općina gunja - prirodoslovno · tog područja u naplavnoj ravnici save, između riječnog toka na...

Općina Gunja

Dane Pejnović

1. Geografski položaj Općina Gunja jedinica je lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije. Nalazi se u krajnjem južnom dijelu te najistočnije hrvatske županije, u zapadnom Srijemu, na lijevoj obali Save, u pograničnom pojasu sa Bosnom i Hercegovinom (Sl. 1).

Sl. 1. Rubni položaj Općine Gunja u Vukovarsko-srijemskoj županiji S obzirom na prostornu lokaciju, smještena je u bosutskoj nizini, prirodno dobro omeđenom i izdvojenom dijelu istočno-hrvatske ravnice, između Đakovačkog i Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i rijeke Save na jugu. Smještaj općine Gunja temeljno je određen mikroprostornom lokacijom

tog područja u naplavnoj ravnici Save, između riječnog toka na jugu i rubnih močvara bosutske nizine na sjeveru.

Unatoč perifernom smještaju u okviru Vukovarsko-srijemske županije, odnosno udaljenosti od njezinih vodećih središnjih naselja (Županja cca 30 km, Vinkovci 55 km, Vukovar 77 km), kao i rubnom položaju u odnosu na auto-cestovni koridor (autocesta A3), taj prostor karakterizira razmjerno povoljan geografski položaj, najpovoljniji među općinama tzv. Cvelferije,1 odnosno Donje Županjske Posavine .

Fot. 1. Periferni položaj – udaljenost Gunje od razvijenijih središnjih naselja mikroregije (Drenovci),

regije/županije (Županja i Vinkovci) i Zagreba

1 Pojam Cvelferija popularni je naziv za područje 12. satnije/kumpanije (od kuda potječe naziv: zwölf = dvanaest) Brodske graničarska pukovnije (sa sjedištem u Vinkovcima) nekadašnje Slavonske vojne krajine. Obuhvaća područje 3 suvremene općine s ukupno 9 naselja u Županjskom kraju: Gunja, Drenovci (Drenovci, Đurići, Podgajci Posavski, Račinovci i Rajevo Selo) te Vrbanja (Soljani i Vrbanja).

Sl. 2. Položaj općine Gunje u okviru Županjske Posavine

Komparativna prednost u odnosu na ostale općine te mikroprostorne cjeline sadržana je u njezinu tranzitno-koridorskom prometno-geografskom položaju (na trasi željezničke pruge Vinkovci-Brčko-Tuzla) i kontaktno-spojnom regionalno-geografskom položaju. Preko Gunje se odvija željeznički promet između istočno-hrvatske ravnice i sjeveroistočne Bosne, prirodno-geografski različitih i funkcionalno komplementarnih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tome treba dodati i njezin mosno-terminalni položaj na sjevernoj obali Save, u neposrednoj blizini od Brčkog (43.859 st. 2013.), na južnoj obali Save u Bosni i Hercegovini.

Sl. 3. Prometno-geografski položaj Gunje

Taj prigradski položaj u blizini razvijenoga regionalnog centra (2 – 3 km) utjecao je da se Gunja tradicionalno razvijala kao satelitsko naselje Brčkog, a od Drugog svjetskog rata do početka 1990-ih godine stanovništvo Općine bilo je sastavni dio njegova dnevnog urbanog sistema. Iako se nakon poratne uspostave državne granice, demarkacije, način povezivanja i intenzitet veza između Gunje i Brčkog znatno smanjio, ta dva središta i dalje funkcioniraju kao korespondentna savska naselja.

U novim državno-pravnim okolnostima, od početka 1990.-godina, zapošljavanje iz tog dijela Županjske Posavine u Brčkom znatno je smanjeno, ali i nadalje postoji snažna funkcionalan upućenost stanovništva, kako Gunje, tako i općina Drenovci i Vrbanja na taj regionalni centar kad je riječ o trgovačkoj, zdravstvenoj i obrazovnoj funkciji. Dio stanovništva Gunje ima dvojno državljanstvo, hrvatsko i bosansko-hercegovačko, što im ipak omogućuje zapošljavanje u Brčkom. S druge pak strane, stanovnici Cvelferije koriste blagodati pograničnog položaja i svakodnevno odlaze u prekograničnu kupovine širokog asortimana proizvoda, od namirnica do namještaja. Zbog udaljenosti regionalne bolnice u Vinkovcima, u Brčko se također odlazi i zbog korištenja zdravstvenih usluga, od hitnih slučajeva, preko korištenja specijalističkih usluga do bolničkog liječenja. Također, blizina i veći izbor srednjoškolskih usmjerenja razlogom je da znatan broj učenika iz Gunje školovanje nastavlja drugi stupanj obrazovanja ili pak pohađaju različite specijalističke tečajeve u Distriktu.

2. Prirodno-geografska obilježja kao razvojni resursi i ograničenja Prirodno-geografska obilježja općine Gunje temeljno su određena ravničarskim reljefom i kontinentalnim klimatsko-ekološkim značajkama. Unatoč ravničarskom karakteru prostora, taj naplavni pojas Save mikromorfološki je raščlanjen i u okviru njega izdvajaju se dvije osnovne topografsko-ekološke cjeline: širok poplavni pojas – aluvijalna ravnica uz Savu (Brčanske bare, Vrbovi, Mašanj) i ocjeditija naplavna ravnica, odnosno viša razina

reljefnog modeliranja u čijem je sastavu znatno veći udio pretaloženog prapora. Na tom povišenom dijelu neplavljene naplavne ravnice, koji razdvaja poplavni pojas (aluvijalnu ravnicu) uz Savu na jugu i rubne močvarne površine bosutske nizine na sjeveru nalazi se naselje Gunja, kao i kontaktna naselja općine Drenovci – Rajevo Selo na sjeverozapadu te Đurići i Račinovci na istoku. Samo naselje, odnosno područje općine Gunja nalazi se na nadmorskoj visini 82 – 86 metara, što bitno utječe na vodne prilike s obzirom da je osciliranje podzemnih voda neposredno povezano s režimom protoka Save. Klima Županjskog kraja, uključujući i općinu Gunja, posljedica je smještaja tog prostora u Panonskoj zavali, tako da ima izrazita obilježja kontinentalne klime, obilježene visokim godišnjim amplitudama temperature, malim horizontalnim promjenama zimske i ljetne temperature te razmjerno malom količinom padalina. Veći dio zime potolina bosutskog porječja ispunjena je hladnim zrakom, pa se u siječnju srednja temperatura kreće oko -1oC. Ljeti temperatura raste od zapada prema istoku te na ovom području prosječno doseže i više od 22 oC. Iako se količina padalina općenito smanjuje od zapada prema istoku, po utjecajem obližnjih bosanskih planina u ovom krajnjem jugoistočnom dijelu panonskog prostora raste, tako da Drenovci (kod Županje) bilježe godišnji prosjek od 823 mm. Na vodne prilike u ovom prostoru općenito su utjecali klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su pored hidrogeoloških osobina stijena značajnu ulogu imali i noviji društveno-gospodarski zahvati (izgradnja nasipa, hidromelioracija). Bosutska je nizina isključivo sastavljena od mlađih kvartarnih sedimenata, među kojima su najraširenije naslage močvarnog i pretaloženog, obično dosta glinovitog i pjeskovitog, prapora. Najmlađi elementi litološkog sastava muljeviti su i organsko-barski sedimenti najnižih dijelova kraja i plavljeni pjeskoviti aluvij („poloj“) duž toka Save. Na tako mladoj, uglavnom naplavnoj osnovi, egzogenim modeliranjem stvoren je tipičan nizinski reljef koji je samo na prvi pogled homogen, dok je u stvarnosti je znatno složeniji (Sl. 3).

Sl. 4. Prostorna struktura šireg područja Općine Gunja

Vodne prilike u takvim stijenama podložne su velikim oscilacijama, primjerice, od 4 do 8 m u praporu i pješčano-glinovitim proslojcima, pa do 10 m u ostalim taložinama. Prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće, pa se za opskrbu stanovništva vodom iskorištavaju redovito dublji horizonti. Veliko značenje voda u prostornoj strukturi Županjske Posavine odražava se na pedološkim i biogeografskim obilježjima kraja. Prevladavaju tzv. hidrogena tla, od kojih su na ocjeditim dijelovima naplavne zaravni rasprostranjena livadska (lesivirana i eutrična) tla, a na nižim i mlađim terenima močvarna glejna tla (euglej). Pored njih, na malim površinama uz Savu, ali unutar nasipa, razvijena su još i aluvijalna tla. Eutrična smeđa tla i ocjeditiji (meliorirani) euglej ističu se relativno visokom bonitetnom vrijednošću i jedan su od temeljnih resursa za gospodarski razvoj općine.

Fot. 2. Eutrično smeđe tlo na ocjeditom dijelu naplavne zaravni u Gunji 3. Osvrt na demogeografska i socijalno-ekonomska obilježja

3.1. Demogeografska obilježja

3.1.1. Kretanje stanovništva 1857-2011.

Općina Gunja bilježi kontinuirani popis stanovništva od sredine 19. st. do početka 1990-ih godina. Prema prvom službenom popisu stanovništva, 1857. godine, na tom području zabilježen je 771 stanovnik, do 1900. godine broj stanovnika povećao se na 1.267 stanovnika, do 1948. na 1.995, a do 1991. na 5.176 stanovnika. U prvom razdoblju (1857.-1900.) populacija općine prosječno se godišnje povećavala za 11,5stanovnika, u drugom (1900.-1948.) za 15,2 stanovnika, a u trećem (1948.-1991.) čak za 74 stanovnika. Kao rezultat istosmjernog djelovanja ratnih zbivanja iz prve polovice 1990-ih i duboke i dugotrajne krize gospodarsko-socijalnog razvoja u tranzicijskom razdoblju, od početka 1990-ih godina došlo je do osjetne depopulacije, za više od četvrtinu ukupnog broja stanovnika s početka promatranog razdoblja (Tab. 1).

Tab. 1. Broj stanovnika općine Gunja 1991, 2001. i 2011.

Prostorna cjelina Broj stanovnika 1991. 2001. 2011.

Republika Hrvatska 4.784.265 4.437.460 4.284.889

Vukovarsko-srijemska županija 228.318 204.768 179.521 Županjska Posavina 49.026 51.301 41.906 - Općina Gunja 5.176 5.033 3.732

Izvor: Popis stanovništva, DZS, Zagreb.

Analiza relativnog kretanja broja stanovnika Općine pokazuje da je iskazana depopulacija manje posljedica ratnih zbivanja (slabiji intenzitet depopulacije od prosjeka za Hrvatsku i Županiju u razdoblju 1991.-2001.), već je u prvom redu rezultat duboke gospodarsko-socijalne krize, posebno intenzivne u razdoblju recesije (2008.-2015.), o čemu svjedoči i osjetan pad indeksa kretanja broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju, 2001.-2011. (Tab. 2).

Tab. 2. Indeks kretanja broja stanovnika Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja 1991, 2001. i 2011. godine

Prostorna cjelina Indeks kretanja broja stanovnika

1991. 2001. 2011. Republika Hrvatska 100,0 92,8 89,6 Vukovarsko-srijemska županija 100,0 89,7 78,6 Županjska Posavina 100,0 104,6 85,5 - Općina Gunja 100,0 97,2 72,1


Dodaju li se tome i teške posljedice katastrofalne poplave u svibnju 2014. godine, koji je potaknuo novi val iseljavanja, opravdano je procijeniti da broj stanovnika Općine u suvremenom razdoblju kreće između 3.000 i 3.500 žitelja.

Zbog raspoloživih resursa, uključujući i povoljan geografski položaj (prigradsko naselje Brčkoga), općina Gunja tradicionalno je gusto naseljen prostor. Početkom 1990-ih godina na njezinoj jediničnoj površini živjelo je dvostruko više stanovnika nego prosječno u Hrvatskoj (167 st/km2 u općini Gunja, prema 84,5 st/km2 na razini države). Smanjenje broja stanovnika na odgovarajući se način odrazilo i u općoj relativnoj gustoći naseljenosti, koja se do 2011. godine smanjila na 120,3 st/km2.

I u slučaju smanjenja broja stanovnika općine Gunja potvrđena je opća zakonitost procesa depopulacije. Tijekom 1990-ih godina negativan demografski trend isključivo je uzrokovan iseljavanjem stanovništva, budući da je prirodno kretanje još imalo pozitivan predznak. No, kako su u emigraciju mahom bile uključene mlađe dobne skupine stanovništva, to se u posljednjoj međupopisnoj dekadi odrazilo i u negativnom prirodnom kretanju. Rezultat toga je pogoršanje općeg kretanja stanovništva, koje je 2001.-2011. poprimilo obilježja tipa E4 – izumiranje (Tab. 3).

Tab. 3. Opće kretanje stanovništva Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja po međupopisnim razdobljima 1991.-2011.

Prostorna cjelina Broj Promjena Prirodno Selidbeni

Tip kretanja

stanovnika broja stan. kretanje saldo stan. 1991. 2001. Aps. % Aps. % Aps. %

Republika Hrvatska 4.784.265 4.437.460 -346.805 -7,2 -23.201 -0,5 -323.604 -6,8 E4

Vukovar.-srijem. žup. 228.318 204.768 -23.550 -10,3 820 0,4 -24.370 -10,7 E3

Županjska Posavina 49.026 51.301 2.275 4,6 787 1,6 1.488 3,0 I1

- Općina Gunja 5.176 5.033 -143 -2,8 85 1,6 -228 -4,4 E3

Prostorna cjelina Broj Promjena Prirodno Selidbeni

Tip kretanja

stanovnika broja stan. kretanje saldo stan. 2001. 2011. Aps. % Aps. % Aps. %

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -152.571 -3,4 -94.111 -2,1 -58.460 -1,3 E4

Vukovar.-srijem. žup. 204.768 179.521 -25.247 -12,3 -3.106 -1,5 -22.141 -10,8 E4

Županjska Posavina 51.301 41.906 -9.395 -18,3 -459 -0,9 -8.936 -17,4 E4

- Općina Gunja 5.033 3.732 -1.301 -25,8 -144 -2,9 -1.157 -23,0 E4

Izvor: Popisi stanovništva, Prirodno kretanje stanovništva, DZS, Zagreb.

3.1.2. Dobni sastav i proces demografskog starenja Intenzivna prostorna pokretljivost stanovništva, određena emigracijom stanovništva, ostavila je duboke i dugoročne negativne posljedice u strukturnim obilježjima stanovništva općine Gunja. To se neposredno očituje u promjeni dobnog sastava, odnosno uznapredovalom procesu demografskog starenja. Negativne promjene sintetički se očituju u pokazatelju ostarjelosti. Dok je početkom 1990-ih stanovništvo Općine s obzirom na dobni sastav pripadalo tipu 5 – vrlo duboka starost, već do 2001. poprimilo je obilježja tipa 7 – krajnje duboka starost koji je karakterizirao i 2011. Godine (Tab. 4).

Tab. 4. Dobni sastav i pokazatelj ostarjelosti stanovništva Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja 1991, 2001. i 2011. godine

Prostorna cjelina Ukupno

Dobni sastav 1991. godine Pokazetelj ostarjelosti

Mlado (< 19 god.) Zrelo (20 - 59 god.) Staro (> 60 god.) stanovn.

Aps. % Bod. Aps. % Aps. % Bod. Bod. Tip Republika Hrvatska 4.784.265 1.252.469 26,2 23 2.624.801 54,9 906.995 19,0 22 45 6 Vukovar.-srijemska žup. 228.318 66.180 29,0 29 126.342 55,3 35.796 15,7 29 58 5 Županjska Posavina 49.026 14.261 29,1 29 26.062 53,2 8.703 17,8 25 54 5 - Općina Gunja 5.176 1.536 29,7 30 2.822 54,5 818 15,8 29 59 5




Aps. % Bod. Aps. % Aps. % Bod. Bod. Tip Republika Hrvatska 4.437.460 1.053.240 23,7 18 2.409.359 54,3 974.861 22,0 16 34 6 Vukovar.-srijemska žup. 204.768 54.059 26,4 23 108.389 52,9 42.320 20,7 19 42 6 Županjska Posavina 51.301 14.279 27,8 26 25.796 50,3 11.226 21,9 17 43 6 - Općina Gunja 5.033 1.352 26,9 24 1.649 32,8 2.032 40,4 0 24 7




Aps. % Bod. Aps. % Aps. % Bod. Bod. Tip Republika Hrvatska 4.284.889 896.605 20,9 12 2.356.911 55,0 1.031.373 24,1 12 24 7 Vukovar.-srijemska žup. 179.521 42.093 23,4 17 96.057 53,5 41.371 23,0 14 31 6 Županjska Posavina 41.906 10.544 25,2 21 22.021 52,5 9.341 22,3 16 37 6 - Općina Gunja 3.732 846 22,7 16 1.970 52,8 916 24,5 11 27 7


3.1.3. Obrazovna struktura stanovništva Zahvaljujući porastu broja i širenju mreže visokoobrazovnih ustanova, prosječna razina obrazovanja u Hrvatskoj kontinuirano se povećava. Pritom postoje znatne razlike, ovisno o položaju (centar – periferija) i stupnju opće razvijenosti pojedinim njezinih manjih prostornih cjelina. Kad je u pitanju promjena obrazovnog sastava stanovništva, općina Gunja reprezentativan je primjer za ruralnu promjenu. Karakterizira je znatno veći udio stanovništva bez škole ili sa nezavršenom osnovnom školom, a znatno manji udio onih sa završenom višom školom, odnosno visokom školom i fakultetom, kao i sporiji proces obrazovne modernizacije od prosjeka države (Tab. 5).

Tab. 5. Obrazovna struktura stanovništva Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja 1991, 2001. i 2011. godine

Prostorna cjelina

Obrazovni sastav stanovništva 1991. godine Bez škole

Nezavršena Osnovna Srednja Viša Visoke Nepoznato osnovna škola škola škola škola

(%) škola (%) (%) (%) (%) i fakulteti (%) (%)

Republika Hrvatska 5,3 24,5 23,4 36,0 4,0 5,3 1,5 Vukovarsko-srijemska žup. 7,9 27,1 28,1 29,7 3,0 2,6 1,5

Županjska Posavina 10,6 31,4 26,9 24,4 2,2 2,0 2,5

- Općina Gunja 12,0 26,5 28,5 27,8 1,6 1,3 2,4

Prostorna cjelina

Obrazovni sastav stanovništva 2001. godine Bez škole

Nezavršena Osnovna Srednja Viša Visoke Nepoznato

osnovna škola škola škola škola


Republika Hrvatska 2,9 15,8 21,8 47,1 4,1 7,8 0,7 Vukovarsko-srijemska žup. 5,3 19,3 26,3 41,3 2,7 3,9 1,1 Županjska Posavina 7,2 23,6 26,9 35,0 1,9 2,9 2,5 - Općina Gunja 8,6 20,3 28,5 37,2 1,7 2,3 1,4

Prostorna cjelina Obrazovni sastav stanovništva 2011. godine Bez Nezavršena Osnovna Srednja Viša Visoke Nepoznato

škole osnovna škola škola škola škola


Republika Hrvatska 1,7 7,8 21,3 52,6 5,8 10,5 0,2 Vukovarsko-srijemska žup. 3,5 6,9 30,3 49,8 4,3 5,2 0,1 Županjska Posavina 4,7 8,2 35,3 44,3 3,1 4,0 0,2 - Općina Gunja 6,6 10,3 35,3 42,7 2,5 2,6 0,1

Izvor: Popis stanovništva, DZS, Zagreb. 3.1.4. Socio-ekonomska oblježja stanovništva

Opće kretanje stanovništva uzročno je najuže povezano s dinamikom zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Iako se - zbog ulaska mladih u zreli dobni kontingent – broj i udio aktivnih stanovnika u općini Gunja 1991.-2001. Povećao, zaposlenost se istovremeno apsolutno i relativno smanjila, što je rezultiralo utrostručenjem broja nezaposlenosti i podizanjem njihova udjela do gotovo 60% aktivnog stanovništva. Takva socijalna situacija bila je snažan potisni čimbenik iseljavanja, što je - pored smanjenja broja stanovnika (za više od četvrtine) - uzrokovalo i znatan pad broja zaposlenih u posljednjem međupopisnom razdoblje, 2001.-2011., ali je stopa nezaposlenosti nadalje ostala iznimno visoka, iznad 40% aktivnog stanovništva (Tab. 5).

Tab. 5. Stanovništvo prema aktivnosti i zaposlenosti u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Županjskoj Posavini i Općina Gunja 1991, 2001. i 2011. godine

Prostorna cjelina Ukupno Aktivno stanovništvo Zaposleni Nezaposleni

stan. Aps Udio u Aps Udio u Aps Udio u 1991. ukup.st. akt. st. akt. st.

Republika Hrvatska 4.784.265 2.039.833 42,6 1.747.230 85,7 292.603 14,3 Vukovarsko-srijemska županija 228.318 89.733 38,8 47.666 53,1 42.067 46,9 Županjska Posavina 49.026 15.974 32,6 12.754 79,8 3.220 20,2 - Općina Gunja 5.176 1.581 30,5 1.159 73,3 422 26,7



Republika Hrvatska 4.437.460 1.952.619 44,0 1.407.618 72,1 545.00

1 27,9 Vukovarsko-srijemska županija 204.768 82.798 40,4 50.660 61,2 32.138 38,8 Županjska Posavina 51.301 20.512 40,0 10.962 53,4 9.550 46,6 - Općina Gunja 5.033 2.050 40,7 831 40,5 1.219 59,5



Republika Hrvatska 4.284.889 1.796.149 41,9 1.503.867 83,7 292.282 16,3 Vukovarsko-srijemska županija 179.521 65.320 36,4 48.894 74,9 16.426 25,1 Županjska Posavina 41.906 15.344 36,6 10.726 69,9 4.618 30,1 - Općina Gunja 3.732 1.259 33,7 735 58,4 524 41,6

Izvor: Popis stanovništva, DZS, Zagreb. Uz smanjivanje broja zaposlenih, mijenjala se i njihova struktura po sektorima djelatnosti. Pritom je indikativno, kao posredan pokazatelj zaostajanja u gospodarsko-socijalnom razvoju, da je početkom 1990-ih općina Gunja imala neznatno veći udio zaposlenih od prosjeka Hrvatske (što odgovara i njezinim prostornim resursima), da bi do 2001. Imala dvostruko veći udio zaposlenih u tom sektoru od prosjeka države. Krizna razvojna obilježja u tom razdoblju dodatno potkrjepljuje i podatak o značajnom smanjenju broja i udjela zaposlenih u sekundarnom sektoru djelatnosti (deindustrijalizacija u uvjetima rata te vlasničke pretvorbe i privatizacije), odnosno umjerenom smanjenju broja zaposlenih u tercijarnom sektoru, uz istovremeno značajno povećanje broja i udjela zaposlenih u kvartarnom sektoru djelatnosti (Tab. 6). Tab. 6. Zaposleno stanovništvo prema sektorima djelatnosti u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Županjskoj Posavini i Općini Gunja 1991. i 2001. godine

Prostorna cjelina Uk.br. Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni

zaposlenih sektor sektor sektor sektor 1991. g. Aps Udio Aps Udio Aps Udio Aps Udio

Republika Hrvatska 1.747.230 265.116 15,2 595.253 34,1 572.153 32,7 314.708 18,0 Vukovarsko-srijemska žup. 47.666 16.160 33,9 24.693 51,8 5.126 10,8 1.687 3,5 Županjska Posavina 12.754 5.008 39,3 3.542 27,8 2.284 17,9 1.920 15,1 - Općina Gunja 1.159 209 18,0 511 44,1 289 24,9 150 12,9

Prostorna cjelina Uk.br. Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni

zaposlenih sektor sektor sektor sektor 2001. g. Aps Udio Aps Udio Aps Udio Aps Udio

Republika Hrvatska 1.407.618 175.262 12,5 410.519 29,2 485.886 34,5 335.951 23,9 Vukovarsko-srijemska žup. 50.660 11.991 23,7 12.139 24,0 13.500 26,6 13.030 25,7 Županjska Posavina 10.962 3.103 28,3 2.772 25,3 2.617 23,9 2.470 22,5 - Općina Gunja 831 196 23,6 230 27,7 232 27,9 173 20,8

Krizna razvojna obilježja tijekom 1990-ih godina dodatno indicira i promjena funkcionalne usmjerenosti Općine Gunja što ih odražava redoslijed djelatnosti s obzirom na broj zaposlenih. Dok je početkom tog desetljeća, tj. neposredno prije rata, prednjačila industrija, s gotovo trostruko većim brojem zaposlenih od poljoprivrede koja je imala sekundarno značenje u socio-ekonomskoj strukturi, na kraju tog desetljeća vodeće mjesto među djelatnostima imala je poljoprivrede, kako u općini Gunja, tako i Županjskoj Posavini i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Riječ je o trendu koji nedvojbeno svjedoči o intenzivnom procesu reagrarizacije u tom dijelu Hrvatske u uvjetima ratnih stradanja i deindustrijalizacije u ranom tranzicijskom razdoblju (Tab. 7). Tab.7. Prevladavajuće djelatnosti stanovništva Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja 1991. i 2001. godine

Prostorna cjelina

Funkcionalna usmjerenost 1991. godine

1. djelatnost 2. djelatnost 3. djelatnost Ukupno Djelatnost Ukupno Djelatnost Ukupno Djelatnost

Republika Hrvatska 491.709 Industrija i rudarstvo 251.736 Poljoprivreda i ribar. 163.002 Trgovina

Vukovarsko-srijemska županija 22.855 Industrija i rudarstvo 14.879 Poljoprivreda i ribar. 1.550 Ugostiteljstvo i turizam

Županjska Posavina 4.541 Poljoprivreda i ribar. 2.947 Industrija i rudarstvo 770 Trgovina

- Općina Gunja 452 Industrija i rudarstvo 164 Poljoprivreda i ribar. 92 Promet i veze

Prostorna cjelina

Funkcionalna usmjerenost 2001. godine

1. djelatnost 2. djelatnost 3. djelatnost Ukupno Djelatnost Ukupno Djelatnost Ukupno Djelatnost

Republika Hrvatska 286.991 Prerađivačka ind. 193.545 Trgovina 171.234 Poljoprivr., lov i šum. Vukovarsko-srijemska županija 11.968 Poljoprivr., lov i šum. 7.253 Prerađivačka ind. 6.015 Javna uprava i obrana

Županjska Posavina 3.101 Poljoprivr., lov i šum. 1.800 Prerađivačka ind. 1.228 Javna uprava i obrana

- Općina Gunja 196 Poljoprivr., lov i šum. 132 Prerađivačka ind. 94 Građevinarstvo Izvor: Popis stanovništva, DZS, Zagreb Izložena socio-ekonomska obilježja korespondiraju s indikatorima regionalnog razvoja koji pokazuju da je Istočna Hrvatska najnerazvijeniji dio države u recentnom razdoblju, pri čemu se Vukovarsko-srijemska županija ističe najvećim udjelom jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti ispod 75% državnog prosjeka. Najslabije razvijen dio te županije upravo je Cvelferija, uključujući i općinu Gunja koja spada u I. kategoriju razvijenosti, s indeksom razvijenosti ispod 50% prosjeka Hrvatske (Sl. 4).

Sl. 5. Jedinice lokalne samouprave - upravni gradovi i općine Vukovarsko-srijemska županije prema indeksu razvijenosti 2013. godine. Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni- razvoj/indeks-razvijenosti/112) 3.1.5. Poljoprivredno stanovništvo Naznačeni trend reagrarizacije tijekom 1990-ih godina dodatno potkrjepljuju i pokazatelji i promjeni broja i udjela poljoprivrednih stanovnika u općini Gunja 1991.-2001. To je jedina prostorna cjelina od četiri analizirane prostorne cjeline različitog reda veličinske hijerarhije koju karakterizira porast ukupnog broja poljoprivrednika i broja aktivnih poljoprivrednika te njihova udjela u ukupnom, odnosno aktivnom stanovništvu (Tab. 8).

Tab.8. Poljoprivredno stanovništvo Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Županjske Posavine i Općine Gunja 1991. i 2001. godine

Prostorna cjelina Ukupno Aktivno Ukupno

poljoprivredno st. poljoprivredno st. aktivno stan. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

Republika Hrvatska 409.647 246.089 264.895 166.044 2.039.833 1.952.619 Vukovarsko-srijemska županija 30.435 19.202 15.533 10.718 89.733 82.798 Županjska Posavina 9.089 6.129 4.170 3.025 15.974 20.512 - Općina Gunja 332 377 141 195 1.581 2.050

Prostorna cjelina

Udio aktivnog Udio aktivnog Udio ukupnog poljoprivr. st. poljoprivr. st. poljoprivr. st.

u uk. poljoprivr. st. u uk. aktivnom. st. u ukupnom st. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

Republika Hrvatska 64,7 67,5 13,0 8,5 8,6 9,2 Vukovarsko-srijemska županija 51,0 55,8 17,3 12,9 13,3 14,9 Županjska Posavina 45,9 49,4 26,1 14,7 18,5 17,7 - Općina Gunja 42,5 51,7 8,9 9,5 6,4 6,6


4. Utjecaj tranzicije na socio-gospodarske i demografska obilježja

INTERVJU

Opišite gospodarsko stanje na području Vaše općine do 1990-ih

Glavni razvojni resursi općine Gunja do 1990-ih godina bili su geografski položaj i zemljišni resursi. Temeljno značenje za razvoj Općine u tom razdoblju imala je blizina (cca 2 km), odnosno funkcija prigradskog naselja Brčkog (41.406 st. 1991.), u Bosni i Hercegovini, s kojim je tvorila korespondentnu prekosavsku aglomeraciju. Tome treba dodati i autohtone zemljišne resurse, sadržane u poljoprivrednom (1.980 ha) i šumskom (655 ha) zemljištu.

Osnovna gospodarska djelatnost (s obzirom na socijalno-ekonomsku strukturu, odnosno izvor egzistencije) bila je industrija, potom poljoprivreda i šumarstvo. Iako je Gunja bila najveće naselje (5.176 st. 1991.) koje se isticalo razmjernom gospodarskom diverzifikacijom među naseljima Donje Županjske Posavine (ukupno 9 naselja), imala je ograničeno značenje kao centar rada za naselja okolnog prostora. Ona je uglavnom bila centar rada za migrante iz Drenovaca, a potom i Posavskih Podgajaca, te manji broj iz Županje, a još manji iz Brčkog. Poljoprivreda je bila važna djelatnost budući da poljoprivredne površine pokrivaju nešto manje od dvije trećine (63,9%) njezine površine. U strukturi poljoprivrede tradicionalno je dominiralo ratarstvo, dok je stočarstvo uglavnom imalo dopunski karakter. Bila je razvijena i komercijalna poljoprivreda i poljoprivreda za vlastite potrebe. Komercijalna poljoprivreda

uglavnom je bila organizirana u okviru društvenog sektora, a nositelj proizvodnje bila je „Ratar“ iz Drenovaca (RJ PPK iz Županje). „Ratar“ (od 1989. do stečaja „Dukat“) ukupno je zapošljavao 40 -50 stalno osoba, a u razdoblju ožujak-rujan još i 200 sezonski zaposlenih osoba sa šireg područja Gunje (Donja Županjska Posavina). Pored zadovoljavanja vlastitih potreba, komercijalnom proizvodnjom parcijalno su se bavili i individualni poljoprivrednici. Proizvodne viškove (ratarske i stočarske) predavali su PZ „Napredak“, a dio neposredno plasirali na tržnici u Brčkom. Glavni problemi poljoprivrede prije 1990-ih godina bili su veliki broj poljoprivrednika, prosječno mali posjedi, slaba/nedovoljna mehanizacija i, općenito, stagnacija prinosa (u odnosu na razvijenije europske zemlje).

Industrija je bila najvažnija djelatnost u socijalno-ekonomskoj strukturi općine Gunja do početka 1990-ih godina. Najveći broj zaposlenih u industriji činili su radni migranti u obližnje Brčko (gdje je bilo zaposleno 1.000 – 1.100 u Brčkom). U naselju Gunji djelovala su dva manja pogona, drvna industrija i ciglana, od kojih je prvi (DIK Gunja, proizvodnja pločastog namještaja) zapošljavao oko 280 ljudi, dok je u Ciglana Gunja radilo oko 60 zaposlenika. Pored njih, oko 60 osoba bilo je zaposleno u Šumariji, a određeni, manji, broj i u pogonu „Ratar“, odnosno“Dukat“ u Drenovcima. Tvornice nisu imale kooperante u lokalnoj zajednici, već su s lokalnom ekonomijom isključivo bile povezane kroz funkciju rada, tj. zapošljavanje stanovništva. DIK Gunja plasirao je svoje proizvode na regionalnom tržištu, odnosno tržištu bivše države, a Ciglana na lokanom i regionalnom tržištu.

Zanatstvo i obrtništvo imali su zanemarivu ulogu u gospodarskom životu Gunje do početka 1990-ih godina. Pored ideološko-političkih razloga (država je destimulirala razvoj privatnog sektora), glavni razlog njihova marginalne uloge bila je mogućnost razmjerno lakog zapošljavanja u industrijskim pogonima, prije svega u Brčkom.

Djelatnosti javnog sektora imale su razmjerno manje značenje u zapošljavanju stanovništva Gunje do početka 1990-ih godina. Zbog značajnog udjela šumskog zemljišta u strukturi površina (21,1%), istaknutije značenje među javnim djelatnostima imalo je upravljanje šumama (30 – 35 zaposlenih), potom vodoprivreda (blizina Save i potreba održavanja nasipa), te naposljetku i održavanje cesta.

Ugostiteljstvo i, posebno, turizam imali su zanemarivo značenje na području općine Gunja do početka 1990-ih godina. Ugostiteljstvo je bilo zastupljeno s 2 – 3 restorančića koji su bili u funkciji zadovoljavanja lokalnih potreba. Turizam, u suvremenom smislu značenja, nije bio razvijen. Od smještajnih kapaciteta postojao je jedino restoran „Slavonija“, nedaleko mosta preko Save, sa 15 – 20 kreveta.

Najvažniji centar rada za stanovništvo Gunje bio je regionalno središte Brčko, na južnoj obali Save, u Bosni i Hercegovini (udaljeno oko 2 kilometra), a potom subregionalno središte Županja (udaljeno 30-ak kilometara). Dnevne migracije zaposlenih bile su iznimno važne oblik poslovnog pulsiranja, jer je na posao u Brčko dnevno putovalo (biciklima) između 1.000 i 1.100 zaposlenika.

Rad u inozemstvu imao je veliko značenje za ukupni razvoj općine Gunja do početka 1990-ih godina.

Tzv. privremeno zapošljavanje u inozemstvu započelo je početkom 1960-ih godina i u njega je bilo uključeno oko 350 stanovnika, što znači da je i odgovarajući broj obitelji ostvarivalo egzistenciju od tog rada. Zahvaljujući radu u inozemstvu, znatan broj stanovnika općine napravio je kuće i gospodarske zgrade, kupio ili obnovio poljoprivrednu mehanizaciju, a mnogi su i stekli mirovine. U ranijem razdoblju, do početka 1980-ih godina, prevladavao je periodični rad, a nakon toga zapošljavanje u inozemstvu bilo je korak prema trajnom iseljenju.

Opišite demografsko stanje na području Vaše općine do 1990-ih

Demografski razvoj općine Gunja do početka 1990-ih godina obilježen je kontinuiranim porastom broja stanovnika (sa 4.873 st. 1971. na 5.176 st. 1991. godine), kao rezultat nadprosječno visokih stopa prirodnog prirasta. Temeljni demografski problem bilo je iseljavanje mladih (najprije muškaraca, a potom podjednako i muškaraca i žena). Glavni motiv iseljavanja bio je odlazak na rad u razvijenije zemlje (Austrija, Njemačka, Švicarska) ili makroregionalne centre Hrvatske (prije svega Zagreb, a znatno manje i u Osijek).

Demografski problemi nisu bili tako izraziti kao danas, tako da nije bilo potrebe za postojanje posebnih mjera za njihovo rješavanje u ovom dijelu ruralne periferije.

O potrebama djece i starih ne području Općine do početka 1990-ih godina uglavnom se skrbilo u okviru stabilnih obitelji/porodica (koje su okupljale članove iz tri generacije – jedni su brinuli o drugima). O potrebama mladih (sportskim, kulturnim) skrbilo se u okviru škola (osnovnih i srednjih). Učenici su imali sportske i kulturno-umjetničke sadržaje u okviru nastavnih i izvannastavnih aktivnosti u OŠ. Gunja nije imala sportsku dvoranu, ali je postojala u obližnjem Brčkom gdje su je koristili i učenici iz Gunje koji su po završetku OŠ u znatnom broju nastavljali srednjoškolsko obrazovanje u tom gradu. Infrastrukturna i socijalna opremljenost naselja do 1990-ih S obzirom na funkcionalnu opremljenost do početka 1990-ih godina, naselje Gunja potpuno je zadovoljavalo kriterij za lokalni centar. U naselju je postojala osnovna škola (koju je pohađalo 1.200 – 1.300 učenika), zdravstvena ambulanta, stomatološka ambulanta, ljekarna, poštanski ured, više prodavaonica, prometna funkcija (željeznička i autobusna postaja) i ostale, veličini naselja prilagođene, uslužne djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora. Od komunalne infrastrukture na području Općine postojala je električna mreža, vodovod i telekomunikacijska mreža. Početkom 1980-ih godina izgrađena je kompletna vodovodna mreža u naselju. Počela se razvijati i telekomunikacijska mreža, u okviru koje je do početka 1990-ih postojalo 150 – 200 telefonskih brojeva.

Opišite gospodarske promjene koje su područje Vaše općine zahvatile u 1990-im

Proces gospodarske tranzicije tijekom 1990-ih temeljno je obilježen pretvorbom i privatizacijom državnoga i društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Ta tranzicija imala je izrazito negativne posljedice na gospodarstvo Županjske Posavine, pa tako i na području općine Gunja. Nakon pretvorbe glavni gospodarski subjekti otišli su u stečaj, dok se privatizacijom broj zaposlenih osjetno smanjio. Među djelatnostima to je najviše pogodilo industriju, ali i poljoprivredu. Povezano s tim, otišli su u stečaj DIK Gunja (oko 280 djelatnika) i Ciglana Gunja (oko 60 zaposlenika), jednako kao i Poljoprivredni poduzeće „Ratar“ (od 1989. „Dukat“, sa sjedištem u Drenovcima), s RJ „Ratarstvo“ u Gunji (ukupno oko 40 zaposlenika). Pritom se broj zaposlenika u DIK-u Gunji (u istom prostoru, na istim postrojenjima) smanjio sa 280 (prije rata), preko 80 (nakon privatizacije), na današnjih 20 zaposlenih. Slično se sukcesivno smanjivao i broj zaposlenih u Poljoprivrednom poduzeću “Ratar“ („Dukat“), u Drenovcima (u čijem je sastavu djelovala i RJ „Ratarstvo“ u Gunji) koji je naposljetku propao, odnosno ostao prazan pogon (od 1994.) . Bivši zaposlenici nekadašnjih društvenih pogona okrenuli su se drugim izvorima prihoda; oni koji su posjedovali poljoprivredno zemljište orijentirali su se na poljoprivredu, dio ih je pokrenuo privatno poduzetništvo (mahom u uslužnim djelatnostima), dio je odselio (većinom na rad u inozemstvo), a preostali su umirovljeni ili su završili na socijalnoj pomoći.

Relativno uspješan primjer pretvorbe i privatizacije predstavljaju firme „Malagić“ i „Amazona“, za proizvodnju namještaja (kožnih garnitura) nastale privatizacijom bivšeg DIK-a Gunja. Uspješno su poslovale do katastrofalne poplave (17.05.2014.), nakon čega su zbog pretrpljene štete u postupku gašenja proizvodnje.

Najvažniji čimbenik uspješne pretvorbe i privatizacije u navedenom slučaju postojanje je stručne radne snage (formirane u bivšem DIK-u Gunji) i poduzetnički pothvat, odnosno sposobnost prilagodbe novim poslovnim okolnostima, nositelja privatizacije.

Na području Općine nakon 1990. otvoreno je i nekoliko novih domaćih tvrtki. Među njima se ističe firma Gutić d.o.o., koja se bavi reparacijom i prodajom viličara (10 – 12 zaposlenih), projektantski/arhitektonski ured (4 – 5 zaposlenih), te nekoliko trgovačkih firmi, među kojima se ističe Mešić za nabavu građevinskog materijala. Sve navedene firme otvorene su poslije rata, a otvorili su ih domaći ljudi, s prebivalištem na području Općine. Donekle je iznimka vlasnik firme Gutić koji je kraće vrijeme, tijekom rata, živio u Njemačkoj, ali se nakon rata vratio u Gunju i tu utemeljio tvrtku. Nove strane tvrtke na području općine nisu otvorene nakon 1990-ih godina. Izuzev tvrtke Gutić d.o.o., koja svoje proizvode plasira na domaćem i stranom tržištu (prije svega, Njemačka), ostale firme isključivo su orijentirane na domaće tržište.

Najvažniji su čimbenici uspješnih primjera otvaranja novih tvrtki kreativnost i poduzetnost pojedinca.

Općenito se smanjila potreba za dnevnim migracijama iz Općine Gunja jer je od početka 1990-ih godina došlo do osjetne depopulacije, pri čemu se posebno smanjio broj aktivnih stanovnika. Jedan od razloga smanjenja broja stanovnika (pored rata, gubitka radnih mjesta pod utjecajem pretvorbe i privatizacije te katastrofalnih posljedica poplave od 17.05.2014.), i prekid je ranijih radnih migracija u Brčko. Nemogućnost uključivanja u dnevni urbani sustav

tog regionalnog centra s jedne i razmjerna udaljenost subregionalnog centra Županje (30-ak km) s druge strane, značajan su potisni čimbenik iseljavanja iz ovog dijela Županjske Posavine.

Utjecaj tranzicija na stanje u poljoprivredi

Promjene u 1990-im godinama negativno su se odrazile na stanje u poljoprivredi. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva više nisu mogla rentabilno poslovati s malim posjedom. S većim posjedom da, ali isključivo na bazi ratarske proizvodnje, dok je stočarstvo postalo nekonkurentno. Na poljoprivredu i poljoprivrednike posebno su utjecali sljedeći zakoni: Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakon o privatizaciji, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske te Zakon o potpori i ruralnom razvoju. S jedne strane, u praksi su nastali brojni problemi uslijed nejasnih odredbi tih propisa i nejednakog postupanja u praksi sudova i drugih nadležnih tijela u odnosu na stjecanje i uknjižbu prava vlasništva takvih nekretnina. S druge pak strane, iz zakonodavstva EU preuzeta je odredba da se državnim poticajima (Agencija za plaćanje u poljoprivredi) potiče deklarirane površine pod poljoprivrednim kulturama (hektari), a ne proizvodnja (tone), što ne stimulira unaprjeđenje proizvodnje. Poljoprivrednici na području općine Gunja definitivno su povećali prosječnu veličinu poljoprivrednog posjeda u usporedbi s razdobljem prije 1990-ih godina, ali se smanjio broj poljoprivrednika. Zbog uvođenja/primjene novih tehnologija, ratarska proizvodnja se povećala, dok se (što zbog deagrarizacije, što zbog konkurencije uvoznih proizvoda) stočarska proizvodnja osjetno smanjila u odnosu na predratno razdoblje.

Mjere kupnje ili uzimanja u zakup različito su utjecale na poljoprivrednike na području općine Gunja, pri čemu je došlo do polarizacije i diferencijacije u okviru vlasničke i korisničke strukture. Najviše su profitirali oni koji su dobili zemljište (čija se dodjela nerijetko odvijala prema kriteriju političkog klijentelizma). U početnoj fazi privatizacijskog procesa cijena zemljišta bila je 8.000 kn/ha (dok je danas 40.000 – 50.000 kn/ha). Prema tome, oni koji su dobili zemljište profitirali su dvostruko, i u kapitalnom pogledu (porast vrijednosti zemljišta kao osnovnog sredstva) i time što su povećanjem posjeda stekli i mogućnost veće zarade. Na taj način izdvojilo se 15-ak OPG-a s posjedom od 70 do 130 ha koji su kupili jaču mehanizaciju (traktore, kombajne) nose poljoprivrednu proizvodnju u općini.

Otvaranje tržišta poljoprivrednim proizvodima (a time i povećanje uvoza) negativno je utjecalo na poljoprivrednike i poljoprivrednu proizvodnju u općini Gunja. Rezultat toga drastično je smanjenje stočnog fonda i orijentacija na osnovnu ratarsku proizvodnju (bez dodane vrijednosti), što nalaže potrebu korištenja znatno (pa i dvostruko) većih poljoprivrednih površina. To je najviše pogodilo mljekarstvo, a zatim i svinjogojstvo. U razdoblju relativne konjunkture poljoprivrede, 2005.-2008., otvoreno je nekoliko mliječnih i svinjogojskih farmi, ali su u međuvremenu sve zatvorene.

Privatizacija nekadašnjih PIK-ova negativno je utjecala na poljoprivredu općina Gunje i šireg prostora. Njihovom pretvorbom i privatizacijom dokinut je proizvodni sustav koji je funkcionirao. PIK-ovi su raspolagali velikim zemljišnim resursima, imali su potrebnu

mehanizaciju, okupljali stručnu radnu snagu i primjenjivali suvremene agrotehničke mjere. Bili su organizator i žarište inovacija u poljoprivredi na regionalnoj razini. Zbog svoje uloge u gospodarskom (garantiran otkup proizvoda kooperantima) i socijalnom razvoju (zapošljavanje stanovništva), bili su značajan čimbenik stabilizacije naseljenosti, a na taj način i održivog razvoja ruralnih područja. OOUR Poljoprivredna proizvodnja „Ratar“ iz Gunje, koji je bio u sastavu Poljoprivredno-prerađivačkog kombinata Županja, raspolagao sa 8.000 ha poljoprivrednog zemljišta i zapošljavao je 100 – 150 sezonskih radnika. Njegovim ukidanjem izgubljena je baza (organizacijska i proizvodna); trebalo je najmanje pet godina da se stvori nova takva baza i još toliko da nositelji OPG-a u odgovarajućoj mjeri ovladaju poljoprivrednom tehnologijom. Utjecaj domaćih i stranih trgovačkih lanaca ovdje se neposredno ne osjeti, jer ih nema na području Općine. Poljoprivrednici u općine ne proizvode za robne marke hipermarketa i trgovačkih lanaca, jer veliki trgovački lanci imaju svoje dobavljače i ne zanima ih lokalna proizvodnja (primjer: Kauflanda i Lidla iz Županje). To se posljedično odražava na dva načina: prvo, potencira problem otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda, i drugo, destimulira proizvodnu specijalizaciju, tj. proizvodnju robe s dodanom vrijednosti. Otuda ne začuđuje zaključna ocjena da su veliki (strani) trgovački lanci „grobari hrvatske poljoprivrede“.

U općini Gunja postoji poljoprivredna zadruga „Napredak“ iz Županje, RJ Gunja. Ista je zadruga postojala i prije 1990-ih godina (osnovana je 1952.), no u međuvremenu se promijenilo stanje u odnosu na prethodno razdoblje. Prije rata svi su poljoprivrednici bili u zadrugama i zadrugarstvu. Imali su kredite iz zadruga i brojne druge pogodnosti koje je zadruga omogućavala za svoje članove. Zbog pretvorbe i privatizacije, poljoprivrednici su nakon 1990-ih godina izgubili povjerenje u poljoprivredne zadruge. Poljoprivredna zadruga „Napredak“ i dalje koristi poljoprivrednicima kao prihvatna/sabirna jedinica za njihove proizvode i kupnju poljoprivrednih potrepština. No na području Županjske Posavine osnovano i još nekoliko privatnih zadruga koje su također orijentirane na razvijanje kooperacije (ugovaranje i sufinanciranje repromaterijala, pa otkup robe, nabavka osnovne mehanizacije).

Što se dogodilo s infrastrukturom i socijalnom opremljenošću naselja Vaše općine nakon 1990-ih godina do danas?

Broj osnovnih funkcija ostao je približno isti kao i prije 1990-ih godina, primjereno potrebama lokanog centra. Izuzetak je jedino upravna funkcija (Općina) kojom je naselje dobilo mogućnost neposrednijeg odlučivanja o lokalnim razvojnim projektima. Posebnost je Gunje da su sve ustanove (osnovna škola, ambulanta, ljekarna, pošta, prodavaonice…) zahvaćene (17.05.2014.) katastrofalnom poplavom, čije se posljedice još saniraju. U okviru te sanacije dosadašnje osnovne funkcije dopunjene (bankomati), ili im se broj povećao (dva poštanska ureda, dvije stomatološke ordinacije), odnosno u doglednoj će budućnosti biti dopunjene i nekim novima funkcijama (npr. društveni dom, dječji vrtić).

Fot. 3. Pokazatelj razine poplave nakon probijanja savskog nasipa 17.05.2014.

Fot. 4. Izgradnja društvenog centra kao sastavni dio nastojanja za revitalizaciju općine Gunja nakon poplave

Fot. 5. Informativna tabla s popisom (nekih) centralnih funkcija Gunje Opskrbljenost kućanstava komunalnom infrastrukturom osjetno se povećala nakon 1990-ih godina. Na razvoj komunalne infrastrukture uvelike je utjecao proces sanacije posljedica velike poplave iz svibnja 2014. U okviru toga obnovljene su kuće (u kojima je netko

stanovao), ukupno oko 1.400 kuća, i provedeni obimni zahvati s ciljem obnove i unapređenja komunalne infrastrukture. Pritom su modernizirane (asfaltirane) sve prometnice u naselju, znatno je proširena telekomunikacijska mreža i provedena plinovodna mreža. Opišite demografske prilike u Vašoj općini od 1990-ih do danas Demografske prilike u općini Gunja izrazito su se pogoršale nakon 1990-ih godina. Na to su utjecala tri čimbenika: ratna zbivanja (1991.-1995), gubitak radnih mjesta u tranzicijskom razdoblju (deindustrijalizacija) i velika poplava u svibnju 2014. godine. To se pojedinačno i kumulativno odrazilo u intenzivnom iseljavanju, u pravilu aktivnog stanovništva. Rezultat toga izrazita je depopulacija (u razdoblju 1991.-2011. broj stanovnika smanjio se za više od četvrtine) i uznapredovali proces starenja dobni sastav stanovništva s obilježjem tipa 7 – krajnje duboka starost, 2011. godine), negativno prirodno kretanje (-2,9%, u razdoblju 2001.-2011.) i opće kretanje stanovništva s trendom demografskog izumiranja. Nova općina pokušava se nositi s demografskim slomom primjenom aktualnih pronatalitetnih mjera i povećanim mogućnostima zapošljavanja povezano s tekućom sanacijom posljedica poplave, odnosno obnovom materijalne strukture naselja. Pronatalitetne mjere uključuju godinu dana plaćenog dopusta, od čega 6 mjeseci porodiljski (pri čemu prima 100-postotni iznos plaće), a drugih 6 mjeseci rodiljski (pri čemu prima naknadu od 1.600 kn). OPIŠITE POLITIČKE PROMJENE NAKON 1990-IH Područje općina Gunja do 1990-ih nije bilo samostalna općina, već je taj dio Županjske Posavine bio u sastavu tadašnje općine Županja. Kao samostalna općina izdvojeno je 1993. godine. Izdvajanje i organizacija u okviru samostalne jedinice lokalne samouprave uglavnom su pozitivno utjecale na razvoj općine, no bilo je i nekih negativnih posljedica. Među pozitivnim utjecajima izdvajaju se izgradnja infrastrukture, zapošljavanje (općinska uprava, komunalno poduzeće; 6 zaposlenih) i participacija u procesu sanacije i obnove nakon velike poplave, a među negativnim - nepovoljna raspodjela imovine prilikom upravno-teritorijalne reorganizacije (gubitak samodoprinosa u kojem su nekad participirali, najmanji atar poljoprivrednog zemljišta i manja šumska renta od ostalih ruralnih općina tog dijela subregije). Suradnja općine sa županijskom i državnom razinom upravljanja u načelu dosta ovisi o podudarnosti /nepodudarnosti političkih opcija koje obnašaju vlast na te tri razine upravne hijerarhije. Neovisno o tome, zbog specifičnog slučaja (velika poplava u svibnju 2014.) suradnja općine Gunje s nadređenim razinama vlasti uglavnom je zadovoljavajuća. Najuspješniji oblik suradnje s državnom vlašću sanacija je posljedica poplave i obnova naselja, koja još traje. Povezano s tim, općinski proračun se utrostručio u odnosu na razdoblje prije poplave. Od pojedinačnih projekata kao posebno uspješan valja izdvojiti korištenje fondova Ministarstva regionalnog razvoja za modernizaciju (asfaltiranje) ulica i nerazvrstanih cesta. Kao najmanje uspješan projekt moguće je izdvojiti kašnjenje sa izgradnjom kanalizacijske mreže, budući da je niskog smještaja naselje trajno suočeno s problemima septičkih jama i otpadnih voda. Suradnja između lokalne, regionalne i državne vlasti se

poboljšala u odnosu na razdoblje do 1990-ih godina, jer je novim upravno-teritorijalnim ustrojstvom izvršena decentralizacija, pri čemu je lokalna zajednica dobila mogućnost participirati u poslovima i projektima od njezina neposrednog interesa.

Od početka 1990-ih godina u općini Gunja na vlasti su bile dvije stranke, odnosno njihovi načelnici; od 1993. do 2013. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a od 2013. do 2015. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP). Promjena vlasti nije se značajnije odrazila na razvoj općine. Jedina promjena reorganizacija je dosadašnjeg komunalnog trgovačkog društva na dva posebna društva: jednog koje će se baviti odvodnjom i drugoga koji će obavljati komunalne poslove.

Utjecaj državne poljoprivredne politike znatno se promijenio, i na području općine Gunja, nakon 1990-ih godina. Njezina je intencija okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Prema mišljenju nositelja OPG-a, država pritom favorizira poslovne subjekte (koji su već dovoljno razvijeni i kroz kooperaciju iscrpljuju OPG-a). Na terenu je raširena svijest da mjere koje dolaze od Ministarstva poljoprivrede koče razvoj poljoprivrede i malih proizvođača (OPG-a). Bilo da se radi o nekritičkom preuzimanju zakonodavstva iz EU, koje nije kompatibilno s prostornom stvarnošću u hrvatskoj ruralnoj periferiji, preferiranju pojedinih velikih trgovačkih lanaca (trgovačkih lobija) ili direktivnog uplitanja u ustrojstvo LAG-ova.

NOVI AKTERI U RAZVOJU PODRUČJA

Nakon 1990-ih godina pojavilo se nekoliko novih aktera koji su, za sada u manjoj mjeri, utjecali na razvoj općine Gunja. Među takve spadaju Udruga građana – Hrast (Gunja), LAG Šumanovci (Drenovci), koji obuhvaća i područje općine Gunja, te razne poljoprivredne udruge (mljekara, stočara, voćara…).

Nakon 1990-ih godina na području općine Gunja pojavili se i nekoliko novih ekonomskih aktera. Među takve spadaju firma Gutić d.o.o. za reparaciju i prodaju viličara, dva manja pogona industrije namještaja (Malagić i Amazona), tvrtka Mešić, koja se bavi prodajom građevinskog materijala i opreme, te više uslužnih obrta. Zbog nesaniranih posljedica poplave (industrija namještaja u procesu je stečaja) i malog broja zaposlenih, navedeni akteri - za sada - imaju skroman utjecaj na gospodarsko-socijalni razvoj općine Gunja.

Iako nisu iskorišteni u punom kapacitetu, fondovi EU imali su određeni utjecaj na razvoj općine Gunja. Iz tih fondova povučeno je 90% sredstava za izgradnju općinske zgrade (Centar udruga), modernizirano je oko 20 kilometara nerazvrstanih cesta (preko Ministarstva regionalnog razvoja) i poboljšani su opći uvjeti življenja u općini.

Fot. 6. Upravna zgrada (Centar udruga) u Gunji čija je izgradnja sufinancirana iz fondova EU

Na području općine djeluje LAG Šumanovci. Osnovan je 2010. godine. Okuplja ukupno 89 članova iz civilnoga, javnog i gospodarskog sektora s područja 6 jedinica lokalne samouprave iz Županjske Posavine (Grad Županja te općine Gunja, Vrbanja, Bošnjaci, Štitar i Drenovci). Osim izrade lokalne razvojne strategije (koja je završena i usvojena) i 80-postotne provedbe IPARD programa, Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.-2013., LAG provodi različite aktivnosti s ciljem povezivanja dionika i unaprjeđenja života u ovom dijelu hrvatske ruralne periferije. Između ostaloga, informira članstvo o natječajima za odgovarajuće razvojne projekte, provodi edukaciju u vezi apliciranja na projekte EU, nositelj je projekta „Analiza tla“ nakon velike poplave, provodi informativno-edukativne radionice za učenike Srednje strukovne škole u Drenovcima itd. Također, LAG je proveli IPARD sa nekih 80% provedbe, što je relativno zadovoljavajuće.

Općina se promijenila u odnosu na razdoblje do početka 1990-ih godina po brojnim obilježjima, od položaja, preko gospodarskog razvoja do demografskih trendova. Unatoč i nekim neospornim pozitivnim promjenama (prije svega komunalna i infrastrukturna opremljenost), prevladavaju negativne promjene. Takav razvojni trend rezultat je istosmjernog djelovanja nekoliko čimbenika: ratnih zbivanja tijekom prve polovice 1990-ih godina, fiksiranja državne granice na Savi (odvojenost od Brčkog kao centra rada i središnjeg naselja), vlasničke pretvorbe i privatizacije (deindustrijalizacija, gubitak radnih mjesta) i

katastrofalnih posljedica velike poplave iz svibnja 2014. godine. U dogledno vrijeme, tijekom sljedećih 15-20 godina, negativni gospodarski, socijalni i demografski trendovi dodatno će se intenzivirati. Ovakva, razvojno opterećena poljoprivreda ne može biti čimbenik stabilizacije naseljenosti, a ne naziru se mogućnosti za eventualnu promjenu gospodarske strukture i brži razvoj, kako općine Gunja, tako i Županjske Posavine u cjelini.

LITERATURA

Akrap, A. i dr., 1998a: Kretanje ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 1998. godine i kvantificiranje pojedinih sastavnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.

Akrap, A., 1998b: Saldo migracija Republike Hrvatske i županija 1971.- 1981 i 1981 -1991. za ukupno stanovništvo i stanovništvo u zemlji, u: Migracije u Hrvatskoj – regionalni pristup (ur. Lajić, I.), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 11-68.

Baletić, Z., 1985: Razvoj privredno nedovoljnih krajeva SR Hrvatske (urednik), Ekonomski institut Zagreb, republički fond za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva SRH, Zagreb, 228 str.

Blažević, I., 1991: Stečajevi u gospodarstvu regije (analiza i struktura stečajeva do 15. travnja 1991. godine), Glasnik Privredne komore Slavonije i Baranje 1991. 4, 7-9.

Čučković, N., 1999: Privatizacija u tranzicijskim zemljama: namjere i stvarnost deset godina kasnije, u: Privatizacija i javnost (ur. Čengić, D., Rogić, I.), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 11-43.

Dugalić, V., Šokčević, Š., 2007: Privatizacija društvenog/državnog vlasništva – (ne)uspjeli tranzicijski proces?, Diaconvensia XV, 103-154.

Horvat, V., 1990: Rezultati poslovanja privrede Slavonije i Baranje u prvom polugodištu 1990. godine, Glasnik Privredne komore Slavonije i Baranje 1990. 2, 6-13.

Kevo, M., 2008: Kretanje stanovništva Brodsko-posavske županije,1981. – 1991. – 2001., Časopis za suvremenu povijest 40 (1), 237-268.

Lang, A. i dr., 1985: Slavonija '85, Privredna komora Slavonije i Baranje, Osijek.

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb.

Pejnović, D., 2003: Polarizacija funkcije rada kao pokazatelj razlika u regionalnom razvoju Hrvatske, u: Zbornik radova 3. hrvatskog geografskog kongresa (Zadar, 24.-27. Rujna 2003.),Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 164-184.

Pejnović, D., 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 13 (4-5), 701-726.

Pokos, N., Šterc, S., 1993: Demografski uzroci i posljedice rata protiv Hrvatske, Društvena istraživanja 2 (2-3), 305-333.

Rađenović, I., 1991: Stanje gospodarstva Slavonije i Baranje početkom 1991. godine s ocjenom mogućnosti razvoja tokom godine, Glasnik Privredne komore Slavonije i Baranje 1991. 1, 18-23.

Ratna šteta Republike Hrvatske: završno izvješće, Vlada Republike Hrvatske, Državna komisija za popis i procjenu ratne štete, Zagreb, 1999.

Turčić, I., 1997: Makroekonomski razvoj županija u Republici Hrvatskoj kroz tri desetljeća (1961/1962. do 1990/1991), 1. dio, Narodni dohodak županija u Republici Hrvatskoj 1962. do 1990., Ekonomski institut – Zagreb, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 185 str.

Turčić, I., 2001: Makroekonomski razvoj županija u Republici Hrvatskoj kroz tri desetljeća (1961/1962. Do 1990/1991), 2. dio, Dugoročne tendencije kretanja stanovništva županija u Republici Hrvatskoj 1961. do 1991., Ekonomski institut – Zagreb, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 185 str.

Wertheimer-Baletić, A., Gelo, J., 1992: Ukupno i prirodno kretanje stanovništva Hrvatske, u: Demografski faktori razvoja Hrvatske, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1-36.

Wertheimer-Baletić, A., 1999: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb.

Wertheimer-Baletić, A., Akrap, A. 2008: Razvoj stanovništva Vukovarsko-srijemske županije s posebnim osvrtom na ekonomsku strukturu od 1971. do 2001, Društvena istraživanja 17 (1-2), 51-75.

Živić, D., 1999: Promjene u dinamici i razmještaju prognaničko-izbjegličkog kontingenta u Republici Hrvatskoj od sredine 1991. do sredine 1998. godine, Društvena istraživanja 8, br. 5-6 (43-44), 767-791.

Živić, D., 2003a: Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske, Revija za socijalnu politiku 10 (3), 307-319.

Živić, D., 2003b: Neka obilježja diferenciranog demografskog razvoja urbanih i ruralnih naselja/područja Istočne Hrvatske, Migracijske i etničke teme 19 (1), 71-95 .

Živić, D., 2005a: Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991. – 2001. , Migracijske i etničke teme 21, br. 1-2, 123-141.

Živić, D., 2005b: Izravni i migracijski demografski gubitci tijekom srbijanske oružane agresije na Hrvatsku, u: Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Živić, D., Pokos, N., Mišetić, A.), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 71-94.

Živić, D., 2006: Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.

Izvori

CD: Prirodno kretanje stanovništva 1964. – 2011., Državni zavod za statistiku, Zagreb.

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

Popis stanovništva 1991., Dokumentacija 881, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.

Popis stanovništva 1991., Stanovništvo prema spolu i starosti, Dokumentacija 882, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, Zagreb, 1994.

Popis stanovništva 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po naseljima, Dokumentacija 991, Republika Hrvatska, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1996.

Popis stanovništva 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, www.dzs.hr.

Popis stanovništva 2001., Stanovništvo prema obrazovnim obilježjima, Statističko izvješće 1200, Republika Hrvatska, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004.

Popis stanovništva 2011., Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, www.dzs.hr.

Popis stanovništva 2011., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, www.dzs.hr.

Popis stanovništva 2011., Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, obrazovnim područjima i spolu, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, www.dzs.hr.

Priopćenje 7.1.1, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2012., Državni zavod za statistiku, Zagreb, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm (3.2.2014.).

Intervju predstavnika javne uprave, poduzetnika, zadruge, OPG-a i voditelja LAG-a na području općine Gunja

općina gunja - prirodoslovno · tog područja u naplavnoj ravnici save, između riječnog toka na...

Documents