ll

'L J t

Poštarina plaćena n gotovom.

Izlazi svakog 1 etka večer.

POJEDINI BROJ l DIN.

G s demokr ta sje erne Dalmacije. Predbrojba: godi nj e D. 40 polugod. 20.

Oglasi po cijenikn. -

God. 2.

Nutarnji Iz Zagreba nam stižu žalo­

sne vij ~sti. J edan razmj erno vrlo maleni dio naroda poziv­lje tuđina da nam 11ašu kuću gradi.

Zagreb pohrvaćenih Nijema­ca i Židova, Frankovaca i Ko­šutića., koji su za vrijeme rata bili strah i str pet svim narod­nim ljud.ma, borcima i muče­nicima za slobodu, prevladava danas narodn u zdravu svijest. Atavističko osjećanje podlož­nosti i robovanja je u svojim posljednjim trzajim3.

"Hrvatski memorandum 1, ko­

ji su ti bivši služnici austro­ugarske velesile na ..sv1iet iz­dali, je poziv tih elemenata upravljen tuđem svijetu , svi­jetu, koji nema za nas i naše prilike ni čuvstv~. nt in tP,resa, ni razumijevanja da se umi­ješa u naše nutarnje državne prilike i uređaje i ostvari ne­kakovu nemoguću "hrv~tsku u

drzavu.

Jedan takov izdajnički C:in, koji našoj državi pr a ma vani mora da nanese_ samo ogromne itete: počinjen je uprav u tu svrhu. Počinili su ga ljudi, ko­ji tim bacaju svoju zBdnju kar­tu u umišljenosti, da će neko­ga u državi naći, koji bi htio na osnovu tog memoranduma s njima paktirati. To je čin

zdvojnosti ljudi, koji, osim ne­kolicine zaslij ep lj enih i neza­sićenih, za ovu državu nikada Irijesu imali ni dobre riječi a kamo li dobra djela, a od ko­jih je· ogromna većina znala za. tuđina i svoga bečkoga će­sara žrtvovati i život i novac i koji su na zdvojan način znali braniti političko ustrojstvo propale monarhije. Pri propasti ove vidjeli smo ih tužna lica, gdje za čas oprez­no kriju svoju neutaživu mrž­nju na prijatelje našeg Pie­monta.

Ovaj tobož hrvatski -poziv naj~Evropu, koji pobuđuje samo taljenje i bol, ne može da.:.. Eđovede nikakovom cilju

" i lwni k, 24. ~ IJru ra 1922. Br. 7.

ili uspjehu. Mi ne ć emo do­pustiti da e niko miješa u na e :po ·~o\" , . A ua v1t država ne moie dopustiti niti da se događaju ovakovi izg1 edi, koji poništu,i n nj ezia ugled i d osto­janatvo u međunarodnom ži­votu. N smijemo st"ga. oma­lovažavati ovakove izgrede i preko njih prelaziti kao da ni ta nije bilo niti se što čulo. Oč 1to .ie, da n" ovakovim izdajničkim djelima naš preko­morski susjed snuje svojo im­per"jalističke planove i sm eta tim silno sređen ju na· eg među­narodnog života pa i državnom i narodn!lm. Očito je isto tako da se tim memorandumom za po­moć od vanjskog svijeta po­stizava građanski rat kod" kuće, silno ekonomsko n ... za­dovauj e pa i vječiti sporovi s našim grabežljivim susjedima, koji na njemu polažu važnost i neprestano iJJtrigir.ju da nam naude.

Historijska hrvatska država danas ne opstoji, kao što nijft opstojala još od preko 1000 godina. Otrgnućo jednog dijela našeg naroda od državne da­našnje zajednice je nemoguće a i kad bi se moglo pto izvesti, prouzrokovalo bi teške trza­vice a posljedak bi bio da bi ta hrvatska država, stegnuta na Radićeve i Košutićeve pri­staše, bila sijelo ave.utura i nemira. Italija bi kazala. da ugovor u Rapalu nije uta.na­čila s Hrvatskom vrtikape Radića i habsburgovca Košu­tića. - Tražila bi garancije mnogo veće i opsežnije da osigura svoje granice od ~elja

i napredovanja naroda u za. leđu. Te bi garancije Italija. sama uzela, jer ko da je u tom spriječi? Mi u Dalmaciji, koji smo se tek dovinuli slo­bode, bili b1 joj prvi zalogaj.

Hrvatski memorandum je s toga samo pl1Jd zaslijeplje­nosti, inada i strastvene mr­žnje. yudi, koji su ga izdali i koji od prvog časa bojkotuju

državu, učinili su ga promi­šljeno i bez nužd e. Državna samoobrana zahtijeva da ih se pozove na odgovornost

Naša omladina. Protiv blokaškog i~dainičkog

djelovanja naša omladina mo­rala je da nastupi. Sve orga­nizcroije u Da.lmaciji imale su dne 21 ovog mjeseca svoj sa­stanak u Dubrovniku. Nakon sku pštine svrstali se skupšti­nari uz učestvovanj c građan­

stva u veliku povorku, u kojoj je bilo oko 3000 osoba, h OJU su az pjevanje rodo;jubuih pj esa­ma i protestne poklike protiv blokaša obilazili g radom . Pri tom su nastali nPk o j i sukobi izazvani od starih frankovaca. Da se uspostavi red morala je nas tu pi anđarmarij a a za tim i voj!ka.

Oduševljeno pozdravljamo na­stup naše omladine, koja pro­žeta či to jegoslavenskom na­rodnom svijesti ne može da mirnom du om gleda rastvoran rad Radićevih agenata.

Uslijed ovih dogadaj~t u Du­brovniku, na v a omladina. pri­ređuje u Splitu protestnu '" kup­ština, kojoj će učestvovati sve stranke po svojim govornicima. I ibenik, ta tvrđava na bra­niku domovine, mora da pro­svjeduje, pa će o tom biti govora na nedjelnoj zabavi.

Rezolucija, koj a će biti predložena skupštmi u Splitu :

Predsedniku Ministarskog Savjeta u Beogradu: n Cjelo­kupno stanovništvo Splita u Dal­maciji na javnoj skup· tini o­držanoj 26 februara najodlu­čnije prosvjeduje protiv svakog cijepanja jedinstvene drža-v.) protiva zadnjih naročito poku-

šaja Hrvatskoga Bloka te izja­vljuje da. će u slučaju nužde založiti se do krajnih granica u borbi za očuvan j e narodnog i državnog j edinstva, koje ni u ko_i cm slučaju ne može biti u diskusiji '1 •

Ovakovu rezoluciju treba da poprimi i c ·elokupno stanorni­štvo Šibenika na skupštini, ko­ja bi se dogovorno imala što prvo ureći.

Demokratska zabava 26. veljače.

N as prevr emeni odbor _Oemo­kralskl. stranke" , b;o je od t edi o, da se 14. ov. mj. održ1 Demo­kratska zaha "· kao Slo i" to pro­vedeno po ciJeloj Jugosl .. VlJi . Ne­pogodna Hemn!.a. sprijt t. l e nas u namje ri , pa ć e se zalo "Demo­kratska za ~a va" e držal i u nedjelju 26. f brnara n 1 •·ostorij~ma Držav­nog D 'Jmn. 81 <iući i (~ lr> čisto

sh an ačka z b ., ·a, mn pn prt.::ustvo­vati samo prista e Derr.' kratske stran e. l a zab.tvu će loći oda­slanici 11. okolice. N •noćili ..: od­b or pobrinuo, d., z<..h 'a pro teče u najboljem raspv ložf '"ljn i u ćisto

jugosla\-e nskont smi·lu. D mukrL~li sn no 1oci j-~.~ne ve­

hktJ misli. i.k1 eni poborn·c; narod­nog j enin lva i jug lavenstva, koje mo ra pobjed n =. R nl Demo­kra tske stranke pn s: ren je na svim poljima, pa ako jvš neml uspj eha, kako bi bilo zelJeli, krivi su oni, kojt la J rad om etaju zavo­đenjem naro ;1a. Čis ti jugo lavensk i_ pravac Dcmokt atske stranke u in­teresu je državnom i cjelokupnog na roda br razlike plemena, a to shvać :'l. i čitava poSt OS'na javnost, izim onih, ko jima kao da joS nije do ta bratoub ilačke borbe izmedu ~rba i Ilrvata.

Demokratska zahava ima svrhu, d a okupi svoj e pristnše, da nikoga ._~ ·•bi, vt'ć ela svak pri tupi po ::. OJern slobo noru uvjerenj u.

Demnk 1li, vi na zab: YU 1o. veljače!

»Talijanski« Zadar i jugoslavenska zadarska okolica.

Sudeći po n tkim znakovima i diplo1 1atskim gibanjima u Beo­gradu i Rimu, imala bi do skora da bude evakui ana i tnća zona u Dalmaciji. Doduše, da je bilo više ozbiljnosti i držanja do za,lane riječi u našeg komSije, treća je

z • r ' ., eć davno biti ispra­L:IIJ~Wl . H -:; l. !: pak biti u skoro i ta treća zona oslobodjena, ne znamo, n poučeni t,orklm islr l­stvom, ne vjerujemo ni u diplo ­ma tska naklapr.nja u i 11 drža v ničke dogovore i razgrvore. Kad vidimo

;

da Talijani prlljnju - istom onda ćel1)o vjerovati .

Za izvj esno pak znamo samo to, da u Zadru sav poslovni svijet sa nekom kao ?ebnjom očekuje ispra-1njenje treć e zone, koje kao da zyoni Zadru kao opij elo, jer istom onda grad Zadar osjetit će ruku "ljute" sudbine: da je osamljen i zaokružen nasim krajem i n~im

morem. Neki naši ljudi a i novin e, raz­

glabajući o evakuaciji treće zone a:ovore o sudbini Zadra i neu­godnom položaju našeg kraja i našeg svij eta, koji će - danas, sutra - slrcati sa sebe jaram ro­bovanja, a n~prtiti a da ni odahnuo nije! - novt Jaram u dražesnoj formi Vespazianovih po­

reza. Imali smo prilike čitati članke

koji tretiraju ovu st var, ali -moramo iskren o kazati - s vrlo malo razumijevanja i ne imajući pred sobom i eografsku kartu.

Gubit~om Zadra sav taj kraj dobija drugo lice u administrativ­nom, saobraćajnom i trgovačkom

pogledu, a sve to dovesti u sklad, a da pučanstvo izgubi iz vida Zadar grad, koji je do sada bio polaznom njegovom tačkom i nje­govim stjecištem, nije lak posao i to zahtjeva posebni studij,

Kako se stvari u nas razvijaju sopu~evom brzinom, izgleda da će

se zadarska okolica sa pripada­jućim brojnim ostrvima kasno ure­dili na naćin da pučan stvo onih krajeva ne osj eti gubitak Zadra.

Izgraditi drugi centar, ko3i bi imao biti surogat Zadru, na to je teško i pomisliti, a da je b ilo u mjerodavnim krugovima viSe uvi­djavnosti, moglo se pristupiti i tom radu te utrošiti sve ono u naseljavanje i povećanje Biograda i Šibenika, što :~e trosi i što će se utrošiti za naseljavanj e Kosovog polja u Staroj Srbiji.

Kosovo polje imade svoju histo­rij sku vrijednost ; Jadran imade vrijednost budućnosti.

Nema sumnjE', da će .signorotti" zadarski bili osj etljivo pogodjeni iUbitkom jugoslavenskog zadarskog kotara, kao sto će i naš živalj razumjeti da su iUbitkom "tali­janskog" Zadra dospjeli u nezgo­dan položaj.

Po našem miSlj enju ulogu Zadra treoa da preuzme S ib enik kao najveći grad sjeverne Dalmacije u koju ubrajamo evakuirati sc Ima­juću lreću zonu, a St.o ne bude mogao da preuzme Štbenik, lo b ezuslovno ustupili će B10gradu

n /m. U prvom redu bezuslovno je

nuža u, da se brzim parob•·odima udes i zgodan i joftin saobraćaj

či lave zone, koja ss ima evakuirati sa Btogradom i tlakrom a u prvom r edu sa Š ibenikom , gdj e bi pu­čans tvo onih krajeva mogl o dn dovozi svoje p roizvode i prodava ih te istodobno nabavlja i podmi­ruj e sv~ životno potn,be.

Nego i ovdje, držimo, da nam n ije nužno 1 okaziva ti toli ko zabri-

nulosti , kud će i šta će pučanstvo jugoslavensko iz treće zone sa svojim produktima. Kako su Tali­jani nedostiživi u svojoj lukavosti i bezobrazluku zahtjeva, - oni će - mi lo bar držimo tražiti posebnim ugovorom da naša o ~ o­lica izdr!ava Zadar, a onda zaludu svi projekti i sve osnove oi:o ure· djenja ovog pitanja. Da će biti iz­n enadjenja, lo je viš nego jasno, jer ovo neosnovano otezanje ne­čemu vodi. Mi smo isto tako uvje­reni, da će kriomčarenje sa Za­drom imati velike dimensije u

jednom i drugom pravcu, ali za to moramo ustati svi ko jedan čovje k , da na~a Vlada ne smije Zadru priznali nikakovih finansij­skih i trgovaekih privilegija, već da ga mora smatrati bezuslovno inoslranstvom bez obzira na "nje­gov položaj, koji ga tako usko s nama veže i koji je, da je bilu pravice, našim morao i ostati. I najmanji prlvilegij značilo bi s n~e strane uzakonjeno ili barem odo­breno krijomčarenje.

U podesnim, brzim i zgodnim, a što je najglavnije! u jeftinim pru­gama, koje bi išle za tim da naš svijet slavlja i dovodi u kontakt sa onim pija~ama, koje oskudij evaju povrćem, sirom, ml ijekom i gdje može da podmiruju svoje• potrebe - treba oživiti u nj emu vjeru da on. bez Zadra može biti i da sa Šibenikom, Biogradom, Obrovcem i Spli tom može ~ivjeti kno što je živio sa Zadrom , koji nt'ka sam pere ne ćisto rublj e.

O uregjenju saobraćaja, pruga parobrodarskih i arl toi nial ta ti vnoj upra.v:i progovorit ćemo drugom pri likom i kad, vid imo dokle je d oprla naša vlada u eventuqlnom popuštanju Talijanim a.

Svakako: budimo nu oprezu! X.

Naši dopisi. Skradin, 18. fe bruara.

Ovdje je 7. lek. mj. osvanula žestoka poledica sa jakom burom i praminjanjem su~nj ež i ce . Toplo­mj er Celsius j e pokazivao 7 pod ništicom. Mraz je pokrio svu zemlju, stabla su praskala pod te­žinom inja i žestinom bure, a ni­jesu im odoljeli ni gvozdeni stu­povi, koji su bili do zemlje savi­nuti ko da su na valri bili užareni.

To je nenijeme nanijelo dosta Steta električnim, telegrafskim i telefonskim slupovim~ i žicama, a nij esu ni budna pažnja ni najveći

samoprij egor vojnika mo~li spasili pontonski most. preko Krke.

Polop ilo se 30 brodova, a mos!li materij al b iJ j e razn esen od va­lova t vj etra.

Nego netom se malo vrijeme utišalo, naredn ik Marlin Jergović

sa svoj im vrij ednim vojn :cima, b ez sprava, već svojim jakim mišicama, islPgoše u 3- 4 da t a iz m rskih d ub tna. sve polop ljene brodove i sakupiše razbacani i r aznršt ni mater ijal. Neka je svaka hva la

našim vojnicima, n posebice radi­šn•m i prnm etljivom naredniku.

Neka i o pćin.: Š ibenska i Sira­dinska poln-ale i nagrade te vri­jedne na.še vojnike.

Rupe, ~0. veljače .. U našem je s elu učtlelj Miro

Cmjak osnovao analfabetski tečaj,

koji jA pohađan od 55 nepi!!mena

već odrasla zemJjoradnika i većer broja mlađih. Taj učitelj, koji ima volje i ljubav za svoje zvanje, uz potporu uviđavnih članon l:Jjesnog školskog vijeća, ulio je ljubav svojim mališanima za nauku, pa mu redovito i uz vrlo 1ijep uspjeh pohađaju .školu. - Nekt· mu je

svaka hvala.

G~ADSKE VIJESTI Kralj đoJad. Iz najpouzdanijei

izvora doznajemo da je već sa­stavljen program putovanja Nj . Vel. Kralja u Dalmaciju i da je u pro­«ramu tako đer predviđena posjeta Sibenika. Potanje drugi put a za

sada preporućnmo općini da se na vrijeme za doček pripremi.

Pomen za velikoga Kralja. U ponedjeljak ~0. ov. mj . održan je u stolnoj i u srpsko-pravoslavnoj crK.vi svečani · pomen za pokoj duše P etra Velikoga Kralja 0 3lo­b _ dioca. Pom enu su prisustvovali

predstavnici svih civilnih i vojnih vlasti, odaslanici raznih dru~tava i korporacija. Za vrijeme pom ena svi su dućani bili zatvoreni, a sve radnje obuslaviše pcsao do podne. Na svim državnim zgradatna i društvima, te privatnim kućama

zastave su vijale na po stijega.

Kraljeve službeno zaruke. U Bukarešlu se ovih dana slave slu­žb E- n~ zaruke Nj. Veli čanstva Kra­lja. To m prigodom su priređene u p očas t Visokog go ta razne sveča­

nosti. Vj eri rlba je b ila obavliena na 20 ov. mjeseca u 5 sa li poslije

podne.

Na prolasku. Jutros je na pro­lasku bio iz Beograda za Splt t g. namjesnik Metličić.

Sokolsko drnštTo priređuje svoj veliki društveni ples sutra, u subo­tu dne ~5. ov. mj. Početak u ~l sat. Kako svake tako i ove, prije plesa će povorka izvr~ujućih čla­

nova sa glazbom proći gradom u 20 sati, te se onda uputiti na ples, koji će zacijelo biti najljepši cijele sezone. Sokolsko društvo obljublju­no u našem gradu, požet će na plesu sve simpatije, kojima g"ađan­stvo prali rad našeg Sokola. Već

je to do sada iradanstvo dokazalo darivanj em raznih predmeta za veliku lutriju, koja će se vući u nedjelju u 16 sati . Toliko je lih darova Odboru prispjelo, da će na svaku seriju pasli najmanje dva dara. Izložba j e darova u drušve­nim prostorijama započela jučer, a traje do nedelje prije vučenja.

Neka svi pohrle na ples i tlm od u ~o se Sokolu, koji je u našem gradu u vij 'k visoko vijao bar jak jugosla vensko ideje.

Domok:rJ\t kn. znhnya odr~at će

se u nedjelju 26. ov. mj . u pro­storijama "D ržavnog Doma". Po­č etak u 9 sali u večer.

Znluwa Žousko zadruge. U uto­rak v će r .::enska Nar. zadruga pr iredi la je krasnu zabavu sa pie-

som i time pokaza~a, koliko žena može da dopinosi nacijonalnom, kulturnom i hu::nanilarnom djelo­vanj u. Građanstvo se vrlo brojno odazvalo otmjeno i dobro organi­zovano.

Velika je dvorana osobitiJ!l uku­som ukrašena, dok je najveće div­ljenje pobudila dvorana sa badf­movi m cvij ećem . ~o stolovima bi­jahu umjetnički raspoređene razne đakonije, posluživahu same članice,

cio ran~man bio je u rukama na­ših g.đa, pod pročelništvom pred­sjednice g.đe Lenke Ježina, koja je uz ostale članice doprinijela, da je zabava protekla u najprijatnijem zadovoJj ~ tvu i oduševljenju.

Odabrani program zabave za­počeo je prigodnim prologom, a. zatim su škol ;ka djeca. izvađala

kolo "Srpkinja" sa mnogo umjet­nosti. l recitovanje i pjevanje (

deklamovanje, sviranje na klaviru, pa i dj ečij a predstava bijahu izve­dene na osobito priznanje i zado­voljstvo. .Mališi su požojeli buru pljeskanja i svak je ponio najbolji utisak. Evala vam djeco, a hvala i evala marnim i ustrajnim učitelji­

cama g.đici Granić i Basor, koje su mnogo truda ulož ile, da dj ečicu iz­vježbaju i priprave. Trud im nije bio uzaludan. - Kosltrui djece po­budili su naročitu pažnju, a oso­bito narodni kostimi. Po zabavi razvio se animirani ples do zore. I dok su pl esači u plesnoj dvorani mogli da u obilju ispolje plesnu zaneSenost, ostali p nsjetioci nađoše užitak u raskošnom buiTetu.

ž enska zadruga moze da bude zadovoljna priznanjem, koje im je dala javnost odltčnom posjetom i velikim moralnim uspjehom, za ko­jim nije zaostao ni m uralni uspjeh.

Teška ekonomska kriza, ~aju danas preživljujemo postaj e sve o­zbiljnijom, u koltl<o sq jo~ ne po­duzimlju s nikakove strane mjere, da joj se slane na put lli da se bt~rem

ublu~i. Vino, naS jedini glavni pro­dukt, je još u konobama, slabu mu je prodaja a cij ena niska. Narod s toga sve vise ostaje bez novča­

nih ~redslava te st. zadužuje e du kupi !;kuvi kruh i to s~e u nađi da će u vinu naći proda1u t tim se odu­žih. Do malo pak treba dn vi n.J• gr11dari kupuju sumpor i modru galicu. 6im? T r!!' ·•vci naši već ni­jesu u slanju d1; težaku prodaju na

VJeru, jer ni sa1ni nijesu u stanju da na tnj P ači1 1 <;voju trgovinu ,,_ drž•.

U nek1m našim primurskim mj -st1m a i u onim p t• d Velebitom v eć

go pl e

1

p

za~

Ili l

pl 111

sl a ća j

ne me to • obi~

Ctt1

vidi jeti

su. D.r.

l

g

da da u·

se gladuje, narod strada. Dok je na vrijeme, pozivljcmo koliko vlast toliko rodoljubi o građanstvo da. u općem interesu i sto pr\10 poduzme potrebite korake za ublažer~e o­skudice i ekonomsku rganiznciju.

Za nedjeljnu tloruokratako za­bavu. UmoljaV1\ip sc. svi prijatelji demokratske misli, koji žele uće­

slvovati demokratskoj zabavi u nedjelju, a slućajno nije im do­slavljen poziv, da izvole poziv priditi kod našeg uredniltva ili kod r. J. Jadronje.

Zabave i plesoyi, Ove godine se - Sibenik osvećuje za svoje mnogo­

godišnje ~ladQvanje na znbavam i plesovima.

Tnko u nizu ovih imamo sutra u subotu Sokolski ples, koji prama pripremama ima da išćcka najbolji uspjeh.

U nedjelju imamo dewokratsku zabavu s pozivima ali bez ulaznice ili doprinosa.

U ponedjelnik veliki krnbuljni ples s doprinosima na. korist naših ratnih invalida.

U utorak pak ples dru~lva jugo­slavenskih lovaca. U srijedu : "sje­čaj se, čovječe, da si pnslt i da ćeš se u prah obratiti• te kajanje za napravljene i ko zna kada isplative karnevalske dugove.

Skupo6a. U zadnje je doba sku­poća postala tolika, da širi dojevi naroda upravo pate od gladi. To osobito osjeća radna ruka i činov­nici, pa.. bi se moralo ozbiljpo po­raditi da ie dokrajči ta. neodrživa skupoća.

Lijep primjer. Kori na~ih sred­njih š,kola zaJ:~osleno je vjSe učenih

J

svećenika-profesora i profesora bo-goslovije. Oni u vršenju svojeg svećeničkog zvanj~; u svim škol­skim svečanostima upotrebljavaju ~amo narQdni staro11lavenski jezik i na oltaru i u pjevanju, bilo to pri misi, ili kojem mu drago bogo­služju. Mi pitamo: kad svi učeni

-svećenici svoju patriotičnu dužnost vrše, zašlo na isti način ne mogu to isto činiti i na~i kanonici i obični pareci, po svim gradskim crkvama i predgrađima, da puk vidi i ~uje, da se i u narodnom jeziku . može dostojno slaviti Boga.

Stranački sastanak. U Šibenik su stigli nar. pos!. pučke stranke Dx. Š.mrak i Stjepan Barić. Sa svojim pristašama održali su po­uzd2ui sastanak, na kojem su go­-vorili o političkoj situaciji.

Porota. Dne 22 ov. mj. na osno-711 pravorjeka porotnika bio je ra­di razbojstva osuđen na pet godina tamnice .Mile Mandarić Štmunov.

Isto tako dM 23 ov. mj. radi i­stog zločina Đuro Ze! ' n baba pok. J ·ll.Ze na 6 godina teške lamm ce.

t A.utunac Stipe, preminuo je jučt:r. tlio Je ratni invalid. Vječni mu pokoj!

Iz oprave lista. lTmoljnva mo prelplatnik~ dn št0 urvo izvrše svoju dt.žnost.

Utopio se Niko Klarić po11tolar u Docu u naponu muževne soare. Ostulja za sobom udovu i petero djtce. Koji je povod ovoj nesreći i da li je ovim pokojnik sam kidisao na svoj život, još nije za st •Ino utvrđeno.

• U zadnji čas dolazi nam vijest iz Zlarina da je tamo jedna žena počinila amoubijstvo objesivši se o gredu.

)loratorij za plaćanja u ino­z~mstvu. Narodnoj skupstini prPd­ložen ie sa strane vlade slijedeći

nacrt zakona, kojeg donosimo samo u glavnom. Trgovci naime i indu­strijalci te zana tl ije, koji imaju pla­ćanja u zemlji ili u inostranstvu u valutama, koje bolje stoje od na­šeg nacijonalnog novca, mogu se obratiti nadležnoj komori svojeg mjesta sa zahtjevom da se la pla­ćanja o gadu za 2 godine. To vri­jedi samo za trgovce, koji su pro­tokolisani i koji su platili porez. Ko pak ž.eli da se tim okoristi, du­žaQ je u roku od 15 daua od iz­danja ovog zakona podnijeti trg. komori molbu, koja treba da je ispunjena prama zakonskim propi­sima.

Pomorska uprava u Bakru. Naša pomorska uprava u Bakru i niJ znamo zašto postoji, jer se u njezinu djelokrugu ništa ne radi, ili ako se što čini, to je sve zlo i naopako. Lučka poglavarstva, uredi i odaslanstva, nehajnošću pomorske uprave potpuno su zapuštena. Mi znamo, da su putevi svugdj e trnjem posuti, ali znamo i to, da se sna­gom i voljom može mnogo toga polučiti, a t v manjka pomorskoj upravi u Bakru.

Prvi semestar. Na mjesnoj re­aln flj gimnaziji i velikoj gimnaziji, sutra se završuje prvo polj eće i tom Ćt\ prilikom đaci primiti seme­slarska posvjedočenja. Drugi se­mestar počimje 3 ožujka.

Taksa za oglase. Od 1 siječnja ove godine plača se državi za sva­ki novins:d oglas prama velitini is tog stanovita taksa, koju moraju izdavači novina odmah državnoj kasi uplatiti. Kao oglasi smatraju se i one obznane u bilješkama no­vina,., kojim se obavljnje vjeridbe, vjenčanja, bioskopške prestave i sve drugo što ima karakter oglasa ili reklame.

Ugarsko-Hrvatske dioničko po­morsko parobrodarsko ·društvo registrirano je pod novom tvrtkom: Jadranska Plovitba dioničko paro­brodarsko društvo - Sušak - Ge­neralno zastupstvo - Rijeka.

~unti Ju~oslnuen moro ~iti čio n

JUfiOSlHU. Mflll~f Bilješke.

13. jula 1789. dan prij e razore­nja zloglasne Bas tille, pariški san­scuhlles navališe svom sna;,om na "Kuću sv~:: lo ga Lazara" nakanom d:.\ fr atrima od uzmu oružj e, jer j3

netko prokazao fratre, da imadu sakrivenih pušl\kn, U mjesto puta­ka nadjose hambare pune žita i uz povik "bo che va touioursw (jesti se mora uvije~) narediše da ss odu­zme žito i vino i porazdijeli gla­dnoj rariAkoj sirotinji.

U toj mješavini doAaQ je i jedan ordinarni lopov, zgrabio nekolike vreće nakanom da ih ukrade. San­sculottes-i ga uhvate i za primjer drugima osudiše na smrt. Pola sata kaRnije lopov je bio obješen.

Htvatski sansculotti, medju koje brojimo novo oživjele frankovce, radićevce, i ostalu bagru, zar ne rade isto ono od Jugoslavije Mo i pariški u doba revolucije od kuće :iV. Lazara?

Karl je bio obj~lien onaj lopov, ni :rrna žita, nij~ pomanjkalo i P,a­rilka sirotinja nije bila prihTaćena

ni za jedan kilogram.

Kad bi se i Radiću sudilo danas ako ne istom a to barem prema današnjim prilikama i mentalitetu oštrom mjerom, bilo bi manje šte­te po državu i ne bi dinar dnrvno padao. Jer i Radić mnogo sliči na onog sansculotta, koje~ su sami drugovi objt:sili. Nije zlo, ako se historija katkad obnavlja.

• D o p e l g ii nger". Kad je u Berlinu umro glasoviti nj emački ge­neral Moltke, pred njegovim jesta­nom stražario vojnik sa nataknu­tim bajonetom i propisno se šetao. Pred kućom nije b ilo ni Zive du!le, tek jedan civ.lis t d ;:; l z1o je u su­~ret vojniku. Civilist na j dnom o­pazi, kako se vojnik postavio "stram" i, ukočen .tao svijeća, maAinalno spustio ruku na kundak puško. Ci­vilist se tome zaćudio i, videći da nikoga nema, upitao voj nika: koga je salu tit a o. Vojnik mu odgovori : generala .Moltke-a. Kasnije se ma­tematički ustanovrlo, da je u onom momentu, kad je vojnik salutirao, general Moltke bio mrtav i već lt­žao na odru. Vojpik je dakle pred sobom vidio generalov .Dopelgi.i.n­gerw ali ·kako bi mi mogli da na­zovemo : dvojnik.

D't'ojnik dakle ili njemački "Do­p elganger" nije ~išta drugo nego - kako bi u Beogradu kazali -povampireni mrtvac, dakle fluid ili spektar jednog pokojnika.

Zaslugom svetog Save i zabave u njegovu čast imali smo prilika viditi "Dopalglingera.". N au ka o fe­nomenima i fluidnlm prikazama kaže da svak ne moze da vidi • Do­pelganger" jednog pokojnika, kao sto lo dokazuje slučaj generala .Mol­tke-a. Da li su na svetosavskoj za­bavi svi vidili dvojnika ne 2.namo, ali da je to bio jedan pravi nj egov Dopelgilnger dokazuje činj en 1ca, što ga je nestalo, kad je nctdošao čas,

zajedničke večere. To je i razum­ljivo, jer Dopelgunger, k ao fluid, ne mo~e da jede i pije.

Kod inteligeneije Dopelgfm Jler po­budjuje interes, kod suj evj ernlh strah i neugodno raspoloženje. Bil kako mu drago Dop elglinger nije opasan, ali u časovima, lij pog ra-

spoloženja bolje bi bilo da se ne ukazuje.

D a n i e a - koledar društva syetojeronimskoga za prosto ~odinu 1922. Slučajno nam je do ruka do­šao ovaj opće poznati koledar te smo ga od znatiželjno~ti prolistali da mu vidimo sadržaj. Znali smo kako je ovaj koledar bio dinastičan prama Habsburgpyt:ima, ZDJ.JDO ka­ko je vrvio patriotskim člancima i statističkim podacima o ,.ljubljenoj• monarhiji, čjtali smo kako je goTor predsjednika ovoa- društva bio tako sjajno ispunjen značajnim poklici­ma u čast i slavu vlastod1žaca pro­pale monarhije pa smo doista oprav­dano znatiželjni bili, kako to izgle­da danas nakon tri godine oslobo­đenja.

U čitavom koledaru uzalud smo tražili pomena o našoj dinastiji i kralju, uzalud o našoj državi, pot­puni muk i pasivnost. Samo na str. 167 među sva!lticama • pod naslo­vom : koliko ljudi ima u pojedinim državama? - u sitnim slovima na­vađa se ; Jugoslavija kraljevma 14500000. Koledar je inače potpu­no ispunjen u vjerskom katoličkom borbenom duhu, pa je s toga sje ... dne strane takov s11.driaj a s druge strane potpuna pasivnost prama našoj državi osobito značajna za današnje prilike u vodstvu katolika u ovoj državi. Pokrovitelj naime ovog društva, koji izdaje ovakove koledare, je sam Dr. A. Bauer nadbiskup zagrebački, u čigovoj ti­skari je i tiskan.

JA. VNA ZAHVALA. Prigodom smrli našeg milog su­

pruga, oca i zeta

Mate Brana, žandarskog naredmka

izričemo tLplu hvalu svima, koji plem enitim saučešćem dopriniješe, da lakše podnosimo teški udar kletog udesa. Osobitu hvalu izra­zujemo lj ekaru Dr. F. Dulibiću.

Pokojnikovim kolepo.ma, te koman. kap. g. Bogdanoviću, neka je čast i svesrdna hvala na požrtvovnosti koju su ukazali svojemu drugu.

I-Ivala i svima1 koji nezaborav­ljenog pokojn ika ispratiše do vječ­nog počivali~ta.

Štbenik, 23. II. 1922.

Mina ud. Brana, supruga. Marija i Srećko, dj eca . - Braća Man1!'>ić. -

P aloka, šurj ci .

Vlnstnlk l lzdnvntcl j : DR. V. SMOLČIĆ Odgovorn i uredn ik : DR. ČEDOMI L MEDI Nl .

Tlsnk grnf lčnog zavodn E. VIT ALIANI.

Kupujemo svaku količtnu lovo­rovog lišća u v rećama ili bala­ma, fob dalmatinska luka, pro­daja kroz mart i april. Ponude molimo slati uz oznaku n ajniže

eljene na

Braca Makale ,; ŠiJ1enik.

l'< .XXXXXXXXXIXXXXXXXXXXXXXX~ 0 Tvrdk utemeljena 1906. ~

:: O I J A R O N J S X šmENIK ;-: (DALMACIJA) ?j

agenturni, komisionalni, otpremnički i pomorski posao, XQ poveljeni trgovačko -pomorski mešetar.

Brzojavi: Agentur Jadronja - Šibenik. Telef. lnterurb. br. 3. X

~ ; astupstvo i skladište uajbolj;h ck portmh tvrdka i lvomica; ~~ • ; ·e kolonijstne robe, pS l'nić u og brašna boljeg doma~e~ mlina XX ·o i mekinja, kukuwza, zobi itd. - Likera , Siropa, fmih vina

•ampanjca. - Izravni uvoz iz inozemstva: sira Purmižaua š " i Ementhalera, le E trata konserve pomidora, Mortadele, Ruskog X •· iginal nog Ceja Modre gal ice, sumporu itd. - St4rdin e u ulju ~~ j baćvicnmn slane srdjele najveće dalmatinske tvoroict . -r, Karbid tvornice Jajce (Bosna) koji sadržaj e ~00-300 lilnra X X etilena, mnogo korisniji nego dalm linski tc prema tomu X X , .nogo jeftinij i pri uporabi. Nadalj e je Cist i daje krasno j rdoo- X X J .~no svjetlo, bez ikakvog neugodnog mirisa. - Petroulje u X

mdncima- i hačvama izustno raftrniano. - Domaće rafinerij e, X Lenzin i mi 1eralna ulja sv h vrsta na1f nije rafinirano, oxiR'en u

, l 'hn ićke, medicinske i man tvene ~vrh e , ki elina za aku mulatore. "<J

~ Uzorci, ponude i razjašnjenja na zahtjev hadava i !ranko. Prima so naruči e

?< .· vakovrsnih pec( ta i tabla uz tvorničke ax O - - ijene. - -s< . .

Zastupstvo za špediterske poslove u svim većim mje- X

g~;~~~~~xxxxxxxx~

~~·~~IJOGEiGc~~,.r9EI~~1iGE~

~ Stigao nam je ~

i ORIGINALNI z~RčKI KAMEN ~ MLINOVE l MLINSKE INDUSTRIJE JBOLJI l AJP 7.liKL .D IJI

Rasprodaj e:

Nil{ola Dragišić - Skradin Gjuro Vojvodić - Knin

Gla \'ll skladište kod

BRAĆA MAKALE , ŠIBENIK ~

: .. ~ :~~~JeEI~~~~~::~~:JE~~~JC1

Solidno! - Ukusno! - Jeftino! 'f.. , tupstvo i ~sklu si vnt1 p~:odaja Zao·re­bačko tvornice cipela d. d. z ,t šibenik i

sj e vern u Dalmaciju.

SREČKO BOGIĆ :-: ŠIBENIK 44. GLAVNA ULICA 44. ~

En grcs et e detail.

IJADR NSKA BA KA • • • ,.,.

s • • OGRiiil ll llllllllll llll ll lllllllllllll llllllllllllllll lll lll llllllllllllllllllllllllllllllllll ll lllllllllllll llll llll llllllll ll ll ll lllllllllll llllllllll llllllll lllllllllllllllllllllllll lllllll lllll lllllllll lllllllllll lllllll llllllllllllllllllllllllll llllllllllllllllllllllllllll ll lll lllll lllll lllll llllllllllllllllllll

Korčula, Kotor, Cavtat, Celje, D!Jbrovnil{, Ercegno i, Jelsa, Kranj, Ljubljana, Maribor, Metl{ović, Sarajevo, Split, Šibe-nik, Zagreb, Beč, Trst, Opatija, Zadar. New-York: Fran~

Sal{ser State Bank.

SLAVENSK A K d. d. • • ,. • • z GREB

. . . prije NARODNA B AN KA

v ' PODRUZNICA SIBENIK : : CENTRA LA ZA. GREB Ilica br. 7 . . . . . . .

Uplaćena glavnica K 100,000.000. - Pričuva K 30,000.000. AFILIJACIJE: jugoslavenska industrijska banka, Split. -Bankhaus Milan -~o~ert Aleksander, Wien l., Augustiner-Ulošci preko K 250.000.000·-.

PODRUŽNICE: Beograd, Brod n/S., Bjelovar, Dubrovnik,

Osijek, Sombor, Suš~ k, Šabac, Vršac.

Ispostava: MON OŠ TOR.

strassl" 8. - Ball<~n-Baak R. T., Budimpešta. AGENCIJA: Buones Aires, Rosarie de Sta Fe (Argentina). ZASTUPSTV;\: Lima ( 0 eru), La Paz, Orur, (Boli via), Antofagasta, . - ·.P.t,...al o) Punta Arenas, Santiago (Chile);

Rio de Janeiro (Brazilije), Montevideo (Uraguay).

Prima ulošl{e na knjižice i tekući ra~un uz najpovoljnije uvJ~ e, te obavlja sve bankovne transakcije n~Jkulantnije.

vl K na no jen ča l da nu Bee au

eu dan Dj!!

·no jer na

"eru lllad ~no

' bare ti ill