iz oblasti

maj 2019 No. 2810

primjene sistema video nadzora, zakonske regulative i prakse u toj oblasti. Tema prvog stručnog skupa, održanog 27. marta u Podgorici, bila je “Video nadzor gradova, sa ak-centom na video analitici”. Nakon pozdravne riječi Željka Maraša, predsjednika SKEI, izvršena je prez-entacija sistema video nadzora gradova renomirane kompanije “Dallmeier”, u čije ime je predavač bio Christian Linthaler. On je u pomenutoj kompaniji zadužen za tržište jugoistočne Evrope, dok je moderator stručnog skupa bio Srđan Laković, član Izvršnog odbora SKEI, sadašnji predsjednik IKCG. Poseban akcenat dat je na mogućnosti praktične

primjene snimljenog video materijala, odnosno na video analitiku. Nastavljajući edukaciju na teme analizirane na prvom skupu, u Svečanoj sali Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, 23.04.2019. godine je održan Okrugli sto na temu “Zakonska regulativa i praksa u primjeni sistema video nadzo-ra”. Predavač na Okruglom stolu bio je Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a moderatori su bili Rajko Radusinović, član Izvršnog odbora SKEI i član Upravnog odbora IKCG i Željko Maraš, predsjednik SKEI.

Sa Okruglog stola na Elektrotehničkom fakultetu

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodna pristup informacijama, Radenko Lacmanović, kazao je da su lični podaci sve informa-

Edukacija i stručno usavršavanjePredsjednik Strukovne komore elektroinženjera IKCG, Željko Maraš, rekao je da je okrugli sto jedan od vidova edukacije i stručnih usavršavanja, koja su, kako je podsjetio, Zakonom dati u nadležnost Inženjerskoj komori.“Uz sve ono što se u proteklom periodu odrazilo i kroz neke negativne konsekvence po Inženjersku komoru, ipak nam je Zakonom dato ono što jeste naš osnovni cilj i što treba da nam bude primarno u daljem radu, a to su edukacije i stručno usavrša-vanje članova”, istakao je Maraš.On je podsjetio da je Strukovna komora elektro inženjera započela sa predavanjima na temu video nadzora gradova, sa posebnim osvrtom na video analitici.“Ovo predavanje treba shvatiti kao nastavak te teme. Jedan dio se tiče projektovanja, instalacije, korišćenja video nadzora, a drugi, ne manje važan dio, koji je za nas kao projektante, izvođače, revidente i nadzore važan, ali je važan i za čitavo građanstvo, jeste pravilno zakonsko korišćenje ili zloupotreba sistema video nadzora“, kazao je Maraš.On smatra da se u Crnoj Gori, u posljednjih ne-koliko godina, sa jačanjem svijesti o zaštiti ličnih podataka, sve više govori o pravilnom korišćenju ili zloupotrebi takvih sistema.

Materijalima snimljenim primjenom sistema video nadzora može se pristupiti kada dođe do neželjene pojave, ali razlozi zbog kojih se on uvodi isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine i ako se to ne može uraditi na drugačiji način

No. 28 maj 2019 11

primjene snimljenog video materijala, odnosno na video analitiku. Nastavljajući edukaciju na teme analizirane na prvom skupu, u Svečanoj sali Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, 23.04.2019. godine je održan Okrugli sto na temu “Zakonska regulativa i praksa u primjeni sistema video nadzo-ra”. Predavač na Okruglom stolu bio je Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a moderatori su bili Rajko Radusinović, član Izvršnog odbora SKEI i član Upravnog odbora IKCG i Željko Maraš, predsjednik SKEI.

Sa Okruglog stola na Elektrotehničkom fakultetu

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodna pristup informacijama, Radenko Lacmanović, kazao je da su lični podaci sve informa-

cije o fizičkom licu na osnovu kojih je utvrđeno ili se može utvrditi identitet tog lica, navodeći da je video nadzor jedan od načina na koji se lako i jednos tavno može utvrditi određeni identitet. On je podsjetio da je u 2008. godine u Crnoj Gori donijet Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nakon čega je formirana Agencija.“Lični podaci su nešto što se čuva i štiti, a ne što se krije. Čuva se i štiti samo ono što nam je dragocjeno i što nas može na najbolji način afirmisati i predočiti široj društvenoj zajednici, a krije se ono što nas može kompromitovati i učiniti nedostojnim članovima te društvene zajednice. Zbog toga je velika razlika između čuvanja i zaštite ličnih podataka“, naveo je Lacmanović. Prema njegovim riječima, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, javni sektor, privredna društva, pravna lica i preduzetnici mogu da uvode i vrše video nadzor pristupa u službeni i poslovni prostor, kontrole ulaza u službeni i poslovni prostor, zaštite tajnih podataka ili poslovnih tajni. Lacmanović je pojasnio da se video nadzor može uvesti ili vršiti i u nekim drugim službenim prostori-jama, a ukoliko obavljanje radnih zadataka u njima predstavlja poseban rizik za zaposlene, ali uvijek i isključivo u situacijama kada se to ne može postići na drugačiji način. On je kazao da mora biti vidno istaknuto obavještenje na mjestima gdje se vrši video nadzor “i to na način da vaše oko prije vidi to obavještenje da je objekat pod video nadzorom, nego što će oko kamere vidjeti vas”. “Sistem video nadzora mora da funkcioniše na taj način da se koristi samo u slučajevima kada je došlo do neželjene pojave, a da, ukoliko pristupate tom sistemu, ostaje trag o tome kad, po kom pravnom osnovu, zbog čega i u koje vrijeme ste pristupali tim podacima. Preporuka je da rokovi za čuvanje snimaka budu što kraći“, istakao je Lacmanović.Razlozi zbog kojih se uvodi video nadzor, kako je istakao, isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine, i ako se to ne može uraditi na dru-gačiji način. Kazne za zloupotrebu ličnih podataka za odgovorno lice ili starješinu organa iznose od 500 do 2.000 eura,

Sisteme uskladiti sa Zakonom o zaštiti ličnih podatakaPredsjednik Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), Srđan Laković, smatra da i dalje veliki broj instal-isanih sistema video nadzora u Crnoj Gori nije usklađen sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka.“U najavi je, i počeće realizacija projekta video nadzora gradova. Suštinsko pitanje je uređenje ko, kako i na koji način može da pristupi snimljenom materiju? Meni, kao građaninu, ne bi smetalo da me neko snima ako je to u cilju moje sigurnosti i sigurnosti moje porodice i da se smanji broj prekršaja koji izazivaju određeni broj žrtava“, naveo je Laković.Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup infor-macijama, rekao je da je upoznat da je planirano da u šest gradova u Crnoj Gori bude postavljen video nadzor u 2019/20. godini.“Ono što bi bilo dobro i što bih Ministarstvu un-utrašnjih poslova i Upravi policije sugerisao jeste da zajedno dođemo do najboljeg rješenja. Nikome od nas nije cilj da spriječimo instalaciju sistema video nadzora. Ministarstvo i Uprava policije još od nas nijesu tražili saglasnosti po tom pitanju“, naveo je Lacmanović.

a za privredna društva/pravno lice/preduzetnika do 20.000 eura.Okrugli sto je zaključen stavom da se materijalima snimljenim primjenom sistema video nadzora može pristupiti kada dođe do neželjene pojave, ali razlozi zbog kojih se on uvodi isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine i ako se to ne može uraditi na drugačiji način.Naglašeno je da se radi o pitanju koje izaziva do-sta kontroverzi, a koje se, prije svega, ogledaju u zakonitom ili nezakonitom korišćenju snimljenih sadržaja, te da treba insistirati na pojačavanju odgovornosti lica koja njima pristupaju.

maj 2019 No. 2812

RAZGOVOR: SRĐAN LAKOVIĆ, DIPL.INŽ.EL.PREDSJEDNIK IKCG

Srđan Laković, dipl.inž.el, izabran je za novog predsjednika Inženjerske komore Crne Gore na VIII sjednici Skupštine IKCG održane 28. marta 2019. Laković je u radu IKCG aktivan praktično od njenog osnivanja, a do izbora predsjednika bio je član Izvršnog odbora Strukovne komore elektro inženjera. “Strukovna komora mi je predložila da se kandidujem za predsjednika IKCG što sam bez razmišljanja prihvatio. Smatrao sam da na čelo Komore treba da dođe neko, što često pominjem, iz takozvanog realnog sektora. Odlučio sam da stavim na raspolaganje Komori energiju organizacione sposobnosti i vrijeme, sa željom da se

NAŠ PRIORITET JE EDUKACIJA

INTERVIEW: SRĐAN LAKOVIĆ, GRAD.ELEC.ENG.PRESIDENT OF ECM

OUR PRIORITY IS EDUCATIONSrđan Laković, grad.elec.eng., was elected the new president of the Engineers Chamber of Montenegro at the 8th session of the ECM Assembly held on March 28, 2019. Laković has been active in the work of ECM practically since its establishment, and until the election as the president he was a member of the Executive Committee of the Professional Chamber of Electrical Engineers."The Professional Chamber suggested that I should run for the president of the ECM, which I accepted without thinking. I think that at the head of the Chamber should be the person from, what I call it, the real sector. I decided to put my time, energy and organizational skills at the disposal of the Chamber with the desire to make changes and that the Chamber gets a position that a professional association should have in society, " said Srđan Laković, the newly elected president of the ECM, in an interview stressing that he is particularly pleased that a new, "high-quality and experienced man" such as Nikola Petrović was elected Secretary General.Srđan Laković, graduated from the Faculty of Electrical Engineering in Podgorica in 1993 when he began his career in EMI, which was the leader company in Montenegro when it comes to applied electronics. In 1996, he founded his company with the desire to further improve his knowledge and managerial skills, and in 2004 merged with the company Televex from Podgorica, where he assumed the position of technical director. In addition to the excellent references he has achieved in his professional career, he has contributed to the professional development of young engineers. Laković's professional engagement was awarded in 2016 with the ECM Annual Prize. Laković is talking for Pogled about the current status of ECM, its future work, changes, education and improvement of the engineering profession.

Srđan Laković, dipl.inž.el, predsjednik IKCG, foto: ingkomora.me

No. 28 maj 2019 13

dosta stvari izmijeni i da Komora dobije poziciju koju jedno strukovno udruženje treba da ima u društvu”, kazao je u razgovoru za Pogled Srđan Laković, novoiz-abrani predsjednik IKCG, ističući posebno zadovoljstvo što je u Komori izabran i novi, kako je kazao, “kvalitetni i iskusni” generalni sekretar, Nikola Petrović.Srđan Laković Elektrotehnički fakultet završio je u Podgorici 1993. godine kada je započeo radnu kari-jeru u firmi EMI koja je slovila za vodeću u Crnoj Gori kada je u pitanju primijenjena elektronika. Godine 1996. osnovao je svoju firmu sa željom da još više unaprijedi znanje i menadžerske sposobnosti, a 2004. dolazi do spajanja sa firmom Televex iz Podgorice gdje je preuzeo funkciju tehničkog direktora. Pored sjajnih referenci koje je ostvario u karijeri, doprinio je i profesionalnom razvoju mladih inženjera. Lakovićev profesionalni angažman nagrađen je 2016. Godišnjom nagradom IKCG. O statusu IKCG danas, o njenom budućem radu, prom-jenama, edukaciji i usavršavanju inženjerske struke, predsjednik IKCG govori za Pogled.

Možete li nam nešto više reći o sadašnjem statusu Inženjerske komore Crne Gore? Koliko IKCG danas djeluje u skladu sa ciljevima zbog kojih je osnovana?“Komora je kao što je poznato državna ustanova čiji osnivač je Skupština Crne Gore. Svaki dosadašnji zakon iz oblasti izgradnje objekata je prepoznavao Komoru na određeni način i u najvećem broju sluča-jeva su inženjeri bili nezadovoljni statusom Komore. Mislim da je realnost ipak negdje između. Jedno od prenešenih ovlašćenja koja je Komora imala je bilo izdavanje licenci. Novim zakonom je to ovlašćenje ukinuto i licence izdaje Ministarstvo. Zastupam stav da je to prihvatljivo rješenje, jer je vremenom iznijet veliki broj primjedbi na izdavanje licenci od strane Komore i dodatna potvrda mog stava je da Komora

Mlade inženjere pripremiti za samostalan radKoji uslovi su potrebni da bi mladi, tek svršeni inženjeri, postali dio organizacije kao što je Inženjerska komora Crne Gore? Koje pogodnosti Komora nudi svojim budućim članovima?“Jedan od razloga za pokretanje izmjena i dopuna Statuta koji je donešen prije godinu dana, je uvođenje takozvane kategorije praktikanata. To su naše mlade kolege koji su završili fakultet ali nemaju dovoljno radnog iskustva za sticanje licence. Oni će pod povlašćenim uslovima moći da se učlane u Komoru i imaće pravo da prisustvuju edukacijama. Ovaj status im ističe danom dobijanja licence. Uočili smo da veliki broj mladih kolega nažalost nema priliku da uči od iskusnijih kolega. Naša je želja da im omogućimo kvalitetnu edukaciju i da ih pripremimo za samostalan rad.Pomenuo sam da se moramo što više okrenuti našem komplet-nom članstvu. U tom cilju će biti sprovedena obimna anketa sa svim aktivnim i pasivnim članovima. Želja nam je da kroz anketu dobijemo informacije šta je to što kolege smatraju da treba da se promijeni u Komori, da iskažu mišljenje o trenutnim predstavnicima koji zastupaju njihove inter-ese, iskažu zainteresovanost da učestvuju u radu Komore i slično.Trenutno se sprovode aktivnosti na obezbjeđenju pogodnosti za članove Komore u dijelu povoljnije nabavke određenih dobara ili usluga. Jedna od značajnih pogodnosti je mnogo povoljnija kupovina obavezne polise osiguranja za naše članove, osim toga određeni broj privrednih društava je odobrio značajne popuste, za članove Komore, pri kupovini njihovih proizvoda i usluga. Izdvojio bih KIPS, ČIKOM, Crnogorski Telekom, TELEMONT… Ova će se akcija nastaviti i u junu mjesecu kada će javnost biti informisana o svim pogodnostima na koje članovi Komore mogu da računaju. Članovi IKCG mogu da računaju i na besplatnu pravnu pomoć za sve pravne procese koji se tiču njihove djelatnosti.”

“Odlučio sam da stavim na raspolaganje Komori energiju organizacione sposobnosti i vrijeme, sa željom da se dosta stvari izmijeni i da Komora dobije poziciju koju jedno strukovno udruženje treba da ima u društvu”, kazao je Laković

nije imala snage da sankcioniše svoje članove koji su radili suprotno važećim zakonskim propisima i etičkom kodeksu. Ministarstvo je sada preuzelo odgovornost za navedene aktivnosti. Po važećem zakonu, Komora ima obavezu da sprovodi edukaciju svojih članova i na tome se već duže vrijeme radi veoma malo. I po Statutu Komore, prva stvar koja je navedena kao aktivnost je da Komora unapređuje i obezbjeđuje stručno usavrša-vanje svojih članova. To je upravo oblast djelovanja na koju planiramo da usmjerimo najveći broj aktivnosti u narednom periodu.”

maj 2019 No. 2814

Koliko je institucija kao što je Inženjerska komora značajna za Crnu Goru i da li je njena prava uloga dovoljno prepoznata u našem društvu?“Značaj Komore za Crnu Goru se ne može osporiti. Kolege inženjeri, članovi Komore, imaju privilegiju da su rezultati njihovog rada, prije svega u planiranju, projek-tovanju i izgradnji veoma vidljivi i ostavljaju veliki pečat u jednom od najvećih blaga koja jedna država ima, a to je prostor. Isto tako su ti rezultati rada podložni kritici pa se kroz njih sudi o nečijem manjem ili većem kvalitetu kada je struka u pitanju. Svi smo imali prilike da se divimo nekom objektu kao što se divimo umjetničkim djelima, ali i da kudimo kada nešto nije urađeno kako treba. Možda prava uloga Komore i nije prepoznata na odgovarajući način ali moramo se truditi da to ispravimo. Tako ćemo imati niz inicijativa i aktivnosti usmjerenih prema resornom ministarstvu i ostalim ministarstvima koja su povezana sa djelatnostima Komore, prema uni-verzitetima kao rasadnicima mladih inženjera i najveći set aktivnosti prema našim članovima. Predstoji nam veliki rad čiji rezultati će sigurno popraviti poziciju Komore u našem društvu i među svojim članstvom.”

Novo vrijeme, novi zakoni doveli su Inženjersku ko-moru Crne Gore u prilično nezavidnu situaciju. Zašto se, po Vašem mišljenju, IKCG našla u takvoj poziciji?“Prije svega, mislim da je do toga došlo jer Ministarstvo nije bilo zadovoljno načinom kako je Komora izvršav-ala obaveze za koje je dobila ovlašćenje. Ne mogu da

pretpostavim da li je bilo drugih razloga. Komora mora svojim radom i održavanjem dvosmjerne kopče države i struke da zavrijedi adekvatan status u zakonskoj reg-ulativi i samoj državi. To ne znači da Komora treba da bude bilo čiji poslušnik. Ona mora da se prije svega bavi strukom i samim tim da odgovara struci.”

Svjedoci smo bili u minulom periodu da je inženjerska struka bila nepravedno zapostavljena u stvaranju novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji ob-jekata. Kakav mislite da će uslijediti scenaro nakon razmatranja predloženih amandmana na pomenuti Zakon, koje je IKCG dostavila nadležnom odboru Skupštine Crne Gore?“Prije bih rekao da je Inženjerska komora bila zapostavl-jena a ne struka kod pisanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Istina je da su ipak određene kolege učestvovale u pisanju Zakona. Iskreno ne očekujem mno-go od razmatranja amandmana koje je dostavila IKCG. Iako protiv svoje volje ali moram se dijelom osvrnuti i na politiku. U velikom broju zemalja inženjeri čine značajan procenat zastupnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Interesantna je informacija da Evropski savjet inženjer-skih komora aktivno predlaže kandidate iz svojih redova za Evropski parlament na predstojećim izborima. Na taj način dobijaju predstavnike koji će zastupati prava inženjera. To u Crnoj Gori nažalost nije slučaj, tako da je podrška inženjerima prilično simbolična.”

Šta po Vašem mišljenju treba uraditi da bi Komora dobila pravi status u društvu, kao što je to primjer sa sličnim strukovnim udruženjima u regionu, Evropi?“Ponoviću i ovdje, Komora treba da se bavi strukom. Treba da se okrene svom članstvu i okupi što veći broj zadovoljnih članova. Ističem zadovoljnih jer je i veliki broj inženjera nezadovoljan radom Komore. Zato se u narednom periodu moramo posebno angažovati

Intezivirati regionalnu saradnjuIKCG je povezana sa brojnim strukovnim organi-zacijama kako u zemlji tako i u svijetu. Posebnu saradnju, u cilju unapređenja inženjerske struke, Komora mora intezivirati sa kojim organizacijama/udruženjima?“Inženjerska komora, a i strukovne komore imaju tijesnu saradnju sa evropskim asocijacijama komora, kao što su ECEC, ECCE i slične. IKCG je i član Sv-jetske federacije inženjerskih organizacija. Ono što sam primijetio je da su za Komoru trenutno mnogo korisnije regionalne inicijative i saradnje koje su os-novane unutar gore navedenih organizacija. Realno, u regionu svi imamo iste ili slične probleme i možemo pomoći jedni drugima da ih prevazilazimo.”

“Po Statutu Komore, prva stvar koja je navedena kao aktivnost je da Komora unapređuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje svojih članova. To je upravo oblast djelovanja na koju planiramo da usmjerimo najveći broj aktivnosti u narednom periodu”, istakao je novi predsjednik IKCG

No. 28 maj 2019 15

aktivan u organima i tijelima komore, pa pozivam ostale kolege da nam se pridruže i pomognu u misiji koju trenutno sprovodimo.” Koje zadatke bi izdvojili kao prioritetne u budućem radu IKCG?“Apsolutno rad na našoj obavezi, a to je edukacija. Pitali su me iskusne kolege ko to može njih da uči da projektuju. To nam i nije namjera. Edukacija se dijeli na dvije kategorije. Prva kategorija je edukacija u vezi sadržaja i primjene zakona i pravilnika, edukacija u vezi euro standarda, primjene euro kodova i slično a što se odnosi na sve naše članove. Samo da pomenem da je u oblasti elektrotehnike niskog napona i elektronskih instalacija Crna Gora usvojila preko 1000 evropskih standarda. Mislim da ova brojka najbolje govori koliki nas posao očekuje. Pokrećemo inicijativu prema nadležnom ministarstvu u vezi izrade pravilnika o upotrebi standarda gdje naši iskusni članovi mogu da daju veliki doprinos. Druga kategorija su takozvane stručne edukacije koje se odnose na edukaciju projektanata i izvođača rado-va u stručnom smislu. To znači da će iskusni članovi i eminentni gosti edukovati kolege kako se na primjer projektuje trafo stanica, podzemna garaža, instalacije u raznim vrstama objekata itd. Ova edukacija je, prije svega, namijenjena mladim kolegama a i svima onima koji žele da unaprijede svoje znanje.Želim da poručim inženjerima da će trenutna upravljačka garnitura Komore učiniti sve da se unaprijedi naš status u društvu. Još jednom poručujem svim inženjerima da su dobrodošli i pozivam ih da predlozima i sugestijama pomognu da napravimo zajedno Komoru koja je pot-puno okrenuta svom članstvu, koja se bavi strukom i koja će dati još značajniji doprinos u razvoju Crne Gore.

Jelena PAVIĆEVIĆ TATAR

Inženjeri pamte i bolje daneKakav je status inženjera danas u Crnoj Gori?“Nažalost, ovdje moram reći da inženjeri pamte i bolje dane. Komora će sigurno raditi na tome da se poboljša status inženjera ali je neophodan i njihov doprinos u tom procesu. Ako gledamo materijalnu sigurnost kao jedan od značajnih pokazatelja sta-tusa onda dolazimo do toga da kod tog parametra ključnu ulogu nose kvalitet i, opet ističem, nažalost pripadnost određenoj struci. To znači da ima defi-citarnih struka, gdje je teško naći na tržištu rada kvalitetnog inženjera sa licencom pa samim tim oni postavljaju i drugačije uslove od svojih isto tako kvalitetnih kolega iz struka kojih na tržištu ima više. Ono što moram istaći kao problem je rad velikog broja kolega praktično bez radnog vremena, odnos-no i vikendima i praznicima. Veliki problem za naše kolege preduzetnike je i veoma otežana naplata i nemogućnost zaštite od neodgovornih investitora. Komora će pokušati da se izbori da jedan od uslova za dobijanje upotrebne dozvole za objekat bude izmirenje obaveze prema svim inženjerima koji su bili angažovani na realizaciji (projektanti, nadzor…).”

da povratimo povjerenje kod naših članova. Sa preko dvije hiljade članova koje je Komora imala, predstavl-jala je značajan činilac našeg društva. Trenutno je broj aktivnih članova nešto preko pet stotina. Alarm zvoni i moramo se svi angažovati da povratimo članstvo. Sto-ga smo pokrenuli čitav niz aktivnosti koje će, uvjeren sam, dovesti do vraćanja pozicije Komore, prije svega među članovima. Vrlo često pitanje od naših članova je bilo šta član dobija od Komore nakon dugogodišn-jeg plaćanja članarine. Moram priznati da su ovakvi revolti bili opravdani. Jedna od pokrenutih aktivnosti je obezbjeđivanje pogodnosti za aktivne članove Ko-more - intezivirali smo edukaciju članova gdje posebno ističem edukaciju na primjeni EURO KODOVA koju vodi Strukovna komora građevinskih inženjera, pokrenuli smo inicijativu za donošenje pravilnika u vezi primjene EURO STANDARDA koji su usvojeni u Crnoj Gori od strane Instituta za standardizaciju kao i kupovinu seta standarda koji bi u novoformiranoj biblioteci Komore bili stavljeni na uvid članovima. Ovdje bih iskoristio priliku da istaknem da je relativno mali broj inženjera

Laković: “Komora treba da se bavi strukom. Treba da se okrene svom članstvu i okupi što veći broj zadovoljnih članova. Ističem zadovoljnih jer je i veliki broj inženjera nezadovoljan radom Komore. Zato se u narednom periodu moramo posebno angažovati da povratimo povjerenje kod naših članova”

maj 2019 No. 2816

Most na Moračici, foto: CRBC, arhiva

BEMAX: RADOVI NA AUTOPUTU BIĆE ZAVRŠENI U ROKU

Kompanija Bemax, kao najveći podizvođač kom-panije CRBC koja gradi autoput Bar-Boljare, sve ugovorene radove završiće u roku, garantujući kvalitet i sigurnost, potvrdio je za Info Biro koordinator za autoput, ispred kompanije Bemax, Milo Muhadinović. Ova kompanija, kako je pojasnio gradi 11 km tunela u prvoj fazi, sedam mostova i dva nadvožnjaka. U ovom trenutku, po njegovim riječima, završeno je 90 posto planiranog u izgradnji tunela, 80 posto u izgradnji

POG

LED VIEW: WORLD IN CONSTRUCTION

In the new issue, Pogled presents current engineering projects in Montenegro, the environment, the world. We bring a story about the current affairs related to the construction of the country's largest infrastructure project - the highway, the construction of electricity infrastructure for the needs of future cableways within the ski complex Cmiljaca and Žarski, as well as the beginning of the operation of the submarine cable, which will connect Montenegro and Italy. We present the awarded project "Summer House" in Kotor, which won the Grand Prix of the 41st Salon of Architecture in Belgrade.We also give an overview of engineering achievements in the world such as building the largest asymmetric bridge in the world in northern Taiwan, the construction of Guggenheim in Abu Dhabi designed by Frank Gerry, which is 12 times larger than Guggenheim in New York and many other stories proving how special is the engineering activity.

SVIJET U IZGRADNJI

Ulićević: “Na desetine mladih ljudi rade na autoputu, inženjeri svih vrsta, i ubijeđen sam da će ovo iskustvo koje stiču na autoputu biti vrlo dragocjeno da mogu da se ravnopravno kandiduju i za poslove na drugim tržištima, u regionu i Evropi”

mostova i 70, do 75 posto radova koji se tiču izgradnje same trase.Predsjednik državne revizione komisije Mladen Ulićević, kako prenosi InfoBiro, ističe da je projektovanje au-toputa urađeno po najvišim standardima iz te oblasti, u skladu sa smjernicama transevropskih autoputeva koji diktiraju standarde, što je, kako je istakao garancija “da ćemo zasigurno dobiti autoput koji je potpuno u rangu savremenih evropskih saobraćajnica”. On je istakao da je realizacija kompletnog projekta autoputa izuzetno složen proces koji iziskuje visok stepen sinhro-nizacije. Otuda je, kako smatra, izazov za građevinsku struku, ali i prilika za edukaciju inženjerskog kadra.“Na desetine mladih ljudi rade na autoputu, inženjeri svih vrsta, i ubijeđen sam da će ovo iskustvo koje stiču na autoputu biti vrlo dragocjeno da mogu da

No. 28 maj 2019 17

se ravnopravno kandiduju i za poslove na drugim tržištima, u regionu i Evropi”, kazao je Ulićević. Takođe, po njegovim riječima, izgradnja autoputa, i to ove pri-oritetne dionice, mogla bi da bude učešće Crne Gore u budućim traženjima rješenja za nastavak izgradnje autoputa. Kako objašnjava, ova dionica je prioritetna sa više aspekata.“Morfologija terena od Podgorice do Mateševa je teška i složena, jer na vrlo kratkoj distanci od svega nešto više od 30 kilometara treba da se savlada visinska razlika od preko jednog kilometra. Trebalo je razviti trasu na jednom takvom terenu i s obzirom na karakteristike takvog terena mi smo dobili jednu izuzetno složenu dionicu autoputa koja sadrži preko 38 km tunelskih cijevi, preko 50.000 kvadrata mostovskih konstrukcija, odnosno preko 60 posto same trase je u objektima, tunelima i mostovima. Zato je ona prioritetna, jer je

najteža u potezu Bar-Boljare. Otuda bi ova dionica u daljoj izgradnji autputa, kao najteža za izgradnju i najsloženija za upravljanje bila ulog Crne Gore i zato je ona prioritetna”, kazao je Ulićević.Direktorica Monstata Gordana Radojević izgrad nju autoputa Bar-Boljare ocjenjuje kao jedan od najvažni-jih preduslova demografske integracije, odnosno međupovezanosti stanovništva sjevernog regiona sa ostalim regionima, ali i kao ne manje važan faktor ekonomske integracije ili ekonomskog rasta koji ima povratnu spregu pozitivnu na demografska kretanja. Ona navodi da upravo ovakvi infrastrukturni projekti utiču na rješavanje problema interne migracije.

IZGRADNJA ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE SKI CENTARA

Ski kompleks Cmiljača, foto: bijelopolje.co.me

Izgradnja elektroenergetske infrastrukture za potre-be napajanja budućih žičara u okviru ski kompleksa Cmiljača i Žarski počela je nedavno, a prvi elementi biće završeni do kraja godine.Ugovorom koji su potpisali Uprava javnih radova i podgoričko doo “Eminent”, precizirana je izgradnja trafostanice 35/10 kV na lokaciji Majstorovina u Bijelom Polju. Vrijednost ove investicije, koju će Vlada Crne Gore finansirati kroz Kapitalni budžet, iznosi više od 1,18 miliona eura, a rok za završetak radova je šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

Kompleksna veza dva autoputaMinistar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković potpisao je priloge ugovora o izgradnji dionice Smokovac-Mateševo, autoputa Bar-Boljare, koje se tiču naknadnih radova. Dionica Smokovac-Mateševo definisana je Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare kao i etapa realizacije ovog projekta. U Ministarstvu podsjećaju da petlja Smokovac, koja predstavlja kompleksnu vezu dva autoputa, autoputa Bar-Boljare i Jadransko jonskog autoputa, koji još nije u potpunosti definisan, i magistralnog puta M2, nije bila sastavni dio Idejnog projekta.Pristup dionici autoputa koja se realizuje od magistralnog puta M2, biće saobraćajnica dužine oko 1,5 kilometara, kao I faza ukupnog projektnog rješenja petlje Smokovac, koja će ostati konačno rješenje i u kasnijim fazama realizacije autoputa Bar-Boljare kroz naredne dionice, i za ovu dužinu od 1,5 km se uvećava dužina dionice Smokovac-Mateševo.Što se tiče sistema za vodosnabdijevanje, ističu da idejni projekat za dionicu Smokovac-Mateševo, na osnovu kojeg je data ponuda kineskog izvođača CRBC, sadrži instalacije za potrebe kompletne protivpožarne hidrantske mreže kroz autoput i rezervoara pored tunela, kao i instalacije za potrebe vodosnadbijevanja objekata autoputa, kao što su baza za održavanje sa objektima za kontrolu i upravljanje i objekti za naplatu putarine, čije izvođenje je ugovorna obaveza izvođača.

maj 2019 No. 2818

Projekat predstavlja dio aktivnosti koje Vlada u kontinu-itetu realizuje u cilju valorizacije turističkih potencijala sjevera države. Za skijališta Cmiljača i Žarski je već ranije ugovorena montaža žičara, a procijenjena vrijednost kompletnih investicija na ova dva lokaliteta je više od 52 miliona eura.

NA JESEN POČINJE SA RADOM ENERGETSKI KABL

Energetski kabl, foto: bankar.me

Energetski kabl kojim će biti povezane Crna Gora i Italija, najveći energetski projekat od sticanja nezavisnosti do danas, na jesen će zvanično biti pušten u rad. Italijanski mediji su prenijeli informaciju da će kabl biti pušten u rad u drugom dijelu godine, a informaciju je zvanično potvrdio Crnogorski elektroprenosni sistem.“CGES je, nakon uspješnog puštanja u probni pogon trafostanice Lastva, krajem prošle godine, drugog aprila pustio u pogon i dalekovod Lastva-Čevo koji je priključen na postojeći 400kV dalekovod ‘Podgorica – Trebinje’, čime su u potpunosti stvoreni uslovi za nastavak testiranja, koja italijanski partner treba da vrši u konvertorskom postrojenju, kako bi podmorski kabal bio spreman za komercijalnu upotrebu, koja je predviđena za drugu polovinu godine”, objasnili su u CGES-u, a prenosi Standard co.me.Dodaju i da je vrijednost trafostanice Lastva i dale-kovoda do Čeva 60 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta, sa izgradnjom dalekovoda od Čeva do Pljevalja iznosi 106 miliona eura.

“Ovim povezivanjem, elektroenergetski sistem Crne Gore biće stabilniji, a napajanje potrošača električnom energijom sigurnije i kvalitetnije. Povećanjem prenos-nih kapaciteta i obezbjeđenjem sigurnog i kvalitetnog napajanja električnom energijom, stvaraju se preduslovi za brži ekonomski razvoj”, istakli su u CGES-u.

NAGRADA ZA LJETNJE KUĆE U KOTORU

Ljetnje kuće u Radanovićima, foto: Relja Ivanić

Crna Gora će postati energetski nezavisnaIzgradnjom drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, zatim najveće solarne elektrane u Evropi, koja će se graditi u Ulcinju, te obnovljivih izvora električne energije, Crna Gora će defin-itivno postati energetski nezavisna država, ističu u CGES-u. “Ta energetska nezavisnost, pored benefita za građane, koji neće plaćati uvoznu struju, ojačaće crnogorsku ekonomiju, jer ćemo po prvi put biti u prilici da sve viškove električne energije proslijedimo drugim državama u Evropi. Ono što je najvažnije za našu državu jeste činjenica da ćemo upravo mi biti most preko kojeg ćemo prvenstveno mi, a zatim i druge države da ponude svoju električnu energiju Italiji, koja je dalje može preusmjeriti na pomenute evropske države. Nakon puštanja u rad energetskog kabla, biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom kapacitetu kabla od 20 odsto. Prihodi od preno-sa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Dakle, naša je zemlja glavno čvorište bez kojeg prenos električne energije ka evropskim državama neće moći biti obavljen”, kazali su u CGES-u.

No. 28 maj 2019 19

Nagrađeni projekat na 41. Salonu arhitekture u Beogradu, foto: Relja Ivanić

Velika nagrada – Grand Prix 41. Salona arhitekture u Beogradu, koji se od 27. marta do 30. aprila održavao pod sloganom “Na ivici”, dodijeljena je autorskom timu Anđeli Karabašević i Vladislavu Sudžumu za realizovano djelo u Crnoj Gori. Riječ je o Ljetnjim kućama u naselju Radanovići, u opštini Kotor, a smještene su u medite-ranskom zelenilu, u podnožju crnogorskih planina. Ljetnje kuće udaljene su desetak kilometara od morske obale s tri različite strane, a nude mir i tišinu boravka nasuprot gusto izgrađenom Crnogorskom primorju.“Projekat preispituje pitanje svakodnevnog života na moru, u toploj mediteranskoj klimi, i nasuprot standardnoj

stambenoj jedinici, nudi otvaranje kuće ka prirodi, suncu i otvorenom nebu. Uz minimalni zatvoreni dio od 21 metar kvadratni, koji čine soba, kupatilo i prolazna kuhinja, svaka kuća se širi ka spoljašnjosti, nizom otvorenih vazdušnih prostora smještenih u okviru okolnog zelenila. Svaka kuća ima 21 kvadrat zatvorenog prostora”, opisao je projekat pobjedničkog tima Igor Conić, dipl.inž.građ, osnivač, glavni i odgovorni urednik portala Gradnja.rsZgrada, kako navodi Conić, može da funkcioniše kao četiri pojedinačne jedinice, ili kao jedan stan sa nizom otvorenih prostora za druženje, što omogućava posebnu fleksibilnost prilikom izdavanja. “Za razliku od tradicionalne kuće za odmor gdje se ljudi dijele na male grupe i zauzimaju pojedinačne prostorije, povezani prostori stvaraju scenarije za spontanu socijalizaciju među susjedima, što rezultuje nepredvidivim svakodnevnim situacijama, iskustvima i prijateljstvima”, zapisuje Conić.Anđela Karabašević i Vladislav Sudžum su osnivači projektantsko-istraživačkog arhitektonskog biroa AKVS arhitektura.

SNIJEG PRETOČEN U STRUJU

Snaga snijega, foto: internapcdn.net

Istraživači Univerziteta Kalifornija napravili su uređaj koji pravi struju od snijega. Aparat je jeftin, malen, tanak i fleksibilan poput plastike.“Uređaj može da radi u udaljenim područjima jer obezbjeđuje sopstveno napajanje i ne treba baterije. Ovo je veoma pametna naprava, meteorološka stanica

“Druga” perspektiva“U doba kada je u cijelom regionu veoma prisutna intenzivna izgradnja i pretenciozni volumeni, kako u urbanim sredinama tako i otvorenom predjelu, projekat Ljetnje kuće u Kotoru donosi drugu per-spektivu. To je objekat koji se uklapa u podneblje Mediterana i neposrednog okruženja, i koristi ele-mente tradicionalne arhitekture, kao što su verande, otvorena stepeništa, krovne terase i bašte. Tako stvoreni ambijenti dozvoljavaju različite gradacije privatnosti i socijalnu interakciju sa susjedima. Jednostavnim volumenima, skladnim proporcijama i nepretencioznim materijalima, autori redefinišu odnos prema prirodnom okruženju, masovnom turizmu i uživanju u odmoru. Žiri se jednoglasno saglasio da se ovaj rad ističe i zaslužuje Grand Prix”, navodi se u saopštenju stručnog žirija ovogodišnjeg beogradskog Salona arhitekture.

maj 2019 No. 2820

koja vam govori koliko snijega pada, smjer padavine i smjer i brzinu vjetra”, kazao je istraživač Ričard Kener.Naučnici su ga nazvali “sniježnim triboelektričnim nanogeneratorom”, ili sniježni TENG. Triboelektrični nanogenerator, koji generiše naboj putem statičkog elektriciteta, proizvodi energiju razmjenom elektrona, piše Blic.“Statički elektricitet javlja se usljed interakcije jednog materijala koji hvata elektrone i drugog koji ih oslobađa. Razdvojite naboje i stvarate struju suštinski ni iz čega”, objasnio je Kener, koji je ujedno i profesor hemije i član kalifornijskog Instituta NanoSistemi na Univerzitetu, prenosi Phys.orgSnijeg je pozitivno nabijen i oslobađa elektrone, dok je silikon negativno nabijen. Kad pahulje snijega dođu u dodir sa silikonskom površinom, proizvodi se naboj koji uređaj hvata, stvarajući struju. Oko 30 odsto Zemljine površine prekriveno je snijegom svake zime, a u tom periodu solarne ploče ne funkcionišu najbolje. Novi uređaj mogao bi da se integriše u solarne ploče i obezbijedi stalnu zalihu struje kad pada snijeg, prenosi Phys.org.

SOLARNA ELEKTRANA DUBOKO U PUSTINJI

Mohammed Bin Rashid Al Maktoum park, foto: thenational.ae

Duboko u pustinji Dubaija smještena je jedna od najvećih solarnih elektrana na svijetu koja koristi kon-centrisanu sunčevu snagu, Mohammed Bin Rashid Al Maktoum park. Ova 13,6 milijardi dolara vrijedna inves-ticija naziv je dobila po emiratskom vladaru, tačnije,

predsjedniku Vlade UAE, Muhamedu bin Rašidu Al Maktumu. Sama elektrana trenutno se sastoji od 2,3 miliona ogledala s kapacitetom od 213 megavata. U trećoj fazi, koja je trenutno u izgradnji i biće završena do 2020. godine, ugradiće se još tri miliona dodatnih ogledala. Kada cijeli kompleks bude dovršen, u njemu će se proizvoditi dovoljno električne energije za 1,3 miliona domaćinstava, a procjenjuje se i da će emisije ugljen-dioksida (CO2) smanjiti za 6,5 miliona tona godišnje, piše CNN. Radi se o sofisticiranoj tehnologiji koja, iako je skuplja za izgradnju, dugoročno postaje isplativija jer omogućava čuvanje energije za noći te oblačne dane. Ogledala privlače sunčevu svjetlost i zagrijavaju tečnost od otopljene soli. Prikupljena toplota zatim pokreće turbinu i tako generiše električnu energiju. Ovakav način rada, omogućava proizvodnju električne energije čak i u slučaju nedostatka sunca.

ASIMETRIČNI MOST S JEDNIM PILONOM

Najduži asimetrični most na svijetu, foto: metalocus.es

Položen je kamen temeljac za izgradnju najdužeg asimetričnog mosta na svijetu, mosta sa zategama i jednim pilonom na sjeveru Tajvana. Most je projektovan sa ciljem minimalanog vizuelnog efekta i prostiraće se na otprilike 914 metara preko ušća rijeke Tamsui i povezaće okruge Bali i Tamsui u New Taipei Cityju. “Danjiang Bridge” će olakšati pristup između Tajpeja i Taoyuan međunardonog aerodroma i pomoći će da se smanji saobraćaj u tom području za oko 30 procenata.

No. 28 maj 2019 21

Karakterisaće ga jedan pilon koji ima za cilj da minimizira uticaj lokacije na korito rijeke u cilju zaštite ekosistema i prirodnog rezervata ušća, dok će cijela konstrukcija biti podržana od strane jednog betonskog stuba visokog 200 metara.Most je poduhvat firme Zaha Hadid Architects koja je pobijedila sa ovim projektom na međunarodnom konkursu održanom 2015. na kome je predstavila elegantan i minimalistički most. Predloženi most uključivaće namjenske trake za vozila sa više putnika, motorna vozila, skutere, bicikle i pješake. Duž mosta će biti postavljeni stalci za bicikle i klupe. Shodno tome da je ušće veoma popularno i da se tamo okuplja veliki broj ljudi kako bi gledali zalazak sunca iznad Tajvanskog moreuza, bilo je neophodno da se minimizira vizuelni efekat mosta kako se ne bi ometao pogled sa popularnih vidikovaca duž obale rijeke.

“STIJENA” U SJENCI KINESKOG ZIDA

Koncertna dvorana u blizini Pekinga, foto: adsttc.com

Dvorana se gradi od betona i agregata dobijenih od lokalnih stijena, foto: adsttc.com

“Chapel of Sound” se nalazi sjeverno od Pekinga, u dolini u kojoj su smješteni i djelovi Velikog kineskog zida koje je gradila Ming dinastija. Gradi se od betona i agregata dobijenih od drobljenih lokalnih stijena, kako bi se obezbijedio prirodan izgled.Projekat konstrukcije je prvobitno bio inspirisan svojstvima rezonantnih šupljina u školjkama, drvenim instrumentima i ljudskim ušima, ali je zatim prilagođen pomoću softvera da bi se osigurao da će biti pogodan prostor za muziku. Kada se ne budu izvodile pred-stave, prostor će se koristiti za meditacije i društvena susretanja.“Kada sija sunce, njegovi zraci plešu po grubim površinama pećine, ispunjavajući ga svjetlošću i zvukom. Kada pada kiša, voda stvara sopstveno meditativno izvođenje padajući kroz centralni otvor hale i prskajući po podu prije nego što istekne kroz podne kanale”, kažu iz OPEN Architecture. Unutar ovog misterioznog prostora, priroda orkestrira stalno mijenjajuću simfoniju. To je kapela zvuka kako se u bukvalnom prevodu i naziva ovo mjsto.Unutrašnjost “Chapel of Sound” imaće 790 kvadratnih metara spratnog prostora. Pored glavnih prostorija, skladišnih djelova, sjedišta, mjesto će uključivati vijugave stepenice koje vode do vidikovca sa koga će posjetioci moći da uživaju u pogledu na obližnji Kineski zid.

Most će karakterisati jedan pilon koji ima za cilj da minimizira uticaj lokacije na korito rijeke u cilju zaštite ekosistema i prirodnog rezervata ušća, dok će cijela konstrukcija biti podržana od strane jednog betonskog stuba visokog 200 metara

maj 2019 No. 2822

GUGENHAJM U ABU DABIJU

Novi Muzej potpisuje Frenk Geri, foto: deezen.com

Muzej će od njujorškog biti veći 12 puta, foto: deezen.com

Nakon što je projekat najavljen 2007. godine, Gu-genhajm u Abu Dabiju će konačno postati realnost. Novi Muzej Gugenhajm na ostrvu Saadiyat u Persijs-kom zalivu, neposredno uz Luvr Abu Dabi, potpisuje naravno proslavljeni Frenk Geri koji je projektovao i čuveni Gugenhajm u Njujorku od kojeg je veći čak 12 puta. Skulpturalna zgrada izgleda kao hrpa blokova i providnih kupa, a najviše podsjeća na Gugenhajm u Bilbau koji je takođe projektovao poznati arhitekta.Direktor Fondacije Gugenhajm, Richard Armstrong izjavio je da trenutno posjeduju potreban budžet i da se raduju početku radova i to po projektu koji je predstavljen prije 12 godina, piše Njujork Tajms.Gugenhajmov muzej u Abu Dabiju će biti sa tri strane okružen vodom, tako da će objekat predstavljati i

vještačku branu na sjevernoj strani ostrva.Projekat muzeja Frenka Gerija inspirisan je ekspanzivnim industrijskim prostorima, te će galerijski prostori biti drugačiji od onih u konvencionalnim muzejima. Izložbeni prostori različitih visina, oblika i karaktera omogućiće fleksibilnost u organizovanju postavki, kakva do sada ne postoji u Abu Dabiju. Zbirka će obuhvatati umjetnička djela iz svih medija širom svijeta počev od 60-tih godina prošlog vijeka pa do danas. Komisije muzeja, kreirane posebno za kolekciju Gugenhajma u Abu Dabiju, biće posebno posvećene radu sa savremenim umjetnicima i podršci savremene umjetničke produkcije.

STUDENTSKO OSTRVO

Ostrvo za 12.000 studenata, foto: designboom.com

Masterplan koji je izradila arhitektonska firma Snøhetta predviđa okrug nalik ostrvu za 12.000 studenata koji će se nalaziti na Dunavu, u južnom dijelu Budimpešte. Snøhetta je sa svojim projektom, koji podrazumijeva stvaranje novog kanala uz rukavac Dunava, u cilju formiranja novog poluostrva, pobijedila na takmičenju “Budapest South Gate International Masterplan Design Competition”.Na području od 135 hektara biće raspoređeni smješta-jni kapaciteti za 12.000 studenata kao i edukativni i sportski objekti koji će biti postavljeni između parkova i područja za rekreaciju. Atletska arena u okviru “South gatea” imaće kapacitet od 15.000 mjesta, a sam okrug će biti povezan sa planiranom željezničkom stanicom Danubias.

Skulpturalna zgrada, koja izgleda kao hrpa blokova i providnih kupa, 12 puta je veća od Gugenhajma u Njujorku

No. 28 maj 2019 23

Snøhetta, koja ima kancelarije u Oslu i Njujorku, pobi-jedila je na međunarodnom takmičenju i izabrana je da projektuje ovaj novi okrug. U konkurenciji je bilo 17 kompanija, među kojima i poznata svjetska imena kao što su UNStudio, Feilden Clegg Bradley Studios, Adept i Squire and Partners. Žiri je pohvalio Snøhettu za pametno korišćenje vode i bogatu zelenu površinu u svom projektu.Mjesto na kome se planira projekat je trenutno braunfild lokacija. Ovo poluostrvo na jugu mađarskog glavnog grada, razvija se u okviru strateškog plana – “Budapest 2030”. U okviru ovog plana su postavljeni ciljevi da grad bude održiviji, energetski efikasniji i društveno orijentisaniji.

NEBODER OD RECIKLIRANIH MATERIJALA

“CPH Common House”, foto: adsttc.com

Stepenasta zgrada sa zelenom fasadom, foto: adsttc.com

Neboderi su jedni od najvećih zagađivača u velikim gradovima pa se shodno tome moraju preduzeti mjere za rješavanje ovog pitanja. Ovaj problem udružio je dvije danske firme Lendager Group i TREDJE NATUR koje su osmislile projekat koji opovrgava ovu teoriju, odnosno to da visokospratnice rade na uštrb okoline i zdravlje ljudi. Poduhvat pod nazivom “CPH Common House” predstavlja predlog za izgradnju kule od pon-ovo upotrijebljenih starih materijala u oblasti Ørestad u Kopenhagenu.“CPH Common House” je konceptualni projekat koji služi kao odskočna daska za ekološke projekte u budućnosti i predlog za prvi neboder na svijetu od re-cikliranih materijala. Strategije održivosti i cirkularnosti uključene su u projekat od samog početka. Procjenjuje se da će se samo u fazi izgradnje sačuvati planeta od emisije 1.174 tona ugljenika. Stepenasta zgrada sa zelenom fasadom predstavlja stub novodrživog koncepta gradnje u odnosu na klasičnu zgradu sa dvorištem u Kopenhagenu. Uvođenje većeg dvorišta i drugačijeg rasporeda prostorija omogućava ulazak veće količine prirodnog svijetla u stanove i stvara prostor za terasaste zelene površine. Arhitekte su predložile korišćenje 17.577 tona recikliranog otpada za stvaranje resursno-efikasne zgrade. To uključuje reciklirane pločice i beton sa lomljenom opekom, reciklirane prozorske okvire koji se ponovo koriste za drvene panele i reciklirane drvene podove. Uveo bi se i sistem sakupljanja kišnice i njenog ponovnog korišćenja za navodnjavanje. Kako bi se upostavila veza “CPH Common House” sa okolinom, osmišljen je plato i prostor od 30.000 kvadratnih metara poslovnog prostora koji će se nalaziti u osnovi zgrade. U okviru uređenih terasa i prostranog dvorišta u podnožju zgrade nalaziće se zajedničke prostorije za druženje, a stanari će imati pristup privatnim krovnim terasama iz svojih stanova.

Izvori

gradjevinarstvo.rs phys.orggradnja.rs portalanalitika.mepogledaj.to archdaily.comtportal.hr infobiro.tvvijesti.me standard.co.me

maj 2019 No. 2824

Panel diskusija na temu “Implementacija Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata”, organizo-vana u cilju predstavljanja rezultata višemjesečnih istraživanja o realnim dometima i rezultatima jed-noipogodišnje primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, održana je krajem februara 2019. u Podgorici. Panel diskusiji, koju je organizovala Strukovna komora građevinskih inženjera IKCG, prisustvovali su predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, Ministarstva pomorstva i saobraćaja Crne Gore, Privredne komore Crne Gore, nekoliko opština Crne Gore, kao zapažen broj zainteresovane stručne javnosti - inženjera različitih struka. Javna rasprava sadržala je pet cjelina i to: Položaj i uloga IKCG u uslovi-ma koje je determinisao Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (izlagač mr Nikola Luković, preds-jednik Skupštine SKGI); Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta (izlagač mr Dragan Žarković, član UO IKCG i član IO SKGI); Uloga i značaj Glavnog državnog i opštinskih glavnih

O IMPLEMENTACIJI ZAKONA O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA

IZMIJENITI RJEŠENJA KOJA DEGRADIRAJU INŽENJERSKU STRUKU

arhitekata (izlagač prof.dr Dušan Vuksanović, Glavni državni arhitekta); Složeni inženjerski objekti prema odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta (obrađivači teme Slavka Žižak, predsjednica SKGI i član UO IKCG i Jovica Radovanović, potpreds-jednik IO SKGI. Izlagač Jovica Radovanović) i Seizmička sigurnost bespravno izgrađenih objekata (izlagač prof. dr Srđan Janković, član IO SKGI).U prošlom broju časopisa Pogled dali smo kratke informacije o ovom događaju, a ovom prilikom prez-entovaćemo dvije od pet predstavljenih tema, a riječ je o Prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i Seizmičkoj sigurnost bespravno izgrađenih objekata.

ON THE IMPLEMENTATION OF THE LAW ON SPATIAL PLANNING AND BUILDING CONSTRUCTION

TO CHANGE DESIGNS THAT DEGRADE THE ENGINEERING PROFESSIONBased on the one-and-a-half-year application of the Law on Spatial Planning and Building Construction, the amendment to the current legal solution is imperative. At a recently held panel discussion "Implementation of the Law on Spatial Planning and Building Construction", organized by the Professional Chamber of Civil Engineers of ECM, were presented the requests for amendments to the laws that do not have negative implications for the public interest of the society. There are no negative implications to any subject to this law. As members of the exact engineering profession, civil engineers were rational and pragmatic about the proposed amendments and the likelihood of implementation of the proposed changes in terms of their support from political entities at the moment. They focused only on amending those legal solutions, which essentially devalue engineers and engineering profession and clearly and unequivocally damage the public interest.

No. 28 maj 2019 25

“Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta”

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je jedan od bazičnih, sistemskih zakona države Crne Gore. Usvo-jen 30. septembra 2017. godine na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, uz protivljenje IKCG, stručne jav-nosti, nevladinog sektora, kao i opozicionih poslanika u Skupštini Crne Gore. Ovim zakonom Vlada Crne Gore je izvršila radikalan zaokret u djelatnostima kao što su planiranje prostora, gradnja objekata, nadležnostima i ulozi Inženjerske komore Crne Gore, nadležnostima i odgovornostima subjekata koji učestvuju u postupcima projektovanja, revizije, kontrole sprovođenja planskih dokumenata i ispunjenosti uslova koje predviđa ovaj i drugi zakoni i drugi pravilnici i podzakonska akta.

Slika br. 1: Istorijat izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata od 2000. godine

Kao što je prikazano na Slici br. 1 za proteklih osamnaest godina su donešena četiri nova zakonska rješenja, sa ukupno deset izmjena i dopuna tih zakonskih rješenja. Tri predhodna zakonska rješenja su u odnosu na posljednje zakonsko rješenje na sličan način uređivala pitanja iz ove oblasti, dok su u aktuelnom četvrtom zakonskom rješenju na potpuno nov i drugačiji način ustrojena pitanja i odnosi subjekata koja tretira zakon.

Slika br. 2: Dopis Inženjerske komore Cne Gore Ministrastvu održivog razvoja i turizma sa primjedbama i sugestijama na Nacrt zakona

Uz ovaj Dopis IKCG je dostavila nadležnom Ministarstvu 57 opštih i načelnih i 89 pojedinačnih primjedbi i dopuna, na tekst nacrta zakona, koje su u postupku usvajanja konačnog teksta zakona potpuno ignorisane.

Osnovne karakteristike novog zakonskog rješenja

Novi zakon je integrisao najmanje četiri zakonske oblasti, koje međusobno i direktno ne korespondiraju, ili ne korespondiraju u mjeri da nijesu mogle biti donešene u formi nezavisnih zakonskih projekata. To su Zakon o planiranju prostora; Zakon o građenju; Zakon o Inženjer-skoj komori Crne Gore i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Opšti utisak najvećeg dijela stručne javnosti je da je ovako sintetizovan zakon problematičan, sa jedne strane u svojoj praktičnoj primjeni a sa druge strane i u procesu budućih neophodnih izmjena i dopuna.

maj 2019 No. 2826

Osnovne zamjerke na zakonska rješenja sa as-pekata svake pojedinačne inženjerske struke, statusa svakog inženjera kao pojedinca i statusa krovne inženjerske institucije IKCG

U cijelom spektru različitih stavova o nepovoljnim implik-acijama koje je  izazvala primjena ovog zakona ograniča-vam pažnju na aspekte, koje su predmet rada inženjera u ulogama: planera, projektanta, nadzornog organa, revidenta, građevinskog inspektora itd. U tom smislu su važna sljedeća pitanja, koja zakon nije na valjan način uredio, a to su: Pitanja planiranja prostora, koja se odnose na izbor timova i lica koja mogu da rade ovu kompleksnu i zahtjevnu djelatnost, preko vrste planske dokumentacije i načina njenog donošenja; Pitanja građenja objekata, koja su riješena na način da su ukinute: građevinska, upotrebna dozvola i tehnički pregled, osim za složene inženjerske objekte. Podjela na inženjerske i složene inženjerske objekte je urađena na način da je sa jedne strane nerazumljiva a sa druge strane potpuno nelogična i tehničko-tehnološki neprimjenljiva; Pitanja statusa licenciranih inženjera, koji se ne tretiraju prema svojim stručnim znanjima i vještinama, nego prema nekim drugim kriterijumima. Takođe nadležno-sti izdavanja više licenci od strane nekoliko ministarstava izaziva zabune, teškoće u radu i opterećuju funkcionisanje tog sistema; Pitanja statusa i položaja Inženjerske komore Crne Gore, koja je zakonom izgubila svoj prvobitni značaj i ulogu i, u konačnom, izgubila ne samo materijalne pret-postavke za svoju održivost, nego i svoju izvornu funkciju da bude institucija svih ovlašćenih inženjera; Pitanja iz poglavlja legalizacija bespravnih objekata, nije sistemati-zovao pouzdane ocjene i metode provjere da li je neki objekat statički i seizmički siguran ili nije; Pitanja koja se tiču neusklađenosti naziva subjekata npr. Glavni ili vodeći projektant ili Glavni ili vodeći revident ili Glavni ili vodeći  nadzor iz zakona i Pravilnika koji su potom donešeni se svakako moraju usklađivati i popravljati.Iako se IKCG po prvi put suočila sa ovakvim odnosom države prema jednom stručnom pitanju ona je odmah po usvajanju zakona počela usaglašavanje Statuta i naših podzakonskih akata, tj. pristupila je primjeni novog zakona.Ali, paralelno sa ovim odmah smo počeli da analiziramo zakonska rješenja i pratimo njihovu primjenu. U toku protek-log jednogodišnjeg perioda na osnovu brojnih rasprava, analiza, okruglih stolova i brojnih ličnih iskustava, skupivši

sve primjedbe na pojedina zakonska rješenja, Komisija koju je formirao UO IKCG je izradila tekst amandmana, koji smo u dva navrata predstavljali Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore.Fokus Komisije, (čiji sam koordinator), je bio da se reaguje na ona rješenja koja se suštinski i neposredno tiču inženjera i inženjerske struke i Inženjerske komore kao naše krovne institucije. Ostala pitanja iz praktičnih razloga nijesmo razma-trali iako ih ima mnogo. Takođe način na koji smo željeli da reagujemo bio je usmjeren da se zbog realnog sagledavanja mogućnosti i resursa koje imamo koncentrišemo na pitanja koja suštinski ne zadiru u koncept zakona i na pitanja koja su lako dokaziva i čija primjena se pokazala lošom sa as-pekta opšteg interesa, pa iz tih razloga možemo očekivati njihov prolaz. Kada ovako usko i kompleksno omeđite svoj djelokrug rada, onda pisanje samih amandmana nije bio nimalo lak posao. Predložene izmjene zakona su odrađene u sljedećim oblastima:

- Vraćanje nadležnosti Inženjerskoj komori - da svi licencirani inženjeri moraju biti njeni članovi;

- Vraćanje nadležnosti Inženjerskoj komori - da vrši izdavanje licenci za zvanja “ovlašćeni inženjer”, za fizička lica i za zvanja: “projektant” i “izvođač radova” za pravna lica;

- Smanjenje broja obavezno stalno zaposlenih u privrednom društvu, sa najmanje četiri licenci-rana inženjera, na najmanje jednog licenciranog inženjera, kao uslov za dobijanje licence “revident”;

- Ustupanje izrade planskih dokumenata pravnim licima ili stručnim radnim timovima;

- Izjednačavanje prava i obaveza domicilnih i stranih fizičkih lica u obavljanju djelatnosti u Crnoj Gori u skladu sa odredbama Zakona;

- Proširenje nadležnosti i mogućnosti finansijskih pri-hoda IKCG u oblastima: davanja stručnih mišljenja, ekspertiza i vještačenja po zahtjevima državnih organa i institucija.

Analiza predloženih izmjena i dopuna zakona

Vraćanje nadležnosti Inženjerskoj komori da svi licencirani inženjeri moraju biti njeni članoviNovim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, članstvo licenciranih inženjera u Inženjerskoj komori Crne Gore nije obavezno.

No. 28 maj 2019 27

Smatramo da ovo nije dobro rješenje. Ovakvo rješenje ne podržava ni većina članstva. Kao što se vidi sa grafikona sa Slike br.3 u Komori trenutno imamo 588 članova, a neposred-no prije donošenja Zakona IKCG je brojala 2.143 domaćih i 339 stranih državljana članova. Broj članova Komore nakon donošenja novog Zakona je  ispod 24% u odnosu na broj iz prošle godine, kada je bio na snazi stari zakon, koji je predviđao obaveznost članstva za svakog licenciranog in-ženjera. Inženjerska komora Crne Gore, kao važna strukovna institucija svake zemlje ovim je dovedena u neizvjestan položaj ne samo sa aspekta finansijskih mogućnosti, već i u pogledu svojih realnih kapaciteta. Obaveznost članstva ne opterećuje državne finansije, naprotiv iste rasterećuje. Takođe doprinosi jačanju strukovne organizacije što je u interesu inženjerske struke i društva u cjelini.Sam Zakon u poglavlju IX Inženjerska komora Crne Gore, u članovima 148 (Disciplinska odgovornost) i 149 (Finan-sije) obavezuju svakog člana Komore, što se ne odnosi na ostale inženjere koji nijesu članovi Komore. U tom smislu samo članove Komore (njih 24%), obavezuju: Etički kodeks, “zaštita javnog interesa u oblasti izgradnje i vršenje javnih ovlaštenja utvrđenih ovim zakonom” (citat člana 142 ovog zakona), dok preostalih 76% ne obavezuje.

Slika br. 3: Grafički prikaz kretanja članstva IKCG, za period od 2015-2018. godine

Vraćanje nadležnosti Inženjerskoj komori da vrši izdavanje licenci za zvanja “ovlašćeni inženjer” za fizička lica i za zvanja: “projektant” i “izvođač radova” za pravna licaNovim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, nisu dodijeljeni pravo i obaveza Inženjerskoj komori da izdaje licence svojim članovima. Imajući u vidu da je novi zakon definisao po dvije vrste licenci za fizička i pravna

lica: ovlašćeni inženjer i revizor (za fizička lica) i projektant – izvođač radova i revident – stručni nadzor (za pravna lica), smatramo da bi licencu za ovlašćenog inženjera za fizička lica i projektanta – izvođača radova, trebalo da izdaje Inženjerska komora Crne Gore. Razloga za to ima više, nabrajamo glavne:- IKCG je to radila gotovo u cijelom predhodnom perio-

du svoga postojanja, (osim perioda nakon donošenja zakona 2008. godine), što je i praksa u svim drugim zemljama koje imaju nacinalno inženjersko udruženje;

- IKCG najbolje poznaje svoje članstvo i ima i kadrovske i prostorne uslove za to. Problem viška zaposlenih koji su taj posao ranije radili, a koji još nije riješen zbog izuzimanja ove nadležnosti, bi se riješio; 

- Riješio bi se trenutno nedefinisan status Strukovne komore drugih inženjerskih struka, za koju još nije u potpunosti riješeno pitanje izdavanja licenci;

- U ovom smislu je Ministarstvo ekonomije već kontaktiralo IKCG i istaklo spremnost na saradnju sa Komorom i Ministarstvo saobraćaja ne bi bilo protiv ovakve odluke.

Slika br. 4: Grafički prikaz izdatih licenci za period 2011-2018. godine

Napominjemo podatak da su sva ministarstva do danas izdala ukupno 2.506 rješenja (licenci), za fizička i 737 rješenja (licenci) za pravna lica, tj. ukupno 3.243 rješenja. Inženjerska komora Crne Gore je do donošenja novog Zakona ukupno izdala 2.595 licenci za domaća i 867 ov-jera licenci za strana fizička lica. Komora je do donošenja novog Zakona  izdala 3.929 licenci za domaća pravna i 173 ovjera licenci za strana pravna lica. Ukupno 7.564 licenci. Kao što se vidi iz predhodnog grafikona, (Slika br. 4), broj

maj 2019 No. 2828

licenciranih fizičkih i pravnih lica sada iznosi 42,8 % od broja iz 2017. godine, dok je procenat pravnih lica još niži i iznosi 18,8%.Napominjem da se ovim amandmanom ne bi promi-jenilo postojeće zakonsko rješenje da izdavanje licenci revizoru i revidentu-stručnom nadzoru, ono bi i dalje ostalo u nadležnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma.Godine 2008. IKCG se borila sa ovim problemom. Tadašnji predsjednik IKCG, gospodin Lj. Stjepčević je prilikom susreta sa tadašnjim predsjednikom Izvršnog odbora evropskog savjeta inženjerskih komora gospodinom Jozefom Roblom istakao da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja nije takvu nadležnost dala svojoj Inženjerskoj komori. Nakon dugogodišnjih pregovaranja IKCG je dobila to pravo kao prenešenu nadležnost, koju je ovaj zakon opet izmjestio iz nadležnosti IKCG.

Smanjenje broja obavezno stalno zaposlenih sa najmanje četiri licencirana inženjera, na najmanje jednog licenciranog inženjera, kao uslov za dobijanje licence “revident” Članom 124 zakona, svako privredno društvo koje vrši reviziju tehničke dokumentacije (revident), odnosno društvo koje obavlja poslove stručnog nadzora nad građenjem objekata (stručni nadzor), dužno je da ima najmanje po četiri stalno zaposlena revizora. U dosadašnjoj praksi ova norma se pokazala nepovo-ljnom tako da po našim saznanjima u Crnoj Gori na današnji dan ima nedovoljno društava koje su ispunile ovaj uslov. To je u trenutnom ekonomskom ambijentu ogroman teret za mala društva, tako da se sa jedne strane već stvorio nepovoljan monopol onih koji su ispunila ovu zakonsku normu, a sa druge strane mnogi Investitori ne mogu da ostvare svoje obaveze zbog malog broja i velike zauzetosti revidenata i stučnog nadzora. Ovo je dovelo mnogo malih društava, koja nijesu ispunila ovaj uslov, da ostanu bez posla, neka su ekonomski potpuno ugrožena. Smatramo da ova odredba guši konkurenciju i stvara teškoće investitorima, izvođačima i drugim subjektima jer njihove zahtjeve za revizijom i nadzorom kvalitetno ne izvršava. Rapidno se smanjio broj ovih društava, koja danas postoje u odnosu na broj koji je postojao prije donošenja ovog zakona. Po našim informcijama

Inženjerima treba red i zdrava konkurencija Na osnovu jednoipogodišnje primjene, imperativno se nameće potreba izmjena i dopuna aktuelnog zakonskog rješenja. Naši zahtjevi za dopunama i izmjenama zakona, nemaju nikakvih nega-tivnih implikacija po javni interes društva. Negativnih implikacija od naših zahtjeva ne vidimo ni prema jednom subjektu koji je predmet ovog zakona. Kao pripadnici egzaktne inženjerske struke shvata-mo da trebamo biti racionalni i pragmatični u pogledu prijedloga amandmana i vjerovatnoće realizacije predloženih izmjena, u smislu njihove podrške od političkih subjekata u ovom trenutku. Očigledno je da ne treba ulaziti u promjene koncepta zakona. Zbog toga smo svoj fokus stavili samo na izmjenu onih zakonskih rješenja koja na suštinski način devalviraju inženjere i inženjersku struku i očigledno i nedvosmisleno štete javnom interesu. Naši zahtjevi ne ometaju generalnu strategiju Vlade Crne Gore da na novi i integralan način uredi odnose u okviru jednog zakona. Svi naši prijedlozi izmjena i dopuna korespondiraju sa zahtjevima Zajednice opština Crne Gore, drugih privrednih i stručnih asocijacija,

nevladinog sektora i drugih subjekata koji su se bavili ovim pitanjem. Zbog svih činjenica i argumenata koje sam naveo u ovom tekstu, predlažem da IKCG nastavi da prati stanje u ovoj oblasti i nastavi sa aktivnostima kako bi se zakonskim promjenama i dopunama poboljšao trenutno nezasluženo i neopravdano lošiji nego ikada, položaj inženjerske struke u crnogorskom društvu.  Inženjerima Crne Gore treba koncizno, jasno, nedvosmisleno zakonsko rješenje, kojim će se uvesti potpuni red u djelatnostima: planiranja, projek-tovanja, građenja, nadzora, inspekcijske kontrole i monitoringa. Inženjeri ne traže izmjene zakona da sebi obezbijede neka prava koja bi štetila javnom i opštem interesu. Ne! Nama treba red, zdrava konkurencija na osnovu kvaliteta i nivoa znanja i vještina, a ne na osnovu podobnosti i snishodljivosti da se učini i ono što se učiniti ne bi smjelo samo da bi se sačuvao posao i puka egzistencija.Smatramo da su sve izmjene zakona konzistentne, da koriste javnom intersu i interesima struke i da ih kao  takve bez ikakvih odlaganja treba prihvatiti. One su u vidu gotovih amandmana, od strane IKCG dostavljene Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologioju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, koji, ukoliko ih podrži resorno Ministarstvo (MORiT), ima volje da iste stavi na dnevni red nekog narednog skupštinskog zasijedanja.

Fokus smo stavili samo na izmjenu onih zakonskih rješenja koja na suštinski način devalviraju inženjere i inženjersku struku i očigledno i nedvosmisleno štete javnom interesu

No. 28 maj 2019 29

u više sjevernih opština nema ni jedno takvo društvo, što za njih predstavlja kočnicu razvoja.

Ustupanje izrade planskih dokumenata pravnim licima ili stručnim radnim timovima i izrada planovaU važećem Zakonu nije ostavljena mogućnost da Mini-starstvo ustupa izradu planskog dokumenta drugom pravnom ili fizičkom licu što je neophodno jer navedeni poslovi koje obavlja Ministarstvo predstavljaju samo pripremne i prateće poslove, a sama izrada planske doku-mentacije nije definisana Zakonom. Takođe Ministarstvo nije za ove poslove kadrovski ni tehnički osposobljeno da samo vrši izradu i reviziju planskih dokumenata. U skladu sa odredbama ovog zakona od planskih dokumenata postoje dva: Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Znamo da je ranije u Crnoj Gori postojalo gotovo 700 DUP-ova. Za izradu plana generalne regulacije treba ogromni kadar i veliko vrijeme. Ne znamo da li se po ovom pitanju nešto radi i da li je taj postupak započet. Da sve počnemo danas, mislim da se taj posao ne može završiti za sljedeće tri godine. Ovo je multidisciplinaran posao i IKCG treba da iz svoje strukture predloži predstavnike koji mogu i znaju da urade ovaj kompleksan posao. Ne bi bilo dobro da, kao kod ranije izrade mnoštva DUP-ova, firme i lica iz okruženja - inostranstva, rade taj plan na način kako su rađeni neki DUP-ovi.

Izjednačavanje prava i obaveza domicilnih i stranih fizičkih lica u obavljanju djelatnosti u Crnoj Gori u skladu sa odredbama ZakonaOvim amandmanom se izjednačavaju prava i obaveze domaćih i stanih fizičkih lica. Napominjemo da naši inženjeri legalno ne mogu da rade u stranim zemljama ukoliko nemaju licencu te države, odnosno ukoliko nemaju državljanstvo te države. Mi se za sada borimo da se u Crnoj Gori izjednačimo u pravima sa stranim inženjerima koji rade u Crnoj Gori, a da još i ne pomišl-jamo da tražimo uslove koji se našim kolegama traže u tim državama.                                                           Proširenje nadležnosti i mogućnosti finansijskih prihoda IKCG u oblastima: davanja stručnih mišljenja, ekspertiza i vještačenja po zahtjevima državnih organa i institucijaInženjerska komora Crne Gore, kao krovna institucija svih inženjerskih struka novim zakonom je tretirana po uzoru NVO strukovnih udrženja, u koju se dobrovoljno učlanjuju inženjeri.

Slika br. 5: Grafički prikaz prihoda IKCG I SKGI za period 2015-2018. godine

Iako često dobijamo zahtjeve za obavljanje različitih stručnih mišljenja, ekspertiza ili vještačenja, što je praksa i u ostalim evropskim zemljama, koju samo treba zakonski urediti i omogućiti da ova institucija ima mogućnosti da bude održiva i da bukvalno opstane, na slici br. 5 je prikazano da su nakon primjene novoga zakona prihodi IKCG na nivou 10 % prihoda iz predhodnih godina. Ovakav status IKCG čini ekonomski neodrživom. Najveća strukovna komora - Strukovna komora građevinskih inženjera, koja je IKCG donosila od 36-42% uk-upnih prihoda, dovedena je na nivo od 6% prihoda u odnosu na ranije godine.

Slika br. 6: Grafički prikaz prihoda i rashoda strukovnih komora u 2018. godini

Na Slici br. 6 je prikazano da su nakon primjene novog zako-na prihodi IKCG i strukovnih komora značajno ispod relnih potreba i da trenutno IKCG troši finansijske zalihe.

Mr Dragan ŽARKOVIĆ, dipl.inž.građ.

Petnaestog aprila 1979. godine u 7 sati i 19 minuta i 50 sekundi, mirno nedjeljno jutro u Crnoj Gori pre-kinula je duboka tutnjava i podrhtavanje tla kakvo do tada još nije bilo zabilježeno na našim prostorima.

Snažan zemljotres za samo deset sekundi izazvao je katastrofalna razaranja, Kotor, foto: Privatna arhiva

REMINISCENCE: FORTY YEARS FROM THE DEVASTATING EARTHQUAKE IN MONTENEGRO

On April 15, 1979, at 7 am and 19 minutes and 50 seconds, a peaceful Sunday morning in Montenegro was disrupted by a deep roar and the ground trembling that had not yet been recorded in our area. A powerful earthquake with a magnitude 7.0 of Richter scale, with intensity of 9 degrees of Merkalli scale, in just ten seconds caused catastrophic destruction on the entire Montenegrin coast, over 100 kilometers in length. The earthquake epicenter was located in the Adriatic Sea, between Ulcinj and Bar, at a distance of 15 kilometers from the coast. The power of natural disaster on April 15, 1979 left catastrophic consequences for Montenegrin society. The hardest was the loss of 101 human lives in our country, but the earthquake on the Montenegrin coast was so strong that it took 35 lives in neighboring Albania. There were over 1,500 injured Montenegrin citizens in the earthquake, of whom 159 were seriously injured. The towns of Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan and Herceg Novi, as well as 250 settlements were destroyed.

SJEĆANJE

ČETRDESET GODINA OD RAZORNOG ZEMLJOTRESA U CRNOJ GORI

No. 28 maj 2019 3131

Crmnica, zemljotres 1979.

Kuća razorena u zemljotresu, Crmnica

Snažan zemljotres sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale, sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale, za samo desetak sekundi izazvao je katastrofalna razaranja na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 kilometara. Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. Makroseizmički podaci iz arhive Zavoda za hidrometeorologiju i seiz-mologiju Crne Gore pokazuju da je oblast zahvaćena maksimalnim intenzitetom zemljotresa (IX stepeni MCS skale), iznosila po dužini oko 90 kilometara, a po širini nekoliko kilometara, sa pravcem pružanja sjeverozapad-jugoistok. Zemljoters je bio toliko jak da se osjetio u skoro svim krajevima bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Luka Bar

Ponta Seljanovo, foto: Privatna arhiva

Prva tzv. Izoseista, koja seizmolozima daje najviše infor-macija o karakteru žarišta zemljotresa, bila je takva da su analize mehanizma žarišta ovog zemljotresa pokazale da se rasijedanje stijenskih masa koje grade zemljinu koru u ovom području, odigralo duž rasjedne linije koja se pruža paralelno ka obali, a maksimalno oslobađanje

maj 2019 No. 2832

energije bilo je na kopnu. Prema podacima dubinskog seizmičkog sondiranja duž linije: ušće Bojane - Bar - Petrovac - Boka Kotorska, postoji dubinski razlom, kojem treba pripisati nastanak glavnog zemljotresa prije 40 godina. Poslije glavnog zemljotresa 15. aprila 1979, manifestovana je blokovska građa gornjeg dijela zemljišne kore u ovom dijelu terena. Poprečnim ras-jedima na ovom području, gornji dio kore je izdijeljen u blokove koji su i ranije bili seizmički aktivni. Nakon glavnog zemljotresa duž ovih rasjeda javljali su se vrlo brojni naknadni zemljotresi slabijeg i jačeg intenziteta. Ukupno su aparati seizmologa, nakon glavnog udara 15.