lokalni energetski plan 2018-2027. - savnik.me i 2 - 2019/lep savnik_final (2) (3).pdf ·...
TRANSCRIPT
LOKALNI ENERGETSKI PLAN
2018-2027.
SKRAĆENICE/DEFINICIJA POJMOVA
LEP – Lokalni energetski plan
EE – Energetska efikasnost
OIE – Obnovljivi izvori energije
FN – Foto-naponski
EPCG – Elektroprivreda Crne Gore
CGES – Crnogorski elektroprenosni sistem
CEDIS – Crnogorski elektrodistributivni sistem
FC – Funkcionalna cjelina
DV - Dalekovod
TS – Trafostanica
TNG – Tečni naftni gas
kWh – Kilovat sat
TA – Termoakumulaciona peć
EES – Elektroenergetski sistem
DHS - Sistem daljinskog grijanja
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
3
LISTA GRAFIKA
Grafik 1: Kretanje broja stanovnika u Opštini Šavnik od 1971-2011. godine
Grafik 2: Godišnja proizvodnja električne energije mHE “Šavnik” (MWh)
Grafik 3: Potrošnja električne energije za institucije koje su u vlasništvu Opštine
(kWh/godišnje)
Grafik 4: Potrošnja električne energije za institucije koje su u vlasništvu Opštine
(€/godišnje)
Grafik 5: Godišnja potrošnja električne energije za domaćinstva u kWh
Grafik 6: Godišnja potrošnja električne energije za domaćinstva u €
Grafik 7: Potrošnja nafte i naftnih derivata prema vrsti goriva (l)
Grafik 8: Potrošnja nafte i naftnih derivata tokom i van turističke sezone
Grafik 9: Potrošnja nafte i naftnih derivata u lokalnoj upravi Šavnik
Grafik 10: Struktura potrošnja električne energije po vrsti potrošača (%)
Grafik 11: Struktura potrošnje po vrsti nafte i naftnih derivata
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
4
LISTA TABELA
Tabela 1: Osnovni podaci mhe “Šavnik”
Tabela 2: Gazdinske jedinice državnih šuma na teritoriji Opštine
Tabela 3: Planirani godišnji etat za državne i privatne šume
Tabela 4: Učešće u ukupnoj drvnoj masi prema vrstama drveta
Tabela 5: Dužine distributivnih vodova (NV – nadzemni vod, KV – kablovski vod)
Tabela 6: Broj i snaga trafostanica
Tabela 7: Broj potrošača po naponskim nivoima
Tabela 8: Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja lokalne samouprave, 2017. godina
Tabela 9: Prosječan iznos mjesečnih računa za električnu energiju u sezoni i van
sezone grijanja
Tabela 10: Potrošnja drva za ogrijev, neto masa u m3
Tabela 11: Potrošnja i troškovi nabavke ogrijevnog drveta za grijanje domaćinstava u
2011. godini
Tabela 12: Potrošnja ogrijevnog drveta za potrebe domaćinstava u Šavniku u 2011.
godini
Tabela 13: Broj registrovanih drumskih motorinih i priključnih vozila i prvi put
registrovanih
Tabela 14: Broj vozila u vlasništvu lokalne samouprave prema vrsti goriva koju
koriste, 2014-2017.
Tabela 15: Ukupna potrošnja električne energije po godinama i vrsti potrošača (kWh)
Tabela 16: Ukupna potrošnja goriva po godinama i vrsti goriva
Tabela 17: Ukupne emisije i uticaj na životnu sredinu nastale potrošnjom električne
energije
Tabela 18: Procijenjena potrošnja tečnih goriva i emisije CO2 nastale njihovim
sagorijevanjem
Tabela 19: Ukupne emisije CO2 na teritoriji Opštine Šavnik
Tabela 20: Procjena ukupne potrošnje električne energije
Tabela 21: Procjena ukupne potrošnje ogrijevnog drveta
Tabela 22: Procjena ukupne potrošnje tečnih goriva
Tabela 23: Mogućnosti proizvodnje energije za različite vrste energenata
Tabela 24: Tehnički iskoristivi potencijal malih hidroelektrana na slivu Komarnice
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
5
Tabela 25: Potencijalne lokacije za izgradnju malih hidroelektrana
Tabela 26: Učestalost i jačina vjetra za opštinski centar Šavnik
Tabela 27: Predložene mjere za povećanje energetske efikasnosti
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
6
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................... 8
1.1. Svrha i cilj izrade lokalnog energetskog plana ................................................ 8
1.2. Strateški okvir ......................................................................................................... 9
1.3. Zakonodavni okvir................................................................................................ 13
1.4. Strateški dokumenti Opštine Šavnik ............................................................... 16
2. OSNOVNE INFORMACIJE O GEOGRAFSKIM I SOCIO-EKONOMSKIM
KARAKTERISTIKAMA OPŠTINE .................................................................. 18
2.1. Geografska pozicija i klimatske karakteristike ............................................. 18
2.2. Demografija ........................................................................................................... 19
3. PROIZVODNJA, PRENOS I DISTRIBUCIJA ENERGIJE .......................... 21
3.1. Proizvodnja energije ........................................................................................... 21
3.1.1. Proizvodnja električne energije ...................................................................... 21
3.1.2. Proizvodnja biomase ........................................................................................... 23
3.1.3. Sistem za daljinsko grijanje ............................................................................. 25
3.2. Snabdijevanje energijom ................................................................................... 25
3.2.1. Ugalj .......................................................................................................................... 25
3.2.2. Drvo ........................................................................................................................... 25
3.2.3. Električna energija ............................................................................................... 26
3.2.4. Tečna goriva ........................................................................................................... 27
4. ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE ......................................................... 29
4.1. Potrošnja energije po tipu energenta.............................................................. 29
4.1.1. Potrošnja električne energije .......................................................................... 29
4.1.2. Potrošnja uglja i drvne biomase za dobijanje toplote ............................ 34
4.1.3. Potrošnja tečnih goriva ...................................................................................... 35
4.1.4. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora ...................................................... 39
4.2. Rezime potrošnje energije ................................................................................. 39
5. ANALIZA EMISIJA ŠTETNIH GASOVA .................................................. 42
5.1. Svrha procjene emisija ....................................................................................... 42
5.2. Procjena emisija na teritoriji Opštine Šavnik ................................................ 42
5.2.1. Emisije nastale iz potrošnje drveta ............................................................... 42
5.2.2. Emisije nastale iz potrošnje električne energije ...................................... 42
5.2.3. Emisije nastale iz potrošnje tečnih goriva .................................................. 44
5.2.4. Ukupni bilans emisija ......................................................................................... 45
6. PROCJENA BUDUĆE POTROŠNJE ENERGIJE ........................................ 46
7. ANALIZA ENERGETSKIH POTENCIJALA ............................................... 50
7.1. Analiza mogućnosti proizvodnje, razvoja sistema prenosa i distribucije energije .............................................................................................................................. 50
7.2. Analiza mogućnosti za poboljšanje energetske efikasnosti ....................... 60
8. DEFINISANJE ENERGETSKIH CILJEVA I MJERA .................................. 64
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
7
8.1. Definisanje ciljeva ................................................................................................ 64
8.2. Mjere za postizanje veće energetske efikasnosti ......................................... 65
9. FINANSIJSKA SREDSTAVA ZA REALIZACIJU LOKALNOG ENERGETSKOG
PLANA ......................................................................................................... 70
9.1. Opravdanost finansiranja EE/OIE .................................................................... 70
9.2. Savremeni trendovi finansijskih ulaganja u EE/OIE .................................... 70
9.3. Primjeri dobre prakse finansijske podrške ..................................................... 72
10. REZIME LOKALNOG ENERGETSKOG PLANA ......................................... 77
LITERATURA ............................................................................................... 79
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
8
1. UVOD
1.1. Svrha i cilj izrade lokalnog energetskog plana
Novi trendovi u upravljanju urbanim sredinama ukazuju na potrebu za odgovornijm
odnosom prema energiji kao resursu. U cilju dostizanja postavljenih ciljeva
energetske efikasnosti neophodno je da svaka opština prepozna set spornih pitanja i
nađe način pristupa zelenom razvoju svoje zajednice uz smanjenje zagađivanja
životne sredine, energetsku obnovu zgrada i razvoj održive gradnje i saobraćajne
infrastrukture.
Pravni osnov za donošenje Lokalnog energetskog plana Opštine Šavnik sadržan je u
članu 12 Zakona o energetici („Službeni list Crne Gore“, broj 5/2016 i 51/2017").
Istim članom Zakona definisan je i sadržaj plana. Lokalnim energetskim planom
jedinica lokalne samouprave definiše potrebe i način snabdijevanja energijom, mjere
za efikasno korišćenje energije, kao i korišćenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, a u skladu sa Strategijom razvoja energetike, Akcionim planom
korišćenja energije iz obnovljivih izvora i Akcionim planom za energetsku efikasnost.
Mapa puta
Proces izrade, sprovođenja i praćenja LEP-a je složen zadatak koji se generalno
može podjeliti na sledeće glavne korake:
1. Pripremne radnje za pokretanje procesa izrade (politička volja, koordinacija,
stručni resursi, učesnici i dr.);
2. Prikupljanje podataka;
3. Izrada LEP-a;
4. Usvajanje LEP-a kao zvaničnog dokumenta Opštine;
5. Sprovođenje mjera i aktivnosti prema LEP-u i aktivnosti u skladu s definisanim
rasporedom u vremenskom okviru;
6. Praćenje i kontrola sprovođenja mjera prema LEP-u;
7. Priprema izvještaja o realizovanim projektima ili mjerama i aktivnosti u
unaprijed utvrđenim periodima.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
9
Ovaj dokument biće osnova za dalji rad zaposlenima u svim gradskim strukturama, a
građanima će poslužiti kao neka vrsta podsjetnika na mogućnosti koje održivo
upravljanje energentima pruža. Priprema lokalnog energetskog plana je finansijski
podržana u sklopu projekta IPA 2012 “Optimalno korišćenje energije i prirodnih
izvora”, komponente 3 “Priprema investicionog okruženja za razvoj održivih izvora
energije na lokalnom nivou”. Cilj projekta je da se poboljšaju uslove za ulaganja u
održive izvore energije i unaprijedi pravni okvir a projekat je počeo da se sprovodi u
aprilu 2016. godine.
1.2. Strateški okvir
Energetska politika Crne Gore
Vlada Crne Gore donijela je niz strateških dokumenata i zakonskih rješenja kojima je
definisala buduće pravce djelovanja u oblasti energetike. Energetska politika
usvojena je 2011. godine. Navedenom politikom definisani su ciljevi i instrumenti
kojima Vlada Crne Gore treba da razvija energetski sektor u pogledu: bezbjednog i
pouzdanog snabdijevanja energijom, zaštite životne sredine, vlasništva, tržišnog
poslovanja, investicija, energetske efikasnosti, novih obnovljivih izvora, povezivanja
sa regionom i šire, mjera socijalne zaštite i dr. U skladu sa privredno-ekonomskim
razvojem Crne Gore i sa energetskom praksom i standardima za zemlje kandidate za
pristupanje EU, ovom Energetskom politikom posebno se naglašava potreba za
uspostavljanjem odgovarajućeg pravnog, institucionalnog, finansijskog i regulatornog
okvira, potrebnog za održivi razvoj energetskog sektora.
Kao prioritet prepoznati su Sigurnost snabdijevanja energijom, Razvoj konkurentnog
tržišta energije, Održiv energetski razvoj etike koji se temelji na ubrzanom ali
racionalnom korišćenju vlastitih energetskih resursa uz uvažavanje principa zaštite
životne sredine, povećanje energetske efikasnosti (EE) i veće korišćenje obnovljivih
izvora energije (OIE), kao i potreba za socio-ekonomskim razvojem Crne Gore.
Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine
Strategija razvoja energetike do 2030. godine usvojena je maja 2014. godine.
Strategija ima energetsku, ekološku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacionu,
institucionalnu i obrazovnu dimenziju. Obuhvata period do 2030. godine u kojem će
se smjenjivati, kako sadašnje i buduće tehnologije, tako i promjene u diversifikaciji i
načinu upravljanja resursima i energijom, predviđa zakonodavne, ekonomske,
organizacione, institucionalne, informacione, obrazovne, savjetodavne i promotivne
mjere za njenu realizaciju.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
10
Strategija predstavlja polazni osnov za evropski model održivog i strateškog razvoja
njenog energetskog sektora, za donošenje ostale zakonske regulative i
institucionalne podrške uspješnom sprovođenju sopstvene energetske politike
prilikom integracija države u evropski i širi međunarodni okvir. Strategija kao jedan
od najviših državnih akata, unutar Crne Gore, ima ključnu razvojnu dimenziju, kako u
procesu definisanja prostornog razvoja, obezbjeđenja uslova za održivi razvoj
ekološke države, tako i u domenu energetske i ekonomske dimenzije kao značajne
komponente doprinosa rastu bruto društvenog proizvoda.
Osnovna strateška opredjeljenja baziraju se na postojećim međunarodnim
obavezama Crne Gore i smjernicama energetske politike EU; prihvatanju obaveza iz
Sporazuma o Energetskoj zajednici kao ključnog dokumenta za realizaciju reformi u
energetici - o pravcima, pravilima i mjerama (re)organizacije elektroenergetskog
sektora i sektora gasa u budućnosti kao i razvoja regionalnog tržišta ovih
energenata; ispunjenju svih potrebnih mjera za uspješnu realizaciju Acquis
Communautaire za energetiku, životnu sredinu, konkurenciju i obnovljive izvore
energije prema zahtjevima i dinamici iz Sporazuma o Energetskoj zajednici;
prepoznavanju energetike kao stuba sveukupnog, održivog i dugoročno-stabilnog
razvoja države Crne Gore; poboljšanju energetske efikasnosti u proizvodnji i potrošnji
energije do nivoa srednje razvijenih zemalja EU; sigurnom, bezbjednom, pouzdanom
i kvalitetnom snabdijevanju potrošača energijom po realnim cijenama; preduzimanje
odlučne mjere da se održi određeni udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj
potrošnji primarne energije u Crnoj Gori; racionalnom i mudrom korišćenju
hidroenergetskog potencijala; razvoju i ubrzanom uključivanju obnovljivih izvora
energije, korišćenje energije sunca za dobijanje toplotne energije; i dr.
Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do
2030. godine, za period 2016 – 2020. godine
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 21. januara 2016. godine, usvojila Akcioni
plan za sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, za
period 2016 – 2020. godine.
Plan se satoji iz više segmenata koji pokrivaju ovu kompletnu oblast, od kojih su
najvažniji sljedeći:
Povećanje energetske efikasnosti postojećih proizvodnih, prenosnih i
distributivnih objekata i to: revitalizacija HE Piva, revitalizacija HE Perućica,
revitalizacija TE Pljevlja, revitalizacija malih hidroelektrana, projekat
podmorskog kabla za povezivanje sa Italijom i sa njim vezani Projekti
izgradnje novih trafostanica i dalekovoda, nove interkonekcije sa susjednim
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
11
EES, izgradnja novih TS 110/x kV i 110 kV dalekovoda, unapređenje
upravljanja prenosnom i distributivnom mrežom;
Obnovljivi izvori energije i to: evaluacija pojedinih OIE te preporuke za
uvođenje prema prirodnim mogućnostima i ekonomskoj procjeni, istraživanja i
studije za moguću realizaciju of-šor vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana,
projekti korišćenja biomase (za proizvodnju električne energije i/ili toplote) i
još ubrzanije dinamike realizacije on-šor vjetroelektrana, program izgradnje
malih hidroelektrana, projekat hidroelektrana na rijeci Morači, projekat
hidroelektrane na Komarnici;
Čistija i efikasnija proizvodnja energije iz fosilnih goriva i to: Projekat izgradnje
nove TE Pljevlja II, Projekat rehabilitacije i proširenje rudnika uglja u
Pljevljima za potrebe rada postojeće TE Pljevlja I i novog bloka TE Pljevlja II,
udruživanje poslovnih subjekata RUP-a i TE Pljevlja I (i kasnije TE Pljevlja II) u
jedinstveni pravni subjekat, izgradnja deponije pepela i šljake za potrebe rada
bloka I i II TE Pljevlja, Program razvoja daljinskog grijanja/hlađenja po
lokacijama – biomasa, gas, toplotne pumpe, komunalni otpad, visokoefikasna
kogeneracijska postrojenja, Program izrade studija uvođenja sistema
daljinskog grijanja u lokalnim zajednicama u opštinama na sjeveru Crne Gore
(Kolašin, Berane, Žabljak i Plužine), kao i u drugim gradovima Crne Gore
(Nikšić, Bijelo Polje, Cetinje, Podgorica) za korišćenje biomase ili otpadne
toplote iz industrijskih procesa i Projekte realizovati ukoliko studije pokazuju
njihovu opravdanost, Projekat toplifikacije Pljevalja, program gasifikacije Crne
Gore i uvođenja TNG kao zamjene za naftne derivate i ugalj kao i električnu
energiju u uslugama (turizmu) i domaćinstvima u područjima koji neće biti
obuhvaćeni gasifikacijom;
Segmenti povećanja energetske efikasnosti, razvoja tržišta energije, zaštite
životne sredine i smanjenje klimatskih promjena, razvoj regulatornog okvira
itd.
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore
Strategija energetske efikasnosti usvojena je 2006. godine. Navedena Strategija
predstavlja okvirne inicijative, potrebne za promovisanje energetske efikasnosti u
svim sektorima energetike Crne Gore, posebno u domenu finalne energetske
potrošnje, uključujući i inicijative za povećano korišćenje alternativnih i obnovljivih
izvora. Osnovni cilj Strategije energetske efikasnosti Crne Gore jeste da istakne
doprinos racionalnog korišćenja energije obezbjeđenju odgovarajućeg snabdijevanja,
ukaže na značaj tržišne konkurentnosti i zaštite okoline i da potvrdi značajnu ulogu
energetske efikasnosti oko kreiranja novih poslovnih mogućnosti, povećanja
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
12
zaposlenosti i poboljšanja životnog standarda, kao i da ukaže na ostale koristi na
regionalnom i globalnom nivou.
Strategija EE obuhvata aktivnosti koje je potrebno da preduzmu Vlada i energetski
subjekti – proizvođači, snabdjevači i potrošači energije kako bi se promovisalo i
razvilo efikasno korišćenje energije, energija obnovljivih izvora i odgovarajuće
tehnologije.
Nacionalni akcioni plan korišćenja energije iz obnovljivih izvora do 2020.
godine
Crna Gora kao jedna od potpisnica Sporazuma o formiranju Energetske zajednice
jugoistočne Evropeima obaveze harmonizacije zakonodavstva sa EU direktivama iz
oblasti energetike. Za oblast obnovljivih izvora energije (OIE) najznačajnija je
direktiva 2009/28/EC o promociji energije iz obnovljivih izvora. Direktivom se definišu
individualni nacionalni ciljevi koji će za posledicu imati da EU kao cjelina postigne
20% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije. Nacionalni cilj
korišćenja energije iz obnovljivih izvora, koji predstavlja udio energije iz obnovljivih
izvora u ukupnoj bruto finalnoj potrošnji energije, određen je za Crnu Goru na nivou
od 33 % u skladu sa Odlukom (2012/04/MC-EnC od 18. oktobra 2012. godine)
donesenom na 10. sastanku Ministarskog savjeta Energetske zajednice. Ova Odluka
obavezuje Crnu Goru da implementira Direktivu 2009/28/EC o promociji korišćenja
energije iz obnovljivih izvora u svoj zakonodavni sistem.
Direktiva predviđa izradu Nacionalnog akcionog plana za obnovljive izvore energije u
skladu sa usvojenim obrascem za izradu ovog dokumenta (obrazac definisan
Odlukom2009/548/EC).
Akcioni plan energetske efikasnosti za 2016 – 2018
Novi Akcioni plan energetske efikasnosti za 2016 - 2018. obuhvata set konkretnih
mjera koje treba preduzeti u vezi sa energetskom efikasnošću, zajedno sa
identifikacijom EE ciljeva u velikom broju sektora potrošnje energije (javni i privatni
sektor, zgrade, domaćinstva itd). Akcioni planovi energetske efikasnosti se donose na
period od tri godine.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
13
Relevantni najnoviji izvještaji o energetici u Crnoj Gori
Osim navedenih strateških dokumenata postoji niz izvještaja koji su nedavno
pripremljeni u Crnoj Gori i koji pokrivaju područja važna za pripremu LEP-a. Ovi
dokumenti (kao i prethodno navedena strateška dokumenta) dostupni su na web
stranicama Ministarstva ekonomije, Direktorata za energetiku i Direktorata za
energetsku efikasnost (www.mek.gov.me, www.oie-res.me, www.energetska-
efikasnost.me). U cilju pripreme LEP-a najvažniji izvještaji za opštine su: Potrošnja
energije u sektoru usluga u Crnoj Gori 2014. god., Potrošnja drvnih goriva u 2011.
godini u Crnoj Gori i Prva nacionalna inventura šuma Crne Gore 2013.
Primjetno je, međutim, da su pojedini od tih izvještaja već prilično stari i ne mogu
predstavljati dovoljno pouzdanu osnovu za planiranje daljeg energetskog razvoja, pa
je stoga neophodno njihovo ažuriranje, kako sa aspekta sadržaja, tako i prikupljenih
podataka.
Priređivači ovog dokumenta su se suočili s tim problemom, te su u svakoj
pojedinačnoj situaciji primjenjivali najracionalnije postupke za prevazilaženje
nedostatka podataka.
1.3. Zakonodavni okvir
Zakonska regulativa u ovoj oblasti obuhvata sljedeće zakone: Zakon o energetici;
Zakon o efikasnom korišćenju energije; Zakon o životnoj sredini.
Zakon o energetici ("Sl. list Crne Gore", br. 5/2016 i 51/2017 )
Zakonom o energetici definišu se energetske djelatnosti i uređuju uslovi i način
njihovog obavljanja, radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca
energijom; javne usluge u oblasti energetike od interesa za Crnu Goru; podsticanje
proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i visekoefikasne kogeneracije, način
organizovanja i upravljanja tržištem električne energije i gasa; način organizovanja i
funkcionisanja tržišta električne energije i gasa; način i uslovi korišćenja obnovljivih
izvora energije i kogeneracije; energetska efikasnost u sektoru proizvodnje, prenosa i
distribucije energije, kao i druga pitanja od značaja za energetiku.
Odredbama pojedinih članova ovog Zakona preciziraju se prava i obaveze i jedinica
lokalne samouprave, koje su dužne da potrebe i način snabdijevanja energijom, kao i
mjere za efikasno korišćenje energije, obnovljivih izvora energije i kogeneracije
planiraju lokalnim energetskim planom u skladu sa Strategijom razvoja energetike,
Akcionim planom korišćenja energije iz obnovljivih izvora i Akcionim planom za
energetsku efikasnost.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
14
Lokalni energetski plan donosi se na period od 10 godina. Jedinica lokalne
samouprave podnosi Ministarstvu do 31. januara tekuće za prethodnu godinu
izvještaj o sprovođenju lokalnog energetskog plana.
Energetski objekti se grade u skladu sa zakonom kojim je uređena izgradnja
objekata i uređenje prostora, tehničkim i drugim propisima i na osnovu pribavljene
energetske dozvole, koja se izdaje u skladu sa Zakonom o energetici. Član 78 stav
(2) zakona propisuje da se energetska dozvola se pribavlja za izgradnju objekata za
proizvodnju električne energije snage do 1 MW, kao i za izgradnju objekata za
proizvodnju toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku
upotrebu i objekata za distribuciju toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje
ili industrijsku upotrebu.
Izuzetno, energetska dozvola može se izdati i za rekonstrukciju objekta za
proizvodnju električne energije snage do 10 MW, koji je na dan stupanja na snagu
ovog zakona stariji od 20 godina.
Energetsku dozvolu za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije snage
do 1 MW izdaje Ministrstvo, a za izgradnju objekata za proizvodnju toplotne energije
za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu i objekata za distribuciju
toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu nadležni
organ lokalne uprave.
Odredbama Zakona precizirano je da organ lokalne uprave priprema godišnji bilans
potreba količina proizvedene i isporučene toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili
industrijsku upotrebu na osnovu potreba krajnjih kupaca. Isto tako organ jedinice
lokalne uprave vodi registar proizvođača toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili
industrijsku upotrebu, koji sadrži naročito podatke o: postrojenjima za proizvodnju
toplote, lokaciji na kojoj se nalaze, instalisanoj snazi toplane, vremenu predviđenom
za eksploataciju, uslovima izgradnje i eksploatacije za to postrojenje, vrsti primarnog
izvora koji koristi i subjektima koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje
toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu u tim objektima.
Pored navedenog organ jedinice lokalne uprave u obavezi je da donese propis, u
skladu sa Zakonom, u vezi sa snabdijevanjem toplotom za daljinsko grijanje i/ili
hlađenje ili industrijskuupotrebu kojim se utvrđuju:
1) Uslovi i način obezbjeđivanja kontinuiteta u snabdijevanju toplotom kupaca na
određenom području;
2) Prava i obaveze proizvođača i distributera toplote;
3) Prava i obaveze kupaca toplote;
4) Tarifni sistemi i daje saglasnost na cijene toplote; i
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
15
5) Drugi uslovi kojima se obezbjeđuje redovno i sigurno snabdijevanje kupaca
toplotom.
Zakon o efikasnom korišćenju energije ("Sl. list Crne Gore", br. 57/14, 3/15)
Zakon o efikasnom korišćenju energije uređuje način efikasnog korišćenja energije,
mjere za poboljšanje energetskeefikasnosti i druga pitanja od značaja za energetsku
efikasnost u finalnoj potrošnji. Mjere energetske efikasnosti, u okviru ovog Zakona
su:
Radnje i aktivnosti kojima se postiče poboljšanje energetske efikasnosti, a
koje se mogu provjeriti, izmjeriti ili procijeniti;
Proizvodnja električne, odnosno toplotne energije korišćenjem obnovljivih
izvora energije, pod uslovom da se proizvedena električna, odnosno toplotna
energija koristi za sopstvene potrebe;
Edukativne ili informativne aktivnosti u cilju jačanja svijesti pravnih i fizičkih
lica o značaju, efektima i mogućnostima za unapređenje energetske
efikasnosti.
Odredbama Zakona precizirano je da jedinice lokalne samouprave sačinjavaju
Program poboljšanja energetske efikasnosti u skladu sa Strategijom i akcionim
planom za period od tri godine. Program sadrži:
Predlog mjera energetske efikasnosti na području jedinice lokalne samouprave
Dinamiku i način sprovođenja mjera energetske efikasnosti; i
Sredstva potrebna za sprovođenje programa, izvore i način njihovog
obezbjeđivanja.
Jedinica lokalne samouprave dostavlja Program Ministarstvu radi davanja mišljenja o
usklađenosti sa Akcionim planom.
Jedinice lokalne samouprave mogu iz budžeta Crne Gore obezbijediti finansiranje
mjera energetske efikasnosti i to iz posebnih sredstava namijenjenih za mjere iz
programa poboljšanja energetske efikasnosti. Takođe, pojedine mjere energetske
efikasnosti jedinica lokalne samouprave može finansirati iz sopstvenih izvora iako
nijesu utvrđene Programom, pod uslovom da nijesu u suprotnosti sa Akcionim
planom. Radi sprovođenja Programa, jedinica lokalne samouprave donosi godišnji
plan poboljšanja energetske efikasnosti kojim se naročito utvrđuju: mjere energetske
efikasnosti čije sprovođenje se planira; dinamika i način sprovođenja mjera i sredstva
potrebna za sprovođenje mjera i način njihovog obezbjeđivanja.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
16
Plan poboljšanja energetske efikasnosti jedinica lokalne samouprave donosi
najkasnije do 31.marta tekuće godine. Izvještaj o sprovođenju plana poboljšanja
energetske efikasnosti, jedinica lokalne samouprave podnosi Ministarstvu najkasnije
do 1. marta tekuće, za prethodnu godinu.
Zakon o životnoj sredini ("Sl. list Crne Gore", br. 52/16)
Ovim Zakonom uređuju se principi očuvanja životne sredine i održivog razvoja,
subjekti i instrumenti zaštite životne sredine, učešće javnosti oko pitanja životne
sredine i drugo. Kao jedan od ciljeva zaštite životne sredine precizirana je i zaštita
ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena, kao i racionalno korišćenje
energije i podsticanje upotrebe obnovljivih izvora energije.
Crna Gora je ratifikovala Kyoto protokol pod Okvirnom Konvencijom Ujedinjenih
nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) (Zakon o ratifikaciji, „Sl. list CG“,
17/2007). Bitno je istaći da Crna Gora nije na listi razvijenih zemalja i/ili onih u
tranziciji ka tržišnoj ekonomiji (Aneks 1), pa stoga po osnovu ovog ugovora nema
direktnih obaveza u pogledu smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Pored navedenih, pitanjem energetike se u nešto manjoj mjeri bave i sljedeći zakoni:
Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (Sl. list Crne Gore, br.
64/17);
Zakon o lokalnoj samoupravi (Sl. list Crne Gore, br. 88/09, 38/12. 10/14,
57/14, 3/16);
Zakon o regionalnom razvoju (Sl. list Crne Gore, br. 51/08, 34/11. 35/15)
1.4. Strateški dokumenti Opštine Šavnik
Prostorno urbanistički plan (PUP) 2011-2020
PUP je pripremljen u sklopu LAMP projekta.1 Projekat zemljišne administracije i
upravljanja (LAMP) usmjeren je na poboljšanje efikasnosti u procesu prostornog
planiranja, izdavanja dozvola i uknjižbe nekretnina. Projektom je finansirana i izrada
prostorno urbanističkih planova (PUP) u opštinama u Crnoj Gori koje imaju
ograničene finansijske i druge resurse. Projekat se finansirao jednim dijelom iz
kredita Svjetske banke, a drugim dijelom iz sredstava Vlade Crne Gore.
Osnovno usmjerenje PUP-a odnosi se na usvajanje i primjenu principa održivosti u
svim sferama razvoja. Nalazi iz PUP-a ukazuju da se Šavnik srijeće sa naglašenom 1 Land Administration and Management Project - LAMP. Projekat zemljišne administracije i upravljanja
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
17
depopulacijom i deagrarizacijom ruralnog područja (posljedica visoke rascjepkanosti
teritorije i slabe povezanosti unutar sjevernog regiona). Primjetna je i nedovoljna
zaštita izuzetno vrijednih, osjetljivih i ranjivih ekosistema. Istaknuta je i
nerazvijenosti šumarstva što se ogleda u neadekvatnom korišćenju inače izdašnih
šumskih resursa. S druge strane konstatovana je nedovoljna kontrola postojeće
eksploatacije tih resursa, te raširenost parazitskih oboljenja u šumskim
ekosistemima.
Kao jedan od značajnijih resursa i potencijala prepoznat je i hidroenergetski i
vjetroenergetski potencijal. Korišćenje hidroenergetskog potencijala rijeke Komarnice
u PUP-u je naznačeno kao prioritet razvoja Opštine Šavnik.
Opština Šavnik nije usvojila Lokalni plan zaštite životne sredine. U sklopu aktivnosti
na izradi PUP-a pripremljen je Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu
sredinu (februar 2014. godine).
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
18
2. OSNOVNE INFORMACIJE O GEOGRAFSKIM I SOCIO-
EKONOMSKIM KARAKTERISTIKAMA OPŠTINE
2.1. Geografska pozicija i klimatske karakteristike
Opština Šavnik se nalazi u sjevernom dijelu Crne Gore u visokoplaninskoj zoni
Dinarida, između 42°52'31'' i 43°7'30'' sjeverne geografske širine i 18°52'47'' i
19°22'31'' istočne geografske dužine. Opština se prostire na površini od 553 km².
Teritorija Šavnika smještena je na padinama, u dolinama i na površima planinskih
masiva: Durmitora na sjeveru i sjevero-zapadu, Sinjajevine na sjeveru i sjevero-
istoku, Moračkih planina na istoku i jugo-istoku, visoravni Krnovo na jugu i planine
Vojnik na jugu i jugo-zapadu.
Opštinski centar - varošica Šavnik, nalazi se na nadmorskoj visini od 840 m.n.m., na
sastavcima rijeka: Bijele, Bukovice i Šavnika koje čine rijeku Pridvoricu. U varošici živi
oko 456 stanovnika. Opština Šavnik se graniči sa Opštinom Žabljak na sjeveru, na
sjevero-istoku Mojkovcem, na istoku i jugo-istoku Kolašinom, na jugu Opštinom
Nikšić i na zapadu i sjevero-zapadu Plužinama.
Područje Opštine Šavnik nalazi se u visokoplaninskoj zoni, sa nepovoljnom
geomorfološkom strukturom uslova za naseljavanje i organizaciju djelatnosti. Izrazita
diferenciranost reljefa, velike nadmorske visine (od 651 m.n.m. u kanjonu
Komarnice, do 2523 m.n.m. - Bobotov kuk, najviši vrh Durmitora), velika nagnutost
terena, ispresijecanost visokoplaninskih masiva (Durmitora, Vojnika, Lole), kanjonske
doline rijeka (Komarnice, Bukovice, Tušinje, Bijele, Pridvorice) uslovili su
neprohodnost prostora, ograničavajući mogućnost izgradnje saobraćajnica.
Ovo područje ima izrazito planinski karakter, pri čemu je reljef raščlanjen dubokim
kanjonskim dolinama rijeka. Geomorfološku strukturu karakterišu elementi
visokoplaninske zone krša: visoke stjenovite planine, zaobljene travne površine,
pitome rečne doline, izazovni kanjoni, šumoviti predjeli.
Klimatske karakteristike ovog podneblja uslovljene su geografskim položajem
prostora i nadmorskom visinom, gledajući u makro-planu, kao i nizom reljefnih
raznolikosti koje opšti klimat uveliko modifikuju, tako da se na relativno malom
prostoru srijeće velika raznovrsnost tipova mikro-klime.
Srednje godišnje temperature kreću se od 3°C u visokoplaninskim zonama, do 8°C u
Šavniku. Broj dana sa srednjom dnevnom temperaturom iznad 10°C kreće se od 100
do 140. Na cijeloj površini Opštine Šavnik pokazuju se zajedničke karakteristike o
vremenskoj raspodjeli padavina, tj. o pluviometrijskom režimu. Ovo područje pripada
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
19
dijelu Crne Gore u kojem vlada modifikovani mediteranski pluviometrijski režim, koji
se odlikuje maksimalnom količinom padavina u kasnoj jeseni i izrazitim minimumom
u julu mjesecu. Broj dana sa sniježnim pokrivačem višim od 30 cm kreće se od 20 u
najnižim do preko 180 u najvišim predjelima, što predstavlja veoma povoljne uslove
za zimsko-turistički razvoj.
2.2. Demografija
Kretanje broja stanovnika u periodu 1948-2003. godine bilo je prevashodno
uslovljeno strukturom i rezultatima privrede, razvojem infrastrukture i društvenih
sadržaja. Šavnik spada u red najnerazvijenijih opština u Crnoj Gori. Kroz proces
svojinske i upravljačke transformacije tokom 90-tih godina prošlog vijeka, u Opštini
Šavnik su prestala sa radom skoro sva privredna preduzeća a razvojno-investiciona
politika u potpunosti je zamrla, što je, pored ostalog, dovelo do raseljavanja
stanovništva.
Migraciona kretanja se vrše unutar same Opštine iz ruralnih naselja prema gradskom
centru, potom prema ostalim opštinskim centrima u Crnoj Gori (naročito ka Nikšiću i
Podgorici) i ka zemljama regiona (naročito Srbija).
Grafik 1: Kretanje broja stanovnika u Opštini Šavnik od 1971-2011. godine
Izvor: Popis stanovništa, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, MONSTAT
Prema podacima popisa iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na teritoriji Šavnika
iznosi 2070, što čini svega 0,33% ukupne populacije Crne Gore. Gustina naseljenosti
iznosi 3,7 stanovnika/km2, čime Opštinu Šavnik svrstava u opštine sa najmanjom
gustinom naseljenosti u Crnoj Gori. Ukupan broj domaćinstava prema popisu 2011.
6842
5569
3680
2947
2070
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
1971 1981 1991 2003 2011
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
20
godine je iznosio 695, što je čak 224 domaćinstava manje u odnosu na 2003.
godinu.
Opština bilježi negativne stope rasta, pri čemu je najveći pad stanovništva zabilježen
osamdesetih godina prošlog vijeka (1981-1991). Posmatrajući broj stanovnika
između dva uzastopna popisa (2003-2011) uočava se pad od 29,8%. Trend
negativnih demografskih pokazatelja se očekuje i u narednom periodu. Procijenjena
godišnja stopa prirodnog priraštaja u 2016. godini je negativna i iznosi -12,9 što
znači da se broj stanovnika godišnje smanjuje za 12,9 lica. Stopa nataliteta iznosi
8,3‰, odnosno 8,3 rođenih na 1 000 stanovnika, što je manje u odnosu na prosjek
Crne Gore sa stopom od 12,2‰. Stopa mortaliteta iznosi 21,1‰, pa je u Šavniku
na 1 000 stanovnika 15,3 umrlih, i ona je dva puta veća u odnosu na stopu
mortaliteta na nivou Crne Gore (10,4‰). Stopa imigracije iznosi 33,4‰, a stopa
emigracije 29,5‰, što znači da je migracioni saldo za 2016. godinu pozitivan i iznosi
3,9‰, tako da se na 1 000 stanovnika doseli 3,9 lica više nego što se odseli iz
Šavnika.2
Pored opadajućeg broja stanovnika, Opština Šavnik se suočava i sa problemom
ubrzanog starenja stanovništva. Prema podacima iz Popisa 2011. godine prosječna
starost stanovnika na teritoriji Šavnika iznosi 42,5 godina, što je 5,3 godina više od
nacionalnog prosjeka, što je svrstava u opštine duboke demografske starosti.
Ubrzana stopa opadanja broja stanovnika ukazuje na to da treba raditi na stabilizaciji
postojeće baze stanovnika. Pad broja stanovnika vrlo vjerovatno će uticati i na pad
potrošnje energije u Opštini.
Područje Opštine Šavnik je podijeljeno na osam mjesnih zajednica: Boan, Bijela,
Bukovica, Previš, Duži, Mljetičak, Pošćenje i Šavnik. Naseljena mjesta u Opštini
Šavnik su: Bare, Boan, Borovac, Vrtoč polje, Godijelji, Gornja Bijela, Gornja Bukovica,
Grabovica, Gradac, Dobra Sela, Donja Bijela, Donja Bukovica, Dubrovsko, Duži,
Komarnica, Kosorići, Krnja Jela, Malinsko, Miloševići, Mljetičak, Mokro, Petnjica,
Pošćenje, Previš, Pridvorica, Provalija, Slatina, Strug, Timar, Tušinja, Sirovac,
Kruševice i Šavnik.
2 Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji 2016. godina, MONSTAT.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
21
3. PROIZVODNJA, PRENOS I DISTRIBUCIJA ENERGIJE
3.1. Proizvodnja energije
Osim prepoznatog značajnog potencijala u obnovljivim izvorima energije, koji se još
dovoljno ne koriste, temelj elektroenergetskog sistema na teritoriji Opštine Šavnik
predstavlja mreža dalekovoda 35 kV dužine 28km. Izvorna strana napajanja je DV
Brezna-Šavnik-Žabljak i odvod za Boan, a u sastavu je i mala hidroelektrana sa
instalisanom snagom od 2x100 kVA i dvije trafostanice 35/10 kV pojedinačne
instalisane snage 2x1 MVA, jedna locirana u gradu Šavniku (Dobra sela) i druga
locirana u Boanu.
3.1.1. Proizvodnja električne energije
Teritorija Opštine Šavnik ima relativno dobro razvijenu površinsku hidrološku mrežu.
Brze kraške rijeke raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom koji je
neiskorišćen, a istovremeno su jedan od izvora vodosnabdijevanja stanovništva. Za
kvalitetno korišćenje hidropotencijala potrebno je rezervisati zemljište za izgradnju
hidroenergetskih sistema u slivu Pive, definisati namjene zemljišta do izgradnje
akumulacija, istražiti mogućnosti izgradnje malih akumulacija i regulisanja tokova.
Što se tiče proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta na teritoriji Opštine Šavnik,
konstatuje se djelimično i srazmjerno minimalno iskorišćavanje raspoloživog
hidropotencijala. Sada je u funkciji samo mala lokalna hidroelektrana „Šavnik“, koja
koristi vode rijeke „Šavnik“. Pad na kojem se koristi voda ove rijeke postiže se
derivacijom u dužini oko 600 m. Instalisana snaga je 200 KVA, a realizovana godišnja
proizvodnja električne energije iznosi oko 450-650 MWh.
Mala hidroelektrana “Šavnik” sada je u vlasništvu EPCG i pripada sistemu HE
Perućica od 1987. U planu je da se uradi rekonstrukcija i modernizacija, a u toku je
finansijska procjena ovih radova.
Proizvodnja električne energije u posmatranom periodu je varirala, ali od 2014.
godine se primjećuje značajan pad, što je bilo uslovljeno hidrološkom situacijom. Na
godišnjem nivou proizvodnja se kretala od 674 MWh 2014. godine do 524 MWh
2016. godine. Navedena proizvodnja električne energije, u prosjeku, može da
podmiri oko 25% potreba za električnom energijom na teritoriji Opštine Šavnik.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
22
Tabela 1: Osnovni podaci mhe “Šavnik”
Naziv Opis
Godina izgradnje 1957.
Rijeka Šavnik
Snaga turbine (kW) 2x100
Tip turbine Francis (horiz.)
Protok (m3/s) 2x0,5
Korisni pad (m) 26
Snaga gen. (kVA) 2x100
cos 0,8
Aktivna snaga (MW) 0,16
Izvor: Opština Šavnik
Grafik 2: Godišnja proizvodnja električne energije mHE “Šavnik” (MWh)
Izvor: CEDIS
Osnovni koncept razvoja Opštine Šavnik u planskom periodu, zasniva se, pored
ostalog, na aktiviranju hidropotencijala, čime se mogu obezbijediti uslovi za izgradnju
hidrosistema „Komarnica“ (brana „Visoki Lonci“) i malih hidroelektrana, a na osnovu
prethodno izvršenih sistemskih istraživanja.
674
459
524
234
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
MWh
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
23
Pored hidropotencijala, na teritoriji Opštine Šavnik nalazi se 10 turbina
vjetroelektrane Krnovo od ukupno 26 koje funkcionišu u okviru VE 33/110 kV
Krnovo. VE Krnovo je izgrađena na teritoriji opština Nikšić i Šavnik i počela je sa
radom u maju 2017. godine. Instalisana snaga ovih deset turbina je 28,5 MW.
Postoji mogućnost proširenja proizvodnih kapaciteta VE Krnovo sa sadašnjih 72 MW
na 144 MW, što zavisi od raspoloživosti kapitala investitora.
3.1.2. Proizvodnja biomase
Šume i šumsko zemljište kao značajno prirodno blago i obnovljiv resurs u državnom i
privatnom vlasništvu, zauzimaju prostor od 19 324 ha ili 35% teritorije Opštine, sa
ukupnom drvnom masom od 1 982 276 m³, od toga 1 766 744 m³ u državnim i 215
532 m³ u privatnim šumama. Državne šume na području Opštine prostorno su
podijeljene na četiri gazdinske jedinice:
Tabela 2: Gazdinske jedinice državnih šuma na teritoriji Opštine
Gazdinske jedinice Površina (ha)
1. Bijela- Vojnik 4 339,22
2. Bukovica 5 978,86
3. Komarnica - Dragišnica 4 411,50
4. Sinjajevina- Semolj 1 817,00
Ukupno 16 546,58
Izvor: Uprava za šume
Država preko Uprave za šume u skladu sa Nacionalnom šumarskom politikom,
planom razvoja šumarstva i planovima gazdovanje vrši obnavljanje postojećih i
podizanje novih šuma uz maksimalno korišćenje metodologija i nauke iz oblasti
šumarstva.
Zaštitne šume su šume gdje zaštitna i ekološka funkcija imaju primat nad privrednom
funkcijom, a ustanovljavaju se na osnovu elaborata koje izrađuje Uprava za šume.
Površina zaštitnih šuma na području Opštine Šavnik iznosi 3 621 ha.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
24
Šume za posebnu namjenu su ogledna dobra, parkovi u ovom slučaju NP „Durmitor“
čija površina iznosi 693 ha.
Na području Opštine Šavnik postoje i znatne površine neobraslog šumskog zemljišta
koje iznose 3 797,39 ha od čega se više od 900 ha može koristiti za pošumljavanje,
što znatno može doprinijeti povećanju drvne mase i ukupnom razvoju šumarstva na
području Opštine.
Planirani godišnji etat na teritoriji Opštine iznosi 16 421 m3, dok je tekući godišnji
prirast 22 185 m3.
Tabela 3: Planirani godišnji etat za državne i privatne šume
Vlasništvo nad šumom Godišnji etat (m3)
1. Državne 14 216
2. Privatne 2 205
Ukupno 16 421
Izvor: Uprava za šume
Tabela 4: Učešće u ukupnoj drvnoj masi prema vrstama drveta
Vrsta drveta Učešće (m3)
1. Jela 193 862
2. Smrča 12 403
3. Ostali četinari 4 805
Ukupno 211 070
Izvor: Uprava za šume
Drvoprerada na području Šavnika nije razvijena, zapravo na području Opštine ne
postoji ni jedno registrovano preduzeće koje se bavi drvopreradom ili sječom šuma,
već se koncesije dodjeljuju preduzećima iz druge djelova Crne Gore. Od ukupne
posječene drvne mase na ovom području dominiraju lišćari, odnosno bukva koja se
ne koristi često kao tehničko drvo. S obzirom da bukva ima veliku kaloričnu moć,
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
25
najvećim dijelom se koristi kao ogrijevno drvo. Može se zaključiti da su posječene
količine drveta u posmatranom periodu bile namijenjene uglavnom za ogrijev
stanovništva.
3.1.3. Sistem za daljinsko grijanje
Prostorni plan Opštine Šavnik ne predviđa uvođenje daljinskog grijanja. Zbog malog
broja stanovnika izgradnja takvog sistema ne bi bila ekonomski isplativa.
3.2. Snabdijevanje energijom
Duboke socio-ekonomske promjene tokom posljednjih 20 godina, naročito u
industrijskom sektoru, prouzrokavale su i značajne promjene u energetskim
potrebama. Energetski bilansi 80-tih godina prošlog vijeka značajno se razlikuju od
današnjih bilansa. Bilans Opštine Šavnik čine četiri energenta: ogrijevno drvo, ugalj,
pogonska goriva i električna energija. Potrošnja uglja, prema raspoloživim podacima,
je zanemarljiva.
3.2.1. Ugalj
Ugalj se uglavnom ne koristi za potrebe opštinskih objekata i drugih privrednih
društava i pravnih subjekata u kojima je Opština osnivač ili jedan od osnivača, kao ni
objekata u vlasništvu države koji su smješteni na teritoriji Šavnika. Vatrogasni dom je
jedini javni objekat za koji se može reći da za zagrijavanje prostorija koristi ugalj u
kombinaciji sa drvima. Jedan od razloga je to što na teritoriji ove Opštine nema
većih industrijskih objekata koji bi mogli biti potencijalni korisnici ovog energenta, a
ne koriste ga ni domaćinstva prije svega zbog nepraktičnosti za korišćenje u
individualnim ložištima kao i zbog dostupnosti drugog značajnog energenta (drva za
ogrijev).
3.2.2. Drvo
Ogrijevno drvo je veoma zastupljen energent u Opštini Šavnik, naročito u grejnoj
sezoni ali često i van nje u zavisnosti od vremenskih prilika. Drvna goriva
podrazumjevaju nekoliko vrsta tog energenta i prikupljanje podataka o potrošnji
drvnih goriva odnosilo se na domaćinstva, objekte od javnog značaja (obdaništa i
škole), objekte komercijalnog karaktera (pekare, pečenjare, restorani i auto servisi),
industrijska preduzeća i proizvođače drvnih goriva (proizvođači drvenog uglja,
briketa).
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
26
Od ukupne posječene drvne mase ogrijevno drvo čini skoro 90%, a 10% je tehničko
drvo. Korišćenje drva za ogrijev je zbog većih emisija pojedinih gasova, a posebno
čvrstih čestica (dim) glavni razlog zagađenog vazduha u zimskom periodu, odnosno
periodu glavne turističke sezone. Zbog toga što štetne čestice imaju kratak vijek
trajanja u atmosferi, emisije iz lokalnih ložišta imaju negativni uticaj na sniježni
pokrivač. Ove čestice čine bijele površine (snijeg i led) prljavim i sivim što povećava
apsorbciju sunčeve energije, čime se ubrzava topljenje snijega i leda a samim tim
stvara i negativan uticaj na dužinu i kvalitet zimske turističke sezone.
3.2.3. Električna energija
Kako područje Opštine Šavnik spada pod nadležnost ED Žabljak, to se podaci o
distributivnoj mreži u Strategiji razvoja energetike, koji se odnose za interesnu zonu,
nalaze u dijelu koji se odnosi za područje Pljevalja i Žabljaka, pa se kao takva koristi
u ovom dokumentu. Sadašnja snaga trafostanica 35/10 kV je potpuno iskorišćena,
pa ubuduće neće moći da se zadovolje potrebe potrošača. Distributivna mreža na
gradskom području je podzemna kablovska i relativno je dobrog kvaliteta.
Distributivnu mrežu sačinjava:
35kV dalekovod od Brezne do Šavnika (Dobra sela sa prečnikom užeta od
95mm2),
35kV mreža od Šavnika (Dobra sela - Slatina - Žabljak) sa krakom Slatina -
Boan prečnikom užeta 50 mm2,
TS 35/10 kV Šavnik (Dobra sela),
TS 35/10 kV Boan.
Na gradskom području je kablovska mreža dosta dobrog kvaliteta. Na vangradskom
području mreža je vazdušna. Na pojedinim dionicama je zastarjela i lošeg kvaliteta, a
provodnici su malog presjeka. Stubovi su amortizovani u najvećem dijelu i ne
odgovaraju propisanim tehničkim uslovima. Mreža 0,4kV kojom je pokrivena cijela
teritorija Opštine Šavnik ne zadovoljava potrebe potrošača.
Tabela 5: Dužine distributivnih vodova (NV – nadzemni vod, KV – kablovski vod)
NV 35kV KV 35kV NV 10kV KV 10kV NV 0,4kV kV 0,4kV Ukupno
Km Km km km
27 000 0,9 84 300 2 820 197 900 5 500 317 601
Izvori: EPCG, CEDIS
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
27
Tabela 6: Broj i snaga trafostanica
TS 35/10kV TS 10/0,4kV STR 10/0,4kV
Broj TS Ins.snaga Broj TS Ins.snaga Broj TS Ins.snaga
kom MVA kom MVA kom MVA
2 2 7 3,57 50 3,22
Izvori: EPCG, CEDIS
Tabela 7: Broj potrošača po naponskim nivoima
35 kV 10 kV 0,4kV 0,4kV domaćinstva Ukupno
1 0 55 1 610 1 666
Izvori: EPCG, CEDIS
Iako je mreža 35 kV na području ED Žabljak (Šavnik) samo djelimično
zadovoljavajućeg kvaliteta, njena ukupna dužina i razgranatost zahtijeva zadržavanje
postojeće koncepcije transformacije 110/35/10 kV tokom cijelog posmatranog
perioda. Planirana su ulaganja u gradsku kablovsku mrežu 35 kV, te TS 110/35 kV
Žabljak, čijom izgradnjom će se, uz već izgrađenu TS 110/35 kV Brezna,
normalizovati napajanje električnom energijom krajnjeg sjeverozapada Crne Gore.
Budući da ostaju u pogonu, potrebno je obnoviti sve TS 35/10 kV i sve vodove 35
kV.
3.2.4. Tečna goriva
Zbog nepostojanja infrastrukturnih pretpostavki u Crnoj Gori se ne obavlja djelatnost
nabavke, skladištenja, prenosa, distribucije i snabdijevanja prirodnog gasa,
transporta nafte naftovodima i transporta naftnih derivata. Crna Gora, a samim tim i
Opština Šavnik, se u potpunosti oslanja na uvoz kad je taj energent u pitanju.
Crna Gora nema svojih izvora nafte i gasa, te se stoga na njenoj teritoriji obavljaju
djelatnosti transporta, skladištenja, distribucije, trgovine na malo i na veliko, prodaja
i snabdijevanje krajnjih kupaca naftnim drivatima i tečnim naftnim gasom3).
3 Pravila o licencama za obavljanje energetskih djelatnosti Sl.list CG 50/16.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
28
Potrošači sa teritorije Opštine Šavnik se naftnim derivatim snabdijevaju sa jedine
benzinske stanice na teritoriji ove opštine.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
29
4. ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE
4.1. Potrošnja energije po tipu energenta
4.1.1. Potrošnja električne energije
Potrošnja električne energije – lokalna samouprava
Stepen energetske efikasnosti u većini javnih zgrada na teritoriji Opštine Šavnik je na
veoma niskom nivou, što je u najvećoj mjeri uslovljeno karakteristikama objekata
koji su izgrađeni od materijala koji ne doprinose smanjenoj potrošnji energije.
Lokalna samouprava za zagrijavanje prostorija u zgradi Opštine koristi električnu
energiju. Od uređaja se najčešće koriste termoakumulacione peći (TA) i električni
radijatori koji predstavljaju najveće potrošače električne energije. Prema raspoloživim
podacima Opština raspolaže sa 23 TA peći i električnih radijatora čija je ukupna
instalisana snaga oko 70 kW. Dotrajale TA peći osim velike potrošnje električne
energije dovode i do respiratornih problema zbog izduvavanja i staklene vune koja se
u njima nalazi.
Navedeni uređaji najčešće nijesu energetski efikasni, a i tehničke karakteristike
objekata nijesu u skladu sa principima i uštede energije, što doprinosi i većoj
potrošnji električne energije. Naime, Opština Šavnik je 80-ih godina prošlog vijeka
među prvima u Crnoj Gori opremila svoj objekat aluminijumskom bravarijom. Uz
ovako dotrajalu bravariju i u vremenskim uslovima kakve vladaju u Šavniku veoma
teško zagrijati prostorije na efikasan način.
Zbog povoljnih vremenskih uslova u ljetnjim mjesecima korišćenje klima uređaja za
hlađenje prostorija nije neophodno, ali s obzirom da sezona grijanja može da potraje
i do ljetnjih mjeseci, računi za utrošenu električnu energiju su obično visoki i van
sezone grijanja. Bitno je istaći da je veća površina krova zgrade Opštine okrenuta ka
sunčanoj strani (pravac sjever - jug) što otvara mogućnost za instalaciju
fotonaponskih panela i značajne finansijske uštede u potrošnji električne energije.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
30
Tabela 8: Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja lokalne samouprave, 2017. godina
Vrsta rashladnog uređaja Broj
1. Radijatori – uljani (2,5 kw najčešće) 3
2. TA peći (2,5; 3,5kw i 4,5 kw) 20
Ukupno 23
Izvor: Opština Šavnik
Prema podacima predstavljenim na donjem grafiku, opštinski objekti i druga
privredna društva i pravni subjekti u kojima je Opština osnivač ili jedan od osnivača,
u posmatranom periodu od 2014-2016 i prvih šest mjeseci 2017. godine, bilježe
smanjenje potrošnje električne energije po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,0%.
Potrošnja se smanjuje iz godine u godinu, pa to smanjenje varira od 2,9% (2015 /
2014) do 5,4% (2017/2016). Prosječna godišnja potrošnja električne energije iznosi
260 000 kWh ili 35 000 €. U strukturi potrošnje najveće učešće imaju javni objekti sa
prosječnom godišnjom potrošnjom od 139 000 kWh, odnosno 18 000 €.
Opština je finansirala ugradnju natrijum sijalica visokog pritiska za potrebe ulične
rasvjete 2012. i 2016 godine. Vatrogasna stanica je 2013. godine izvršila termo
izolaciju zgrade, a 2016. su pumpe za vodu snage 22 kW zamijenjene jedinicama
manje snage od 18 kWh, što je uslovilo i smanjenje potrošnje u odnosu na
prethodne godine.
Grafik 3: Potrošnja električne energije za institucije koje su u vlasništvu Opštine
(kWh/godišnje)
Izvor: EPCG, FC Snabdijevanje, Opština Šavnik i kalkulacije autora
146431142209
136920
64770
90905 88283 85000
40209
13047 12671 122005771
22459 21811 21000
9934
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
kWh
Javniobjektiuvlasništvuopštine Kompanijepodkontrolom/vlasništvuopštine
Javnarasvjeta Drugijavniobjektipodkontrolom/vlasništvuopštine
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
31
Grafik 4: Potrošnja električne energije za institucije koje su u vlasništvu Opštine (€/godišnje)
Izvor: EPCG, FC Snabdijevanje, Opština Šavnik i kalkulacije autora
Na području Opštine Šavnik postoji više obrazovnih ustanova i to:
Dječji vrtić (u sklopu Obrazovnog centra Šavnik);
Tri osnovne škole: “Obrazovni centar“ Šavnik, O.Š. “Bogdan Kotlica“ Boan i
O.Š. „Jovan Ćorović“ Gornja Bukovica;
Srednja poljoprivredna školu (u sklopu Obrazovnog centra).
Dječiji vrtić, osnovna i srednja škola nalaze se u istoj zgradi u okviru „Obrazovnog
centra“ i rade u toku jedne smjene. U 2010/2011. godini izvršena je određena
rekonstrukcija objekta uz podršku Ministarstva prosvjete Crne Gore i donacije Vlade
Japana. Rekonstukcija je obuhvatila: promjenu stolarije, renoviranje ulaza, urađen je
sanitarni čvor, izvršeni molersko-farbarski radovi. Na području Opštine nalaze se i
skromne prostorije četiri četvororazredna područna odjeljenja koje pohađa veoma
mali broj učenika zbog posljedica migracija stanovništva.
Osnovna škola „Bogdan Kotlica“ u Boanu ima površinu od 1 263m2. Objekat je u
dobrom stanju. Škola ima šest područnih odjeljenja koja se uglavnom nalaze u lošem
stanju.
Osnovna škola „Jovan Ćorović“ nalazi se u Gornjoj Bukovici i u okviru nje formirana
su dva područna odjeljenja (od kojih odjeljenje u Donjoj Bukovici ne radi zbog
nedostatka učenika). Stanje objekta nije na zadovaljavajućem nivou.
Područna služba Centra za socijalni rad u zgradi Opštine koristi dvije kancelarije
površine 22 m2.
2031219429
16751
7385
1261012062
10399
4584
1810 1731 1493658
3115 2980 2569
1133
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
EUR
Javniobjektiuvlasništvuopštine Kompanijepodkontrolom/vlasništvuopštine
Javnarasvjeta Drugijavniobjektipodkontrolom/vlasništvuopštine
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
32
Poslove razvoja kulture sporta i medija na području Opštine vrši JU Centar za
kulturu, sport i medije Šavnik. Površina objekta iznosi 1 243 m2.
Dom kulture je objekat sa višenamjenskom salom od 360 mjesta. Infrastruktura
doma je nezadovoljavajuća, u sali nema grijanja, adekvatne rasvjete i ozvučenja.
Ovakvo stanje onemogućava korišćenje sale u zimskom periodu i otežava kvalitetno
održavanje predstava i drugih manifestacija.
U gradskom jezgru Opštine je locirana biblioteka koja funkcioniše u sastavu Centra
za kulturu kao samostalna institucija. Biblioteka je smještena u dvije nefunkcionalne
prostorije. Prostorija u kojoj se nalaze knjige površine je 20m2, dok je u drugoj
prostoriji smještena Kancelarija Opštinske izborne komisije, pa se ne može koristiti
kao čitaonica.
U Opštini Šavnik ne postoji sportska hala, stadion, ni poligon.
Potrošnja električne energije – domaćinstva
Potrošnja električne energije za domaćinstava na teritoriji Opštine Šavnik iznose u
prosjeku oko 1,5 miliona kWh/god, što košta ukupno 234 000 €. Potrošnje električne
energije u 2015. godini se povećala u odnosu na 2014. godinu , a nakon čega dolazi
do smanjenja potrošnje u 2016. Jedan od razloga smanjenja je i depopulacija na
teritoriji Opštine Šavnik, koja spada među opštinama sa najvećom negativnom
stopom prirodnog priraštaja u Crnoj Gori.
Grafik 5: Godišnja potrošnja električne energije za domaćinstva u kWh
Izvor: EPCG, FC Snabdijevanje, Opština Šavnik i kalkulacije autora
1546573 15934261538526
683475
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
kWh
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
33
Grafik 6: Godišnja potrošnja električne energije za domaćinstva u €
Izvor: EPCG, FC Snabdijevanje, Opština Šavnik i kalkulacije autora
Prosječni mjesečni račun domaćinstava za električnu energiju iznosi 10,0 €. Prosječni
mjesečni račun tokom sezone grijanja iznosi 9,5 €, a van sezone 12,3 €, što je
29,5% više. Imajući u vidu klimatske uslove i dobijene podatke može se zaključiti da
domaćinstava u Šavniku koriste drva i/ili neke druge vrste energenata za
zagrijavanje prostora.
Tabela 9: Prosječan iznos mjesečnih računa za električnu energiju u sezoni i van sezone
grijanja
2014. 2015. 2016. Prvih 6
mjes. 2017.
€
1. Sezoni grijanja (septembar – maj) 10,5 10,4 9,1 7,9
2. Van sezone grijanja (jun – avgust) 13,3 14,1 12,2 2,8
Izvor: EPCG, FC Snabdijevanje, Opština Šavnik i kalkulacija autora
242253 244865
213610
88364
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
EUR
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
34
4.1.2. Potrošnja uglja i drvne biomase za dobijanje toplote
Potrošnja uglja u Opštini je svedena na minimum. Institucije koje su u prošlosti
koristile ugalj za grijanje prostora su poslednjih godina rekonstrisale sistem grijanja i
sada koriste električnu energiju i druge vrste energenata. Vatrogasni dom je jedina
opštinska institucija koja za zagrijavanje prostorija koristi ugalj u kombinaciji sa
drvima. Prosječna godišnja potrošnja iznosi oko 9 t/god.
Korišćenje biomase imalo bi značajne socio-ekonomske i ekološke posljedice, što u
procjeni potencijala treba uzeti u obzir. Osnovni motivi za višenamjensko i
multifunkcionalno korišćenje šuma vezani su za širok spektar proizvoda i usluga koje
nude šume i šumska zemljišta. U novoj generaciji planova upravljanja i gazdovanja
sve funkcije moraju biti uzete u obzir kod formiranja ciljeva i mjera pojedinih
planova. Prioritetne funkcije i namjena šuma i šumskog zemljišta trebaju biti
određeni i u prostornom smislu. Da bi omogućili maksimalno postizanje koristi od
šuma, treba izraditi i ekonomsku valorizaciju funkcija šuma shodno namjeni.
Postizanje saznanja o monetarnoj vrijednosti funkcija šuma koje se ne valorizuju na
tržištu kao proizvodnja drveta i nedrvnih proizvoda poslužiće kod određivanja
prioriteta i javnih investicija u upravljanju šumama.
Drva za ogrijev se obezbjeđuju iz državnih i privatnih šuma. Na teritoriji Opštine
Šavnik za grijanje prostora domaćinstva najčešeće koriste drva, dok privreda i
lokalne/državne institucije koriste električnu energiju i/ili neki drugi energent.
Prosječna godišnja potrošnja ogrijevnog drveta iznosi oko 5 000 m3 i najveći dio
potroši lokalno stanovništvo. Od javnih institucija pod kontrolom/vlasništvu Opštine
jedino Vatrogasni dom koristi drva za grijanje, u kombinaciji sa ugljem, sa
prosječnom godišnjom potrošnjom od 35 m3 drva i 9 t uglja.
Tabela 10: Potrošnja drva za ogrijev, neto masa u m3
2014. 2015. 2016. 6 mjes.
2017.
m3/godišnje
1. Javni objekti u vlasništvu Opštine 30 30 40 20
2. Stanovništvo 5 028 4 958 4 837 4 968
Ukupno 5 058 4 988 4 877 4 988
Izvor: Uprava za šume, Područja jedinica Šavnik
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
35
Domaćinstva na teritoriji Opštine Šavnik ne koriste drvne brikete, pelet, piljevinu ili
neku drugu vrstu drvnog goriva, već isključivo drvo za ogrijev. Domaćinstva u
Šavniku tokom godine ukupno potroše 4 941 m3 ogrijevnog drveta, odnosno
prosječna potrošnja po domaćinstvu iznosi 7,09 m3. Za nabavku ogrijevnog drveta u
prosjeku izdvoje po 230 € ili 33 €/m3. Potrošnja drveta po m2 površine koja se grije
iznosi 0,15 m3.
Tabela 11: Potrošnja i troškovi nabavke ogrijevnog drveta za grijanje domaćinstava u 2011.
godini
Broj domaćinstava
koja koriste
ogrijevno drvo
Ukupna potrošnja
u domaćinstvima
Ukupni troškovi
domaćinstava za
nabavku drveta
(Broj) (m3) (EUR)
Gradska 153 1 192 50 643
Ostala 521 3 589 104 373
Ukupno 674 4 781 155 016
Izvor: Potrošnja drvnih goriva u 2011. godini u Crnoj Gori, Monstat 2013
Tabela 12: Potrošnja ogrijevnog drveta za potrebe domaćinstava u Šavniku u 2011. godini
Ukupna
potrošnja
ogrijevnog
drveta
Ukupna
površina
objekata koji
se griju
Potrošnja
drveta u m3
po m2
površine koja
se grije
Broj
domaćinst.
koja koriste
ogrijevno
drvo
Potrošnja
ogrijevnog
drveta po
domaćinstvu
(m3) (m2) (m3/m2) (broj) (m3)
4 781 31 330 0,15 674 7,09
Izvor: Akcioni plan korišćenja drvne biomase u Crnoj Gori, FODEMO
4.1.3. Potrošnja tečnih goriva
Sistem gradskog prevoza u Opštini Šavnik je nedovoljno razvijen. Evidentan je
nedostatak parking prostora, ali i nepostojanje organizovanog javnog prevoza. Javni
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
36
prevoz je organizovan samo za učenike škola, a turisti mogu koristiti usluge nekoliko
taksi vozača, koji terenskim vozilima obilaze planinski dio Opštine Šavnik, sa lošijom
putnom infrastrukturom.
Tečna goriva se u Šavniku koriste najvećim dijelom u vozilima. Stoga se potrošnja
tečnih goriva u vozilima koja su registrovana na teritoriji ove Opštine u principu ne
može vezati za potrošnju isključivo na toj teritoriji. Isto tako, ni potrošnja naftnih
derivata vozila registrovanih na teritoriji drugih (npr. susjednih) lokalnih jedinica se
ne može posmatrati nezavisno od potrošnje goriva na teritoriji jedinice čija se
energetska politika razmatra. Kada je u pitanju broj registrovanih drumskih motornih
i priključnih vozila u 2016. godini je došlo do povećanja broja registrovanih vozila u
odnosu na 2015. godinu za 9,0%. Broj novih i uvezenih vozila tj. vozila koja se prvi
put registruju u Crnoj Gori je 2015. godine u Opštini Šavnik iznosio 19, a u 2016. je
došlo do povećanja i ovaj broj je iznosio 19 vozila. Od ukupnog broja registrovanih
automobila, najveći broj čine putnički automobili, koji učestvuju sa 86,6%.
Tabela 13: Broj registrovanih drumskih motorinih i priključnih vozila i prvi put registrovanih
2015. 2016.
Prvih šest
mjeseci 2017.
Drumska
motorna i
priključna
vozila
Prvi put
registrov
ani
Drumska
motorna i
priključna
vozila
Prvi put
registrov
ani
Drumska
motorna i
priključna
vozila
Prvi put
registro
vani
1. Motocikli - - - - 1 -
2. Putnički
automobili
254 14 277 16 144 12
3. Kombi vozila 4 - 2 - - -
4. Autobusi 1 - 1 - - -
5. Teretna vozila 26 2 25 1 17 2
6. Specijalna radna
vozila
- - - - - -
7. Vučna vozila - - - - - -
8. Priključna vozila 2 1 3 1 2 -
9. Poljoprivredni 2 2 7 7 1 1
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
37
traktori
UKUPNO 289 19 315 25 165 15
Izvor: Godišnja i mjesečna statistika saobraćaja i veza, MONSTAT
Na teritoriji Opštine Šavnik postoji jedna benzinska stanica, koja se nalazi na
magistralnom putu prema Žabljaku, turističkom centru, tako da se potrošnja goriva
ne odnosi samo na stanovništvo i privredne subjekte u Šavniku. Na osnovu dobijenih
podataka, u posmatranom periodu se uočava porast potrošnje naftne i naftnih
derivata, i u 2016. godini je potrošnja veća za 29,5% u odnosu na 2014. godinu. S
obzirom na opadanje broja stanovnika u Opštini i smanjenu privrednu aktivnost,
navedeno povećanje potrošnje se može objasniti povećanim brojem posjetilaca
tokom turističke sezone Žabljaku.
Grafik 7: Potrošnja nafte i naftnih derivata prema vrsti goriva (l)
Izvor: Benzinska stanica, Šavnik
S obzirom da se Šavnik nalazi na putu do Žabljaka, jednog od turističkih centara
tokom zimske i ljetnje turističke sezone, evidentan je i uticaj turističke sezone na
potrošnju energenata u Opštini. U periodu zimske (januar-februar) i tokom ljetnje
sezone (jun-septembar) potrošnja nafte i naftnih derivata se poveća u prosjeku za
40% u odnosu na ostatak godine. Ovdje treba imati na umu i činjenicu da jedan dio
stanovništva ima vikendice u kojima borave vikendima i/ili tokom godišnjih odmora,
odnosno tokom perioda godine koji je pogodan za bavljenje poljoprivredom.
341614
397784
481442
172776
31991 31897 32824
9380
135947 137554 145404
53027
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
Potrošnjaulitrima(l)
Eurodizel Eurosuper98 Eurosuper95EKON
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
38
Grafik 8: Potrošnja nafte i naftnih derivata tokom i van turističke sezone
Izvor: Benzinska stanica Šavnik i kalkulacije autora
Godišnja potrošnja goriva lokalne samouprave iznosi 16 000 l od čega je najveći
potrošač Komunalno preduzeće zbog mašina koje se koriste za održavanje lokalnih
puteva prevashodno za čišćenje snijega tokom zime.
Grafik 9: Potrošnja nafte i naftnih derivata u lokalnoj upravi Šavnik
Izvor: Opština Šavnik
Lokalna samouprava raspolaže sa ukupno četiri putnička automobila, četiri teretna
vozila za gašenje požara, nasipanje puteva, odvoz smeća, čišćenje snijega. Opština
raspolaže i sa jednim minibusom od 16 mjesta.
302892
346923
413588
113864
206660220313
246082
121318
2014. 2015. 2016. Prvih6mjeseci2017.
Potrošnjaulitrima(l)
Turističkasezona Vanturističkesezone
51974860
350 382
2950 3000
7611
6805
2015. 2016.
Potrošnjaulitrima(l)
Vozniparkopštinskeadminsitracije(dizel) Vozniparkopštinskeadministracije(petroleum95)
Vozniparkzajavniprevoz(dizel) Kompanijepodkontrolom/vlasinštvuopštine(dizel)
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
39
Tabela 14: Broj vozila u vlasništvu lokalne samouprave prema vrsti goriva koju koriste, 2014-
2017.
Vrsta vozila Dizel Benzin
Broj
1. Putničko 2 2
2. Teretna vozila 4 -
3. Autobus 1 -
4. Radne mašine 2 -
Ukupno 9 2
Izvor: Opština Šavnik
4.1.4. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora
Evropska Unija postavila je cilj da udio obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji
energije bude 20%, pri čemu se u obzir uzimaju pojedinačni državni ciljevi, različite
početne tačke svake države, potencijal obnovljivih izvora i ekonomska situacija u
državama članicama. Tako je kao Nacionalni cilj učešća obnovljivih izvora u finalnoj
potrošnji enerije određeno 33%. Godine 2004, kada je po prvi put vršeno mjerenje,
udio obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije zemalja EU bio je 8,3% i
od tada je u konstantnom rastu. Opština Šavnik je još uvjek veoma daleko od
ispunjenja tog cilja ali je u narednom periodu neophodno raditi na podizanju svijesti
građanja o značaju i ekonomičnosti obnovljivih izvora energije, prije svega zbog
značajnog potencijala energije vjetra u Opštini.
4.2. Rezime potrošnje energije
Na teritoriji Opštine Šavnik potrošači u prosjeku godišnje potroše oko 2,11 miliona
kWh električne energije. U strukturi potrošnje domaćinstva imaju najveći udio, čak
72,3%. dok lokalna samouprava učestvuje 12,4%.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
40
Tabela15: Ukupna potrošnja električne energije po godinama i vrsti potrošača (kWh)
2014. 2015. 2016.
Prvih 6
mj. 2017.
(kWh/godišnje)
1. Javni objekti u vlasništvu
Opštine 146 431 142 209 136 920 64 770
2. Kompanije (uključujući
Komunalno) u vlasništvu
Opštine
90 905 88 283 85 000 40 209
3. Javna rasvjeta 13 047 12 671 12 200 5 771
4. Drugi javni objekti u
vlasništvu Opštine 22 459 21 811 21 000 9 934
5. Potrošnja stanovnika 1 546 573 1 593 426 1 538 526 683 475
6. Ostala potrošnja 386 994 284 383 269 450 171 784
UKUPNO 2 206 409 2 142 783 2 063 096 975 943
Izvor: Opština Šavnik
Grafik 10: Struktura potrošnja električne energije po vrsti potrošača (%)
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
41
Prosječna godišnja potrošnja nafte i naftnih derivata iznosi 579 hiljada litara goriva.
U strukturi potrošnje goriva eurodizel učestvuje sa 72,5%, dok su ostale vrste
zastupljene u manjoj mjeri. Lokalna samouprava u prosjeku godišnje potroši oko
8 500 l.
Tabela 16: Ukupna potrošnja goriva po godinama i vrsti goriva
2014. 2015. 2016.
Prvih 6
mjeseci
2017.
litara/godišnje
2. Eurodizel 341 614 397 784 481 442 172 776
3. Eurosuper 98 31 991 31 897 32 824 9 380
4. Eurosuper 95EKON 135 947 137 554 145 404 53 027
UKUPNO 509 552 567 236 659 670 235 183
Izvor: Opština Šavnik
Grafik 11: Struktura potrošnje po vrsti nafte i naftnih derivata
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
42
5. ANALIZA EMISIJA ŠTETNIH GASOVA
5.1. Svrha procjene emisija
Zabrinutost društva u pogledu ekoloških aspekata korišćenja energije postaje
univerzalno pitanje. Razlog za zabrinutost leži u tome što su naučnici u posljednjih 3-
4 decenije utvrdili direktnu zavisnost između atmosferskog zagađenja i stanja životne
sredine. Zbog toga se javljaju zajedničke tendencije svjetskih vlada da se kreiraju
politike kojima se osigurava ekonomski razvoj koji štiti životnu sredinu, a naročito -
ekološki neškodljivu upotrebu energije.
Konvencionalni izvori energije se baziraju na sagorijevanju fosilnih goriva, prije svega
uglja nafte i gasa. Zavisno od prirode procesa i primijenjene tehnologije,
prisagorijevanju fosilnih goriva se javlja veći broj gasova opasnih po okolinu
(uključujući i čovjeka). Ipak, danas se smatra da je najnegativniji uticaj CO2 zbog
pojave ''efekta staklene bašte'' koji se manifestuje smanjenon refleksijom sunčevog
zračenja, a što za posljedicu ima povećanje temperature na cijeloj Zemlji.
5.2. Procjena emisija na teritoriji Opštine Šavnik
U ovom poglavlju prikazane su analize emisija štetnih gasova koje uzrokuje potrošnja
energije na teritoriji opštine Šavnik. Pri tome se posebna pažnja daje analizi emisija
iz potrošnje električne energije. Nakon toga procjenjuju se i emisije iz potrošnje
tečnih goriva i ukupan bilans emisija
5.2.1. Emisije nastale iz potrošnje drveta
Energija proizvedena u procesu sagorijevanja drveta tretira se kao obnovljiva (nulta
emisija). Razlog je što se kompletan iznos CO2 stvoren u procesu sagorijevanja
ponovo pretvori u biomasu, ali sada u procesu fotosinteze, i to relativno kratkom
periodu od oko 40 godina. Ovakav tretmanu pogledu emisija biomasa ima u svim
relevantnim studijama, statističkim izvještajima itd.
5.2.2. Emisije nastale iz potrošnje električne energije
Uprkos tome što upotreba fosilnih goriva dovodi do emisije mnogobrojnih štetnih
gasova kao što su sumporni i azotni oksidi , obično se fokus analize emisija stavlja na
CO2, prevashodno stoga jer se tokom sagorijevanje fosilnih goriva ovaj gas proizvodi
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
43
u ogromnim količinama a nedvosmisleno je utvrđen njegov negativan uticaj na klimu
preko mehanizma staklene bašte.
Potrošnju električne energije u Opštini Šavnik (javni sektor, privreda i domaćinstva) u
periodu 2014-2016. god. karakterisao je pad ukupne potrošnje u iznosu od 9,3 %
tokom 2014-2017, ili prosječan pad potrošnje od 3,1 % na godišnjem nivou.
Prosječna godišnja potrošnja električne energije u navedenom periodu iznosila je u
prosjeku oko 2,11 miliona kWh godišnje.
Primjenom jednostavne ekstrapolacije takvog trenda i na osnovu podataka o
potrošnji za prvih 6 mjeseci 2017. godine, zaključuje se da će u 2018. godini ukupna
potrošnja električne energije na teritoriji Opštine Šavnik iznositi 2,02 GWh.
Jedini proizvođač električne energije iz fosilnih goriva u Crnoj Gori je TE Pljevlja. Ova
TE pored velikih količina CO2 proizvodi i značajne količine drugih gasova koji
zagađuju vazduh, prije svega sumpornih oksida. Ovaj efekat se javlja prevashodno
zbog značajnog sadržaja sumpora u pljevaljskom lignitu. Stoga ćemo u ovoj analizi
pored CO2 kao najrelevantnijeg pokazatelja emisija gasova navesti i vrijednosti
sumpornih oksida i suspendovanih čestica koji nastaju prilokom sagorijevanja lignita.
Ekstrapolacijom potrošnje električne energije iz 2017. godine u emisije dovodi do
zaključka da će ukupne emisije TE Pljevlja 2018. godine iznositi 2 084 475 t, od čega
1 725 000 t CO2. S obzirom na planiranu proizvodnju električene energije u Crnoj
Gori u 2018. godini od 3 256 GWh, uz istovremenu potrošnju na teritoriji Kolašina od
2,11 GWh, učešće potrošnje električne energije u Šavniku u odnosu na ukupnu
potrošnju u Crnoj Gori iznosi 0,065%, proizilazi da dio emisija koji pripada Šavniku
iznosi 1 271 t, od čega na CO2 otpada 1 052 t.
Tabela 17: Ukupne emisije i uticaj na životnu sredinu nastale potrošnjom električne energije
Vrsta emisija u tonama
1. Ugljen dioksid 1 052
2. Sumporoksid 16,34
3. Suspendovane čestice 1,65
4. Pepeo 201,3
Ukupno emisije 1 271,29
Izvor: Procjena konsultanta
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
44
Istovremeno, ako se pad potrošnje tokom narednih godina bude održavao na istim
nivoima, potrošnja i ukupni uticaji na životnu sredinu vjerovatno će opasti
proporcionalno tj. oko 3,1% godišnje.
5.2.3. Emisije nastale iz potrošnje tečnih goriva
Lokalna samouprava u prosjeku godišnje troši oko 8 500 l naftne i naftnih derivata,
od čega se 95,0% odnosi na potrošnju dizela, a 5,0% na benzin.
Na osnovu podataka o potrošnji tečnih goriva iz Tabele 16 za period 2014-2016 i za
prvih šest mjeseci 2017. godine došlo se do procjene potrošnje tečnih goriva u 2018.
godini prikazane u tabeli 18.
U istoj tabeli su prikazane i emisije CO2 kao najznačajnijeg iz grupe zagađivača koji
nastaju sagorijevanjem tečnih goriva, a dobijene su na osnovu procijenjene
potrošnje primjenom faktora konverzije (količina proizvedenog CO2 u odnosu na
težinu sagorelog goriva) za svaku vrstu goriva4, čime dolazimo i do iznosa emisija
CO2 prikazanih u Tabeli 18:
Tabela 18: Procijenjena potrošnja tečnih goriva i emisije CO2 nastale njihovim
sagorijevanjem
Izvor emisija
Procijenjena
potrošnja u 2018
Emisije CO2
U tonama
1. Potrošnja – Eurodizel 502,37 1 356,39
2. Potrošnja – Eurosuper 98 33,27 77,19
3. Potrošnja – Eurosuper 95EKON 146,39 339,62
UKUPNO 682,03 1 773,21
Izvor: Opština Šavnik
Iz tabele se vidi da je ukupna potrošnja tečnih goriva na teritoriji Opštine Šavnik u
2018.god. procijenjena na 682 t. U poređenju sa potrošnjom tokom 2014. godine, to
predstavlja porast od 34% ili 11,33% godišnje.
4 ''Emission Factors for Greenhouse Gas Inventories’’, EPA, April 2014.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
45
Shodno tome, emisije CO2 koje potiču od sagorijevanja tečnih goriva na teritoriji
Opštine Šavnik tokom 2018.god. procjenjuju se na oko 1 773 t.
Zbog toga što su emisije drugih gasova iz savremenih automibila neznatne, one se
ne analiziraju.
5.2.4. Ukupni bilans emisija
Rezimirani bilansi emisija zaŠavnik navedeni su u sljedećoj tabeli:
Tabela 19: Ukupne emisije CO2 na teritoriji Opštine Šavnik
Vrsta emisija U tonama
1. Ugljendioksid iz potrošnje električne energije 1 052
2. Ugljendioksid iz potrošnje tečnih goriva 1 773
3. Ukupno ugljendioksid 2 825
Izvor: Procjena konsultanta
Jednostavnim sabiranjem emisija CO2 nastalih po osnovu korišćenja električne
energije i po osnovu sagorijevanja tečnih goriva dobija se ukupna količina CO2
emitovanog na teritoriji Opštine Šavnik tokom 2018. godine od 2 825 t.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
46
6. PROCJENA BUDUĆE POTROŠNJE ENERGIJE
U planiranju potrošnje energije polazi se od trenutnog stanja, kao i od planiranih
aktivnosti na teritoriji Opštine Šavnik, što će uticati da se za određene vrste
energenata predviđaju stope povećanja ili smanjenja.
Činjenica da poslednjih godina Opština Šavnik bilježi pad privredne aktivnosti, koji je
praćen smanjenjem broja stanovnika i ubrzanim starenjem stanovništva, uticaće i na
sam pristup u planiranju potrošnje energije a naravno i na rezultate.
6.1. Električna energija
Projekcije kretanja stanovništva za sjeverni region predviđaju negativni trend
demografskih pokazatelja.5 Prema predstavljenim scenarijima u desetogodišnjem
periodu 2016-2025, koja se može smatrati dovoljno tačnom i za period za koji se
izrađuje ovaj plan, u periodu 2018-2027 u sjevernom regionu Crne Gore će prema
umjerenom scenariju doći do smanjenja broja stanovnika, u prosjeku, za 6 181
stanovnika, odnosno ukupno u desetogodišnjem periodu za 7,6%, ili 0,75%
godišnje.
U strukturi potrošnje električne energije domaćinstvima na osvetljenje potroše oko
11-12% električne energije. S druge strane, zamjena postojećih/klasičnih sijalica sa
onima koje su energetski efikasnije (tzv. Light Emitting Diode ili LED sijalice) dovodi
do smanjenja potrošnje po tom osnovu čak i do 80%. Iz prethodnog proističe da bi
po ovom osnovu došlo do uštede potrošnje električne energije za oko 9%. Realno je
očekivati da će do potpune zamjene klasičnog osvjetljenja novi, štedljivijim
tehnologijama doći za 5 godina. Ovo ne toliko stoga što su naši građani energetski
osviješteni i potpuno informisani, nego prije svega zbog najavljene zabrane dalje
prodaje klasičnih sijalica koja stupa na snago krajem godine. Iz toga proističe
prosječno smanjenje potrošnje električne energije od 1,8% godišnje tokom 5-
godišnjeg perioda.
Kada je u pitanju potrošnja električne energije u institucijama Opštine možemo
očekivati da će doći do smanjenja potrošnje elekrične energije usljed zamjene
rasvjete LED sijalicama što će doprinijeti povećanju energetske efikasnosti. Kad je u
pitanju javna rasvjeta, najveće smanjenje potrošnje se očekuje upravo kog te
kategorije potrošnje za 14% godišnje tokom petogodišnjeg perioda zamjene starih
klasičnih sijalica i svjetiljki novim LED osvjetljenjem.
5 Projekcije stanovništva Crne Gore do 2060. godine sa strukturnom analizom, MONSTAT, 2014.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
47
Uključivanjem svih navedenih parametara i projekcija (uzimajući u obzir i očekivano
smanjenje broja stanovnika prema projakcijama iz Monstat-ove studije), dobijamo
procjenu smanjenja ukupne potrošnje električne energije od 3,8% tokom perioda od
5 godina, poslije čega se smanjenje potrošnje ublažava i svodi na oko 1,3%
godišnje, što je za planski period 2018-2027 prikazanu u tabeli 15:
Tabela 20: Procjena ukupne potrošnje električne energije
Godina Ukupna potrošnja (kWh)
2018. 1 914 806
2019. 1 844 707
2020. 1 777 174
2021. 1 712 114
2022. 1 649 435
2023. 1 589 051
2024. 1 568 659
2025. 1 548 528
2026. 1 528 655
2027. 1 509 038
Izvor: Procjena konsultanta
6.2. Drvo
Na teritoriji Opštine Šavnik drva se koriste za kuvanje, zagrijavanje prostora i
pripremu potrošne tople vode. Domaćinstva su najveći potrošač ogrijevnog drveta i
procjena njegove potrošnje se bazira na potrošnji iz 2016. Jedno domaćinstvo u
Opštini Šavnik potroši prosječno 7,09 m3 ogrijevnog drveta tokom godine. S obzirom
naprednosti drveta kao energenta (prije svega nisku cijenu tako dobijene energije,
realno je pretpostaviti da će većina domaćinstava nastaviti da koristi taj energent kao
primarni izvor toplote.
Zato se, s obzirom na predviđeni pad smanjenja broja stanovnika, očekuje da će doći
do smanjenja potrošnje ogrijevnog drveta u narednom desetogodišnjem periodu za
0,5%/godišnje.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
48
Tabela 21: Procjena ukupne potrošnje ogrijevnog drveta
Godina Ukupna potrošnja (m3)
2018. 4 963
2019. 4 938
2020. 4 914
2021. 4 889
2022. 4 865
2023. 4 840
2024. 4 816
2025. 4 792
2026. 4 768
2027. 4 744
Izvor: Procjena konsultanta
6.3. Tečna goriva
Potrošnja tečnih goriva je nejnezahvalnija za procjenu. Ovo stoga jer se uprkos
negativnim kretanjima broja stanovnika i relativno visokoj cijeni, potrošnja
posljednjih godina povećavala.
Stoga se procjenjuje da će potrošnja tečnih goriva za osnovne potrebe lokalnog
stanovništva uprkos očekivanom smanjenju broja stanovnika, niskom nivou privredne
aktivnosti i korišćenja automobila sa smanjenom potrošnjom, potrošnja tečnih goriva
i dalje rasti prije svega zbog uvećanja porasta turista tokom ljetnje i zimske turističke
sezone. Potrošnja će prvih tri godine rasti po stopi od 3,5 %/god, a zatim će se rast
smanjiti na 1,7 %/god.
Projekcije kretanja potrošnje tečnih goriva su prikazane u tabeli 22:
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
49
Tabela 22: Procjena ukupne potrošnje tečnih goriva
Godina Ukupna potrošnja (l)
2018. 682 758
2019. 706 655
2020. 731 388
2021. 756 986
2022. 769 855
2023. 782 943
2024. 796 253
2025. 809 789
2026. 823 555
2027. 837 556
Izvor: Procjena konsultanta
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
50
7. ANALIZA ENERGETSKIH POTENCIJALA
7.1. Analiza mogućnosti proizvodnje, razvoja sistema prenosa i
distribucije energije
Ključni potencijali za proizvodnju energije na teritoriji Opštine su prikazani u sljedećoj
tabeli:
Tabela 23: Mogućnosti proizvodnje energije za različite vrste energenata
Vrsta potencijala Da/Ne
1. Voda Da
2. Vjetar Da
3. Sunce Da
4. Biomasa Da
5. Ugalj Ne
7. Deponije (sagorijevanje otpada) Ne
7.1.1. Mogućnosti proizvodnje energije
Šavnik posjeduje značajan hidroenergetski potencijal u slivu Komarnice, koji čitav
pripada Opštini. Međutim, ekonomska valorizacija praktično nije ni počela. Trenutno,
u Šavniku radi samo jedna mala hidroelektrana na rijeci Šavnik. Razvoj energetskog
sektora zasnivaće se na izgradnji HE Komarnica i razvoju malih hidroelektrana u
okviru sliva rijeke Komarnice.
Projekat izgradnje HE Komarnica (Opštine Plužine i Šavnik)
Prema postojećoj dokumentaciji, HE Komarnica bi bila čeona hidroelektrana i
akumulacija u slivu rijeke Pive. Lokacija brane se nalazi na kraju uspora postojeće
akumulacije HE Piva. Planirana je izgradnja lučne betonske brane visine 176m.
Mašinska hala hidroelektrane bi bila pribranska, sa dva agregata instalisane snage
168MW i godišnje proizvodnje od 232GWh. Kota uspona akumulacije ograničena je
položajem grada Šavnika (818 mnv). Izgradnja HE Komarnica je nesporna u
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
51
prostornim i vodoprivrednim planovima Crne Gore. U okruženju nema industrijskih
kapaciteta, saobraćajnica, privrednih objekata i domaćinstava koji bi bili ugroženi,
već bi akumulacija potopila samo kanjon, nenaseljeno i neplodno područje.
U skladu sa Odlukom o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske
akumulacije na rijeci Komarnici od 17. juna 2010. godine, u otvorenom postupku
javne nabavke izabran je obrađivač tog plana. Ugovorom koji je 08.12.2010. godine
zaključen između Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i izabranog
obrađivača predviđeno je da se uradi Detaljni prostorni plan za prostor
višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici čija je izrada u toku.
Izgradnja jednog takvog objekta, pored nesumnjivo povoljnih uticaja na ukupnu
energetiku Crne Gore, posebno na njenu energetsku sigurnost i povećanje udjela
obnovljivih izvora, imala bi i značajan uticaj na budući razvoj cijele opštine. Takav
uticaj bi bio nesumnjivo pozitivan.
Iz prethodnih navoda je jasno da demografska i ekonomska kretanja u Opštini
Šavnik nijesu povoljna. kako dosadašnji model razvoja nije donio povoljne rezultate,
jasno je da ga treba mijenjati. Sigurno je da bi izgradnja jedne velike hidroelektrane
bila zanačajan podstrek za razvoj cijelog tog kraja. Pored zapošljavanja mladih ljudi u
samoj elektrani, otvorile bi se mogućnosti i za razvoj drugih djelatnosti. Povećano
zapošljevanje u elektrani bi povećalo i kupovnu moć stanovništva, što bi se
manifestovalo i razvojem trgovine i poljoprivrede. Za novozaposlene stručnjake će
biti potrebno obezbijediti smještaj, pa bi Šavnik i u urbanističkom smislu doživio
preporod. Na obalama formiranog jezera bi se stvorili i uslovi za razvoj turizma, što
bi takođe smanjilo broj nezaposlenih. I prihodi opštine bi se povećali prije svega po
osnovu prihoda od dijela koncesija, kao i poreza i drugih dažbina na plate zaposlenih.
Od takvih prihoda bi opština mogla da pokrene mnoge značajne programe, pored
ostalih i programe navedene u ovom planu.
Jednom riječju, izgradnja HE Komarnica bi značila preporod za Opštinu Šavnik i
njeno stanovništvo.
Male hidroelektrane
Istraženi hidroenergetski potencijal malih vodotoka obrađen je na nivou studija u
periodu od 1980. do 1986. godine, a za HE Šavnik 2 postoji idejno rješenje iz 1992.
Mala HE "Šavnik" je rekonstruisana 1987 godine i to rekonstrukcija građevinskog
dijela objekta i hidraulične zaštite i regulacija, kanal i cjevovod bazena. Izvršena je
zamjena mjernih ćelija 2009. godine. Sadašnje stanje u ovoj HE ne odgovara
projektovanom, a raspoloživa instalisana snaga je manja od projektovane. Nema
razloga da se ne preduzmu mjere za dogradnju, dalju rekonstrukciju i modernizaciju
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
52
ovog objekta, sa ciljem maksimalnog iskorišćavanja raspoloživih mogućnosti. Turbinu
sa 110 kVA moguće je zamijeniti novom od 250 kVA, jer je dotok voda u toku tri
mjeseca veći sadašnjih kapaciteta. Ova HE bi, takođe, mogla imati veći značaj za
osnovne potrebe Šavnika u vrijeme havarijskih stanja, kada dolazi do prekida u radu
energetskog sistema i u periodima kada zbog velikih snjegova nije jednostavno
otkloniti kvarove.
Tabela 24: Tehnički iskoristivi potencijal malih hidroelektrana na slivu Komarnice
Naziv Opis
Broj potencijalnih lokacija 17
Ukupna instalisana snaga (MW) 50,5
Ukupna moguća godišnja proizvodnja (GWh) 116,6
U okviru sliva rijeke Komarnice za istraživanje i izgradnju malih hidroelektrana
predviđeni su vodotoci: Bukovica, Pridvorica, Tušinja i Bijela. Vlada Crne Gore
ohrabruje realizaciju ovih projekata kroz privatne investicije i prema zvanično
dobijenim informacijama Elektroprivreda Crne Gore nije zaintresovana za izgradnju
objekata za korišćenje vodotoka na teritoriji Opštine Šavnik uzvodno od Šavnika
(Bukovica, Bijela, Tušinja, Grabovica). Polazeći od stanovišta da su to neznatni
objekti sa relativno malim količinama energije taj dio se može prepustiti programu
izgradnje malih hidroelektrana koji bi Opština Šavnik mogla da realizuje u saradnji sa
zaintresovanim investitorima.
U cilju valorizacije hidropotencijala gornjih tokova izrađen je elaborat o lokacijama
malih HE, za koje su vršena mjerenja. Na osnovu elaborata ponuđene su koncesije
na tenderu za izgradnju mHE, a koje su predviđene planskim ili strateškim
dokumentima i važećom Vodoprivrednom osnovom Crne Gore.
Trenutno se na teritoriji Opštine Šavnik realizuje Ugovor o koncesiji za izgradnju
malih hidroelektrana na vodotoku Bukovica. Ugovorom je predviđena izgadnja dvije
male hidroelektrane mHE “Bukovica 1” i mHE “Bukovica 2” ukupne instalisane snage
4,788 MW.
Projektom izgradnje HE Komarnica planiran je dalekovod 110 kV Brezna - Dobra Sela
- Krnovo, čime će se riješiti problem priključenja malih hidroelektrana u Opštini
Šavnik na prenosnu mrežu.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
53
Tabela 25: Potencijalne lokacije za izgradnju malih hidroelektrana6
Zona
zahvata
Zona
eksploatacije
Instalisana
snaga
Godišnja
proizvodnja
mnm MW GWh
Rijeka Bijela
Malo Ždrijelo 950,00 830,50 11,74 19,62
Gornja Bijela
Polje Radovića 1 055,00 958,00 2,69 7,33
Rijeka Tušinja
Ceklinski potok 0,92 2,65
Paleski potok 0,36 1,05
Sirovac 2,92 8,40
Tušinja 1,52 4,4
Rijeka Bukovica
Pedovića polje
G.Bukovica Centar 1 345 1 305 0,65 2,03
D.Bukovica Most 1 305 1 277 0,366 1,621
D.Bukovica 3 1 277 1 245 0,419 1,854
Cokotin 1 1 245 1 192 0,814 3,63
Cokotin 2 1 192 1 140 1,094 4,93
Šavnik 1 140 1 080 1,54 6,78
Vrtoč polje 1 080 821 23,8 90,21
Potok Jalovče 1 388 1 314 0,477 1,18
Rijeka Šavnik
6 Preliminarna obrada hidropotencijala na pritokama glavnih vodotoka Pive i Lima mHE u Crnoj Gori,
HMZCG 2008.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
54
Potok Previški ∆H= 250m
Skakavica
Još jedan agregat
Rijeka Grabovica 1490 1310
Rijeka Pridvorica
Pnebilovac ∆H= 100m
Šiskovac ∆H= 200 m
Izvor: Preliminarna obrada hidropotencijala na pritokama glavnih vodotoka Pive i Lima mHE u Crnoj Gori, HMZCG 2008
Ipak, neophodno je naglasiti da za izgradnju malih hidroelektrana još uvjek ne
postoji konsenzus opšte javnosti. Dio građana nema povjerenja da će se potencijalni
investitori pridržavati zakonskih normi u vezi sa vodostajem vode, odnosno održavati
biološki minimum kako bi se domaćinstva napajala vodom u kontinuitetu. Iz tog
razloga potrebno je preduzeti dodatni korake u cilju edukacije javnosti uzimajući u
obzir činjenicu da je izradnjom malih hidroelektrana moguće umanjiti eroziju
zemljišta, što predstavlja jedan od problema u Opštini Šavnik.
Iako praktično nema nadležnosti oko izdavanja koncesija za mHe, Opština Šavnik bi
ipak morala da se uključi u taj postupak i to na način da se na odgovarajući način
(npr. stavljanjem obaveze u koncesionoj dokumentaciji) obezbijedi zaštita prirode i
izgradnja adekvatnih puteva do lokacija mHe koje bi pored koncesionara koristilo i
lokalno stanovništvo. Trebalo bi obezbijediti i zapošljavanje određenog broja
stanovnika, s obzirom da današnji razvoj tehnologije omogućava potpuno
samostalan rad takvih postrojenja bez posade.
7.1.2. Energija vjetra
Orografski i klimatski postoje osnove za proizvodnju električne energije iz
vjetroelektrana. Od vjetrova, najveću učestalost imaju južni 18%, sjeverni vjetar
17%. Sjevero-zapadni vjetrovi imaju učestalost 6%, a tišine su zastupljene sa 41%.
Za moguće istraživanje ovog resursa za proizvodnju električne energije (vjetrenjače)
navodimo, kao doprinos ovog plana, orografske sisteme koji, moguće, imaju najviše
potencijala u tu svrhu:
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
55
skoro čitav prostor atara sela Dubrovsko i Duži;
greben: Ranisava – Ravna ivica – Ivica – Veliki modri rt – Mali modri rt –
Pješivac;
Kršljačica (kota 1526) – DŽilit – Urjače – Gubavac – Rt Pješivac;
Planinica – Kodino brdo (kota 1567) – Razvršje (kota 1712) –Timarsko polje –
Stičje– južni obod Sinjajevine, sve do Potrka i sa Potrkom;
Košice – Kravica – Lalovina (kota 1254) – Borova brda (kota 2006);
sistem Lole: Greben Šljemena – Ležakovci – Trpezarija (kota 2032);
Vojnik: Golopuz – Ošlja kosa – Komandirovo brdo;
Krnovska glavica – Gornji izlasci – Ostrvica.
Tabela 26: Učestalost i jačina vjetra za opštinski centar Šavnik7
Karakteristika Opis
Pravac N N/E E S/E S S/W E/W N/W C
Učestalost % 17 6 4 4 18 4 3 3 41
Srednja jačina u boforima 2,6 2,4 1,7 2,5 2,9 2,7 2,2 2,2
*N – sjever; S – jug; E – istok; W – zapad i C – tišine
Naglašavamo, ipak su mogućnosti korišćenja energije vjetra na teritoriji Opštine
Šavnik jošuvijek nedovoljno istražene, pa ovom poslu treba prići sa velikom
rezervom.
7.1.3. Energija sunca
Najveći prosječni broj sunčanih časova Opštini Šavnik je u julu (283), a najmanji u
januaru (90). Procijenjeno je da je u regionu Durmitora moguća proizvodnja energije
na bazi obnovljivih solarnih izvora.
Sunce sija u prosjeku 2 437 časova godišnje, a navedeni rezultat zavisi od
ekspozicije terena i stepena oblačnosti. Broj sunčanih dana u julu iznosi 341 časova
7 Studija mogućnosti razvoja planinskog turizma u opštini Šavnik, Institut za društveno-ekonomska
istraživanja Titograd, 1982. Godine.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
56
ili 11 časova prosječno po danu, a najmanju je u januaru i decembru, i to po 3 časa
po danu. Prema tome, Šavnik odlikuje se ne samo velikim brojem sunčanih časova u
toku godine, već i njihovim povoljnim rasporedom po pojedinim mjesecima. Kao
mogući način upotrebe i korišćenja energije sunca, postoji mogućnot da se u
manjem obimu instaliraju fotonaponski paneli na lokacijama na kojima postoji mala
potreba za električnom energijom (elektronski aparati, manji frižideri, osvjetljenje), a
do kojih je, zbog udaljenosti, relativno skupo dovoditi distributivnu mrežu. Ovo se
naročito odnosi na objekte koji se koriste u ljetnjem periodu, a koji imaju malo
jednovremeno opterećenje kao npr. katuni, telekomunikacioni objekti, kao i za hotele
i privatni smještaj koji bi fotonaponske panele koristili za zagrijavanje tople vode.
Primjenom alata PVGIS na teritoriju Šavnika za sistem priključen na mrežu (kojem
nije potrebna baterija) uz pretpostavljenu snagu od 1kWp i cijenu za takav sistem od
1250 €, uz kamatu od 3,5%, uz optimizaciju nagiba i azimuta, dobija se solarna
energija od 1470 kWh/god, generisana električna energija od 1160 kWh/god, vrlo
povoljna raspodjela energije tokom godine, kao i cijena proizvodnje električne
energije u takvom sistemu od 8,7 €c/kWh.
Rezulata dobijen PVGIS-om prikazan je na sljedećoj slici:
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
57
7.1.4. Razvoj prenosne i distributivne mreže
Energetika će, kao okosnica daljeg privrednog razvoja države, prvenstveno
zahtijevati dalji razvoj elektroenergetike, pri čemu je, zbog već izraženog deficita,
neophodno ostvariti brži razvoj proizvodnje u odnosu na potrošnju električne
energije. Da bi se obezbijedilo kvalitetno i sigurno napajanje teritorije Opštine i
zadovoljile razvojne potrebe Šavnika, za period od narednih 20 godina, a u skladu sa
razvojnim planovima EPCG i CGES, planirana je izgradnja i rekonstrukcija sljedećih
objekata:
1. Izgradnja TS 110/35 kV Žabljak;
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
58
2. Izgradnja TS 110/35 kV Šavnik;
3. Prelazak na rad pod naponom 110 kV DV Pljevlja –Žabljak;
4. Izgradnja DV (110 + 35) kV Brezna - Žabljak, sa DV 35 kV po sistemu ulaz –
izlaz u TS Šavnik;
5. Zamjena opreme i proširenje TS 35/10 kV Šavnik;
6. Rekonstrukcija DV 35 kV Žabljak - Boan – Šavnik;
7. Zamjena opreme i proširenje TS 35/10 kV Boan;
8. Revitalizacija DV 35 kV Šavnik - Brezna i Šavnik – Žabljak;
9. Zamjena dalekovoda DV 10 kV (od TS 35/10 kV "Šavnik" do TS 10/0,4 kV u
Šavniku);
10. Rekonstrukcija dalekovoda 10 kV Šavnik - Slatina - Timar - Donja Bukovica -
Gornja Bukovica;
Ranijom planskom dokumentacijom, radi podsticanja sigurnosti i kvaliteta napajanja
postojećih i planiranih potrošača, jedno od rješenja bilo je izgradnja jedne TS 110/35
kV Šavnik, 2 x odgovarajuće snage, u blizini grada, nedaleko od sadašnje
trafostanice 35/10 kV ''Šavnik''. U planovima razvoja CGES ovakvo rješenje se ne
predviđa, odnosno od njega se odustaje, a umjesto njega se usvaja rješenje razvoja
priključenjem na TS 400/110/35 Brezna. Ipak, Plan ostavlja opciju da se ovo rješenje
izvede, prije svega zbog mogućnosti jeftinijeg priključenja malih hidroelektrana.
Naravno, kako se investicija u TS 110 kV nalazi u nadležnosti CGES, za ovakvo
rješenje treba, prije svega, tražiti saglasnost u tom privrednom subjektu. Izgradnja
TS Brezna (I faza - transformacija 110/35 kV) Izgradnjom TS 110/10 kV Nikšić 2
(Kličevo) dugoročno se rješava problem nedostatka kapaciteta u transformaciji u
gradu Nikšiću. Sa druge strane, podizanjem transformatorske stanice Kličevo na 110
kV naponski nivo stiču se uslovi za povezivanje TS Brezna preko postojećeg
dalekovoda Kličevo – Brezna (AlFe 240/40 mm2 ) koji je unaprijed dimenzionisan za
110 kV naponski nivo. Imajući u vidu da je Ministarstvo ekonomije dalo koncesije za
izgradnju mHE u regionu Plužina i Šavnika, podizanje je neophodno kako bi se grupe
mHE u Šavniku (30 MW) i u Plužinama (20 MW) povezale na prenosnu mrežu i na taj
način plasirale snagu. Takođe, transformacija 110/35 kV u Breznima je neophodna
kako bi se preko 35 kV naponskog nivoa napajala područja naselja Brezna, Plužine,
Unač, Mratinje i Crkvičko Polje. U prethodnom periodu je igrađena kvalitetna
infrastruktura na 110 kV naponskom nivou i stvoreni su uslovi za priključenje malih
hidorelektrana i eventualno i HE Komarnica, ukoliko se investor odluči na povezivanje
preko 110 kV naponskog nivoa). Na taj način bi se omogućilo da se u drugoj fazi
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
59
projekta TS Brezna (koja predviđa izgradnju transformacije 400/110 kV u slučaju
podizanja snage VE Krnovo na 144 MW i izgradnje HE Komarnica 168 MW) značajna
instalisana snaga iz ovih proizvodnih objekata evakuiše na 400kV naponski nivo i
tako spriječe pojave zagušenja na 110 kV pravcu HE Perućica – TS Podgorica1.
7.1.5. Proizvodnja biomase
Studija ‘'Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u Republici Crnoj Gori''
(2007. god.) ukazuje da Crna Gora ima veliki potencijal za korišćenje energetskog
potencijala biomase. Trenutno nema dovoljno statističkih pokazatelja o korišćenju
biomase na prostoru Opštine Šavnik. Pretpostavka je da postoje dovoljne količine
biomase (šumski ostatak, drvni otpad, poljoprivredni ostatak), ali su potrebne
detaljne analize koje bi to potvrdile. Ukoliko se ustanovi da ima dovoljnih količina
biomase, razvoj treba usmjeriti ka proizvodnji savremenih vrsta energenata na bazi
biomase kao što su pelet i briketi.
Na korišćenje bio mase za kombinovanu proizvodnju toplotne i/ili električne energije-
kogeneraciju ne treba računati čak ni uz adekvatne podsticajne mjere, prije svega
zbog ograničenog tržišta za tu vrstu energije.
U slučaju značajnijeg razvoja drevne industrije u Šavniku, u cilju maksimalnog
iskorišćavanja raspoloživog drvnog resursa, otpad od prerade drveta će se
prerađivati i dalje koristiti kao obnovljivi izvor energije radi povećanja stepena
energetske efikasnosti.
7.1.6. Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži
Grad Šavnik se snabdijeva vodom sa vrlo izdašno izvorište “Šavnička glava”, na
udaljenosti 500 m sjeverno od grada, koje dugoročno može zadovoljiti potrebe
Šavnika za vodom. Ovaj izvor karakteristiku veoma velike oscilacije u količinama
vode. Procjenjeno je da velike vode ovog izvora, sa vjerovatnoćom pojave 1% iznose
oko 50 m3/s, dok minimalni protok iznosi oko 300 l/s, što je nаjmаnje 50 puta veći
od onoga što je potrebno Šаvniku.
Od izvorišta do Gojina brda voda se do minielektrane doprema betonskim kanalom
izgrađenim još 1953. godine, odakle počinje cjevovod za vodosnabdijevanje grada.
Ukupna dužina mreže je 4,5 km (primarne mreže oko 3 km, sekundarnog sistema
oko 1.500 m), a definisane su dvije zone: donji dio naselja od kote 820 do 830 mnm
a to je teritorija Šavnika ispod puta Nikšić – Šavnik – Žabljak, napaja se slobodnim
padom, a za gornji dio grada odnosno one dijelove koji se nalaze iznad pomenutog
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
60
puta i kote 830mnm, koristi se kombinovani sistem: potisni i gravitacioni. Za
snabdijevanje gornje zone u funkciji je rezervoar „Turija“ koji ima dvije komore po
60 m3 i nalazi se na koti 875 mnm.
Količine vode koja se fakturiše prema korisnicima obračunava se paušalno na osnovu
utvrđenih normi i iznosi 5 m3 po članu 8, što predstavlja potrošnju vode po
domaćinstvu od 35 do 20 m3 mjesečno. Na vodovodnoj mreži priključeno je oko 150
korisnika.
Postojeći vodovod po nizu kriterijuma ne zadovoljava ni minimalne standarde. Za
donju zonu ne postoji projektna dokumentacija, gubici su i preko 30 % a kvarovi koji
su vrlo česti teško se otkrivaju, dok je stanje u gornjoj zoni nešto bolje: postoji
projektna dokumentacija i gubici su 10-15%. Veliki dio mreže izgrađen je od
azbestnih cijevi koje treba zamijeniti, a nema ni ugrađenih mjerača protoka pa se
naknada za vodu obračunava pašualno, po članu domaćinstva.
Vodovod je 2016. godine promijenio pumpe za vodu sa 22 kW na 18 kW pa je
potrošnja električne energije u ovoj godini manja u odnosu na prethodne godine.
Ipak, neophodno je pojačati sistem kontrola i kaznenih mjera kako bi se u
budućnosti vodni potencijal u potpunosti ekonomski valorizovao jer Šavnik za tako
nešto ima sve preduslove. Flaširanje vode za piće je jedna od najperspektivnijih
grana industrije, s obzirom na bogatstvo i kvalitet vodnih resursa na prostoru
Šavnika. Na prostoru Opštine postoji veći broj izvorišta pogodnih za punjenje –
flaširanje u komercijalne svrhe (Izvorište Male Komarnice, izvorište Grabovice,
izvorište Bukovice, izvor Maljen u Gornjoj Bukovici, Gusarevačka vrela i Šuškavac u
Bukovičkoj gori, Zmajeva voda u Donjoj Bukovici, izvorište Skočanskog potoka u
Semolju, Lunjevac ispod Seoca, Biovsko oko u Gornjoj Bijeloj, Krnovska vrela na
sjeveroistočnoj strani Krnovske glavice, Krnovska vrela na južnoj strani Krnovske
glavice i Dobra voda u selu Gradac).
7.2. Analiza mogućnosti za poboljšanje energetske efikasnosti
Energetska efikasnost je jedan od prioriteta energetske politike u Crnoj Gori, a
potencijal za uštedu energije primjenom mjera energetske efikasnosti je ogroman u
svim sektorima potrošnje, kao što su zgrade, saobraćaj, industrija, infrastruktura itd.
To je uglavnom uslovljeno zastarjelošću tehnologija, neadekvatnim održavanjem
objekata i postrojenja, kao i niskom svješću korisnika kada je u pitanju energetska
efikasnost. Nivo postignutih ušteda u narednom periodu će, prije svega, zavisiti od
kvaliteta implementacije postojećeg zakonskog okvira, dostupnosti finansijskih
mehanizama za primjenu mjera za povećanje energetske efikasnosti, ali i nivoa
svijesti i znanja relevantnih učesnika i krajnjih korisnika.
8 Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, 2014.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
61
Kada su u pitanju mjere energetske efikasnosti, mogu se podjeliti u tri grupe:
Mjere EE koje ne zahtjevaju nikakve posebne troškove ili napore;
Mjere EE koje zahtjevaju manje troškove;
Mjere EE koje zahtijevaju veće troškove.
Mjere energetske efikasnosti, koje su sprovedene i koje će se eventualno sprovoditi,
kada je u pitanju kvalifikacija na gore navedeni način, su mjere koje pripadaju svakoj
od ovih grupa.
Pod pojmom besplatne mjere energetske efikasnosti podrazumijevaju se sve
one mjere koje ne traže investicione troškove (ili zahtijevaju vrlo niske troškove) već
umjesto toga zahtijevaju promjene svakodnevnog ponašanja ili neke manje
organizacione promjene u vršenju svakodnevnih operacija. Ove mjere se u literaturi
često nazivaju i mjere „dobrog gazdovanja“ i uglavnom se odnose na eliminisanje
neracionalnog korišćenja energije i nasavjesnog ponašanja zaposlenih (ostavljanje
svijetla u kancelarijama preko noći, uključenih računara, otvorenih prozora u sezoni
grijanja i sl.) ili na poboljšanje redovnog održavanja (zamjena slomljenih stakala,
čišćenje frižidera, klima uređaja i td.). Potencijali za uštedu energije putem ove
kategorije mjera su značajno veći u objektima koji su loše održavani, pa je period
otplate uloženih sredstava veoma kratak. Ove mjere je lako identifikovati, većina njih
je poznata zaposlenim i licima koja se bave održavanjem, ali u većini slučajeva oni
nijesu svjesni koliko se novca i energije rasipa svakog mjeseca. Primjeri mjera koje
ne zahtjevaju posebne troškove ili napore su sledeći:
Kad su u pitanju domaćinstva, među besplatne mjere energetske efikasnosti
ubrajaju se:
Isključivanje grijanja ili hlađenja noću i onda kada nema nikoga kod kuće;
Spuštanje roletne i navlačenje zavjesa noću i izbjegavanje zaklanjanja i
pokrivanja grijnih tijela zavjesama ili namještajem;
Regulisanje termostata na radijatorima, jer ako se temperatura u prostoriji
smanji samo za 10C, godišnje se može uštedjeti oko 6% energije za grijanje;
Korišćenje prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri kako bi se izbjeglo
uključivanje sijalica;
Isključivanje svijetla u prostorijama kada nije potrebno;
Uključivanje mašine za pranje rublja i suđa samo kada su pune, najbolje noću.
Savremena oprema ove vrste obično je opremljena sa tajmerima koju
omogućavaju odloženi start;
Provjera zaptivanja vanjskih prozorskih otvora i ukoliko je moguće
poboljšavanje jednostavnim zaptivnim sredstvom;
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
62
Zamjene ili opravka dotrajalih slavina.
Kada su u pitanju organizacije, preduzeća i ustanove, među besplatne mjere za
povećanje energetske efikasnosti ubrajaju se:
Podizanje svijesti zaposlenih o značaju uticaja svakog pojedinca na sveukupni
utrošak energije;
Regulisanje temperature na termostatima uređaja za grijanje i vođenje računa
da ne dolazi do pregrijavanja, jer se sada u najvećem broju slučajeva
pregrijavanje prostorija rješava na najneefikasniji način – otvaranjem prozora
i prekomjernim provjetravanjem;
Organizacija korišćenja službenih automobila na način da se izbjegne sistem
„jednan službenik – jedan automobil“;
Edukacija kućnog majstora u smislu da kada vrši neku intervenciju uzme u
obzir efikasnost intervencije u smislu karakteristika zamjenske komponente.
Kada su u pitanju mjere energetske efikasnosti koje zahtjevaju nastanak nekih
manjih do srednjih troškova, postoji široka lepeza poslova koji mogu doprinijeti
racionalizaciji potrošnje energije, a bez negativnog uticaja na komfor. Povrat
investicije kod ove grupe mjera je u prosjeku 3-5 godina. Ovim mjerama može
prethoditi preliminarni/detaljni energetski pregled konkretnog objekta ili sistema koji
bi dao smjernice za intervencije ove vrste. Primjeri mjera koje se mogu sprovoditi, a
pripadaju grupi mjera koje zahtjevaju malo do srednje izdvajanje sredstava su:
Zamjena dotrajalih i neefikasnih djelova sistema grijanja i hlađenja;
Uvođenje instalacija automatskog upravljanja i automatske kontrole
energetike u kući ili stanu (pametne kuće);
Efikasni sistem kućne rasvjete (sistemska zamjena tradicionalnih sijalica i
svjetiljki LED sijalicama čija je potrošnja višestruko manja);
Toplotna izolacija postojećeg plafona prema negrijanom tavanu;
Smanjenje gubitaka toplote kroz prozore ugradnjom roletni, venecijanera i sl.;
Ugradnja termostatskih ventila na grejnim tjelima unutar objekata;
Izolacija cijevi sistema za grijanje u dijelovima koji prolaze kroz negrijane
prostorije;
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
63
Zamjena uređaja (potrošača) energetski efikasnijim – energetske klase A i
njenih potklasa.
Treća grupa mjera energetske efikasnosti koja podrazumjeva mjere koje
zahtjevaju nastanak većih troškova (kapitalne investicije) su tehnički zahtjevnije
i povrat investicije je znatno sporiji. Za sprovođenje ove vrste mjera, ukoliko se radi
o sistematskom pristupu povećanja energetske efikasnosti većih objekta, poželjno i
preporučljivo bi bilo uraditi detaljan energetski pregled objekta sa detaljnom
analizom i predlogom intervencija. Na taj način bi se, na osnovu kvantifikovanih
mjera za poboljšanje energetske efikasnosti, mogla vršiti ekonomska analiza i
detaljnije planirati povrat konkretne investicije. Kada su u pitanju porodične kuće i
stanovi nije neophopdno raditi detaljan energetski pregled. Zapravo, nije ni
preporučljivo, jer detaljan energetski pregled iziskuje prilične troškove, koji za male
objekte nisu opravdani. U tim slučajevima se upućuje na projektante ili izvođače
samih radova da prethodno naprave grubu ekonomsku i energetsku analizu
planiranih investicija. Primjeir mjera koi se mogu svrstati u ovu grupu su:
Zamjena prozora i vanjskih vrata kvalitetnijim (preporuka toplotne
propustljivosti prozora 1.1 – 1.8 W/m2K);
Rekonstrukcija toplotne izolacije omotača objekta, kao i podova prema
negrijanim prostorijama;
Zamjena kotlova energetski efikasnijim, kao i sanacija i obnova dimnjaka koji
se koriste;
Zamjena i rekonstrukcija kompletnih sistema za grijanje, efikasnijim sistemima
ukoliko ekonomsko energetska studija ukazuje na isplativost;
Zamjena i rekonstrukcija javne rasvjete u smislu zamjene starih neefikasnih
svjetiljki novim efikasnijim i uspostavljanjem automatske regulacije intenziteta
javne rasvjete.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
64
8. DEFINISANJE ENERGETSKIH CILJEVA I MJERA
Lokalni energetski koncept predstavlja skup ciljeva i mjera za njihovo ostvarenje
kojima se želi postići optimalan energetski razvoj lokalne zajednice. Ciljevi moraju biti
realno, konkretno definisani, sa rokovima za njihovo postizanje. Ovako definisani
ciljevi će omogućiti adekvatno praćenje njihove realizacije.
8.1. Definisanje ciljeva
Po prirodi stvari, energetski koncept se ne može zasnivati isključivo na lokalnim
prilikama, nego se pri njegovom koncipiranju, ali i pri realizaciji, mora voditi računa i
o širim interesima i opredjeljenjima. Konkretno u slučaju Šavnika to znači da se mora
voditi računa o opredjeljenjima Crne Gore po pitanju razvoja energetike, ali i o
stremljenjima EU kao strateškog okvira u koji želimo da se uklopimo.
Kada je riječ o energetici pitanje održivosti predstavlja ključni izazov. Razlog za takvo
razmišljanje je činjenica da energetika ima toliki uticaj na sva tri segmenta pojma
održivosti (ekonomija, ekologija i društvo) da počinje da ugrožava čak i opstanak
ljudi na pojedinim teritorijama. To se odnosi kako na proizvodnju, tako i na potrošnju
energije.
Kad je Opština Šavnik u pitanju, mora se imati u vidu prije svega potencijal u
biomasi koji je značajan. Na teritoriji Šavnika se već generacijama, što se
energetskih izvora tiče, posiječe veća količina drveta za ogrijev.
Podaci o potrošnji energije na teritoriji Šavnika iz poglavlja 4 jasno govore da se radi
o klasičnom potrošačkom profilu gdje dominiraju električna energija, tečna goriva i
ogrijevno drvo. S obzirom na navedeno, opredjeljenje Opštine Šavnik je da se njen
energetski koncept, tj. budući energetski razvoju bazira na smanjenju potrošnje s
jedne strane i povećanju proizvodnje energije uz što veće učešće obnovljivih izvora s
druge strane.
Kad je štednja energije u pitanju, evidentno je da se najveće uštede očekuju kod
električne energije, i to prije svega kroz uvođenje LED osvjetljenja. Druga oblast koja
ima veliki potencijal za uštede je unapređenje energetskih karakteristika zgrada, pri
čemu se u našim uslovima misli prije svega na poboljšanje omotača zgrade, a kod
individualnih objekata i o izolaciji plafona i podova gdje je to moguće i isplativo. Radi
se o izuzetno efikasnoj mjeri uštede, ali uz nedostatak jer je prilično skupa u pogledu
početnih ulaganja.
Velike uštede se svakako postižu i izgradnjom fotonaponskih panela, ali se radi o
mjeri koja se uglavnom sprovodi prilikom gradnje objekata, pa na nju treba obratiti
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
65
pažnju prije svega prilikom sprovođenja planova podizanja energetske svijesti kroz
programe lokalne uprave.
Na strani proizvodnje energije, svakako najveći potencijal nosi hidroenergija i
energija vjetra jer Šavnik tu prednjači u odnosu na ostale opštine u Crnoj Gori. Pored
hidropontencijala koji je već detaljno opisan postoji i veoma bitan potencijal za
izgradnju vjetro elektrana na područjima: Krnovo, Lola, Sinjajevina, Ivica i Timarsko
polje. Za pomenute lokacije potrebno je izvršiti dodatna mjerenja.
Korišćenje solarne energije se uglavnom vezuje za pripremu potrošne tople vode,
kao i za proizvodnju električne energije u fotonaponskim panelima. Ministarstvo
ekonomije je u više navrata kroz program MonteSol pomagalo postavljanje instalacija
za pripremu potrošne tople vode. U ovom momentu ne postoje informacije o
planovima za nastavak tog programa, ali s obzirom da se radi o mjeri koja je našla
svoje mjesto u svim strateškim dokumentima Crne Gore, za očekivati je da se
navedeni program nastavi. Proizvodnja električne energije u fotonaponskim panelima
svakako nosi veliki potencijal za proizvodnju energije, ali trenutno ne postoji dovoljno
razvijena podzakonska regulativa koja je neophodna za veću primjenu ovih
potencijalno veoma primjenjivih sistema.
Pored navedenog, Opština Šavnik će insistirati na striktnoj primjeni svih propisa iz
oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata. Tu se prije svega misli na odredbe tih
propisa koji doprinose smanjenju potrošnje energije odnosno njenom racionalnom
korišćenju.
8.2. Mjere za postizanje veće energetske efikasnosti
U prethodnoj analizi je dat osnovni pregled objekata Opštine Šavnik i kao opšti
zaključak jasno je da potencijali za uštedu energije postoje, ali kako bi se
kvantifikovale energetske uštede potrebno je uraditi detaljne energetske preglede.
No, s obzirom da se Lokalni energetski plan donosi na period od 10 godina, u ovom
poglavlju će se definisati niz aktivnosti koje će neminovno doprinijeti povećanju
stepena energetske efikasnosti i donijeti uštede u pogledu potrošnje energije.
Definisane mjere za poboljšanje energetske efikasnosti date u nastavku odnose se
samo na one mjere gdje Opština ima ili može imati uticaja. Jedna od najznačajnijih
prepreka za sveobuhvatnije sprovođenje aktivnosti vezanih za upravljanje energijom
na lokalnom nivou jeste nedostatak institucionalnih kapaciteta, nedostatak
finansijskih sredstava, kao i nedovoljna informisanost zaposlenih. Kako bi pregled
pomenutih mjera bio jasniji, one su načelno podjeljene na planirane mjere prema
domaćinstvima, mjere prema sektoru usluga, mjere koje je potrebno da preduzme
Opština za podizanje nivoa energetske efikasnosti objekata u njenom vlasništvu,
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
66
mjere u javnoj rasvjeti, i mjere vezane za uštede u potrošnji naftnih derivata kada je
u pitanju vozni park u vlasništvu Opštine.
Tabela 27: Predložene mjere za povećanje energetske efikasnosti
Naziv mjere
1. Energetski menadžment
2. Edukacija i transfer znanja
3. Izrada registra zgrada
4. Ugradnja energetski efikasne rasvjete (u opštinskim zgradama i javna rasvjeta)
5. Programi podrške za stanovništvo
6. Programi podrške za pravna lica
7. Podrška za proizvodnju biomase
8. Ugradnja solarnih panela na krovu zgrade Opštine
9. Rekonstrukcija obrazovnih objekata
Šire objašnjenje navedenih mjera je kako slijedi:
1. Lokalna samuprava je odgovorna za potrošnju energije u sektoru javnih
usluga, dakle za potrošnju energije u zgradama i kompanijama u vlasništvu
Opštine. Najčešće su to veliki potrošači energije, poput vodovoda i
kanalizacije, javne rasvjete. Ukupni troškovi za energiju i vodu predstavljaju
značajnu stavku u gradskim budžetima. Sistemskim upravljanjem energijom i
sprovođenjem projekata za poboljšanja energetske efikasnosti moguće je
ostvariti novčane uštede od 30% i više na godišnjem nivou. Uvođenje
energetskog menadžmenta, tj. zaduživanjem ili zapošljavanjem jednog ili
više radnika, ili stvaranje tima koji bi bio glavni nosilac aktivnosti u pogledu
primjene mjera energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora i koji bi
imao konkretna zaduženja na realizaciji planiranih aktivnosti kroz ovaj
dokument. Uz sve obaveze koje proističu iz Zakona o efikasnom korišćenju
energije i podzakonskih akata, a s obzirom da je Vlada Crne Gore uvrstila
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
67
energetsku efikasnost u svoje prioritete, vrlo realno je očekivati značajnu
pomoć i kvalitetnu saradnju na svim nivoima.
Ovu mjeru bi trebalo realizovati u prvom trogodišnjem periodu, a ona ima
uticaja na sve ostale mjere i utiče na sve mjere i aktivnosti na nivou opštine.
2. Edukacija i transfer znanja u oblasti korišćenja energije, odgovornih
osoba, tehničkih lica, kao i svih zaposlenih. Promocija i edukacija stanovništva
putem medija: lokalni radio, TV kanal, novine, podrška kroz javne radove i
javne nabavke. Poboljšanje koordinacije, saradnje i razmjena iskustava
između nadležnih tijela, prvenstveno sa Ministarstvom ekonomije, Zajednicom
opština Crne Gore, kao i ostalim opštinama. Ministarstvo ekonomije je
posljednjih godina sprovelo više projekata koji imaju značajan uticaj na
korišćenje energije na lokalnom nivou. Ova mjera treba da traje tokom
cjelokupnog perioda koji obrađuje ovaj dokument.
Organizovanje ovakve edukacije samo za potrebe Opštine Šavnik bi svakako
bilo neracionalno. Stoga bi trebalo preko Zajednice opština Crne Gore i
Ministarstva ekonomije inicirati edukaciju opštinskih organa I službenika u
oblasti lokalne energetike, posebno energetske efikasnosti. Sigurno je da bi I
druge crnogorske opštine bile ozbiljno zainteresovane za takvu verstu obuke.
3. Aktivnosti na izradi registra zgrada u vlasništvu Opštine. Nakon izrade
registra potrebno je pristupiti izradi Preliminarnih energetskih pregleda
zgrada, a u zavisnosti od dobijenih rezultata odabrati objekte na kojima je
potrebno vršiti određene intervencije, a sve u cilju smanjenja potrošnje
energije i poboljšanja uslova boravka u njima. Ministarstvo ekonomije,
Direktorat za energetsku efikasnost je u proteklom periodu stvorio kvalitetne
uslove u oblasti vršenja energetskih pregleda, tako što je kroz stručne obuke
formiran određeni broj obučenih kvalifikovanih lica za vršenje energetskih
pregleda. Realizacija ove mjere je moguća tokom prve godine posmatranog
perioda. Procjenjujemo da bi troškovi Preliminarnih energetskih pregleda
zgrada iznosili 1 000 – 2 000 €, što bi lokalna uprava mogla sama da finansira.
4. Javna rasvjeta kao jedan od većih potrošača električne energije na nivou
opštine vrlo jeu nekim slučajevima bila interesantna za ulaganja od strane
ESCO kompanija. Ugradnja LED rasvjete, posebno na manjim ulicama i
šetalištima ima više pozitivnih efekata: bolje osvjetljenje, manju potrošnju
električne energije, smanjenje troškova održavanja, a period povrata
investicije je oko 7 godina. U prvom koraku potrebno je izraditi geografski
informacioni sistem (GIS) javne rasvjete koji će dati jasan popis pojedinačnih
rasvjetnih tijela i njihove snage, kao i svih brojila električne energije, i poslužiti
kao osnova sistemu za kontrolu i upravljanje javnom rasvjetom. Nakon toga
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
68
potrebno je uraditi idejno rješenje i ekonomsku analizu za zamjenu postojećih
sijalica koja će pokazati kolika su sredstva neophodna za realizaciju takvog
projekta.
U zavisnosti od finansijskih mogućnosti opštine treba postepeno vršiti zamjenu
postojećih neefikasnih sijalica odnosno svjetiljki novom LED rasvjetom.
Ponekad se ovakvi projekti ponude za realizaciju ESCO kompanijama da izvrše
ugradnju energetski efikasne rasvjete o svom trošku, a da ostvarene uštede u
novcu dijele sa opštinom u određenom periodu. Čini se da ovdje, ipak, nema
naročitog opravdanja za takav aranžman zato jer se radi o prilično
jednostavnom projektu koji bi Opština Šavnik mogla sama da realizuje, a
uključivanje neke ESCO kompanije ne bi donijelo nikakve finansijske prednosti
u odnosu na samostalnu realizaciju projekta od strane opštine.
5. Postoji veliki broj primjera dobre prakse za programe podrške za
stanovništvo u cilju smanjivanja potrošnje energije i vode, kao i emisije
štetnih gasova. Takođe, potrebno je smanjenje i administrativnih zahtjeva za
građevinske intervencije kada su u pitanju rekonstrukcije sa ciljem povećanja
energetske efikasnosti, kao i subvencije za izradu termoizolacije za stambene
objekte.
6. Aktivnosti na uspostavljanje programa podrške za pravna lica kojim bi se
definisale olakšice u smislu poreskih i drugih obaveza ukoliko se sprovede
određene mjere energetske efikasnosti. Mjere se mogu odnositi na olakšice
prilikom ugradnje solarnih kolektora, centralnog grijanja na biomasu ili
gas/plin. Moguće je podsticati nabavku ekološki prihvatljivih vozila (opštinskih,
taksi udruženja itd), na primjer za početak hibridna vozila (benzinski i
električni motor), a kasnije i električnih vozila, kroz program oslobađanja
plaćanja određenih dažbina prilikom kupovine i/ili registracije.
7. S obzirom na značajne količine drvne biomase potrebno je uraditi studije
izvodljivosti za izgradnju pogona za proizvodnju biomase (peleta,
briketa,..). Studija bi trebalo da razmotri sve mogućnosti za korišćenje i
očuvanje/obnavljanje postojećih šuma, kao i da predloži olakšice koje bi
Opština mogla ponuditi za buduće U Crnoj Gori postoji nekoliko fabrika za
proizvodnju peleta i moguće je iskoristiti već stečena iskustva iz drugih
opština.
8. Oblast koja najviše utiče na finansijsku situaciju Opštine je povećanje
energetske efikasnosti u zgradama koje koristi Opština, odnosno ugradnja
solarnih panela na krovu Opštine, kao pilot projekat, bi uticao na
podizanje svijesti i kod građana koji bi u narednom periodu mogli
implementirati slična rješenja i na svojim stambenim jedinicama. Na ovaj
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
69
način bi se ostvarile visoke uštede u potrošnji električne energije i to u
relativno kratkom roku. Preporuka je da se razmotri izmještanje kancelarija
Opštine u novi objekat kako bi objekat Spomen doma zadržao svoju primarnu
namjenu, a opštinski sekretarijati dobili adekvatnije uslove i veći komfor za
obavljanje svakodnevnih zadataka.
9. Neophodno je izvršiti rekonstrukciju obrazovnih objekata (vrtić,
osnovna škola, područne jedinice, srednja škola) koja bi podrazumijevala
zamjenu postojeće fasade, sanaciju krova, zidova, zamjenu stolarije i sistema
grijanja. Navedene djelatnosti (pa i objekti) su u nadležnosti Vlade
(Ministarstvo obrazovanja), pa bi realizacija ove mjere bila prevashodno
njihova nadležnost. Bilo bi lijepo ako bi lokalna uprava pomogla jednu takvu
aktivnost, ali trenutno stanje finansija i finansijske mogućnosti Opštine Šavnik
ne upućuju na stvaranje takvih mogućnosti u doglednom periodu.
Troškove realizacije mjera 5-8 će biti moguće ocijeniti tek po izradi projekata, ako ne
glavnih, a ono barem idejnih projekata koji u principu daju dovoljno podataka za
procjenu iznosa neophodnih investicija.
Kao što je već spomenuto, kad se govori o energetskoj efikasnosti, često se kao
jedno od rješenja spominje angažovanje ESCO kompanija (ESCO – energy service
company). Radi se o komercijalnim ili neprofitabilnim organizacijama koje se bave
širokim dijapazonom energetskih djelatnosti (projektovanje, rekonstrukcija,
menadžment itd.). Karakteristika ESCO kompanija je da se najčešće finansiraju od
ušteda energije ili drugih benefita koji se njihovom projektima i angažovanjem
ostvaruju.
Čini se da obim potrošnje energije i njeni troškovi u opštini Šavnik trenutno ne daju
dovoljno prostora za angažovanje neke takve kompanije.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
70
9. FINANSIJSKA SREDSTAVA ZA REALIZACIJU LOKALNOG
ENERGETSKOG PLANA
U pogledu pristupa koncesionim i/ili donatorskim sredstavima za realizaciju EE/OIE
programe može se pretpostaviti da se Crna Gora nalazi u fazi u kojoj su zemlje
centralne Evrope, kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska bile prije oko
petnaestak godina (tj. nekoliko godina do punopravnog članstva u EU).
Crna Gora se danas smatra stabilnom, trzišnom ekonomijom sa dobro vođenim
finansijskim, fiskalnim, bankarskim i energetskim sektorom koji uglavnom ne
zahtijevaju koncesiono finansiranje, a za očekivati je da će i postojeći programi
donacija vremenom biti smanjeni. Slično se desilo i sa zemljama severno-istočne i
centralne Evrope koje su se uključile u EU prilikom zadnjeg velikog proširenja
(Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska).
9.1. Opravdanost finansiranja EE/OIE
Bez obzira na formalne obaveze u vezi sa implementacijom EE i OIE politike, sa
kojima se Crna Gora suočava u sklopu procesa EU integracija, angažovanje u smjeru
EE i OIE održivosti bi trebao biti strateški interes države.
Glavni razlog za to je što neracionalno korišćenje energije dovodi do nepotrebnih
troškova nabavke energije (kroz povećanu eksploataciju ograničenih domaćih izvora
ili kroz povećanje uvoza ili smanjenja izvoza energije). Ekonomija sa neracionalnom
energetskom potrošnjom obično znači i manje uštede stanovništva i povećanje javne
potrošnje. Takođe, veće ulaganje u EE/OIE obično dovodi do povećanja mogućnosti
za zapošljavanje u modernim sektorima privrede sa brzim razvojem, povećanja
poreskih prihoda od prodaje novih tehnologija i usluga, ograničenja uvoza energije
i/ili povećanja izvoza.
9.2. Savremeni trendovi finansijskih ulaganja u EE/OIE
Imajuću u vidu prethodno navedeno Crna Gora treba ozbiljno da podrži ulaganja u
EE/OIE za građane i da preduzme mjere koje obezbjeđuju rast i održivost
investiranja u EE/OIE. Mnoge zemlje - prije svega iz sjeverno-istočne i centralne
Evrope (Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) su započele
relaizaciju ovih programa prije nekoliko decenija. Ovi programi predstavljaju dobar
primjer uspješnih razvojnih stremljenja i uključuju:
Donacije međunarodnih organizacija;
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
71
Podsticaje Vlade/lokalne samouprave;
Finansijski i ekonomski održive investicije u EE/OIE.
U većini ovih zemalja za finansiranje EE/OIE investicija su se koristili standardni
krediti komercijalnih banaka, što je omogućilo samoodrživost projekata, i to je
postala uobičajena investiciona praksa za privredna društva, javni sektor i javnosti.
Razvoj koji kreće od projekata sa vladinim podsticajima do samoodrživih EE/OIE
projekata je u velikoj mjeri podržan konstantnim smanjenjem cijena tehnologija za
OIE (kao što su: vjetrogeneratori, termalni i fotonaponski solarni sistemi) i EE (kao
što su: LED, duplo i trostruko zastakljenje, izolacioni i drugi građevinski materijali).
Pored toga konstantno je unapređivana politika u oblastima EE/OIE kako bi se
obezbijedilo optimalno korišćenje tehnologija dostupnih na tržištu.
U ovom kontekstu treba ukazati ne još jedan mogući izvor finansiranja ovakvih
projekata koji dosad u Crnoj Gori nije korišćen.
Radi se o programu za finansiranja zelene ekonomije (Green Economy Financing
Facility, GEFF) Evropske banke ze razvoj i rekonstrukciju. Dosad su finansirani
projekti vrijednosti oko 4 mlrd €, a iznos sredstava trenutno namijenjenih Zapadnom
Balkanu iznosi 85 miliona €. Projekti se obično finansiraju sredstvima ovog programa,
ali se realizacija sprovodi preko lokalnih banaka. Pored sredstava samog ovog
programa, često se u pojedine projekte svojim sredstvima uključuju i druge
institucije kao što su Evropska Komisija, vlade pojedinih evropskih zemalja (Austrija,
Njemačka, Norveška, Švedska …), a kao veoma značajan učesnik projekta javlja se i
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework, WBIF)
koji predstavlja regionalni okvir za podršku EU integracija i socio-ekonomski razvoj
Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonia, Crne Gore i Srbije.
Program pokriva kako domaćinstva, tako i opštine odnosno kompanije. Ipak,
domaćinstva imaju posebne povoljnosti jer je procedura dodjele sredstava krajnje
pojednostavljena, a uslovi često podrazumijevaju i povrat stredstava u iznosu od oko
20% određene, unaprijed definisane vrste troškova.
Program podrazumijeva mnogobrojne druge povoljnosti kao što su besplatna
tehnička podrška, finansijska ekspertiza itd.
Drugi mogući izvor sredstava bi mogao da bude nastavak saradnje sa samim
Investicionim okvirom za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework,
WBIF) 9, koji se već bavio daljinskim grijanjem, s obzirom da energija ostaje jedna
od primarnih oblasti interesovanja ove institucije. Ovaj izvor finansiranja je posebno
9 WBIF-Rules-of-Procedure-update-May-2018.pdf, WBIF Secretariat 2018.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
72
privlačan jer uključuje značajan procenat bespovratnih srestava (tzv. grantova), što
je za sve subjekte svakako nejprivlačniji vid finansiranja.
Obično se tokom jedne godine objave dva poziva za grantova za tehničku podršku i
jedan za finansiranje investicija.
9.3. Primjeri dobre prakse finansijske podrške
Finansijski podsticaji za podršku domaćinstava u izgradnji i obnovi stambenih
objekata obično su u obliku kredita sa nižim kamatnim stopama, koja je često u
kombinaciji sa nekom investicionom šemom za donaciju. Na primjer, takvi krediti za
renoviranje stambenih zgrada se nude u Litvaniji, uz učešće opština10.
S druge strane, dobar primjer poreskih olakšica su poreske olakšice za poboljšanje
efikasnosti za zgrade u Italiji, koje se nude vlasnicima i stanarima stambenih i
komercijalnih (privrednih) objekata11. Da bi mogli da dobiju olakšice, nakon
implementacije adaptacije saglasnost sa određenim zahtevima za performanse mora
biti dokazana sertifikatom o energetskom učinku12.
Primjer dobre prakse u cilju prevazilaženja "podijeljenih podsticaja" je zakon u
Francuskoj ("Loi Molle") koji dozvoljava kompanijama koje se bave socijalnim
stanovanjem da troškove ulaganja u energetsku obnovu zgrade naplate stanarima od
realizovanih uštede energije. 50% ušteda energije se fakturiše stanarima uz kiriju i
zakup za određeni vremenski period13.
Primjer dobre prakse je Španija, gdje dva programa Akcionog plana 2011-2020 koji
promovišu EE električne uređaje i osvjetljenje, kombinuju finansijske podsticaje sa
regulatornim, edukativnim i informativnim mjerama14.
Obaveza energetske efikasnosti (EEO) predstavlja još jedan važan instrument za
povećanje EE u stambenom i poslovnom sektoru. Sistem koji je bio na snazi u
Velikoj Britaniji od 2008-2012 fokusiran je na primjenu jeftinih mjera efikasnosti
sa jednostavnim sistemom bodovanja, a rezultat je povećana sigurnosti za
investitore15.
U javnom sektoru, ugovoranje energetskih karakteristika (ENPC) je jedna od mjera
koje se koriste za finansiranje investicija za obnovu javnih zgrada. Na primjer,
10
European Commission (2016a), at 110-112; Odyssee Mure (2017), at 3; Ecologic Institute/Eclareon (2014), at 39-40. 11
Odyssee Mure (2017), at 3; Odyssee Mure (2012), at 26-27. 12
European Commission (2016a), at 121. 13
European Commission (2016a), at 49-50. 14
Odyssee Mure (2012), at 42-43. 15
Committee on Climate Change (2016), at 5.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
73
Bugarska se uspješno bavila problemom dugog perioda otplate, gdje fond (EESF)
kupuje od ESCO buduće uštede energije i daje ih za renoviranje javnih zgrada16.
Što se tiče podrške EE u malim i srednjim preduzećima i privatnom sektoru usluga,
dobra praksa za takvu finansijsku podršku u određenom podsektoru ustanovljena je
od strane Slovačke, koja nudi subvencije za unapređenje EE u hotelskom sektoru17.
Hrvatska takođe nudi tehničku i finansijsku podršku za obavljanje sveobuhvatnih
energetskih pregledaza mala i srednja preduzeća (MSP)18.
9.3.1. Finansijska podrška za OIE manjeg obima u snabdijevanju
električnom energijom
Što se tiče programa finansijske podrške za manje OIE sisteme za proizvodnju
električne energije u domaćinstvima, kao i na lokalnom nivou, vrijedi pomenuti
sledeće instrumente finansijske podrške:
Neto-Mjerenje je obračun ili način naplate kako bi se osiguralo da potrošači
koji koriste OIE sisteme dobijaju kredite (u obliku električne energije) za svu
količinu električne energije koji njihovi sistemi isporuče u mrežu u vrijeme
kada energiju proizvode ali je ne troše nego šalju u mrežu. U vrijeme kada
imaju potrebu za potrošnjom energije, a ne mogu da je proizvode u dovoljnim
količinama, troše energiju koju su isporučili u mrežu. Energija koja prelazi
iznos koji je utrošen u okviru obračunskog perioda se obično plaća. Na Kipru
domaćinstva i opštinski fotonaponski sistemi ispod 3 kW imaju pravo na šeme
za neto mjerenja i dobijaju maloprodajnu cijenu uz subvenciju od 900
evra/kW (maksimalno 2.700 € po instalaciji.) za ugrožene potrošače19. U
Danskoj propis za neto-mjerenja takođe oslobađa određene proizvođače koji
učestvuju u neto-mjerenju od obaveze plaćanja cijelog ili dijela obaveza javnih
usluga20. U Mađarskoj domaćinstva, kao i komercijalni OIE sistemi ispod 50
kW imaju pravo na neto-mjerenja i dobijaju maloprodajne cijene za električnu
energiju koja ulazi u sistem, koja je oslobođena od naknada za sistemske
usluge21.
Feed-in-Tarife (FIT), plaćaju operatori mreže investitorima u OIE. Tarife su se
formiraju prema važećem zakonu i/ili odredbama regulatorne agencije. One se
obično plaćaju u nekom određenom vremenskom periodu. Sa stanovišta
investitora, a naročito za domaćinstva, FIT imaju prednost obezbjeđivanja
predvidljivog priliva prihoda, posebno kada se postrojenja razlikuju po
16
European Commission (2016a), at 139. 17 European Commission (2016a), at 72-73; Odyssee Mure (2015a) 18 Odyssee Mure (2015b), at 70-71. 19 European Commission (2015a) and RES legal, last update: 25.01.2017. 20 RES Legal, last update: 10.02.2017. 21 European Commission (2015a).
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
74
tehnologiji i veličini. Feed-in tarife pokazali su se veoma efikasni u stimulisanju
brzog razvoja OIE npr. u zemljama kao što su Njemačka, Danska i
Španija. S druge strane, dosadašnja iskustva u zemljama kao što su
Španija, Češka ili Grčkoj su pokazala da FIT mogu dovesti do niske
efikasnosti, ako se ne prilagođavaju stalnim smanjenjima troškova za OIE
tehnologije.
Premijum sistemi ili Feed-in premije (FIP), integrišu veleprodajne cijene za
električnu energiju u finansijski podsticaj za OIE. Investitori dobijaju dodatni
bonus pored prihoda od prodaje OIE električne energije na veliko. Međutim,
investitori nose veći rizik nego sa FIT, što je dovelo do većih troškova
finansiranja i potencijalno odvraćanje od ulaganja privatnih i manjih
investitora koji imaju veću averziju prema riziku. U Estoniji, kombinacija
premijum tarifnih i investicionih grantova je bila veoma uspješna u
elektroenergetskom sektoru kada su u pitanju OIE22.
9.3.2. Finansijska podrška za male OIE u sistemima za grijanje i
hlađenje
Grijanje i hlađenje su specifične oblasti OIE, obično regionalno različite zbog tipičnih
klimatskih uslova određene zemlje. Kada je u pitanju promovisanje vrijedi pomenuti
sledeće primjere finansijske podrške za uvođenje OIE u sistemima grijanja i hlađenja
na nivou domaćinstva i lokalnom nivou
Cijena na bazi tarifnih sistema za grijanje i hlađenje u kojima vlasnik
postrojenja koje generiše obnovljive izvore toplote ili hladnoće prima uplatu.
Ove tarifne uplate određuju se množenjem predloženih tarifa po kWh u visini
izmjerene energije sistema kao i uzimajući u obzir tipove tehnologija koje se
koriste za generisanje takve toplote. Podsticaji za proizvodnju toplotne
energije iz obnovljivih izvora u Velikoj Britaniji podržavaju postrojenja za
proizvodnju toplotne energije iz OIE sa utvrđenim iznosom po proizvedenom
kWh23. Danska promoviše korišećnje biogasa za grijanje putem direktnog
premijum tarifnog sistema po gigadžulu utrošenog biogasa24. U Finskoj
kombinovana proizvodnja toplotne i električne energije je podržana utvrđenim
"bonusom za toplotu" za CHP postrojenja na gas i drvnu masu. Pored toga,
raspoloživi su razne podrške za investicije25.
Poreske propise donosi vlada da podstakne investicije koje povećavaju
upotrebu OIE. Beneficije se uglavnom sastoje od nekih oblika poreskih
22 Ecologic Institute/Eclareon (2014). 23 RES Legal, last update: 27.01.2017. 24 RES Legal, last update: 10.02.2017. 25 RES Legal, last update: 26.01.2017.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
75
olakšica ili subvencija. Na primjer, u Švedskoj postoji mogućnost poreskog
odbitka troškova koji proizilaze iz OIE sistema i zamjena konvencionalnih
sistema grijanja sistemima iz obnovljive energije. Štaviše, OIE su izuzeti iz
poreza za energiju i ugljendioksid i poreza na emisije azotnih oksida26. Primjer
Švedske pokazuje kako izbor instrumenata može da se proširi tokom
vremena kako bi se prilagodili opadajućem trendu troškova27.
9.3.3. Realizovani projekti i projekti koji su u toku
Projekat Energetska efikasnost u Crnoj Gori – dodatno finansiranje (MEEP
AF) - Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom zdravlja implementira
projekat MEEP AF kojim je predviđeno poboljšanje energetskih karakteristika
zdravstvenih objekata, kao i povećanje obaviještenosti javnosti o mjerama
energetske efikasnosti. MEEP AF je nastavak implementacije projekta "Energetska
efikasnost u Crnoj Gori" (MEEP), preko kojeg je energetski unaprijeđeno 15 javnih
objekata (9 obrazovnih i 6 zdravstvenih). Sredstva za implementaciju MEEP AF-a, u
iznosu od 5 miliona EUR-a, obezbijeđena su kreditom koje je Vlada Crne Gore dobila
od Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Projekat ”Solarni katuni“ - instalacija fotonaponskih solarnih sistema na
katunima - Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i
ruralnog razvoja realizuje projekat ”Solarni katuni“ koji ima za cilj da se na objektima
koji se nalaze na katunima, a koji nisu povezani na električnu mrežu, postave solarni
sistemi za proizvodnju električne energije. Do sada je ugrađeno 189 fotonaponskih
sistema. Ministarstvo ekonomije je, nakon sprovedene tenderske procedure,
potpisalo ugovor sa izabranim ponuđačem, BB Solar d.o.o (Podgorica) za realizaciju
treće faze projekta.
ENERGY WOOD II - beskamatni krediti za ugradnju sistema za grijanje na moderne
oblike biomase -Ministarstvo ekonomije realizuje Program Energy Wood II koji je
pružio priliku građanima da apliciraju za beskamatne kredite za ugradnju sistema za
grijanje na moderne oblike biomase, po povoljnim uslovima (krediti do 3.500€, rok
otplate do 5 godina sa 0 % kamatne stope).U prvoj fazi u okviru ovog projekta
ugrađeno je 243 sistema za grijanje, a u drugoj fazi do septembra 2016. godine,
ugrađena su 532 sistema za grijanje na moderne oblike biomase, od čega je više od
50% sistema ugrađeno na sjeveru Crne Gore.
26RES Legal, last update: 27.01.2017. 27FROnT (2016). For more detail see for example: Kiss et al. (2012).
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
76
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
77
10. REZIME LOKALNOG ENERGETSKOG PLANA
Prihvaćeni koncept održivog razvoja Šavnika obavezuje da se osmisle modeli
odgovornije upotrebe energije kao resursa. Usvajanjem Lokalnog energetskog plana
kao službenog dokumenta upravo se postiže pokretanje inicijativa i ralizacija
aktivnosti na održivom upravljanju energentima i „zelenom”razvoju Opštine.
Zakonom o energetici definisana je obaveza izrade ovog dokumenta kako bi se na
odgovarajući način sagledala pitanja snabdijevanja energijom, kao i mjere za njeno
efikasno korišćenje. Obim i sadržaj Plana je u skladu sa Metodologijom izrade
Lokalnih energetskih planova, Strategijom razvoja energetike i programima razvoja i
korišćenja obnovljivih izvora energije i odnosi se na period od 10 godina. U uvodnom
dijelu ovog dokumenta dati su ciljevi Opštine kao i pregled strateških dokumenata i
zakonske regulative čije je sprovođenje u određenoj mjeri obaveza Opštine.
Jedno od posebnih pitanja koje je bilo predmet analize LEP-a je proizvodnja, prenos i
distribucija energije i isto je svakako jedno od najvećih izazova za upravljanje u
ovom sektoru. Elaboracija je obuhvatila pojedinačno energente: ugalj, drvo,
električnu energiju, naftu i naftne derivate. Ukazano je na energetske potencijale
opštine Šavnik, posebno na moguće hidroenergatske objekte. Realizacija takvih
projekata bi sigurno uveliko izmijenila perspektivu razvoja ovog kraja. Pored
izgradnje hidroenergetskih objekata koja sama po sebi donose razvoj I zapošljavanje
lokalnog stanovništva, izgradnja većih objekata (npr. HE Komarnica) bi sigurno
otvorila nove prostore za razvoj turizma, trgovine, poljoprivrede itd.
Planskim dokumentima prepoznati su i drugi potencijali bazirani na korišćenju
obnovljivh izvora energije (hidropotencijal, energija sunca i energija vjetra).
Lokalnim planom urađena je i analiza potrošnje energije po tipu energenta prije
svega električne energije i drvene biomase odnosno nafte i naftnih derivata. Pored
ovakve analize u razmatranje je uzeto i korišćenje energenata po sektorima. U tom
smislu obrađeni su generalno sektor zgradarsva sa svojim podsektorima
(administrativne zgrade uprave i preduzeća; domaćinstva; usluge i javna rasvjeta i
dr.) sektor saobraćaja sa svojim podsektorima (vozila u vlasništvu gradske uprave;
javni prevoz i dr).
Referentni inventar emisija CO2, predstavlja nesporni dio Lokalnog plana i projekcije
su bazirane na 2018. godini. Obuhvaćena su dva glavna izvora ove vrste zagađenja I
to potrošnja električne energije I tečnih goriva.
Urađena je i osnovna analiza mogućih intervencija radi povećanja energetske
efikasnosti. Inventar takvih mjera je obuhvatio pet sektora finalne potrošnje energije
u Opštini: zgradarstvo, saobraćaj i javnu rasvjetu, industriju i vodovod i kanalizaciju.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
78
Urađena je i procjena buduće planirane potrošnje električne energije, a analiza
energetskih potencijala lokalne samouprave obuhvatila je razmatranje mogućnosti
proizvodnje energije i razvoja prenosa i distribucije na teritoriji Opštine, mogućnosti
korišćenja mjera energetske efikasnosti, kao i sagledavanje potencijala i mogućnosti
povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije.
Dalje, implementacija identifikovanih mjera energetske efikasnosti, koja će omogućiti
smanjenje emisija CO2, svakako predstavlja domen u kojem će Opština djelovati i to
kroz podršku u sistemskom projektovanju i upravljanju energijom u zgradama,
održivom saobraćaju, korišćenje alternativnih energenata i unapređenje sistema
javne rasvjete.
Poseban odeljak dokumenta bavi se pitanjima mjera koje se moraju sprovesti kako bi
se dostigli definisani ciljevi. Data je procjena opštih mjera i aktivnosti na smanjenju
emisija CO2, kao i pregled mjera u sektorima zgradarstva i saobraćaja.
Finansijska sredstva su nesporno jedan od najvažnih elemenata za sprovođenje
postulata ovog Plana i u tom smislu obrađeni su potencijalni izvori finansiranja među
kojima su i pojedini doji dosad nijesu korišćeni u Crnoh Gori (GEFF), a navedeni su i
najbolji primjeri međunarodne prakse koji bi trebali da posluže kao mogući obrasci za
iznalaženje inovativnih rješenja za angažovanje investicija i primjenu drugačijih
modela finansiranja projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
79
LITERATURA
1 Land Administration and Management Project - LAMP. Projekat zemljišne administracije i
upravljanja
2 Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji 2016. godina, MONSTAT
3 Pravila o licencama za obavljanje energetskih djelatnosti Sl.list CG 50/16
4 ''Emission Factors for Greenhouse Gas Inventories’’, EPA, April 2014
5 Projekcije stanovništva Crne Gore do 2060. godine sa strukturnom analizom, MONSTAT,
2014
6 Preliminarna obrada hidropotencijala na pritokama glavnih vodotoka Pive i Lima mHE u
Crnoj Gori, HMZCG 2008
7 Studija mogućnosti razvoja planinskog turizma u opštini Šavnik, Institut za društveno-
ekonomska istraživanja Titograd, 1982. godine
8 Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, 2014
9 WBIF-Rules-of-Procedure-update-May-2018.pdf, WBIF Secretariat 2018
10 European Commission (2016a), at 110-112; Odyssee Mure (2017), at 3; Ecologic
Institute/Eclareon (2014), at 39-40.
11 Odyssee Mure (2017), at 3; Odyssee Mure (2012), at 26-27.
12 European Commission (2016a), at 121.
13 European Commission (2016a), at 49-50.
14 Odyssee Mure (2012), at 42-43.
15 Committee on Climate Change (2016), at 5.
16 European Commission (2016a), at 139.
17 European Commission (2016a), at 72-73; Odyssee Mure (2015a)
18 Odyssee Mure (2015b), at 70-71.
19 European Commission (2015a) and RES legal, last update: 25.01.2017.
20 RES Legal, last update: 10.02.2017.
Lokalni energetski plan Opštine Šavnik
80
21 European Commission (2015a).
22 Ecologic Institute/Eclareon (2014).
23 RES Legal, last update: 27.01.2017.
34 RES Legal, last update: 10.02.2017.
25 RES Legal, last update: 26.01.2017.
26 RES Legal, last update: 27.01.2017.
27 FRONT (2016). For more detail see for example: Kiss et al. (2012).