listopad studeni prosinac knjiga proroka …...prostor, vrijeme i materiju, onaj koji je pozvao naπ...

1

Knjiga prorokaJeremije

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeLISTOPADSTUDENIPROSINAC2015. Knjiga proroka

Jeremije

2

Sadræaj 1. Poziv u proroËku sluæbu

2. Teπke prilike (unutarnje i vanjske)

3. Posljednjih pet Judinih kraljeva

4. Ukor i kazna

5. Prorokove nevolje

6. SimboliËna djela

7. Nastavak nevolja

8. Joπijina obnova

9. Jeremijin jaram

10. Razorenje Jeruzalema

11. Savez

12. Povratak u Egipat

13. Jeremijine upute

Imre Tokics

Knjiga proroka Jeremije

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2015.

3

»itajuÊi Knjiguproroka Jeremije,poÊi Êemo naputovanje, duhovnoputovanje kojeobuhvaÊa najveÊedubine ljudskepokvarenosti ivisinu, sjaj iveliËanstvo naπegaGospodina.

»itajuÊi Knjiguproroka Jeremije,poÊi Êemo naputovanje, duhovnoputovanje kojeobuhvaÊa najveÊedubine ljudskepokvarenosti ivisinu, sjaj iveliËanstvo naπegaGospodina.

UVOD

Mi-yittanHebrejski jezik, kojim je napisana Biblija, kao i veÊina jezika, pro-

æet je idiomima, rijeËima ili izrazima koji imaju drugaËije znaËenje odonog koje nam se u prvi mah Ëini. Jedan takav primjer je izraz mi-yittan, koji se sastoji od dvije hebrejske rijeËi: mi, upitne zamjenice“tko”, i yittan, koja znaËi “dat Êe”. Ovaj izraz znaËi: “Tko Êe dati?”

Meutim, u Bibliji na hebrejskom jeziku ovaj izraz izraæava neËijuæelju ili teænju i odnosi se na nekoga tko neπto jako æeli. Na primjer,kada su djeca Izraelova napustila Egipat, suoËavajuÊi se s izazovima upustinji, uzviknula su: “Oh, da smo pomrli od ruke Jahvine u zemljiegipatskoj!” (Izlazak 16,3) Izraz “oh da smo”, potjeËe od izraza mi-yittan.U Psalmu 14,7 David izgovara: “O, neka doe sa Siona spas Izraelu!” Uhebrejskom jeziku redak ne poËinjerijeËju “oh” ili “o”, veÊ izrazom mi-yittan. U Knjizi o Jobu 6,8, u retkuu kojem Job podiæe glas i kaæe: “O,da bi se molba moja usliπala”, rijeË“o” potjeËe od izraza mi-yittan.

Joπ jedan primjer nalazimo uPonvljenom zakonu 5,29. PrisjeÊa-juÊi se povijesti Boæje providnosti,Mojsije podsjeÊa Izraelce na njihovumolbu da on, Mojsije, razgovara sJahvom umjesto njih, da ne bi umr-li. Prema Mojsijevim rijeËima, Jahve,zadovoljan njihovom molbom, tadaje rekao: “O, kad bi im bilo srce uvi-jek takvo, da me se vazda boje i dræesve zapovijedi moje!” (©ariÊ)

RijeË prevedena kao “o” zapravoje mi-yittan.

Nevjerojatno! Ovdje je Jahve, Bog Stvoritelj, Onaj koji je stvorioprostor, vrijeme i materiju, Onaj koji je pozvao naπ svijet u postojanje,Onaj koji je udahnuo u Adama duh æivotni, upotrijebio izraz koji seobiËno povezuje sa slaboπÊu i ograniËenjima karakteristiËnim za ljudskirod.

Razmiπljajte o slobodnoj volji. Razmiπljajte o granicama onoga πtoBog moæe uËiniti usred velike borbe. Ova upotreba izraza mi-yittan ot-kriva da Ëak ni Bog neÊe pogaziti slobodnu volju (jer onog trenutka kadato uËini, to viπe neÊe biti slobodna volja).

4

Starozavjetna knjiga koja u najveÊoj mjeri otkriva Boæju æelju daMu ljudi budu posluπni i ljudsku sklonost da ne budu posluπni, jestKnjiga proroka Jeremije, koja Êe biti predmet prouËavanja u ovomtromjeseËju. U vrijeme velikih geopolitiËkih promjena na starom Bli-skom istoku, Knjiga proroka Jeremije biljeæi izvjeπtaj o prorokovoj slu-æbi i poruci koja mu je povjerena, dok on vjerno i sa æarom propovijedaBoæju vijest narodu koji uglavnom ne æeli sluπati.

PoËevπi od poziva upuÊenog proroku, Knjiga proroka Jeremije vodinas kroz nekoliko desetljeÊa biblijske povijesti. Gospodin koristi ovogmladiÊa (poslije starca) da objavi osnovne istine koje su temelj biblijskevijesti od samog poËetka. Od svih duhovnih istina iznijetih u knjizi,sljedeÊe rijeËi izriËu bît onoga πto Gospodin traæi od svojeg naroda:“Ovako govori Jahve: ‘Mudri neka se ne hvale mudroπÊu, ni junak nekase ne hvali hrabroπÊu, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom. A tko sehvaliti hoÊe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna. Jerja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi jemilo — rijeË je Jahvina.’” (Jeremija 9,22.23)

»itajuÊi Knjigu proroka Jeremije, poÊi Êemo na putovanje, duhovnoputovanje koje obuhvaÊa najveÊe dubine ljudske pokvarenosti i visinu,sjaj i veliËanstvo naπega Gospodina, koji s tih visina podiæe svoj glas iobraÊa se nama, palim ljudskim biÊima: Mi-yittan, kad bi im srce bilosvagda takvo!

Dr. Imre Tokics ravnatelj je katedre za Stari zavjet na Adven-tistiËkom teoloπkom fakultetu u Pecelu u Maarskoj. Profesor je Starogzavjeta i hebrejskih vjerskih znanosti, a takoer ima i titulu doktoraprava.

5

POUKA 1 26. rujna—3. listopada 2015.

Poziv u proroËku sluæbu“Prije nego πto te oblikovah u majËinoj utrobi, ja te znadoh;

prije nego πto iz krila majËina izae, ja te posvetih, za prorokasvim narodima postavih te.” (Jeremija 1,5)

Biblijski tekstovi: Izaija 1,19; Jeremija 7,5-7; 1. o kraljevima 2,26;Jeremija 1,1-5; Izaija 6,5; Jeremija 1,6-19; Matej 28,20.

O Jeremijinom æivotu znamo viπe nego o æivotu drugih starozavjet-nih proroka. Biografske Ëinjenice u ovoj knjizi pomaæu nam da boljeshvatimo njegovu proroËku sluæbu. Jeremija je izvrπio takav utjecaj napovijest da su mu kao proroku i u Isusovo vrijeme ukazivali poπtovanje.

Istodobno, njegov rad mjeren ljudskim mjerilima, postigao je slabuspjeh. Usprkos viπegodiπnjem vatrenom opominjanju i molbama, naroduglavnom nije sluπao vijest koju mu je Gospodin slao preko proroka.

Ipak, usprkos protivljenju, Jeremija se nije mogao potkupiti; stajaoje kao “grad utvreni i kao stup æeljezni, k’o zidina bronËana” (Jeremija1,18), ne u svojoj snazi, veÊ u Gospodnjoj.

Jeremijin æivot nije uvijek bio ispunjen radosnim trenucima. Pozivmu je donio patnju, tugu, odbacivanje, Ëak i tamnicu. Joπ teæe mu jebilo πto su mnoge ove nevolje bile pokrenute od strane onih kojima jeæelio pomoÊi i pokazati im pravi smjer. Tako je Jeremija na svoj naËindoæivio ono s Ëim Êe se Isus suoËiti stotinama godina poslije u istojzemlji.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlja 11. i 12.

6

NEDJELJA 27. rujna

PROROCI

Proroci su u skladu sa svojim pozivom bili odluËni Ëuvari Boæjegzakona. »vrsto su se dræali Saveza i Deset zapovijedi (Jeremija 11,2-6).U Miheju 3,8 iznesen je kratak pregled prorokovog rada — “da objavimJakovu opaËinu njegovu, Izraelu njegov grijeh”. Pojam grijeha je, narav-no, besmislen izvan Zakona (vidi Rimljanima 7,7).

Koju su poruku proroci uputili narodu? U kojoj se mjeri taporuka odnosi na nas danas? Izaija 1,19; Jeremija 7,5-7; Ezekiel18,23 (vidi Matej 3,7-11).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji sud se mogao izbjeÊi. Meutim, dolazio je kada se narod nijeodvraÊao od svojih zlih putova. Doæivjeti promjenu, meutim, nije lako,posebno kada se ljudi naviknu Ëiniti zlo. Cilj poruke koju su prorociupuÊivali bio je da narod uvidi koliko su njegova zla djela loπa i kakvega posljedice Ëekaju ako ih ne odbaci. Ova vijest, naravno, nije bilanjihova, veÊ Gospodnja.

Proroci obiËno ne govore o tome kako im je Boæja rijeË otkrivenaili kako su je Ëuli. Katkad im se Bog neposredno obraÊao; katkad bi ihDuh Sveti dodirnuo u snovima ili vienjima ili, moæda, kao “πapat laga-nog i blagog lahora” (1. o kraljevima 19,12). Bez obzira na to kako suprimili vijest, proroci su imali zadaÊu ne samo prenijeti Boæju voljuobiËnom narodu, veÊ, ako je bilo potrebno, iznijeti je i pred kraljeve,knezove i vojskovoe.

Ovaj zadatak nosio je sa sobom veliku odgovornost: ako kaæu isti-nu, ovi moÊni ljudi mogu ih ubiti; ali ako ne ukaæu na istinu, na njihÊe doÊi Boæji sud. ProroËka je zadaÊa teπka, i prema onome πto moæemozakljuËiti na osnovi Biblije, oni koji su primili taj poziv, shvatili su gaozbiljno.

Moæe nam biti drago πto jesu, jer je njihova vijest preko Biblijedoπla do nas. U tom smislu njihove rijeËi joπ uvijek prenose vijest, Ëaki danas. Sada se postavlja isto pitanje kao i u Jeremijino vrijeme: “HoÊe-mo li posluπati?”

©to nam proroci nakon toliko mnogo vremena i dalje govore?Koja je njihova osnovna poruka upuÊena Boæjem narodu?

7

PONEDJELJAK 28. rujna

JEREMIJINO OBITELJSKO PODRIJETLO

ProËitajte 1. o kraljevima 1; 2,26. ©to je prethodilo izgnanstvuEbjatara u njegov dom u Anatotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je ojaËao na vlasti, Salomon je u vrijeme sukoba s Adonijomoko prijestolja, sklonio sveÊenika Ebjatara s poloæaja i poslao ga uizgnanstvo u njegov rodni grad Anatot, za koji se vjeruje da se nalaziooko pet kilometara sjeveroistoËno od Jeruzalema. Hilkija, Jeremijin otac,bio je Ëlan sveÊeniËke obitelji koja je æivjela u Anatotu. Neki smatrajuda je Jeremijina obitelj moæda potekla od Ebjatara. Bez obzira na toË-nost ovog podatka, iz Jeremije 1,1 saznajemo da je prorok imao uzviπenopodrijetlo. Tako vidimo da je tijekom proroËke povijesti Gospodin pozi-vao razliËite ljude — pastire, rabine, ribare, sveÊenike — u proroËkusluæbu.

“Kao pripadnik levitskog sveÊenstva, Jeremija se od djetinjstvapripremao za sveti poziv. Tijekom tih sretnih godina pripreme nije nishvaÊao da je joπ od roenja odreen da bude ‘prorok svim narodima’,pa je, kad je stigao boæanski poziv, bio preplavljen svijeπÊu o svojojnedostojnosti. ‘Ah, Gospode! Jahve’ — uzviknuo je — ‘gle, ja ne umijemgovoriti: dijete sam!’ (Jeremija 1,5.6)” (Ellen G. White, Izraelski prorocii kraljevi, str. 258)

SveÊenici su trebali biti moralni i duhovni voe naroda; dane su imvaæne uloge kojima su vrπili utjecaj na skoro sva podruËja duhovnogæivota naroda. Neki su bili vjerni tom zadatku; drugi su ga zloupotrije-bili i prekrπili na naËine koje ne moæemo ni zamisliti. Prorok je, kao πtoÊemo uskoro prouËavati u Knjizi proroka Jeremije, snaæno govorio pro-tiv ovih nevjernih sveÊenika koji su se pokazali nedostojnima odgo-vornosti i poziva koji im je bio povjeren.

Koje su vaπe duhovne odgovornosti, bilo kod kuÊe, u crkvi ilina nekom drugom mjestu? Ako bi neki prorok sada razgovarao svama o tim odgovornostima, πto bi vam rekao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

8

UTORAK 29. rujna

POZIV UPU∆EN JEREMIJI ZA PRORO»KU SLUÆBU

ProËitajte Jeremija 1,1-5. ©to ovaj tekst govori o pozivu kojije bio upuÊen Jeremiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poput drugih proroka u Starom zavjetu (i Pavla u Novom; vidi Gala-Êanima 1,1; Rimljanima 1,1), Jeremija nije govorio o tome tko ga jepozvao. U ovim redcima bio je vrlo jasan, kao i u ostalim tekstovima uKnjizi proroka Jeremije, da je ono πto je govorio bila “rijeË Jahvina”.Nema sumnje da ga je ovo njegovo gorljivo uvjerenje osposobilo da idenaprijed usprkos velikom protivljenju, patnji, i nevoljama.

Jeremija je primio poziv u trinaestoj godini Joπijine vladavine, oko627./626. g. pr. Kr. Ne znamo toËno koje je godine prorok bio roen, iliu kojem je uzrastu zapoËeo svoju sluæbu. On je sebe, kao πto Êemovidjeti, smatrao djetetom, nekim tko je previπe mlad za zadatak koji muje povjeren.

ProËitajte Jeremija 1,4.5. Kakvu je sigurnost i snagu Jeremijaprimio iz ovih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je izabrao Jeremiju za proroka prije nego πto se rodio. Bog gaje od trenutka zaËeÊa izdvojio za ovu proroËku ulogu. RijeËi prevedenekao “posvetih te” (5. redak) potjeËu od glagola koji, izmeu ostalog,znaËi “biti posveÊen”, “biti svet” i “posvetiti”. Njegovo znaËenje je tako-er povezano sa samom sluæbom u Svetiπtu, jer rijeË “svetiπte” potjeËeod istog korijena. Misao koju sadræi jest da se neπto ili netko “izdvajaza svetu sluæbu”. To je ono πto je Bog planirao za Jeremiju, Ëak i prijenjegovog roenja. Ovi tekstovi ne uËe o pretpostojanju ili predestinaciji.Oni nauËavaju o Boæjem predznanju.

Bog zna kraj od samog poËetka. Kakvu utjehu moæemo izvuÊiiz ove Ëinjenice usred nevolja s kojima se neizbjeæno suoËavamo?

9

SRIJEDA 30. rujna

PROROKOVO OKLIJEVANJE

Usprkos Gospodnjem uvjeravanju da ga je izabrao za ovaj zadatak,mladiÊ se uplaπio smatrajuÊi da nije dorastao tome. Moæda nije htioprihvatiti zadatak zato πto je poznavao tadaπnje duhovne prilike kojenisu bile nimalo dobre, i zato πto je znao πto mora biti uËinjeno.

Usporedite Jeremija 1,6 s Izaijom 6,5 i Izlaskom 4,10-15. ©toje zajedniËko svim ovim dogaajima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nitko od ovih ljudi, koji god razlozi bili u pitanju, nije smatrao damoæe ispuniti zadaÊu. Moæda je upravo osjeÊaj nedostojnosti i nedora-slosti za tako izuzetan i vaæan posao bio kljuËan preduvjet za proroËkusluæbu. Govoriti u Stvoriteljevo ime? Nije ni Ëudo πto su ustuknuli predzadaÊom, barem u poËetku.

Zapazite kako je Jeremija odgovorio kada je primio poziv. Odmah jespomenuo svoju govorniËku nesposobnost, kao πto je uËinio i Mojsije.Izaija je takoer u odgovoru spomenuo svoja usta i usne. ©to god se podnjihovim pozivom podrazumijevalo, znali su da Êe biti obuhvaÊeni govori komunikacija. Primat Êe poruke od Boga i samim tim Êe biti odgovornida te vijesti objave drugima. Za razliku od nas danas, oni se nisu moglisluæiti internetom ili slati SMS-poruke. Stupali su u dodir s ljudimalicem u lice. Morali su stati pred neprijateljski raspoloæene voe ilisamovoljni narod i uputiti im oπtre rijeËi prijekora i opomene. Sustezanjeovih buduÊih proroka je razumljivo.

ProËitajte Jeremija 1,7-10. Koji je odgovor Bog dao Jeremiji?Zaπto nam taj odgovor treba pruæiti nadu i obeÊanje u svemu na πtonas je Bog pozvao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 1. listopada

BADEMOVA GRANA

Prorok je Boæji svjedok; njegov posao nije da govori u svoje ime,veÊ u Boæje. Jeremija nije bio pozvan da pronae rjeπenja za problemekoji su vladali u narodu, da postane vaæna osoba ili karizmatiËni voakojega Êe narod slijediti. Jeremijin je zadatak bio da prenese BoæjerijeËi narodu i voama. Ovdje nije naglaπena Ëovjekova uloga ili njegovemoguÊnosti, veÊ Boæja vrhovna vlast i sila. Prorok je trebao uputitinarod Gospodinu, u kojem je jedino poËivalo rjeπenje svih njihovihproblema. Ni danas ne bi trebalo biti drugaËije kada smo mi u pitanju.

©to je Jeremija vidio u svojem prvom vienju? (Vidi Jeremija1,11-19)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U veÊini prijevoda Biblije hebrejski izraz u 11. retku prevodi se kao“grana bademova”. Ovaj prijevod, meutim, ne doËarava hebrejsku igrurijeËi. RijeË prevedena kao “grana bademova” ima isti korijen kao glagol“bdjeti” (uloæiti napore), koji se javlja u 12. retku, kada Gospodin kaæeda Êe On “bdjeti nad rijeËima svojim da ih ispuni”.

Neki tvrde da se srediπnja poruka cijele Knjige proroka Jeremijenalazi u 11. i 12. retku. Boæja rijeË bit Êe ispunjena. Jednoga dana sviÊe vidjeti da se dogaaji odigravaju upravo onako kako je Bog rekao. Bogæeli da se Njegov narod okrene od svojih grijeha. On nudi milost ipraπtanje, ali nikoga ne prisiljava da bude posluπan i da primi iscjelje-nje. Ako Njegov narod ne æeli odgovoriti na Njegov poziv, Njegove rijeËiosude i kazne sigurno Êe se ispuniti kao πto su se ispunile u Knjiziproroka Jeremije nad izraelskim narodom.

Kao πto vidimo, Boæje rijeËi ikoje su ovdje izgovorene nisu bileupuÊene samo narodu. Gospodin se neposredno obraÊao Jeremiji upo-zoravajuÊi ga da se pripremi za protivljenja s kojima Êe se suoËiti. ©togod se dogaalo, Jeremija je primio obeÊanje od Boga da je On s njim.Ono Êe mu, kao πto Êemo vidjeti, biti potrebno.

Zar nije potrebno svima nama?ProËitajte Matej 28,20. Koje obeÊanje moæemo pronaÊi u ovom

retku dok æivimo u vremenu kakvo je ovo naπe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 2. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

Martin Luther je u uvodu svojeg komentara Knjige proroka Jere-mije zapisao sljedeÊe o proroku Jeremiji: “Jeremija je bio tuæan prorok,koji je æivio u straπnom i teπkom razdoblju. Njegova proroËka sluæbabila je izuzetno teπka jer se borio s razdraæljivim i tvrdoglavim narodom.On oËito nije postigao veliki uspjeh jer je na svojoj koæi osjetio kako sunjegovi neprijatelji postajali sve opakiji. Pokuπali su ga ubiti nekolikoputa. Vrπili su pritisak na njega i πibali ga u viπe navrata. Ipak, doæivioje da vlastitim oËima vidi kako je njegova zemlja uniπtena, a njegovnarod odveden u ropstvo.”

“Jeremija je trebao stajati pred narodom Ëetrdeset godina kao svje-dok za istinu i pravdu. U vrijeme neusporedivog otpada trebao je æivo-tom i karakterom posluæiti kao uzor sluæenja jedinome pravom Bogu.Tijekom straπnih opsada Jeruzalema trebao je da sluæiti kao Gospodnjivjesnik. Trebao je najaviti pad Davidove kuÊe i uniπtenje prekrasnogHrama koji je Salomon sagradio. I kad bude baËen u tamnicu zbogsvojih neustraπivih izjava, i dalje je trebao otvoreno govoriti protiv grije-ha ljudi na visokim poloæajima. Prezren, omrznut, odbaËen od ljudi,konaËno je trebao biti svjedok doslovnog ispunjavanja svojih proro-Ëanstava o propasti koja prijeti i sudjelovati u æalostima i nevoljamakoje Êe pratiti uniπtenje osuenoga grada.” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 258,259)

PITANJA ZA RAZGOVOR

Jedna od najtuænijih Ëinjenica, pa ipak neπto o Ëemu bismo kaoadventistiËki krπÊani trebali razmiπljati, jest da je Bog upozorioJeremiju da Êe se suoËiti s velikim protivljenjem od strane svojegnaroda. ProËitajte ponovno Jeremija 1,17-19. Tko Êe mu se suprot-staviti? Koje straπne pouke trebamo nauËiti iz ovoga? Kakav je naπstav prema proroËkoj rijeËi upuÊenoj nama, posebno kada Ëujemopojedinosti koje nam se ne sviaju? Kako nam navod iz knjige EllenG. White pomaæe da izrazimo straπnu istinu da su se upravo onikoji su trebali objaviti pravog Boga svijetu borili protiv Njega,ruæeÊi i napadajuÊi Njegovog predstavnika (vidi Propovjednik 1,9)?

12

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπesrce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 13.

POUKA 2 3.—10. listopada 2015.

Teπke prilike (unutarnje i vanjske)“Izrael bijaπe Jahvi svetinja, prvina plodova njegovih; tko

god od njih jeaπe, bijaπe kaænjen; zlo ga snae — rijeË jeJahvina.” (Jeremija 2,3)

Biblijski tekstovi: Suci 2,1-15; 1. o kraljevima 12,26-31; 2. Ljetopisa33,9.10; Jeremija 2,1-28; 5,2.3.

Ako bismo trebali izabrati rijeËi da opiπemo okolnosti u kojima suse ljudi naπli nakon pada u grijeh, bile bi to rijeËi “teπke prilike”, Ëijerazmjere moæemo najbolje razumjeti na osnovi onoga πto je bilo potre-bno uËiniti da bismo ih prevladali: Isusova smrt na kriæu. Prilike su bilepriliËno teπke s obzirom na krajnje mjere koje su bile potrebne da seone rijeπe. U pozadini mnogih dogaaja u Bibliji nalazile su se razliËiteteπke prilike. U vrijeme Jeremijine sluæbe nije bilo drugaËije.

Boæji narod suoËavao se s mnogim izazovima, iznutra i izvana. Na-æalost, usprkos straπnoj vojnoj prijetnji stranih sila, najveÊe poteπkoÊesu na mnogo naËina dolazile iznutra. “Iznutra” se nije odnosilo samo napokvareno vodstvo i sveÊenstvo, πto je samo po sebi bilo loπe, veÊ i nanarod Ëije je srce toliko otvrdnulo i bilo pokvareno grijehom i otpadni-πtvom da je odbacio opomene koje mu je Bog slao, opomene koje su gamogle saËuvati od nesreÊe.

Grijeh je sâm po sebi dovoljno loπ, a kad ga ne æelimo ostaviti,stanje je joπ teæe!

14

NEDJELJA 4. listopada

POVIJEST UKRATKO

Kada su Izraelci konaËno uπli u ObeÊanu Zemlju, nakon mnogogodina lutanja u pustinji, ubrzo su poËele nevolje. Doπli su novi nara-πtaji koji “nisu marili za Jahvu” (Suci 2,10). Tada je nastupila duhovnakriza koja je na mnogo naËina utjecala na narod tijekom povijesti. To jeproblem koji utjeËe i na krπÊansku Crkvu.

ProËitajte Suci 2,1-15. ©to je izazvalo krizu i kako se onapokazala?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 11. retku je zabiljeæeno: “Tada su sinovi Izraelovi poËeli Ëinitiono πto Jahvi nije po volji, i sluæili su baalima.” Svaki naraπtaj je, jedanza drugim, iπao jedan korak dalje od Boga, sve dok Izraelci nisu poËeliËiniti upravo ono πto im je Gospodin rekao da ne Ëine. Zbog svojegagrijeha suoËavali su se s teπkim prilikama koje su se nizale jedna zadrugom. Meutim, Gospodin Ëak ni tada nije odustao od njih. Poslao imje suce (Suci 2,16), koji su ih izbavljali iz trenutaËnih nevolja.

Nakon razdoblja sudaca nastupilo je vrijeme razmjernog mira inapretka. Bilo je to vrijeme vladavine kraljeva ©aula, Davida i Salomona,vrijeme “ujedinjenog kraljevstva”, koje je trajalo stotinjak godina i kojeje u vrijeme vladavine kralja Davida, i poslije Salomona, preraslo u re-gionalnu silu.

Meutim, “dobra” vremena nisu potrajala. Nakon smrti kralja Sa-lomona (oko 931. g. pr. Kr.), narod se podijelio na dva dijela, Izrael nasjeveru i Judu na jugu. Velik dio krivnje moæe se pripisati pogreπnojvladavini kralja Salomona, koji je pokraj sve svoje mudrosti Ëinio brojnegrijehe. “Plemena su dugo trpjela teπke nepravde, izloæena nasilniËkimmjerama prethodnog vladara. Rasipnost Salomonove vladavine u vrijemenjegova otpadniπtva navela ga je da teπko optereti narod porezima i dazahtijeva od njega da obavlja duga i teπka nadniËenja.” (Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, str. 56) Okolnosti viπe nikada nisu bile isteza Boæji izabrani narod. Sve πto ih je Gospodin opominjao da ne Ëine,oni su Ëinili i zato su poæeli æalosne posljedice.

Razmislite o problemu naraπtaja koji ne njeguje vrijednosti ivjerovanja naraπtaja koji mu prethodi. Kako se mi kao Crkva bori-mo s ovim pitanjem? Kako moæemo prenijeti svoje vrijednosti nabuduÊi naraπtaj?

15

PONEDJELJAK 5. listopada

DVA KRALJEVSTVA

Prilike su se nakon podjele naroda joπ viπe pogorπale. Jeroboam,kralj sjevernog kraljevstva, donio je straπne odluke u vezi s duhovnimæivotom koje su imale trajni utjecaj na zlo.

ProËitajte 1. o kraljevima 12,26-31. ©to ovi redci govore otome koliko trenutaËne okolnosti mogu pomutiti naπ sud?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uspostavljanje idolopokloniËkog bogosluæja od strane kralja odveloje narod na put propasti. “Otpad, uveden za vrijeme Jeroboamove vla-davine, postajao je sve oËitiji, sve dok napokon nije doveo do konaËnepropasti Izraelova kraljevstva.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi,str. 66) Godine 722. pr. Kr., Salmanasar, asirski kralj, okonËao je ovokraljevstvo i odveo njegove stanovnike u razliËite dijelove svojega kra-ljevstva (vidi 2. o kraljevima 17,1-7). Nije bilo povratka iz ovog izgnan-stva. Izrael je na neko vrijeme nestao s pozornice povijesti.

Prilike u juænom kraljevstvu nisu bile toliko loπe, barem ne joπ.Meutim, nisu bile ni sjajne i, kao i u sluËaju sjevernog kraljevstva,Gospodin je nastojao poπtedjeti ove ljude od nesreÊe s kojom se sjever-no kraljevstvo suoËilo, samo sada u obliku prijetnje od strane Babilona-ca. Naæalost, s rijetkim izuzecima, Judom su vladali mnogi kraljevi kojisu i dalje vodili narod u joπ dublji otpad.

©to sljedeÊi redci govore o vladavini nekih Judinih kraljeva? 2.Ljetopisa 33,9.10.21-23; 2. o kraljevima 24,8.9.18.19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

I pokraj svih straπnih postupaka vladara, mnoge proroËke biblijskeknjige, meu kojima je i Knjiga proroka Jeremije, donose rijeËi prorokakoje je Bog uputio svojem narodu u pokuπaju da ga odvrati od grijehai otpada koji je izjedao srce naroda. Gospodin nije æelio dobaciti svojnarod a da mu prije toga ne pruæi dovoljno vremena i prilika da seokrene od svojih zlih putova i izbjegne nesreÊu koju bi njegov grijehneizbjeæno donio.

Vrlo je teπko iskoraËiti iz vlastite kulture i okruæenja i sebeobjektivno sagledati. To je zapravo nemoguÊe. Zaπto onda moramoneprestano ispitivati svoj æivot prema biblijskim mjerilima? Kakvajoπ mjerila imamo?

16

UTORAK 6. listopada

DVA ZLA

Mladi Jeremija zapoËeo je svoju sluæbu u ovakvim okolnostima.Doπla mu je “rijeË Jahvina”, i on ju je prenio nadajuÊi se da Êe narod,ako obrati pozornost na ove rijeËi, biti poπteen propasti koja Êe usuprotnom sigurno doÊi.

ProËitajte Jeremija 2,1-28 i odgovorite na sljedeÊa pitanja:Koja je obeÊanja Bog dao narodu kada je bio vjeran? (Vidi

Jeremija 2,2.3.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kakav su grijeh Ëinili neki sveÊenici i proroci? (Vidi Jeremija2,8.)

..................................................................................................................................

Na koje je sve straπne naËine narod bio u zabludi u vezi sasvojim pravim duhovnim stanjem? (Vidi Jeremija 2,23.24.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je narod doæivio odreenu duhovnu obnovu pod vodstvomEzekije i Joπije, vratio se svojim starim putovima i upao u joπ goriotpad. Kao πto je Ëinio tijekom cijele svoje sluæbe, Jeremija ovdje vrlojasno govori o tome πto se dogaa.

Posebno su zanimljive njegove rijeËi zabiljeæene u Jeremiji 2,13.Narod je uËinio dva zla: zaboravio je Gospodina, Izvor æive vode, a po-sljedica je bila da je sagradio ispucane zdence koji, naravno, nisu moglizadræati vodu. Drugim rijeËima, time πto su napustili Gospodina, izgu-bili su sve. Ove rijeËi joπ su znaËajnije u svjetlu Isusovih rijeËi zabilje-æenih u Ivanu 4,10.

U Jeremiji 2,5 Gospodin kaæe da je narod poπao za “ispraznoπ-Êu” i da su zato i sami postali “isprazni”. Hebrejska rijeË za obaizraza potjeËe od hebrejske rijeËi hbl koja se javlja u Propovjednikui Ëesto se prevodi kao “taπtina”. Takoer znaËi i “dah”. Kako naspristajanje za ispraznoπÊu Ëini ispraznima? ©to to znaËi? Kakonam ovo naËelo pomaæe da shvatimo one koji katkad osjeÊaju da imje æivot besmislen i bezvrijedan? Kakav biste im odgovor dali?

17

SRIJEDA 7. listopada

PRIJETNJA OD STRANE BABILONSKOG KRALJEVSTVA

Pozadina politiËkih dogaaja koji su oblikovali Jeremijinu sluæbu,do odreene mjere je nepoznata u povijesti. Mnoge pojedinosti nisunam dostupne. Meutim, u Bibliji (i uz pomoÊ arheoloπkih iskopina)imamo viπe nego dovoljno podataka koji nam omoguÊuju da stvorimoopÊu sliku tadaπnjih dogaaja. Iako se s ljudskog glediπta vjerojatnoËinilo da nikakvog nadzora nije bilo u vrijeme kada su se ovi narodiborili zbog zemlje, moÊi i vlasti, Biblija nas uËi drugaËije.

ProËitajte Jeremija 27,6. ©to moæemo zakljuËiti na osnovi ovogteksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Malo Judino kraljevstvo naπlo se u ranim godinama Jeremijine slu-æbe usred borbi izmeu Babilona, Egipta i sve slabije Asirije. Sa slab-ljenjem asirskog kraljevstva krajem sedmog stoljeÊa pr. Kr., Egipat jepokuπavao vratiti moÊ i prevlast na tom podruËju. Meutim, u bitci kodKarkemiπa 605. g. pr. Kr., Egipat je doæivio poraz, a Babilon je postaonova svjetska sila.

Ova nova sila uËinila je Judu svojim vazalom. Jojakim, judejskikralj, mogao je uËvrstiti svoju zemlju pod uvjetom da prisegne na vjer-nost babilonskom kralju. Meutim, mnogi u zemlji nisu pristali na to;htjeli su se borbom osloboditi od Babilonaca, iako to nije bilo u skladus Boæjim namjerama. Bog je koristio Babilon kao orue da kazni narodzbog otpadniπtva.

ProËitajte Jeremija 25,8-12. Koju je poruku Jeremija uputionarodu u Judinom kraljevstvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija je neprestano opominjao narod πto Êe se dogoditi zbognjegovih grijeha. Meutim, mnogi politiËki i vjerski voe odbacili suopomene vjerujuÊi u ono u πto su æeljeli vjerovati, a to je da Êe ihGospodin poπtedjeti. Na kraju krajeva, zar oni nisu bili Boæji izabraninarod?

Kada ste posljednji put vjerovali u ono u πto ste æeljeli vjerovati,koliko god je bilo jasno da je to vjerovanje pogreπno? Koje stepouke iz toga nauËili kako ne biste ponovili istu pogreπku?

18


LAÆNO SE KLETI

U Jeremiji 5,1 Gospodin poziva stanovnike da prou ulicama i ras-pitaju se, “pa ako naete ijednoga Ëovjeka koji Ëini pravo i traæi istinu,oprostit Êu ovom gradu”. Ovo nas podsjeÊa na dvije priËe. Jedna govorido grËkom filozofu iz 4. st. pr. Kr., Diogenu koji je, prema predaji, imaoobiËaj odlaziti na trg i traæiti poπtenog Ëovjeka. U drugoj, za koju znamoda je istinita, Bog se obraÊa Abrahamu i kaæe mu da neÊe uniπtiti gradako u njemu nae pedeset poπtenih ljudi (broj je uskoro bio smanjen nadeset).

Bit Gospodnjih rijeËi koje je uputio preko Jeremije bila je da otkrijekoliko su otpadniπtvo i grijeh postali raπireni meu Njegovim narodom.Zar nije bilo nikoga tko Ëini pravdu i traæi istinu?

ProËitajte Jeremija 5,2.3. ©to u ovom tekstu ukazuje na tokoliko su prilike postale zabrinjavajuÊe? (Vidi Levitski zakonik19,12.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi redci uvode u temu koja proæima cijelu Knjigu proroka Jere-mije. Bez obzira na to koliko je narod duboko pao, mnogi su vjerovalida i dalje vjerno slijede Gospodina! Izgovarali su Njegovo ime, ali su toËinili “laæno” umjesto “istinito, pravo i pravedno” (Jeremija 4,2), kao πtoim je Gospodin naredio. Nisu sluπali opomene koje su dolazile od Boga,veÊ su nastavili sa svojim naËinom æivota i vjerskom praksom kao da suimali dobru zajednicu s Bogom, a zapravo skoro niπta nije bilo u redu.

Dubinu njihove zablude moæemo vidjeti u Jeremiji 7,4 gdje narodpronalazi laænu utjehu u sljedeÊim rijeËima: “Hekhal yhwh hekhal yhwhhekhal yhwh hemma!” (“Svetiπte Jahvino! Svetiπte Jahvino! SvetiπteJahvino!”), kao da je Hram bio sve πto je bilo potrebno da im ulijesigurnost da Êe sve biti dobro. Jedno je znati da smo u krizi, ali kadasmo u krizi a to ne znamo, onda smo u joπ teæem poloæaju.

Sa svim divnim istinama koje su nam dane kao adventistiËkimkrπÊanima, kako moæemo biti sigurni da neÊemo podleÊi istoj za-bludi da povjerujemo da je naπ jedinstveni poziv sam po sebi dovo-ljan da budemo spaπeni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

19

PETAK 9. listopada


“Nemojte raditi Ëak ni kako radimo ovdje danas — svatko πto senjemu Ëini dobro.” (Ponovljeni zakon 12,8) “Ako ti budeπ sluπao glasJahve, Boga svoga, dræeÊi sve njegove zapovijedi koje ti danas nareu-jem, i vrπeÊi πto je pravo u oËima Jahve, Boga tvoga ...” (Ponovljenizakon 13,19) “U to vrijeme u Izraelu nije bilo kralja, i svatko je radio pomiloj volji.” (Suci 17,6; 21,25)

U ovim redcima prikazana su dva suprotna stava, πto je vrlo vaæno,posebno u danaπnje vrijeme kada ljudi ne æele da im neki autoritetgovori πto trebaju Ëiniti ili πto je dobro, a πto nije. Ovdje jasno vidimorazliku izmeu ova dva pogleda na svijet. U okviru jednog ljudi Ëine πtoje njima drago; u okviru drugog, Ëine ono πto je “pravo u oËima Jahve,Boga tvoga”. Nedostatak prvog stava ogleda se u tome πto u povijestitoliko Ëesto ono πto je “pravo” u neËijim oËima nije pravo u Boæjim.Zato sve trebamo pokoriti, Ëak i svoju savjest, Boæjoj rijeËi.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kojih se primjera moæete sjetiti u kojima su “dobri” ljudiloπe postupali, iako su svojevremeno smatrali da postupaju isprav-no? Mnoge kulture danas s uæasom promatraju nekadaπnje obiËaje.Koje pouke iz ovoga moæemo izvuÊi za nas danas o tome zaπto sene trebamo samo pokoravati biblijskom nauku, veÊ moramo dobropaziti kako ih tumaËimo? Ovo je posebno vaæno kada shvatimo dasu u nekim sluËajevima bile uËinjene neke “loπe” stvari od straneonih koji su vjerovali da mogu opravdati svoje postupke Biblijom.©to to govori o potrebi da Deset zapovijedi budu osnova i temeljnaπeg vjerovanja?

2. Dok tijekom ovog tromjeseËja budemo prouËavali Knjiguproroka Jeremije, ne zaboravite Ëinjenicu da je narod usprkos ne-prekidnim opomenama vjerovao da je prav pred Bogom. ©to ih jedræalo u zabludi u vezi sa stanjem u kojem su se nalazili? Kojupouku za nas u tome nalazimo?

20



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranjesrca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izra-æavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.”(Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.)

21



Posljednjih pet Judinih kraljeva“Branio je pravo siromaha i jadnika, i zato mu bjeπe dobro. Zar

ne znaËi to mene poznavati? — rijeË je Jahvina.” (Jeremija 22,16)

Biblijski tekstovi: 2. Ljetopisa 34; Jeremija 22,1-19; 29,1-14; 2.Ljetopisa 36,11-14; Jeremija 23,2-8.

»uveni ruski pisac Fjodor MihajloviË Dostojevski proveo je zbogodreenih politiËkih aktivnosti Ëetiri godine u zatvoru u Sibiru u devet-naestom stoljeÊu. Poslije, piπuÊi o svojem iskustvu, rekao je da se nekizatvorenici uopÊe nisu kajali zbog straπnih djela koja su poËinili. “U tihnekoliko godina nisam vidio ni najmanji znak pokajanja meu timljudima; ni trag sumornog razmiπljanja o svojim zlodjelima, a veÊina jesebe smatrala potpuno ispravnima.” (Joseph Frank, Dostoevsky, TheYears of Ordeal, 1850—1859, str. 95)

Dostojevski kao da je govorio o pet kraljeva, izuzev Joπije, koji suvladali Judom u vrijeme Jeremijine sluæbe. Jedan za drugim, ovi ljudinisu se nimalo kajali zbog svojih djela, Ëak i kada je postajalo sveoËitije da su njihova djela dovela do nesreÊa na koje ih je Gospodinupozorio preko Jeremije.

Boæja namjera nikada nije bila da Izraelu da kralja; do kraja poukeza ovaj tjedan bolje Êemo shvatiti zaπto. Shvatit Êemo takoer s kakvimse velikim pritiskom Jeremija suoËio u vrijeme svoje sluæbe koja nijebila cijenjena.

22


POD JO©IJINOM VLADAVINOM

Joπija je bio πesnaesti kralj koji je vladao juænim kraljevstvom od640. do 609. g. pr. Kr. Postao je kralj u osmoj godini, nakon viπe od polastoljeÊa moralnog i duhovnog propadanja pod vladavinom njegovog oca(Amona) i djeda (Manaπea), dva najopakija kralja u Judi. Joπija je vladaotrideset jednu godinu. Meutim, za razliku od svojih prethodnika, Joπijaje “Ëinio πto je pravo u Jahvinim oËima” (2. o kraljevima 22,2), usprkosokruæenju koje nije bilo tome naklonjeno.

“Iako sin bezboænog kralja, izloæen kuπnji da krene stopama svogaoca, iako ga je samo nekoliko savjetnika hrabrilo da ustraje na pravomeputu, Joπija je ostao vjeran Bogu Izraelovu. Upozoren zabludama proπlihnaraπtaja, odluËio je Ëiniti dobro umjesto da padne u provaliju grijehai pokvarenosti u koju su dospjeli njegov otac i djed. On nije skretao ‘nidesno ni lijevo’. BuduÊi da je zauzimao odgovoran poloæaj, odluËio jeprihvatiti smjernice dane izraelskim kraljevima, a njegova je posluπnostomoguÊila Bogu da ga upotrijebi sebi na Ëast.” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 245)

ProËitajte 2. Ljetopisa 34. U Ëemu se sastojala obnova koju jeJoπija proveo, i zaπto Ëimbenici te obnove trebaju biti kljuËni usvakom pokuπaju duhovne obnove, bilo zajedniËke ili osobne?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Joπijina obnova sastojala se iz dva glavna Ëimbenika. Prvo, odbaci-valo se sve πto je podsjeÊalo na idolopoklonstvo koliko god je to bilomoguÊe. Kralj je nastojao ukloniti loπe obiËaje koji su se pojavili unarodu. Meutim, to je bio samo prvi korak. Odsutnost loπih i pogreπnihobiËaja nije znaËila odmah da Êe uslijediti ono πto je dobro. Drugo,nakon πto mu je proËitana knjiga Zakona, kralj je obnovio Savez predGospodinom “da Êe slijediti Jahvu, dræati se njegovih zapovijedi, poukai uredaba svim srcem i svom duπom, da bi izvrπio sve stavke toga Savezaπto su napisane u knjizi” (2. Ljetopisa 34,31).

ProËitajte 2. Ljetopisa 34,32.33. ©to ovi redci govore o silikoju ima dobar primjer, posebno meu utjecajnim ljudima napoloæaju? Dobro razmislite o tome kakav utjecaj na druge vrπe vaπerijeËi i djela.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

23


JOAHAZ I JOJAKIM

Joahaz (poznat i kao Salum) imao je 23 godine kada je naslijediooËevo prijestolje. Njegova vladavina trajala je samo tri mjeseca. Faraonje postavio na vlast njegovog brata, jer Joahaz nije bio naklonjen egi-patskoj vlasti. Odveden je u Egipat gdje je i preminuo (vidi 2. Ljetopisa36,4; 2. o kraljevima 23,31-34).

Kralj koji je doπao na prijestolje nakon Joahaza bio je Jojakim, kojije vladao od 609. do 598. g. pr. Kr. On je bio Joπijin sin. Kada je Nabu-kodonozor osvojio Jeruzalem, Jojakim je odveden u Babilon zajedno sposuem iz Hrama. Jeremija je ponovno opomenuo narod da njihov novikralj vodi narod pogreπnim putem.

ProËitajte Jeremija 22,1-19. Zaπto je Jojakim primio tako oπ-tar ukor od Gospodina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin, koji se obraÊao preko Jeremije, uputio je vrlo oπtre rijeËiovom pokvarenom i pohlepnom vladaru. Jojakim je bio okrutan i lakomkralj koji je nametnuo teπke poreze u Judinom kraljevstvu (vidi 2. okraljevima 23,35) da bi mogao plaÊati namete EgipÊanima. ©to je joπgore, uz pomoÊ prisilne radne snage vrπio je radove na svojoj palaËi,postupajuÊi u suprotnosti s Petoknjiæjem, koje je dalo jasne upute uvezi s plaÊanjem radnika za obavljeni posao: “Ne iskoriπÊuj svoga bli-ænjega niti ga pljaËkaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi dojutra.” (Levitski zakonik 19,13) Takoer, za razliku od Joπije, svojegoca, Jojakim je dopustio da se neznaboæaËki obiËaji ponovno raπire uJudi.

Tekst u Jeremiji 22,16 je silan. UsporeujuÊi pokvarenog Jojakimas njegovim ocem Joπijom, Gospodin mu je rekao: “Branio je pravo si-romaha i jadnika, i zato mu bjeπe dobro. Zar ne znaËi to mene poznava-ti?” Drugim rijeËima, pravo poznavanje Boga ogleda se u tome kako seËovjek ophodi prema onima koji su u potrebi; vidi se kada radimo ukorist onih koji nam ne mogu niπta uËiniti zauzvrat. U ovom tekstuponovno vidimo, a to moæemo zapaziti u cijeloj Bibliji, Gospodnju briguza siromaπne i bespomoÊne, kao i obvezu da trebamo pomagati onimakojima je pomoÊ potrebna.

Razmislite o ideji da pomaganje “siromahu i ubogome” znaËipoznavanje Boga. ©to to znaËi?

24

UTORAK 13. listopada

KRATKA VLADAVINA JUDEJSKOG KRALJA JOJAKINA

Devetnaesti judejski kralj bio je Jojakin, Jojakimov sin. Vladao jena Davidovom prijestolju jedva tri i pol mjeseca. Godine 598. pr. Kr.Nabukodonozor je s vojskom uπao u Jeruzalem i zarobio osamnaesto-godiπnjeg kralja, njegovu majku, æene i druge pripadnike kraljevskeobitelji. Godine 561. pr. Kr., u 37. godini zarobljeniπtva, Jojakinu jeukazana milost od strane Evil Merodaka, Nabukodonozorovog na-sljednika. Dano mu je pravo da sjedi za stolom babilonskog kralja i nosisvoju kraljevsku odjeÊu (vidi 2. o kraljevima 25,27-30; Jeremija 52,31-34). Njegovi sinovi takoer su bili s njim u Babilonu, mada su se premaJeremijinom proroËanstvu trebali odreÊi Davidovog prijestolja.

ProËitajte Jeremija 29,1-14 gdje su zabiljeæene Gospodnje ri-jeËi izgovorene preko Jeremije nakon πto su kralj Jojakin, njegovaobitelj i svi dvorani kao zarobljenici odvedeni iz Jeruzalema. Kakoje Ëak i usred ove nesreÊe otkrivena Boæja ljubav i milost?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan od najpoznatijih redaka u Bibliji glasi: “Jer ja znam svojenaume koje s vama namjeravam — rijeË je Jahvina — naume mira, a nenesreÊe: da vam dadnem buduÊnost i nadu.” (Jeremija 29,11) Ove rijeËise, naravno, odnose na tadaπnje prilike: Gospodin se preko Jeremijeobratio zarobljenicima Judinog kraljevstva koji su smatrali da je njihovæivot potpuno uniπten od strane babilonskih osvajaËa. Ipak, Ëak i tada,ma koliko se njihove prilike Ëinile nepovoljnima, Gospodin im poruËujeda ih i dalje voli i da im æeli samo dobro. Nema sumnje da su, uzimajuÊiu obzir straπne okolnosti, sigurno rado prihvatili ove rijeËi obeÊanja inade. Tako je, Ëak i usred svih uæasnih opomena i prijetnji, narodu danoobeÊanje o buduÊnosti i nadi. Za njih je bilo vrlo vaæno, posebno u tomtrenutku, da prime takvo obeÊanje!

BuduÊnost i nada? Koja obeÊanja moæete traæiti od Gospodinao buduÊnosti i nadi Ëak i sada, bez obzira na okolnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

25


POSLJEDNJI KRALJ

ProËitajte 2. Ljetopisa 36,11-14. ©to ovi redci govore o posljed-njem judejskom kralju prije konaËnog uniπtenja nacije? Koja suduhovna naËela otpadniπtva otkrivena u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sidkija (poznat i kao Matanija) doπao je na prijestolje u 21. godiniæivota. Nabukodonozor ga je postavio na to mjesto kao kralja marionetu.Naæalost, kako saznajemo iz teksta, nije mnogo nauËio iz iskustavaprethodnih kraljeva. Narodu je donio joπ veÊu propast.

U 2. Ljetopisa 36,14 iznesena je duboka misao koja na mnogo naËinaprodire u bit njihovog otpadniπtva. Meu svim navedenim zlim djelimauËinjenim pod vladavinom kralja Sidkije, reËeno je da je Juda grijeπio“slijedeÊi gnusna djela krivoboæaËkih naroda”.

Stotinama godina nakon izlaska iz Egipta, stotinama godina otkakosu postali narod Saveza koji je trebao biti svjetlo drugim narodima(Ponovljeni zakon 4,5-8), i dalje su bili pod takvim utjecajem tadaπnjihkultura, kulturoloπkog i vjerskog okruæenja susjednih naroda, da suslijedili “gnusna djela krivoboæaËkih naroda”.

Krije li se u ovome poruka za nas?ProËitajte Jeremija 38,14-18. ©to je kralj pitao Jeremiju i za-

πto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin je u brojnim prigodama jasno rekao da se narod trebapokoriti babilonskoj vlasti, da je ovo osvajanje kazna za njihovu nepo-sluπnost. Sidkija, meutim, nije posluπao. Uπao je u vojni savez protivNabukodonozora. Izrael se u velikoj mjeri oslonio na pobjedu egipatskevojske. Meutim, Nabukodonozor je potukao faraonovu vojsku 597. g.pr. Kr. Ovaj poraz trajno je zapeËatio sudbinu Jeruzalema i naroda.Usprkos mnogim prilikama, Juda se nije pokajao ni izvrπio obnovu.

Mi smo kao Crkva podignuti da objavimo poruku svijetu kojunitko drugi ne objavljuje. To je umnogome sliËno onome πto je Judatrebao uËiniti. Koje pouke moæemo i trebamo nauËiti iz njihovihpogreπaka?

26


MRA»NE GODINE

©to se dogodilo s Izraelom i Jeruzalemom nakon πto su odba-cili Boæju poruku? Jeremija 39,8.9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sve na πto ih je Gospodin upozorio, upravo im se to dogodilo.Koliko god su odbijali povjerovati u te opomene, sigurno su povjerovaliu njih kada su se obistinile. Zar nismo svi doæivjeli neπto sliËno?Gospodin nas opominje da ne Ëinimo odreene stvari jer Êe nam se utom sluËaju neπto dogoditi. Meutim, mi to ipak Ëinimo i tada se sasvimsigurno dogaa ono πto nam je reËeno da Êe se dogoditi.

Koju poruku pronalazimo u Jeremiji 23,2-8? Koja je nada uovim redcima pruæena narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

S ljudskog glediπta sve se Ëinilo izgubljenim: narod se naπao meuruπevinama, Hram je bio uniπten, kralj u izgnanstvu zarobljen, a Jeru-zalem je bio samo hrpa kamenja. Æidovski narod tada je trebao nestatis pozornice povijesti, kao πto se dogodilo s mnogim drugim narodimakoji su doæivjeli neπto sliËno.

Gospodin je ipak imao druge planove, i u prethodnim redcima (kaoi u mnogim drugim) pruæio im je nadu da nije sve izgubljeno, veÊ da Êeostatak biti saËuvan, da Êe se vratiti i da Êe preko njega biti ispunjenaobeÊanja. Usred svih opomena o uniπtenju i propasti, proroci su pruæalinarodu jedinu nadu.

“MraËne godine razaranja i smrti, kojima su bile obiljeæene posljed-nje godine judejskoga kraljevstva, bacile bi u oËaj i najizdræljivija srcada nisu dolazila ohrabrenja preko proroËkih poruka Boæjih vjesnika.Preko Jeremije u Jeruzalemu, preko Daniela na babilonskom dvoru,preko Ezekiela na obalama rijeke Kebar, Gospodin je u svojoj milostiobjavljivao svoje vjeËne namjere i pruæao dokaze svoje spremnosti dasvome izabranom narodu ispuni obeÊanja, zapisana u Mojsijevim spi-sima. Ono πto je rekao da Êe uËiniti za one koji Mu budu vjerni, On Êesigurno i izvrπiti ‘rijeËju æivoga i vjeËnoga Boga’ (1. Petrova 1,23).” (EllenG. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 293)

27

PETAK 16. listopada


“U zavrπnim godinama otpada Judejaca opomene proroka naizgledsu imale malo utjecaja; i kad su kaldejske vojske treÊi i posljednji putdoπle opkoliti Jeruzalem, nada je napustila svako srce. Jeremija je pro-rekao potpunu propast, pa je zato πto je predlagao predaju, na kraju biobaËen u tamnicu. Meutim, Bog svoj vjerni ostatak, koji se joπ nalaziou gradu, nije prepustio krajnjem oËaju. Baπ u vrijeme dok se nalaziopod strogim nadzorom onih koji su odbacivali njegovu vijest, prorok jedobio nova otkrivenja Boæje spremnosti da oprosti i izbavi, koja supostala neiscrpni izvor utjehe Boæjoj Crkvi sve do danaπnjega dana.”(Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 294)

Obratite pozornost na dio navedenog teksta: “... otkrivenja Boæjespremnosti da oprosti i izbavi.” Razmislite o svim naËinima na koje namje pokazana “Boæja spremnost da oprosti i izbavi”. Uostalom, kriæ govorio toj spremnosti. Imamo Boæju rijeË koja nam otkriva plan spasenja.Dan nam je Duh proroπtva, divan dar. Na koje nam je joπ naËine poka-zana “Boæja spremnost da oprosti i izbavi”?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “I rekoπe [narod] proroku Jeremiji: ‘Pomno poËuj molbu naπu!Zagovaraj nas pred Jahvom, Bogom svojim, za sav ovaj ostatak, jernas, kako i sam vidiπ, ostade joπ samo malo od velikoga brojakoliko nas je nekoÊ bilo.’” (Jeremija 42,2) ©to ovaj redak i Jeremija23,3 govore o temi ostatka?

2. S naπega glediπta lako je osvrnuti se na svetu povijest iuvidjeti sve pogreπke, nedostatke i duhovne slabosti starog Boæjegnaroda. I trebali bismo, buduÊi da nam je reËeno da su ovi izvjeπ-taji zapisani nama za primjer (1. KorinÊanima 10,11). Æalosno jeπto su mnogi ljudi onoga vremena, u okviru svoje kulture, smatralida postupaju ispravno i da su u uskoj zajednici s Bogom. Kakva jeto opomena za nas da ne budemo slijepi kada je u pitanju naπeduhovno stanje? Kako se moæemo suoËiti sa svojim duhovnimstanjem? Zaπto kriæ treba biti u srediπtu tog procesa? ©to bi sedogodilo kad ga ne bismo dræali u srediπtu svojeg duhovnog æivota?

28



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredo-vati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istineprvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve usobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodilisate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja;Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G.White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162)

29



Ukor i kazna“Iscijeli me, Jahve, i bit Êu zdrav, spasi me, i bit Êu spaπen,

jer ti si pjesma moja.” (Jeremija 17,14)

Biblijski tekstovi: Jeremija 17,5-10; Jeremija 17,1-4; Jeremija 11,18-23; Ivan 3,19; Jeremija 12,1-6; 14,1-16.

“©to je bilo, opet Êe biti, i πto se Ëinilo opet Êe se Ëiniti, i nemaniπta novo pod suncem.” (Propovjednik 1,9)

Niπta novo pod suncem? Ove rijeËi su istinite posebno kada govori-mo o æivotu i radu Boæjih proroka, koji su bili pozvani da upute rijeËiopomene i ukora onima koji su trebali mudrije postupati. Iako su nasto-jali biti vjerni svojem pozivu, proroci su se uglavnom suoËavali sa æe-stokim protivljenjem, Ëak i kaznom, Ëesto od strane duhovnih voa,onih koji su trebali prvi obratiti pozornost na njihove rijeËi. Nije neobi-Ëno πto je Isus rekao: “Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni,koji gradite prorocima grobove i pravednicima ukraπujete spomenike, igovorite: ‘Da smo æivjeli u vrijeme otaca naπih, ne bismo s njima su-djelovali u ubijanju proroka.’” (Matej 23,29.30)

Ovaj Êemo tjedan prouËavati o kuπnjama koje je Jeremija doæivio.Njegova sluæba kao da se sastojala samo od ukora i kazni: on je ukora-vao, a voe su uzvraÊali kaznom.

30


DVA PUTA

Od prvih poglavlja Postanka do posljednjih poglavlja Otkrivenja,Biblija ukazuje samo na dva naËina æivota: ili slijedimo Gospodina cije-lim srcem i duπom, ili ne. Zbog Isusove izjave: “Tko nije sa mnom, tajje protiv mene! Tko sa mnom ne sabire, prosipa” (Luka 11,23), mnogise osjeÊaju neugodno. Ovo je vrlo jasna izjava o duhovnoj stvarnosti,znaËajnija nego πto se na prvi pogled Ëini ili πto bismo zakljuËili naosnovi zdravog razuma. U pitanju je velika borba na osnovnoj razini. Paipak, u nekom smislu, Isus ne govori niπta novo ili radikalno. Uvijek jebilo tako.

ProËitajte Jeremija 17,5-10. Koja vaæna duhovna naËela nala-zimo ovdje, posebno u svjetlu velike borbe izmeu Krista i Sotone?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neposredan okvir ovih rijeËi vjerojatno se odnosi na Judine politiË-ke stavove, a Gospodin je æelio da ljudi shvate da pomoÊ poËiva samou Bogu, a ne u politiËkoj ili vojnoj sili. Tu pouku su nauËili tek poslije,kada je bilo prekasno. Iako Gospodin moæe upotrijebiti i upotrebljavadruge ljude da nam pomogne, na kraju se moramo uzdati samo u Njega.Nikada ne moæemo biti sigurni u pobude drugih ljudi, ali uvijek znamokakve su Boæje namjere za nas.

Tekst u Jeremiji 17,9 s dobrim razlogom upozorava da je Ëovjekovosrce podmuklo. U hebrejskom tekstu stoji da je srce podmuklije “odsvega”. Straπne tjelesne posljedice grijeha, koje su vrlo πtetne, nisutoliko pogubne kao moralne ili duhovne posljedice. Problem je u tomeπto, buduÊi da je naπe srce podmuklo, ne moæemo u potpunosti sagle-dati koliko su zapravo πtetne. Jeremija je uskoro trebao uvidjeti kolikoËovjekove namjere mogu biti zle.

Kako moæete steÊi joπ veÊe povjerenje u Gospodina nego prije?Na koje naËine moæete iskoraËiti u vjeri upravo sada, i uËiniti onoπto je ispravno u Gospodnjim oËima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

31


JUDIN GRIJEH

Jeremijina zadaÊa nije bila laka. Moæda neki ljudi nalaze izopaËenozadovoljstvo u ukazivanju na grijehe drugih, ali veÊina to ne bi smatralanimalo privlaËnim zadatkom, posebno zbog reakcija koje bi mogle iza-zvati njihove rijeËi. Mada se neki ljudi, kada Ëuju rijeËi ukora pokaju ipromijene æivot, to obiËno nije sluËaj, posebno kada je ukor vrlo snaæani oπtar. I doista, poput rijeËi ostalih proroka, Jeremijine rijeËi su bileupravo takve: oπtre i snaæne!

ProËitajte Jeremija 17,1-4. Koje je opomene Jeremija uputionarodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slika grijeha urezanog u srce posebno je snaæna. Pokazuje dubinupokvarenosti. Grijeh nije samo napisan na njemu, kao kada bismo neπtonapisali olovkom, veÊ je urezan, kao kada neπto urezujemo odreenimalatom. Ova slika postaje joπ snaænija kada se sjetimo rijeËi koje jeGospodin uputio Judinim precima: “Kad posluπaπ glas Jahve, Boga svo-ga, dræeÊi njegove zapovijedi i njegove naredbe zapisane u knjizi ovogaZakona, to jest kada se obratiπ Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojimi svom duπom svojom.” (Ponovljeni zakon 30,10; usporedi Psalam 40,9;Jeremija 31,33) U srcu viπe nisu njegovali ljubav prema Bogu niti supoπtovali Njegov Zakon; umjesto toga, njihov grijeh — krπenje Zakona(1. Ivanova 3,4) — bio je urezan u njihovom srcu.

“Neka se nijedan od onih, koji sebe smatraju Ëuvarima Boæjeg za-kona ne vara da Êe ga poπtovanje koje formalno ukazuje Boæjim zapo-vijedima staviti izvan domaπaja boæanske pravednosti! Neka nitko neodbija ukor zbog zla, neka nitko ne ukorava Boæje sluge da su previπerevni u pokuπajima da oËiste Crkvu od onih koji Ëine zlo! Bog koji mrzigrijeh poziva sve one koji tvrde da vrπe Njegov Zakon da odbace svakobezakonje!” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 264)

Grijeh urezan u srcu? To je zastraπujuÊa misao, zar ne? ©toova slika govori o tome koliko je dubok i snaæan posao ËiπÊenjanaπeg srca? Na koji se naËin to jedino moæe postiÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

32


UPOZORENJE UPU∆ENO JEREMIJI

“U ovome se sastoji sud: Svjetlo je doπlo na svijet, a ljudi suviπe voljeli tamu nego Svjetlo, jer su im djela bila zla.” (Ivan 3,19)

Æalosno je πto se Jeremija suoËio s protivljenjem upravo onih ljudikoje je Gospodin preko njega pokuπavao izbaviti. Gospodin ih je æeliopoπtedjeti nesreÊe koja Êe sigurno doÊi. Problem je u tome πto ljudiËesto ne æele Ëuti ono πto bi trebali Ëuti, zato πto se to protivi njihovimgreπnim i iskvarenim æeljama.

ProËitajte Jeremija 11,18-23. O Ëemu se radi u ovim redcima?Na πto nas podsjeÊaju ove slike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su se u starom Izraelu oni koji su laæno proricali u imeGospodnje suoËavali sa smrÊu, u ovom sluËaju nije bilo nagovjeπtaja dasu ljudi iz Anatota smatrali da Jeremija govori neistinu. »inilo se da suga samo htjeli uπutkati. Nisu æeljeli sluπati ono πto im je htio reÊi. Iakoiz teksta ne saznajemo kako su ga namjeravali ubiti, neki smatraju dasu razmiπljali o tome da ga otruju.

Kao πto smo vidjeli, Anatot je bio Jeremijin rodni grad, Ëiji sustanovnici odbacivali njegovu vijest do te mjere da su ga bili spremniubiti. Ovo je, meutim, bio samo poËetak. Odbacivanje mnogo veÊihrazmjera doæivio je od strane svih ostalih pripadnika svojega naroda,osim od strane “ostatka”.

Naravno, svi ovi dogaaji, kao i slika janjeta koje ide na klanje,ukazuju na Isusovu ærtvu. U odreenom smislu, Jeremija je bio predslikaKrista, ne poput æivotinjskih ærtava, veÊ po tome πto se kao i IsussuoËio s velikim protivljenjem upravo onih kojima je pokuπavao pomoÊi.Ovo Jeremijino iskustvo sigurno nas podsjeÊa na Isusov poËetak sluæbe(Luka 4,14-30).

Kada ste posljednji put Ëuli neπto za πto ste bili sigurni da jetoËno, ali niste æeljeli sluπati? Kakva je bila vaπa poËetna reakcija?Zaπto u ovakvim sluËajevima moramo uzeti svoj kriæ?

..................................................................................................................................

33


JADIKOVANJE

U prvim poglavljima Knjige proroka Jeremije Gospodin je upozoriosvojega slugu da njegova proroËka sluæba neÊe biti laka. U vrijeme kadaje primio poziv, Jeremiji je reËeno da Êe se Judini knezovi, kraljevi,sveÊenici i narod “boriti ... s tobom” (Jeremija 1,19). Iako mu je objavlje-no da Êe ga Gospodin poduprijeti i da ga njegovi neprijatelji neÊe “nad-vladati” (Jeremija 1,19), vijest da Êe naiÊi na protivljenje kod velikogdijela vlastitog naroda nije bila ugodna. Jeremija u poËetku nije znaoπto Êe sve doæivjeti, ali kada su nevolje nastupile, razumljivo da je bioljut i povrijeen.

Iako govori o svojem osobnom iskustvu, s kojim se sveopÊimpitanjem Jeremija bori u Jeremiji 12,1-4? Kakav je stav prorokzauzeo prema onima koji su ga povrijedili? ©to nam to govori oljudskoj naravi Ëak i Boæjih najvjernijih slugu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Knjiga proroka Jeremije puna je starozavjetnih pravnih izraza kaoπto su “pravedan”, “pravdati”, “sud”. Prorok, toliko uznemiren zbogonoga s Ëim se suoËavao, iznosi optuæbu (vidi Ponovljeni zakon 25,1)protiv Boga. Njegova æalba je, naravno, uobiËajena: zaπto zli napredujudok se on, koji æeli ispuniti Boæju volju, suoËava s takvim kuπnjama?

Ovdje takoer moæemo vidjeti kako je Jeremijina ljudska narav do-πla do izraæaja. On æeli da oni koji su mu uËinili zlo budu kaænjeni. Onovdje ne govori kao teolog, veÊ kao palo ljudsko biÊe kojem je potrebnamilost i koje, poput Joba i mnogih drugih vjernih Boæjih ljudi, ne shvaÊazaπto mu se sve to dogaa. Zaπto Jeremija, Boæji sluga, pozvan da objaviBoæju istinu pobunjenom narodu, mora biti izloæen podmuklim urotamasvojeg rodnog sela? Jeremija je imao povjerenje u Gospodina, ali nijeshvaÊao okolnosti u kojima se naπao.

Kako moæemo imati povjerenje u Gospodina usprkos svemu πtose dogaa, usprkos tome πto prema naπem miπljenju ti dogaajinemaju nimalo smisla?

..................................................................................................................................

34


BEZNADNE PRILIKE

ProËitajte Jeremija 14,1-10. O Ëemu govore ovi redci?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Suπa je pogodila cijelu zemlju; stradao je svaki grad, mjesto i selo.Siromaπni i bogati patili su zajedno. Ni divlje zvijeri nisu mogle podni-jeti nestaπicu vode. PlemiÊi su Ëekali svoje sluge na gradskim vratimanadajuÊi se da su uspjeli pronaÊi vodu, ali izvori su presuπili. Nije bilovode, a bez nje æivot nije bio moguÊ. Njihov jad je rastao iz dana u dan.Obukli su se u kostrijet i hodali oborenog pogleda. Zatim bi odjednomkleknuli i u oËaju izgovarali molitvu.

Bio je obiËaj da u vrijeme takve elementarne katastrofe narod ho-doËasti u Hram u Jeruzalemu (Joel 1,13.14; 2,15-17), da posti i prineseposebne darove Bogu.

Jeremija je vidio æelju naroda, ali je dobro znao da ne traæe Gos-podina, veÊ samo vodu. To je joπ viπe rastuæilo proroka. On se takoermolio, ali ne za vodu, veÊ za Boæju milost i prisutnost.

Jeremija je shvatio da je ovo samo poËetak nevolja. Bog je vidiosrce svojeg naroda i znao je da Êe, ako ukloni suπu, i pokajanje prestati.Narod je Ëinio sve pokuπavajuÊi promijeniti prilike. Iπli su u Jeruzalem,molili se, postili, oblaËili kostrijet, prinosili darove, ali su zaboravilijedno: na pravo obraÊenje, pravo pokajanje. Oni su samo nastojali uklo-niti posljedice problema, ali ne i sam problem, grijeh i neposluπnost.

ProËitajte Jeremija 14,11-16. Kako moæemo razumjeti ove ret-ke?

..................................................................................................................................

“Ne traæi milosti za ovaj narod”, rekao je Bog Jeremiji, iako jeprorok prije ostavio dobar primjer u posredniËkoj molitvi. Kad “bezako-nja naπa protiv nas svjedoËe, smiluj se, o Jahve, radi imena svoga!”(Jeremija 14,7) Iako nam je reËeno da se molimo “bez prestanka” (1.Solunjanima 5,17), u ovom sluËaju Gospodin, koji zna sve od poËetkado kraja, otkriva Jeremiji koliko je pokvaren i pao izraelski narod.Naravno, Bog poznaje ljudska srca i buduÊnost; mi ne. Zato poziv namolitvu u Novom zavjetu, Ëak i za naπe neprijatelje, ne gubi nimalo nasvojoj snazi.

35

PETAK 23. listopada


Jeremija se borio s pitanjem s kojim se svi mi borimo: Kako zlomoæe imati smisla? Meutim, moæda je problem u tome πto pokuπavamodati smisao neËemu πto nema smisla, neËemu πto bismo mogli smatrati“besmislom”. U vezi s ovim Ellen G. White je zapisala: “NemoguÊe jeobjasniti podrijetlo grijeha kako bi se naπao razlog za njegovo postoja-nje. ... Grijeh je uljez za Ëije se postojanje ne moæe navesti razlog. Onje tajanstven, neobjaπnjiv i opravdati ga znaËilo bi braniti ga. Kad bi gase moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje, on bi pre-stao biti grijehom.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 389) ZamijeniterijeË “grijeh” rijeËju “zlo” i ova izjava Êe glasiti ovako: NemoguÊe jeobjasniti podrijetlo zla kako bi se naπao razlog za njegovo postojanje.... Zlo je uljez za Ëije se postojanje ne moæe navesti razlog. Ono jetajanstveno, neobjaπnjivo i opravdati ga znaËilo bi braniti ga. Kad biga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje, ono biprestalo biti zlo.

Kada doe do neke nesreÊe, moæemo Ëuti ljude kako kaæu ili i misami pomislimo: Ne razumijem. To nema smisla. Postoji dobar razlogzaπto ne razumijemo: ne moæe se razumjeti. Da moæemo razumjeti, daima smisla, da se moæe uklopiti u neki logiËki ili racionalni plan, ondato ne bi bilo toliko zlo; ne bi bilo toliko straπno zato πto sluæi racional-noj svrsi. Koliko je vaæno zapamtiti da se zlo, poput grijeha, ne moæeobjasniti. Mi, meutim, imamo stvarnost kriæa koji nam pokazuje Boæjuljubav i dobrotu usprkos neobjaπnjivom zlu nastalom pod utjecajemgrijeha.

PITANJA ZA RAZGOVOR

Razmiπljajte viπe o ideji da zlo i patnja nemaju smisla, danemaju racionalno i prihvatljivo objaπnjenje. Zaπto je tako bolje?Razmislite o tome. Dogodi se straπna nesreÊa: moæda malo dijeteumre od teπke bolesti nakon nekoliko godina patnje. Moæemo livjerovati da za to postoji dobar i racionalan razlog? Zar nije boljeda to pripiπemo straπnim i zlim posljedicama æivota u palom svije-tu? Razgovarajte o tome u razredu.

36



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G.White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.)

37



Prorokove nevolje“Ti me zavede, o Jahve, i dadoh se zavesti, nadjaËao si me

i svladao me. A sada sam svima na podsmijeh iz dana u dan,svatko me ismijava.” (Jeremija 20,7)

Biblijski tekstovi: Jeremija 23,14.15; Jeremija 20; Djela 2,37; Job3; Jeremija 18,1-10.18-23.

Svatko tko slijedi Gospodina odreeno vrijeme nauËit Êe da vjero-vati u Isusa i Ëiniti Njegovu volju ne osigurava lak put kroz æivot. Uosta-lom, kao πto nam je reËeno: “A i svi koji hoÊe poboæno æivjeti u KristuIsusu bit Êe progonjeni.” (2. Timoteju 3,12) Ovo je Ëinjenica koju jeJeremija spoznao u svojem æivotu.

Meutim, naπa vjera u vrijeme kuπnji istodobno nam moæe pruæitiπire razumijevanje na kojem se moæemo utvrditi usred razliËitih borbi.Kada se na nas obruπe teπke i okrutne patnje i kuπnje (bez sumnje,mnoge od njih su teπke i okrutne), neÊe nas proæeti osjeÊaj besmisla ibesciljnosti koji obuzme ljude koji ne poznaju Gospodina. Moæemosagledati πiru sliku i krajnju nadu koju nam Bog nudi, bez obzira na tokoliko je sadaπnjost sumorna, a iz nade i onoga πto znamo moæemocrpsti snagu. Jeremija je ovo znao, mada se katkad Ëinilo da to zaborav-lja i da se usredotoËuje samo na svoje nevolje.

38


BEZBOÆNI SVE∆ENICI I PROROCI

S obzirom na to da smo viπe od dvije tisuÊe godina udaljeni odvremena Judinog kraljevstva, a moæda Ëak i udaljeniji u kulturoloπkomi druπtvenom smislu, teπko moæemo shvatiti sve πto se dogaalo u Je-remijino vrijeme. Kada Ëitamo Bibliju, posebno oπtre opomene i prije-tnje koje je Bog upuÊivao svojem narodu, mnogi ljudi misle da je Go-spodin ovdje prikazan kao okrutan, zao i osvetoljubiv. Ovo je, meutim,pogreπno razumijevanje, utemeljeno samo na povrπnom Ëitanju teks-tova. Stari zavjet otkriva isto πto i Novi: Bog voli Ëovjeka i æeli ga spasiti,ali ga ne prisiljava da donese odreene odluke. Ako æelimo Ëiniti ono πtoje pogreπno usprkos Njegovim molbama, slobodni smo tako Ëiniti. Samose moramo sjetiti ne samo posljedica, veÊ i onoga na πto smo unaprijedupozoreni u vezi s njima.

S kakvim se zlim djelima Bog suoËavao u Judi? Protiv kojih jezlih djela Jeremija prorokovao? Jeremija 23,14.15; 5,26-31.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Navedena zla u ovim tekstovima samo su mali dio onoga πto jeBoæji narod Ëinio. I sveÊenici i proroci bili su bezboæni, πto je nevjeroja-tna ironija s obzirom na to da su sveÊenici trebali biti Boæji predstav-nici, a proroci govoriti u Njegovo ime. Ovo je samo poËetak problema skojima se Jeremija suoËio.

Zla prikazana u ovim tekstovima bila su razliËita. Vladalo je ot-padniπtvo duhovnih voa; i druge su navodili na zlo “te se nitko odzloËina svojih ne obraÊa” (Jeremija 23,14). »ak i kada je Gospodin upo-zoravao da se sud bliæi, proroci su govorili da neÊe doÊi. Kada su odba-cili Boga, zaboravili su na Njegove savjete i nisu se brinuli o siroËadi nitisu πtitili siromahe (Jeremija 5,28). Svakoga dana narod se sve viπeudaljavao od Gospodina. U velikom dijelu Biblije, barem u proroËkimknjigama Staroga zavjeta, zabiljeæeno je da Gospodin poziva svoj zalu-tali narod da se vrati. Usprkos svim zlim djelima koja su Ëinili, bio imje spreman oprostiti, iscijeliti ih i obnoviti. Ali ako odbiju, πto joπ moæebiti uËinjeno?

39


JEREMIJA U TAMNICI

Zadatak proroka uvijek je bio da prenesu Boæju poruku, ne da brojekoliko ljudi ju je prihvatilo, a koliko odbacilo. Mali je broj onih kojiprihvate vijest proroka u vrijeme kada je propovijedaju. Na primjer, iakone znamo koliko ljudi je æivjelo u Noino vrijeme, moæemo pretpostavitida veÊina nije bila spremna posluπati s obzirom na mali broj koji jeuπao u korablju. »ini se da je tako bilo tijekom cijele svete povijesti.

ProËitajte Jeremija 20,1-6. Kako je Jeremijina vijest bila prim-ljena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da bismo bolje shvatili ove tekstove, trebamo proËitati πto je Jere-mija prorokovao, zbog kojih izgovorenih rijeËi je doπao u sukob s oso-bom na poloæaju. U Jeremiji 19 nalazi se dio tog proroËanstva: Bog Êedovesti “nesreÊu na ovo mjesto” (Jeremija 19,3), uËinit Êe da narodpadne od maËa i da im tijela pojedu ptice i æivotinje (Jeremija 19,7), aJudejci Êe jesti meso svojih sinova (Jeremija 19,9).

Iako nikom ne bi bilo drago da bude u srediπtu takvog proroËanstva,Paπhur je kao voa bio posebno uvrijeen. Njegova prva reakcija, kao iveÊine naroda, bila je odbacivanje poruke; uostalom, tko bi mogao po-vjerovati u neπto tako straπno? ©toviπe, Paπhur je koristeÊi se svojimpoloæajem kaznio vjesnika i tako naËinio pogreπku. Naredio je da Jere-miju istuku prema zakonu (Ponovljeni zakon 25,1-3) i da ga zatvore utamnicu. Oslobodio ga je sljedeÊeg dana, ali ovo bolno i poniæavajuÊeiskustvo nije sprijeËilo Jeremiju da nastavi prorokovati, ovog puta nesamo protiv Jude, veÊ posebno protiv Paπhura i njegove obitelji. Nijeproπlo mnogo, a sudbina Paπhura i njegove obitelji postala je zastraπu-juÊi primjer svima onima koji su promatrali kako ih odvode u ropstvo.Ovo je prvi put da se u Knjizi proroka Jeremije Babilon spominje kaomjesto izgnanstva. (Poglavlja, Ëak ni dijelovi poglavlja, nisu napisanikronoloπkim redom.)

Zamislite da je neπto sliËno prorokovano protiv vas. Kakva bibila vaπa prva reakcija, a kakva bi trebala biti? (Vidi Djela 2,37.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

40


OGANJ U NJEGOVIM KOSTIMA

Oπtre rijeËi koje je Jeremija uputio Paπhuru i narodu nisu bilenjegove; one nisu bile izgovorene u gnjevu zato πto je jedan dan biozatvoren u tamnici. Bile su to Gospodnje rijeËi koje je trebao prenijetinarodu.

Meutim, ono πto slijedi, dolazi neposredno iz Jeremijinog srca, azabiljeæeno je pod nadahnuÊem Duha Svetoga. To je iskreni vapaj ljud-skog biÊa kojem se nimalo ne sviaju prilike u kojima se naπlo i jadi-kuje zbog toga.

ProËitajte Jeremija 20,7-14. O Ëemu ovaj tekst govori? »emunas uËi o Jeremijinoj ljudskoj naravi, kao i naπoj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Njegove rijeËi u prvi trenutak djeluju bogohulno. Neki se pitajuzaπto je rekao da ga je Jahve zaveo, kada ga je od samog poËetkaupozoravao da Êe se suoËiti sa æestokim protivljenjem. Ipak, on se æali:“Otkad govorim, samo govorim o ‘nasilju i propasti’. Nije nimalo Ëudnoπto je narod protiv mene.”

Koje je kljuËno znaËenje njegovih rijeËi u 9. retku 20. poglavlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok bi volio da je mogao odustati i prestati propovijedati, aliBoæja rijeË je bila poput ognja u njegovom srcu i njegovim kostima. Ovoje silna metafora koja se odnosi na nekoga tko dobro poznaje svoj pozivi tko Êe, usprkos osobnoj boli, slijediti taj poziv bez obzira na sve.(SliËne misli su zapisane u Amosu 3,8 i 1. KorinÊanima 9,16.)

U prethodno spomenutom tekstu u Knjizi proroka Jeremije uoËa-vamo borbu s kojom se Jeremija suoËava; vidimo veliku borbu kojabjesni u njemu i izvan njega. U jednom trenutku slavi Boga πto izbavljasiromahe iz ruke zlikovaËke; u sljedeÊem (kao πto Êemo vidjeti sutra),proklinje dan kada je roen.

Zaπto je toliko vaæno da slavimo Gospodina, posebno u straπ-nim okolnostima, i da razmiπljamo na koje je sve naËine otkriosvoju ljubav prema nama?

41


“PROKLET BIO DAN”

»ak i najoπtriji kritiËari Biblije moraju priznati vaænu Ëinjenicu daBiblija ne prikriva Ëovjekove slabosti i nedostatke. S izuzetkom Ëistogi bezgreπnog Boæjeg Sina, samo u izvjeπtaju o nekoliko biblijskih osoba,Ëiji je æivot u odreenoj mjeri prikazan u Bibliji, nisu otkrivene njihoveslabosti i mane. Ova Ëinjenica odnosi se Ëak i na proroke. Kao πto jereËeno prije, Bog kojem su sluæili ovi proroci je savrπen; proroci koji suMu sluæili nisu bili savrπeni. Oni su, poput svih nas, bili greπnici kojimaje bila potrebna Kristova pravednost koja im je pripisivana vjerom(Rimljanima 3,22). Od Noe do apostola Petra svi su bili grijehom uprlja-na biÊa Ëija je jedina nada bila, kako kaæe Ellen G. White, da dou predGospodina i kaæu: “Spasenje ne mogu primiti zahvaljujuÊi svojimzaslugama ili dobroti, veÊ pred Boga iznosim pomiriteljsku krv bezgre-πnog Boæjeg Janjeta koje je uzelo na se grijehe svijeta. Ovo je mojajedina zaπtita. Isusovo ime omoguÊuje mi pristup Ocu. Njegovo uho,Njegovo srce otvoreno je za moju najslabiju molbu, On ispunjava mojenajdublje potrebe.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 106)

ProËitajte Jeremija 20,14-18. ©to ovaj tekst govori o proroko-vom stanju uma zbog odreenih okolnosti u kojima se naπao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Njegove rijeËi u ovom tekstu, naravno, podsjeÊaju na Jobove, kojise naπao u mnogo teæem poloæaju od Jeremije (vidi Job 3). Iako jeJeremija bio uvjeren da Ëini Boæju volju i da je Bog s njim, u ovomtrenutku obuzela ga je bol zbog njegove trenutaËne situacije. Ma kolikoda je u intelektualnom smislu shvaÊao istinu, ona je sada bila zaklonje-na njegovom osobnom tugom.

Mnogi ljudi se u odreenim trenucima mogu naÊi u sliËnim okol-nostima: u intelektualnom smislu mogu poznavati sva Boæja obeÊanja,ali pritisnuti tugom i boli potiskuju ova obeÊanja, i sve na πto se moguusredotoËiti jesu njihove trenutaËne patnje. Ovo je razumljiva reakcija;ne znaËi da je ispravna, ali je razumljiva. Ovdje ponovno uoËavamoJeremijinu ljudsku narav, koja je sliËna naπoj.

Jeste li se ikada osjeÊali kao Jeremija? Ako jeste, πto ste nau-Ëili iz tog iskustva πto vam moæe pomoÊi kada se sljedeÊi putbudete tako osjeÊali?

42


UROTA PROTIV PROROKA

ProËitajte Jeremija 18,1-10. Koja vaæna naËela u vezi s tuma-Ëenjem proroËanstava ovdje nalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koja kljuËna duhovna naËela takoer nalazimo u ovim istimredcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos svemu zlu Gospodin je i dalje narodu pruæao priliku da sepokaje. Ovdje vidimo Boæju milost koja se nudi onima koji je æele pri-miti. »ak i sada, joπ uvijek su se imali vremena vratiti, usprkos svemuπto su uËinili.

U ovim redcima moæemo takoer zapaziti da su mnoga proroËan-stva uvjetna: Bog kaæe da Êe uËiniti neπto, Ëesto se misli na izvrπenjekazne. Ali ako se ljudi pokaju, On neÊe uËiniti ono πto je rekao. Boæjadjela su uvjetna i ovise o naËinu na koji ljudi odgovore. On ne bi opo-minjao narod da se odvrati od svojih zlih putova, a onda ga ipak kazniokada se pokaje i vrati na pravi put. On u tom sluËaju neÊe izvrπiti kaznui to jasno kaæe u ovim tekstovima.

ProËitajte Jeremija 18,18-23. Zbog kojih je razloga narod tohtio uËiniti Jeremiji? Koji je odgovor Jeremija dao u skladu sasvojom ljudskom naravi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija je sigurno bio vrlo uznemiren jer su ga osudili i napalipripadnici njegovog naroda zato πto su, kako su sami rekli, htjeli saËu-vati “Zakon”, “savjete mudraca” i “besjede proroka”. Koliko ljudskosrce moæe biti podloæno samoobmani!

Koje pouke trebamo nauËiti o tome koliko trebamo biti opreznikada Ëinimo neπto u Gospodnje ime? Iznesite svoj odgovor u subot-njoπkolskom razredu.

43

PETAK 30. listopada


U Jeremiji 18,11-17 Gospodin govori svojem narodu da prestaneËiniti odreena djela. U 11. retku je zabiljeæeno: “Vratite se, dakle, svakisa svoga zlog puta i popravite svoje putove i svoja djela.” U 12. retkuGospodin kaæe da On veÊ zna da oni neÊe posluπati Njegove opomenei molbe, veÊ Êe i dalje Ëiniti “po okorjelosti zlog srca svojega” (12.redak). Gospodin zatim govori πto Êe uËiniti zbog njihove neposluπnosti.Ovo je jedan od biblijskih tekstova koji pokazuju da Boæje poznavanjenaπih buduÊih odluka donesenih slobodnom voljom ni na koji naËin neutjeËe na naπu slobodnu volju i odluke koje donosimo. Uostalom, zaπtobi ih Gospodin molio da se vrate sa svojih zlih putova ako nemajuslobodu da Ga posluπaju? Ono πto je jasno jest da je Gospodin toËnoznao koje Êe odluke donijeti i prije nego πto su ih donijeli. Ova kljuËnaistina takoer je zabiljeæena u Ponovljenom zakonu 31,16-21. »ak i prijenego πto su djeca Izraelova uπla u ObeÊanu Zemlju, Gospodin je rekaoMojsiju da On zna da Êe se “okrenuti drugim bogovima, i njima Êeiskazivati πtovanje” (Ponovljeni zakon 31,20). Ovo je joπ jedan pokaza-telj da Boæje predznanje naπih odluka ne utjeËe na slobodu kojomdonosimo te odluke.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte viπe o posljednjem pitanju u odsjeku od Ëetvr-tka. Skoro svi smo Ëuli kako ljudi kaæu da su uËinili neπto zato πtoim je Gospodin tako rekao. (Kako biste odgovorili osobi koja tokaæe?) Iako nema sumnje da Êe nas Bog voditi, na koje naËinemoæemo ispitati to vodstvo da bismo bili sigurni da je doista odGospodina?

2. Jeremija je rekao da je rijeË Gospodnja bila poput “ognja unjegovim kostima”. ©to moæemo uËiniti da takav oganj gori i unama?

3. ©to nam u tekstovima za ovaj tjedan moæe pomoÊi da shva-timo πto je sve ukljuËeno u buenje i obnovu? (Uostalom, zar nijeupravo to Gospodin æelio uËiniti u svojem narodu?) Na primjer,zaπto je osjeÊaj naπe greπnosti toliko vaæan za buenje? Ako ovoimamo na umu, zaπto kriæ, i nada koju nudi, moraju biti u srediπtubuenja?

44



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti samikoliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πtomoæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (EllenG. White, The Bible Echo, listopad 1887.)

45


POUKA 6 31. listopada—7. studenoga 2015.

SimboliËna djela“Ili zar lonËar nema vlasti nad glinom da od istoga gline-

nog tijesta napravi jednu posudu za plemenitu, a drugu zaneplemenitu upotrebu?” (Rimljanima 9,21)

Biblijski tekstovi: Postanak 4,3-7; Brojevi 21,1-9; Izaija 29,16; Rim-ljanima 9,18-21; Jeremija 19; Hebrejima 5,14; Jeremija 13,1-11.

Svi koji prouËavaju Bibliju znaju da u njoj ima mnogo simbola,pojmova koji su prikazani drugaËijim konceptima i idejama. Cijela ze-maljska sluæba u Svetiπtu, na primjer, bila je simboliËno proroËanstvoo planu spasenja. “Smisao æidovskog vjerskog sustava joπ nije potpunoshvaÊen. Njegovim obredima i simbolima prikazane su beskrajne isadræajne istine. Evanelje je kljuË koji otvara njegove tajne. Poznava-nje plana otkupljenja pomaæe nam da razumijemo njegove istine.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 86) PomoÊu simbola zemaljskog Sve-tiπta ili simbola u proroËkim knjigama (kao πto su Daniel 2; 7; 8; Otkri-venje), i na mnoge druge naËine Gospodin je otkrivao istinu ljudima.Isus je osobno upotrebljavao simbole u svojim usporedbama i poukamada bi objasnio duboke istine.

Knjiga proroka Jeremije takoer je bogata simbolima i slikama.Ovoga tjedna obratit Êemo pozornost na nekoliko simbola, πto znaËe ikoje pouke moæemo iz njih izvuÊi.

46

NEDJELJA 1. studenoga

ISTINA U SIMBOLIMA

Sveto pismo je vrlo bogato razliËitim simbolima. Uglavnom prika-zuju istine koje su znaËajnije od samih simbola.

ProËitajte Postanak 4,3-7. ©to prikazuju njihove dvije razliËiteærtve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na poËetku Biblije zapaæamo razliku izmeu pokuπaja da se osob-nim naporima doe na Nebo (Kajinovo prinoπenje ærtava) i razumijeva-nja da se spasenje prima samo miloπÊu, zahvaljujuÊi zaslugama raspe-toga Spasitelja (Abelovo prinoπenje ærtava).

ProËitajte Brojevi 21,4-9. ©to je simbolizirala mjedena zmijapodignuta na stupu (vidi Ivan 12,32)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Izraelci su spasili svoje æivote gledajuÊi uzdignutu zmiju. Taj jepogled podrazumijevao vjeru. Oni su æivjeli jer su vjerovali Boæjoj rijeËii imali povjerenja u sredstva ponuena za njihovo ozdravljenje.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 358)

U cijelom Starom zavjetu sluæba u zemaljskom Svetiπtu simboliËkije prikazivala plan spasenja vrlo iscrpno. Koliko su Izraelci shvaÊaliznaËenje svih obreda stotinama godina bilo je otvoreno pitanje, madanema sumnje da su mnogi shvatili najvaæniju od svih istina koja je timobredima pouËavana: istinu o zamjeniËkom pomirenju prema kojojzamjena mora umrijeti umjesto njih da bi njihovi grijesi bili oproπteni(vidi 1. KorinÊanima 5,7).

Sluæbom u Svetiπtu dani su nam simboli koji ne ukazuju samo naIsusovu smrt, veÊ i na Njegovu velikosveÊeniËku sluæbu na Nebu, pred-adventni sud i konaËno uniπtenje grijeha na svrπetku vremena.

Kojih se joπ biblijskih simbola koji se odnose na plan spasenjamoæete sjetiti? Koji simboli posebno govore o Boæjoj spasonosnojmilosti i nadi?

47

PONEDJELJAK 2. studenoga

LON»AROVA GLINA

Koje vaæne istine moæemo nauËiti iz ovih redaka i simbola kojeu njima nalazimo? (Vidi Postanak 2,7.)

Jeremija 18,1-10. ...............................................................................................

Izaija 29,16. .........................................................................................................

Izaija 45,9. ...........................................................................................................

Izaija 64,8. ...........................................................................................................

Rimljanima 9,18-21. .........................................................................................

Nema sumnje da je Jeremija æelio odustati od svega zbog stalnogodbacivanja i progona s kojima se suoËavao. Je li se bilo vrijedno muËitii boriti za taj narod? Katkad mu se sigurno Ëinilo da je odgovor na topitanje: “Ne!”

Meutim, dok je promatrao lonËarove ruke, dana mu je slika, sim-bol, da Gospodin radi s ljudima kao πto lonËar radi s glinom. Slika olonËaru i glini, osim svih drugih istina koje otkriva, uËi o Boæjoj vrhov-noj vlasti. Koliko god prilike s Jeremijinog glediπta izgledale beznadno,simbolika slike lonËara i gline otkrila mu je da na kraju, usprkospogreπnim ljudskim odlukama, Ëak i svjesno uËinjenim, Gospodin imacijeli svijet u svojim rukama i njime upravlja. On je apsolutni izvor silei vlasti. Na kraju Êe izvojevati pobjedu bez obzira na to kako sadaπnjeprilike izgledaju.

Pavao stoljeÊima poslije u Rimljanima 9 uzima ovu starozavjetnusliku i dalje je obrauje, u osnovi je koristeÊi da ljude pouËi istimistinama koje je Jeremija trebao nauËiti. Pavao u Rimljanima 9,21 mo-æda joπ neposrednije ukazuje na tekst iz Jeremije 18,6. Budimo sigurnida se na kraju, usprkos Ëovjekovoj slobodnoj volji i slobodi izbora iËestim kobnim posljedicama zbog zloupotrebe te slobodne volje, moæe-mo osloniti na apsolutnu vrhovnu vlast naπeg samopoærtvovanog Bogapunog ljubavi, Ëija je ljubav otkrivena na kriæu. Zlo neÊe pobijediti; Bogi Njegova ljubav hoÊe. Kakvu divnu nadu imamo!

Kako moæete steÊi povjerenje u pouku o lonËaru i glini bezobzira na trenutaËne okolnosti? Koji drugi biblijski tekstovi uka-zuju na stvarnost Boæje vrhovne vlasti?

..................................................................................................................................

48

UTORAK 3. studenoga

PROPAST NARODA

“Zato πto su me ostavili i otuili ovo mjesto prinoseÊi kâdtuim bogovima kojih ne poznavahu oci njihovi ni kraljevi judej-ski; i zato πto su mjesto ovo natoËili krvlju nevinih.” (Jeremija19,4)

U ovom tekstu navedeno je nekoliko zala koja su ovladala Judom.Osim πto su ostavili Gospodina, prinosili kâd “tuim bogovima” i pro-lijevali nevinu krv, oni su takoer “otuili ovo mjesto”. Hebrejska rijeËkoja je ovdje upotrijebljena, osim “otuiti”, znaËi i “obesvetiti”. Tekst nekaæe je li “ovo mjesto” bio Hram ili Jeruzalem. KljuËna je misao da jenarod trebao biti svet, poseban Boæji narod (vidi Izlazak 19,5.6), druga-Ëiji od naroda u njegovom okruæenju. Meutim, to se nije dogodilo.Izgubili su svoj jedinstveni karakter, odlike koje bi ih uËinile svjedocimasvijetu. Postali su kao i ostali narodi.

Koje pouke ovdje nalazimo za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“I zato πto pogradiπe uzviπice Baalove da mu spaljuju sinovekao ærtve, a to im ja nikada ne naredih niti zapovjedih, niti mi jetakvo πto na um palo.” (Jeremija 19,5)

Iako je pojam ærtvovanja ljudi bio poznat u starom svijetu, Bog segnuπao ovog obiËaja. Zabranio je izraelskom narodu da ga preuzme(Ponovljeni zakon 18,10). Izraz preveden u prethodnom retku kao “nitimi je takvo πto na um palo” u hebrejskom glasi “niti mi se u srcu javi”.To je idiomatski izraz koji pokazuje koliko je takva praksa bila stranai daleka Bogu. Ako je mi, pala ljudska biÊa otvrdnula od grijeha, sma-tramo uæasnom, zamislite kako je izgledala svetom Bogu!

Ipak, s vremenom pokvarenost i snaga utjecaja kulture toliko suobuzeli Njegov narod da su se do te mjere izopaËili da su i sami poËelivrπiti ovaj straπan obred. Ovo treba biti ozbiljna pouka za nas kolikolako moæemo biti zaslijepljeni vladajuÊom kulturom i sudjelovati uobiËajima koji bi nas uæasavali da smo u zajednici s Bogom i u skladus Njegovom rijeËju, kao πto bismo trebali biti (vidi Hebrejima 5,14).

49

SRIJEDA 4. studenoga

RAZBIJANJE VR»A

Kao πto smo vidjeli u odsjeku od utorka, narod je pao u dubokiotpad. Nisu shvatili poruku koja im je bila upuÊena. Bog je zatim prekoJeremije uËinio simboliËno djelo koje im je, u idealnom sluËaju, trebalopomoÊi da postanu svjesni opasnosti s kojom su se suoËavali.

ProËitajte Jeremija 19,1-15. ©to je Jeremija trebao uËiniti iπto je taj Ëin trebao znaËiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija je ponovno trebao otiÊi k lonËaru. Meutim, ovoga putaGospodin je æelio da sa sobom povede svjedoke koji Êe vidjeti πto ÊeuËiniti. Svjedoci su bili starjeπine i sveÊenici iz Jude (Jeremija 19,1).Kao voe bili su odgovorni za ono πto se dogaalo u narodu, i zato sutrebali primiti vijest koju Êe Jeremija objaviti pomoÊu ovog silnog sim-boliËnog Ëina. MoguÊe je da su se IstoËna vrata (Jeremija 19,2), mjestona kojem je trebao razbiti vrË, nalazila u blizini mjesta gdje su radililonËari, i moæda su upravo ispred tih vrata bacali ostatke uniπtenihsudova. Tako je simbolizam bio joπ snaæniji.

»emu sluæi razbijeni glineni vrË? Ako je samo napukao, mogao bise upotrijebiti za neπto, mada ne za izvornu namjenu. Meutim, Jere-mija ga nije trebao samo djelomiËno oπtetiti, veÊ razbiti ËineÊi ga potpu-no beskorisnim. Teπko je zamisliti da narod pokraj ovakvog Ëina i rijeËikoje su potom izgovorene nije shvatio upozorenje. Naravno, razumije-vanje opomene i ponaπanje u skladu s njom dvije su potpuno razliËitestvari.

U joπ veÊoj mjeri je zastraπujuÊ krajnji ishod onoga πto je JeremijauËinio. Tko moæe popraviti razbijeni vrË? Iako je Gospodin narodu pru-æio nadu za buduÊnost, Judejci su ipak u tom trenutku bili osueni napropast, i oni i njihova djeca, ako se ne vrate na pravi put. Sva mjestakoja su oskvrnuli svojim sramnim i greπnim djelima uskoro Êe bitioskvrnjena njihovim mrtvim tijelima. Dubinu njihove pokvarenosti mo-æda moæemo najbolje shvatiti veliËinom kazne koju im je njihovo otpad-niπtvo donijelo.

Sjetite se neËega πto je uniπteno do te mjere da se ne moæepopraviti. Za πto je prvotno bilo namijenjeno i zaπto je postalobeskorisno? Moramo dobro paziti da se ovo ne dogodi i nama!

50

»ETVRTAK 5. studenoga

LANENI POJAS

ProËitajte Jeremija 13,1-11. Koji je simboliËni Ëin Jeremijatrebao uËiniti i koju je vaænu pouku trebao prenijeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj simboliËan nalog stvara odreeni problem onima koji se bavetumaËenjem zato πto se rijeka Eufrat nalazila stotinama kilometara da-leko od Jeruzalema. Ezri je bilo potrebno Ëetiri mjeseca samo u jednomsmjeru da stigne na ovo mjesto (Ezra 7,9). Da bi bolje shvatio poruku,Bog je naloæio Jeremiji da to uËini Ëetiri puta. Zato neki prouËavateljiBiblije tvrde da se ovdje radi o nekoj drugoj geografskoj lokaciji. S drugestrane, neki tvrde da je velika udaljenost koju je morao prijeÊi ukazivalakoliko Êe daleko Izraelci biti odvedeni. ©toviπe, nakon povratka s dugogputa, Jeremija je mogao shvatiti kakva Êe radost zbog povratka zavladatinakon sedamdesetogodiπnjeg suæanjstva.

©to god da je u pitanju, pojas prikazuje dom Izraelov i dom Judin,Ëist i neokaljan u vrijeme poziva. »ovjek koji nosi pojas je Bog osobno.Ovo pokazuje, izmeu ostalog, koliko je Bog bio vezan za svoj narod.Neki komentatori su zapazili vaænu Ëinjenicu da je pojas bio lanen, odistog materijala od kojeg je bila napravljena sveÊeniËka odjeÊa (Levitskizakonik 16,4); uostalom, Juda je trebao biti sveÊeniËki narod (Izlazak19,6).

Baπ kao πto je pojas bio uniπten, bit Êe uniπtena i oholost naroda.Kao πto Ëovjek opaπe pojas oko struka, tako se ovaj narod nekada dræaoGospodina i bio Njegov izvor hvale i slave. Meutim, uprljao se i pokva-rio u dodiru s okolnim kulturama.

ProËitajte Jeremija 13,11 i usporedite ovaj redak s tekstom uPonovljenom zakonu 4,5-8. Kako ovi redci pokazuju πto se dogodiloizraelskom narodu? Koju poruku ovi tekstovi imaju za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

51

PETAK 6. studenoga


Slika lonËara i gline, osobito kako je prikazana u Rimljanima 9,donosi zanimljivo pitanje o tome koliko razumijemo Boæja djela. »injenicaje, naravno, da ih Ëesto ne razumijemo. To nas ne treba iznenaditi, zarne? ProËitajte Izaija 55,8. Mi kao ljudska biÊa o mnogim pitanjimamoæemo steÊi samo ograniËene spoznaje, posebno o Boæjim putovima.

Ovo pitanje, ograniËenost ljudskog znanja, objaπnjava se takozva-nim “samoreferencijalnim problemom”. Zapazite sljedeÊu reËenicu: “Se-viljski brijaË brije sve koji se ne briju sami.” Brije li seviljski brijaËsebe? Ne moæe se brijati sam zato πto brije sve koji se ne briju sami.Meutim, ako se ne brije sam, onda mora sebe obrijati iz istog razloga— zato πto brije sve koji se ne briju sami. Odgovor donosi nerjeπivparadoks koji ukazuje na ograniËenost naπeg razumijevanja. Ako naπrazum ne moæe pruæiti pravi odgovor na pitanje koje se tiËe ovozemalj-skih stvari, kao πto je pitanje koga brije seviljski brijaË, koliko teæemoæe razumjeti neπto tako duboko kao πto je Boæja narav i podruËjeNjegovog djelovanja u svijetu? Mi imamo kriæ koji nam daje veliki razlogda vjerujemo u Njega i Njegovu ljubav Ëak i kad ono πto se dogaa usvijetu nema nimalo smisla.

“Mnogi, razmiπljajuÊi o podrijetlu grijeha i razlogu njegovog po-stojanja, ostaju veoma zbunjeni. Oni vide djelovanje zla i njegove stra-πne posljedice koje se pojavljuju u obliku jada i oËaja i pitaju se kakose sve to moæe dogaati pod suverenom vladavinom Onoga koji jebeskrajan u svojoj mudrosti, sili i ljubavi. Pred njima je tajna koju nemogu odgonetnuti. Obuzeti sumnjama i nesigurnoπÊu, postaju slijepi zaistine koje su jasno otkrivene u Boæjoj rijeËi, za istine koje su nuæneza spasenje.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 422)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje izazove u vezi s pitanjem zla pred nas stavlja ideja oBoæjoj vrhovnoj vlasti? Kako nam razumijevanje velike borbe po-maæe da odgovorimo na teπka pitanja, barem djelomiËno?

2. Koje joπ simbole moæete pronaÊi u Bibliji? Zaπto se BoguopÊe koristi simbolima? Koje su prednosti upotrebe simbola?

52



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvo-jiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupesvjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπeidole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str.489,490)

53


POUKA 7 7.—14. studenoga 2015.

Nastavak nevolja“A tko se hvaliti hoÊe, neka se hvali time πto ima mudrost

da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo ipravdu na zemlji, jer to mi je milo — rijeË je Jahvina.” (Jeremija9,23)

Biblijski tekstovi: Jeremija 9; Jeremija 10,1-15; Rimljanima 1,25;Jeremija 26; Djela 17,30; Djela 5,34-41.

Nevolje i kuπnje Boæjeg sluge su se nastavile. Veliki dio Knjigeproroka Jeremije bavi se izazovima i borbama s kojima se prorok suo-Ëavao u pokuπaju da navede narod da posluπa rijeËi koje mu je Gospo-din æelio objaviti potaknut ljubavlju i brigom prema njemu.

Zamislite πto bi se dogodilo da je narod posluπao Jeremiju i prihva-tio prorokovo upozorenje. Da su posluπali — da su se narod, kraljevi ivoe ponizili pred Bogom — ne bi doπlo do straπne nevolje. Prilika dase pokaju bila im je dana. »ak i nakon toliko pogreπaka i zla koja suuËinili, vrata otkupljenja i spasenja nisu se zatvorila. Bila su otvorena,ali oni jednostavno nisu htjeli kroz njih proÊi.

S druge strane, nama je danas lako odmahivati glavom zbog tvrdoÊenjihovog srca. “Sve se to njima dogodilo da bude za primjer, a napisanoje za opomenu nama kojima je zapalo da æivimo u posljednjim vre-menima.” (1. KorinÊanima 10,11) ©to Êemo nauËiti iz ovih primjera?

54


“A TKO SE HVALITI HO∆E...”

U Jeremiji 9 prorok je zapoËeo svoje tugovanje jer je vidio neizbje-æne nevolje koje su dolazile na njegovu zemlju i narod. Bog je objaviosud nad Jeruzalemom, a kada Bog neπto kaæe, On to i uËini. Ono s Ëimsu se Izraelci trebali suoËiti nije neπto πto se dogaa sluËajno, jedna odonih straπnih i neobjaπnjivih stvari koje se povremeno dogaaju. Ne, onisu se trebali suoËiti s neposrednim Boæjim sudom. Svijest o tome iza-zvala je u Jeremiji toliku tugu. Njegova tuga, meutim, bila je samo maliodraz boli koju je Bog sigurno osjeÊao.

Iako je okvir drugaËiji, sljedeÊi citat dobro ukazuje na ovu misao:“Kriæ otkriva naπim otupjelim osjetilima bol koju je grijeh od samogsvog zaËetka nanosio Boæjem srcu. Svako udaljavanje od pravde, svakookrutno djelo, svaki neuspjeh Ëovjeka da dosegne boæanski ideal, Bogunanosi bol. Kad su nekada na Izraela doπle nevolje kao neizbjeæivaposljedica odvajanja od Boga — podloænost neprijateljima, okrutnost ismrt — bilo je reËeno da ‘Jahve viπe ne mogaπe trpjeti da Izraelci pate’.‘U svojoj ljubavi i samilosti sâm ih je otkupio, podigao ih i nosio u svedane od davnine.’ (Suci 10,16; Izaija 63,9)” (Ellen G. White, Odgoj, str.234,235)

ProËitajte tekst u Jeremiji 9 o prorokovom tugovanju. Posebnose usredotoËite na 23. i 24. redak. Zaπto su ove rijeËi vaæne i zanas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada nastupi smrt, svi smo kao “grad bez obrambenih zidina”.Mudrost, moÊ, bogatstvo imaju odreenu ulogu, ali oslanjanje na njih,osobito u vrijeme nesreÊe ili smrti, beskorisno je, beznaËajno i uzalud-no. U vrijeme objavljivanja opomene o propasti, narodu je bilo reËenoπto je istinski vaæno — poznavati i shvatiti, barem u mjeri u kojoj mo-æemo, Boæju ljubav, dobrotu, pravdu i pravednost. ©to nam joπ moæepruæiti nadu i utjehu kada nas sve ovozemaljsko, ljudsko, ukljuËujuÊii naπe tijelo, iznevjeri?

©to kriæ govori o Boæjoj ljubavi, dobroti, pravdi i pravednosti?

..................................................................................................................................

55


STVORENJA ILI STVORITELJ?

Kao πto smo veÊ vidjeli, Boæji narod bio je pozvan da bude drugaËijiod okolnih naroda, koji su utonuli u neznaboπtvo, idolopoklonstvo ilaæna uËenja. Mnoge opomene koje se nalaze u Petoknjiæju posebno suse odnosile na prihvaÊanje obreda izraelskih susjeda. Izraelci su trebalibiti svjedoci istine o Bogu kao Stvoritelju i Otkupitelju. Naæalost, velikdio starozavjetne povijesti izvjeπtava o tome kako su Ëesto prihvaÊaliupravo one obiËaje na koje su bili upozoreni.

ProËitajte Jeremija 10,1-15. ©to Gospodin ovdje govori svojemnarodu? Da je ovo isto upozorenje dano danas, u naπe vrijeme, unaπoj kulturi i u naπem okviru, kako bi glasilo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija govori narodu ono πto bi veÊ trebao znati: ovi neznaboæa-Ëki bogovi nisu niπta drugo do djelo ljudskih ruku, plod ljudske izopa-Ëene maπte. Pavao stoljeÊima poslije navodi ovaj primjer kada piπe oonima koji “su istinu Boæju zamijenili laæju te se klanjali i iskazivaliπtovanje stvorenju mjesto Stvoritelju” (Rimljanima 1,25).

Zapazite kako Pavao u ovom retku usporeuje Stvoritelja sa stvo-renjem. Ovakva ista usporedba nalazi se u navedenim redcima u Knjiziproroka Jeremije, koji govore o nemoÊi i slabosti “bogova” u usporedbis jedinim pravim Bogom. U cijelom tekstu Jeremija pokuπava pokazatinarodu kako je bezumno i besmisleno imati povjerenje u ove predmete,koji ne mogu niπta uËiniti. Oni su u suprotnosti s Bogom Stvoriteljemkoji nije samo stvorio svijet, veÊ ga odræava svojom silom (vidi Hebreji-ma 1,3).

Bez obzira na to koliko su ovi tekstovi davno zabiljeæeni, porukakoju nose i dalje je vaæna. Mi moæda neÊemo biti u kuπnji da se pokloni-mo kipovima napravljenim ljudskom rukom i da ih oboæavamo; niti jeveÊina nas zastraπena ili zabrinuta zbog znakova na nebu. Meutim,lako moæemo ukazati povjerenje predmetima koji nas ne mogu spasitikao πto ni idoli nisu mogli izbaviti Judejsko kraljevstvo u dan suda.

U πto bismo mogli imati viπe povjerenja nego πto bi trebalo akone pazimo?

56

UTORAK 10. studenoga

POZIV NA POKAJANJE

ProËitajte Jeremija 26,1-6. Kakvu nadu Gospodin nudi naroduu ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poruka koja je upuÊena u ovom tekstu ista je kao i poruka koja sejavlja u cijeloj Bibliji, Starom i Novom zavjetu, a u pitanju je poziv napokajanje, da se okrenemo od svojih grijeha i pronaemo spasenje kojeBog svima nudi.

Koja je poruka sljedeÊih tekstova? 2. Ljetopisa 6,37-39; Eze-kiel 14,6; Matej 3,2; Luka 24,47; Djela 17,30.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Stanovnici Jude niËega nisu bili dostojni, ali Bog ih ipak nije htioodbaciti. Njegovo se ime trebalo preko njih uzvisiti meu neznaboπcima.Mnogi od onih kojima su Njegove osobine bile potpuno nepoznate tre-bali su sagledati ljepotu boæanskog karaktera. Upravo je namjera daobjasni svoje milostive planove navela Boga da stalno iznova πalje svojesluge proroke s porukom: ‘Vratite se svaki sa zla puta svojega.’ (Jere-mija 25,5) ‘Radi imena svojega’, objavio je Bog preko Izaije, ‘odgaahsvoj gnjev, radi Ëasti svoje susprezah se da te ne uniπtim.’ ‘Sebe radiËinih tako, sebe radi! Ta zar da se ime moje obeπËasti? Slave svojedrugome ne dam!’ (Izaija 48,9.11)” (Ellen G. White, Izraelski proroci ikraljevi, str. 201)

Bilo da je rijeË o Starom ili Novom zavjetu, Boæja poruka je ista zasve nas: mi smo greπnici, grijeπimo, zasluæujemo kaznu. Meutim, za-hvaljujuÊi Kristovom kriæu, zahvaljujuÊi pomiriteljskoj Isusovoj smrti,Bog je omoguÊio svima nama da budemo spaπeni. Trebamo priznatisvoju greπnost, vjerom se pozvati na Isusove zasluge koje su besplatneusprkos naπoj nedostojnosti i pokajati se za svoje grijehe. I, naravno,pravo pokajanje obuhvaÊa odbacivanje grijeha iz æivota Boæjom miloπÊu.

Bez obzira na to πto smo uËinili, moæemo se pokajati za svojegrijehe i primiti oprost. To je veliki dar Evanelja. Zbog kojih segrijeha trebate pokajati upravo sada?

..................................................................................................................................

57


POZIV SMRTI

Kada promatramo s naπega glediπta, teπko je povjerovati da je naro-du otvrdnulo srce. Kao πto smo vidjeli u juËeraπnjoj pouci, Jeremijinaporuka — koliko god oπtra — bila je ispunjena nadom. Da su se pokajali,Bog bi odvratio straπne kazne, utemeljene na zavjetnim obeÊanjima iprokletstvima, koje su trebale doÊi na njih. Da su samo Ëinili ono πtotreba, da su bili posluπni Bogu i primili blagoslov koji bi posluπnostdonijela, sve bi bilo u redu. Bog bi im oprostio, Bog bi ih iscijelio, Bogbi ih obnovio. Dar Evanelja, koji bi konaËno doπao u Isusovoj ærtvi, biobi dovoljan da oprosti sve njihove grijehe i da ih obnovi.

Kakva je to poruka nade, obeÊanja i spasenja!Koji su odgovor Izraelci uputili Jeremiji u povodu ove poruke?

Jeremija 26,10.11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Izraelu samo je zakonski sazvan sud mogao izreÊi smrtnu kaznu.Da bi smrtna kazna bila donesena, bila je potrebna veÊina glasova suda-ca. SveÊenici i proroci progonili su Jeremiju svojim pogubnim optuæba-ma. Æeljeli su ga predstaviti kao politiËkog zloËinca i izdajicu.

Kako je Jeremija reagirao? Jeremija 26,13-15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija nije ustuknuo; suoËavajuÊi se s prijetnjom smrÊu, prorok,nesumnjivo u strahu, ipak nije ublaæio ni jednu jedinu rijeË poruke kojumu je Gospodin povjerio. On ga je na poËetku posebno upozorio da neizostavi nijednu rijeË (Jeremija 26,2). Tako Jeremiju koji je katkad jadi-kovao, æalio se i proklinjao dan kada se rodio, sada vidimo kao Boæjegslugu koji stoji vjerno i nepokolebljivo.

Kada ste posljednji put morali vjerno stajati za istinu koja jeu Isusu? Ako to nikada niste morali uËiniti, πto nije u redu?

..................................................................................................................................

58


JEREMIJIN BIJEG

Kao πto smo vidjeli u juËeraπnjoj pouci, bez obzira na strah i osje-Êaje, Jeremija se nije pokolebao. Bio je potpuno svjestan moguÊe smrtizbog stava koji je zauzeo. Jasno je upozorio knezove i narod u 15. retku26. poglavlja (“ali dobro znajte”, rekao je) da Êe ako ga ubiju, primitikaznu zbog prolijevanja nevine krvi. Jeremija je znao da nije kriv za onoza πto su ga optuæivali.

ProËitajte Jeremija 26,16-24. Kako je Jeremija izbjegao smrt?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da su sveÊenici i proroci, koji su trebali biti duhovnivoe, bili ukoreni od strane “starjeπina” i “sveg naroda” koji je stao uJeremijinu obranu. Podsjetili su sve prisutne na proroka Miheja, koji jeæivio u Izraelu jedno stoljeÊe ranije. Tadaπnji kralj nije naudio Miheju,veÊ je posluπao njegov savjet. Sav narod se pokajao, a nesreÊa je iz-bjegnuta, barem za neko vrijeme. Sada su ovi ljudi, Jeremijini suvre-menici, mudriji od svojih voa, æeljeli sprijeËiti narod da uËini velikupogreπku ubijajuÊi Boæjeg proroka.

Branitelji su naglasili da Jeremija nije kriv za ono za πto ga optu-æuju. Meutim, mrænja sveÊenika i proroka postala je joπ jaËa. U njimase probudio gnjev i æelja za osvetom, tako da Êe drugi put krenuti naJeremiju svom æestinom. Oslobaanje je znaËilo samo trenutak olakπa-nja za proroka. Nije bio potpuno izvan opasnosti.

Ovdje vidimo primjer kako su neki ljudi nauËili odreene pouke izproπlosti, dok su drugi, iako su poznavali istu proπlost, odbacili te istepouke. Neπto sliËno dogodilo se viπe stoljeÊa kasnije, kada je farizejGamaliel upozorio druge voe kako se trebaju ophoditi prema Isusovimsljedbenicima.

ProËitajte Djela 5,34-41. Koje sliËnosti postoje izmeu ovogdogaaja i onoga πto se dogodilo Jeremiji? ©to je joπ vaænije, kojepouke mi moæemo nauËiti iz povijesti i pogreπaka onih koji suæivjeli prije nas?

..................................................................................................................................

59

PETAK 13. studenoga


“Po tomu smo spoznali ljubav πto je on za nas dao svoj æivot.” (1.Ivanova 3,16) Nesumnjivo je da moæemo pogledati oko sebe, u prirodu,meuljudske odnose i Ëuda stvaranja, i sagledati Boæju ljubav, bez ob-zira na to koliko je grijeh uniπtio ta djela stvaranja kao i naπu sposob-nost da ih cijenimo ili shvatimo na pravi naËin. Meutim, na kriæu jezastor bio pokidan i svijetu je dano snaæno i jasno otkrivenje te velikeljubavi koja je dovela do onoga πto Ellen G. White naziva ‘razdvajanjemboæanskih sila’.” (The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 924)

Razdvajanje boæanskih sila?Boæja ljubav prema nama bila je toliko velika da su Tri Osobe Bo-

æanstva, koje su od vjeËnosti njegovale snaænu meusobnu ljubav, pod-nijele ovo “razdvajanje” da bi nas otkupile. “Boæe moj, Boæe moj! Zaπtosi me ostavio?” (Matej 27,46) najjasniji je i najsnaæniji izraz tog “raz-dvajanja”, cijene naπeg spasenja. Ovdje ponovno zapaæamo bol i patnjukoju je Gospodin podnio zbog naπih grijeha.

Nije Ëudno, onda, πto “mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije” (1.Ivanova 4,19). Naravno, kao pala ljudska biÊa mi samo oponaπamo tuljubav, a Ëak i to oponaπanje Ëesto je obavijeno sebiËnoπÊu i greπnimæeljama. Boæja ljubav nadmaπuje naπu; mi odraæavamo Boæju ljubav nanaËin na koji se Nebo ogleda u prljavoj i blatnjavoj vodi.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iako mnogi danas ne oboæavaju æivotinje ili predmete uprirodi poput naπih predaka, na koje smo naËine joπ uvijek u opa-snosti da od prirode naËinimo idola ili boga?

2. Kakva je uloga pokajanja u æivotu krπÊanina? Osim pokaja-nja koje doæivimo kada prihvatimo Isusa, kakvu ulogu pokajanje idalje ima u æivotu vjere?

3. Razmiπljajte o “razdvajanju boæanskih sila”. Kako trebamoshvatiti ovaj izraz? Ako niπta drugo, πto on govori o tome kolikoje grijeh poguban i koliko ima veliku cijenu?

60



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljenana javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodimolitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæesteÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi odzajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe1900.)

61



Joπijina obnova“Nije bilo prije njega takva kralja koji se obratio Jahvi

svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagom svojom,u svemu vjeran Zakonu Mojsijevu, a ni poslije njega nije mubilo ravna.” (2. o kraljevima 23,25)

Biblijski tekstovi: 2. Ljetopisa 33; Habakuk 1,2-4; 2. o kraljevima22; Filipljanima 2,3-8; 2. o kraljevima 23,1-28; 1. KorinÊanima 5,7.

Roditelji znaju koliko je teπko gledati djecu, osobito kada su starijai izvan roditeljskog nadzora, kada donose odluke koje nisu za njihovodobro. Naravno, ova briga ne odnosi se samo na roditelje i djecu: sigur-no smo u nekom trenutku vidjeli kako prijatelji ili roaci donose odlukekoje su πtetne po njih. To je negativna strana slobodne volje. Slobodnavolja, posebno u moralnom smislu, ne znaËi niπta ako nemamo sloboduda donesemo pogreπne odluke. “Slobodno” biÊe koje moæe izabrati sa-mo ono πto je ispravno nije istinski slobodno niti moralno.

Velik dio Svetoga pisma donosi izvjeπtaj o Bogu koji opominje svojnarod da ne Ëini pogreπne izbore. Knjiga proroka Jeremije takoerpokazuje da Bog, koji poπtuje slobodnu volju i slobodu izbora, upuÊujemolbe svojem izabranom narodu. I mada veÊina izvjeπtaja nije ohra-brujuÊa, ovog Êemo tjedna uoËiti traËak nade; prouËavat Êemo o jednomod nekoliko kraljeva koji su, koristeÊi se slobodnom voljom, odluËiliËiniti “πto je pravo u Jahvinim oËima”.

62


VLADAVINA MANA©EA I AMONA

Koliko god mi govorili o objektivnosti, o gledanju na stvari onak-vima kakve doista jesu, kao ljudska biÊa mi smo beznadno subjektivni.Vidimo svijet ne toliko kakav doista jest, veÊ na osnovi toga kakvi smomi. BuduÊi da smo pala i pokvarena biÊa, ova pokvarenost utjeËe nanaπe promatranje i tumaËenje svijeta oko nas. Na primjer, kako druga-Ëije moæemo objasniti postupke osobe kao πto je judejski kralj Manaπe(oko 686.—643. g. pr. Kr.), osobito u ranim godinama njegovog straπnogotpada? »ovjek jedva moæe zamisliti kako je u svojem umu pravdaouæasna djela koja je proπirio u Judi.

ProËitajte 2. Ljetopisa 33. ©to ovaj izvjeπtaj govori o tomekoliko je kralj Manaπe bio pokvaren? ©to je joπ vaænije, Ëemu nasuËi o Boæjoj spremnosti da oprosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema sumnje da je odvoenje u okovima u Babilon prilika da Ëo-vjek preispita svoj æivot. Ipak, tekst je jasan: Manaπe se iskreno poka-jao. Kada se vratio na prijestolje, æelio je popraviti πtetu koju je nanio.Naæalost, πteta je bila veÊa nego πto je mogao zamisliti.

“Ali, ovo pokajanje, iako znaËajno, doπlo je prekasno da bi moglospasiti kraljevstvo od pokvarenoga utjecaja dugogodiπnjeg idolopo-klonstva. Mnogi su se spotaknuli i pali da se viπe nikad ne podignu.”(Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 244) ©to je joπ æalosnije,meu onima koji su bili pod straπnim utjecajem Manaπeovog otpada bioje njegov sin Amon, koji je doπao na prijestolje nakon oËeve smrti i“Ëinio je πto je zlo u Jahvinim oËima, kao i otac mu Manaπe, jer je svimidolima koje bijaπe naËinio njegov otac Manaπe on prinosio ærtve i slu-æio im” (2. Ljetopisa 33,22). ©to je najgore, Amon se za razliku od ocanikada nije pokajao za svoja djela.

Tko u svojem æivotu nije doæivio straπne posljedice Ëak i onoggrijeha koji mu je oproπten? Na koja se obeÊanja moæete pozivatiza pobjedu nad grijehom? Zaπto se veÊ sada ne pozovemo na njihprije nego πto grijeh dovede do æalosnih posljedica?

63


NOVI KRALJ

Neki propovjednik je jednom prigodom izjavio: “Dobro pazite za πtose molite. Moæda upravo to i dobijete.” Izraelci su se molili i Ëeznuli zakraljem poput okolnih naroda. Dobili su ono πto su traæili, pa velik diopovijesti izraelskog naroda nakon razdoblja sudaca Ëini izvjeπtaj o tomekako su se kraljevi na vlasti iskvarili i kako su iskvarili i narod.

Ipak, uvijek je bilo izuzetaka, kao πto je kralj Joπija, koji se zakra-ljio 639. g. pr. Kr. i vladao do 608. g. pr. Kr.

U kakvim je okolnostima novi kralj doπao na prijestolje? 2.Ljetopisa 33,25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narod je iskazao svoju volju, i bilo je uËinjeno prema njoj. Mladikralj je doπao na prijestolje u vrijeme velikih nemira, otpada, nasilja,Ëak i u najviπim slojevima vlasti. Vidjevπi πto se dogaa, mnogi vjerni uzemlji pitali su se hoÊe li obeÊanja dana starom Izraelu ikada moÊi bitiispunjena. “S ljudskoga glediπta, boæanska namjera s izabranim naro-dom izgledala je skoro potpuno neostvariva.” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 245)

Uznemirenost ovih vjernih ljudi bila je izraæena u rijeËima pro-roka Habakuka. ProËitajte Habakuk 1,2-4. ©to prorok kaæe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naæalost, odgovor na probleme nepravde, nasilja, borbe i bezakonjaÊe doÊi, ali sa sjevera, od Babilonaca, koje Êe Bog upotrijebiti da donesesud nad svojim tvrdovratim narodom. Kao πto moæemo vidjeti, tako nijemoralo biti; meutim, buduÊi da su se odbili pokajati, suoËili su se skaznom koju su njihovi grijesi donijeli.

Koliko Ëesto se s Ëovjekovog glediπta Ëini da je boæanske namjerenemoguÊe ostvariti? ©to ovo govori o tome da trebamo istupiti uvjeri izvan onoga πto vidimo ili u potpunosti shvaÊamo?

64


JO©IJA NA PRIJESTOLJU

“Joπiji je bilo osam godina kad se zakraljio. Kraljevao je tride-set i jednu godinu u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Jedida, kÊiAdajina, i bila je iz Boskata. »inio je πto je pravo u JahvinimoËima. U svemu je hodio putem svoga oca Davida, ne skreÊuÊi nidesno ni lijevo.” (2. o kraljevima, 22,1.2) UzimajuÊi u obzir prilikeu kojima je stupio na prijestolje, πto je toliko izuzetno u vezi s ovimtekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija ne daje nikakvo objaπnjenje o ovom izuzetnom mladiÊu kojije, uzevπi u obzir sve okolnosti, trebao biti pokvaren i zao kao i njegovotac prije njega. Meutim, nije bilo tako. Kakvi su god razlozi bili upitanju, on je izabrao drugaËiji put, da vrπi pozitivan, mada sasvim ogra-niËen utjecaj na narod.

U 2. o kraljevima 22 zabiljeæeno je πto je Joπija uËinio u vezi sHramom. Od trenutka posveÊenja Hrama od strane Salomona, proπlo jemnogo stoljeÊa do Joπijine obnove (622. g. pr. Kr.). Kraljevi nisu vodilimnogo raËuna o Hramu. Graevina koja je nekada divno izgledala, svremenom je oronula. Mladi kralj je vidio da Hram viπe nije prikladan zaodræavanje bogosluæja zbog dugih godina nebrige.

©to je Joπija uËinio kada je uvidio da se Hram nalazi u takoloπem stanju? 2. o kraljevima 22,3-7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Danas bismo rekli da je kralj poslao svojeg ministra financija veli-kom sveÊeniku i zatraæio od njega da isplanira i nadgleda nabavu po-trebnog materijala i radove prigodom obnavljanja Hrama. Nisu moralidavati izvjeπtaj o novcu koji im je povjeren zato πto su njime vjernoraspolagali. Kakvi god razlozi bili u pitanju, Joπija im je ukazao po-vjerenje, i koliko izvjeπtaj pokazuje, to povjerenje su opravdali.

Obnova Hrama je vaæna, ali πto je kljuËno za pravo buenje iobnovu? Vidi Filipljanima 2,3-8.

65


KNJIGA ZAKONA

Obnova Svetiπta, koje je dugo bilo srediπte bogosluæja izraelskognaroda, bila je vaæna, ali obnova graevine nije bilo sve πto je bilo po-trebno. Najljepπa i najveliËanstvenija graevina, iako sagraena da po-mogne vjernicima da sagledaju Gospodnju silu i sjaj, sama po sebi nijedovoljna da potakne poboænost meu narodom. Povijest je puna tuænihizvjeπtaja o ljudima koji u jednom trenutku “slave Boga” u nekoj lijepojcrkvi, a u sljedeÊem Ëine okrutna djela, koja su moæda i potaknuta onimπto su nauËili u toj divnoj graevini.

©to se dogodilo za vrijeme obnove Hrama? U Ëemu je velikoznaËenje Joπijine reakcije na ove dogaaje? 2. o kraljevima 22,8-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pronaπli su Knjigu Zakona; koji dio, ili moæda u cijelosti, Biblija neotkriva. Vjerojatno je pronaena u zidovima negdje u Hramu.

ProËitajte 2. o kraljevima 22,12-20. Koju je poruku od BogaHulda uputila narodu i kralju Joπiji? Kako mi trebamo shvatiti overijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Hulda je prenijela istu poruku koju je Jeremija prorekao veÊ neko-liko puta. Narod koji se okrenuo od Gospodina iskopao je vlastite grobo-ve svojim djelima i trebao je poæeti posljedice.

“Preko Hulde Gospodin je Joπiji poslao poruku da se uniπtenjeJeruzalema ne moæe izbjeÊi. »ak i da se narod sada ponizi pred Bogom,ne moæe izbjeÊi svoju kaznu. Tako dugo su njihova osjetila bila otuplji-vana zlim djelima da bi se, ukoliko kazna ne bi bila izvrπena, vrlo brzovratili svome starom greπnom putu. ProroËica je odgovorila: ‘Kaæite Ëo-vjeku koji vas je poslao k meni: Ovako veli Jahve: Evo, dovest Êu nesre-Êu na ovaj grad i na njegove stanovnike, izvrπit Êu sve πto kaæe knjigakoju je proËitao judejski kralj. Jer su me ostavili i prinose ærtve tuimbogovima da bi me ljutili svim djelima ruku svojih, planut Êe jarost mojana to mjesto i neÊe se ugasiti.’” (2. o kraljevima 22,15-17) (Ellen G.White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 254)

66


JO©IJA PROVODI OBNOVU

Usprkos upozorenju da je propast neizbjeæna, Joπija je bez obzirana to odluËio Ëiniti “πto je pravo u Jahvinim oËima”. NesreÊa moæda nijemogla biti sprijeËena, ali “najavljujuÊi odmazdu Neba, Gospodin nijeiskljuËio moguÊnost pokajanja i popravljanja; i Joπija, otkrivajuÊi potome Boæju spremnost da svoju kaznu ublaæi miloπÊu, odluËio je podu-zeti sve πto je u njegovoj moÊi da pokrene odluËnu obnovu. ” (Ellen G.White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 255)

ProËitajte tekst iz 2. o kraljevima 23,1-28. ©to je bila bîtreformi koje je vjerni kralj teæio pokrenuti u svojem iskvarenomnarodu? ©to ova djela govore o loπem stanju koje je vladalo uizabranom narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Joπija je okupio sav narod u Jeruzalemu da bi obnovio Savez sBogom. ProËitali su nedavno pronaenu Knjigu Zakona, a zatim su sezavjetovali da Êe slijediti Boga Izraelova.

Kralj nije izvrπio ovaj posao sam, veÊ je od onih koji su imaliduhovne odgovornosti zatraæio da uËine πto je potrebno. Na primjer,tijekom stoljeÊa razliËiti predmeti — kipovi i simboli koji su potaknulistrane oblike bogosluæja u Izraelu — bili su donoπeni u Hram. Katkadsu bili nametnuti narodu kao uvjet mira; kraljevi su ih katkad izlagalida bi oznaËili uspostavljanje mira ili znak predaje. Kakvi god razlozi biliu pitanju, ti predmeti nisu pripadali tom mjestu i Joπija je naredio daih uklone i uniπte.

Takoer, proslava Pashe u vrijeme provoenja Joπijine obnove nijese odræavala samo u kuÊanstvima, kao πto je bio obiËaj u prethodnomrazdoblju, veÊ ju je sada sav narod slavio zajedno. Njezina simboliËnaporuka upuÊena Izraelcima bila je da je staro razdoblje iza njih i da susada stupili u novo vrijeme u kojem su se zavjetovali da Êe sluæitipravom Bogu koji ih je izveo iz Egipta, koji je osigurao dom za plemenakao πto je obeÊao, i koji je bio s njima u njihovom svakidaπnjem æivotu.

ZajedniËko slavljenje Pashe u narodu bilo je znaËajno jer jeoznaËilo poËetak nekog novog razdoblja, dok je staro doπlo svojemkraju. ©to simboli Pashe trebaju znaËiti nama kao adventistiËkimkrπÊanima? (Vidi 1. KorinÊanima 5,7.)

67

PETAK 20. studenoga


Kao πto je u pouci veÊ bilo reËeno, dubina pokvarenosti u koju jeIzrael utonuo moæe se sagledati u opsegu obnove koju je Joπija moraoprovesti. Kako je narod mogao pasti tako duboko? U odreenom smisluodgovor je lak: zato πto je ËovjeËanstvo palo tako duboko. U kojoj jemjeri ËovjeËanstvo degradiralo, prikazano je u poznatom istraæivanjuprovedenom 1960-ih godina na SveuËiliπtu Yale.

Sudionici su se dobrovoljno javili preko oglasa u novinama. ReËenoim je da trebaju puπtati elektriËne πokove ljudima vezanim za stolice udrugoj prostoriji. PrekidaËi Ëijim su pritiskanjem πokovi puπtani obilje-æeni su po jaËini, od slabog do opasnog po æivot, ukljuËujuÊi joπ dvakoji su obiljeæeni oznakom “xxx”. Sudionicima je reËeno da puπtajuπokove prema uputama znanstvenika koji vode pokus. U susjednoj pro-storiji mogli su Ëuti vriske i preklinjanje za milost. Ljudi su se zapravosamo pretvarali: uopÊe nisu primali elektriËne πokove. Cilj ovog is-traæivanja bio je da se utvrdi koliko daleko Êe ovi “obiËni” sudionici iÊiu nanoπenju bola, kako su oni mislili, onima koje nisu poznavali, samozato πto im je tako bilo naloæeno. Rezultati su bili zastraπujuÊi. Iako sumnogi sudionici postali uznemireni, zabrinuti, Ëak i ljuti, nisu prestali,u zapanjujuÊih 65 posto, puπtati najjaËe “πokove” ovim ljudima, vjeru-juÊi da ih doista povreuju. “ObiËni ljudi”, napisao je znanstvenik kojije proveo pokus, “jednostavno radeÊi svoj posao, bez ikakvog odreenogneprijateljstva sa svoje strane, mogu postati orua u uæasno destruk-tivnim procesima.” Koliko je “obiËnih” ljudi Ëinilo straπne stvari tije-kom povijesti, Ëak i danas? Previπe ih je, to je sigurno. Zaπto? KrπÊaniznaju odgovor. Mi smo greπnici, to je jasna i jednostavna Ëinjenica.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to izvjeπtaj o Joπijinoj obnovi govori o vaænosti Boæje rijeËiu naπem æivotu?

2. Ovdje moæemo postaviti sljedeÊe pitanje: Ako je bilo preka-sno da se nesreÊa izbjegne, zaπto je upuÊen poziv na pokajanje,buenje i obnovu? ©to je bio cilj svega toga? Kakav biste odgovordali? Odgovor moæemo pronaÊi u tome koliko takvo buenje moæeutjecati na ljude kao pojedince u usporedbi s narodom u cjelini.

68



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanjemolitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemosvoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeniposlovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæanskovodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.)

69



Jeremijin jaram“Zatim reËe svima: ‘Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se

odreËe samog sebe, neka svaki dan uzme kriæ svoj i neka meslijedi!’” (Luka 9,23)

Biblijski tekstovi: Jeremija 16,1-13; Hoπea 1,1-3; Jeremija 27,1-18;Daniel 4,25; Jeremija 28; 2. Timoteju 4,3.4.

Kao πto smo veÊ vidjeli, Boæji proroci nisu propovijedali samo rije-Ëima, veÊ i slikovitim poukama. Katkad su morali odreenim postupci-ma u svojem æivotu objaviti poruku; to je bio joπ jedan naËin da ukaæuna bît.

Tako je Jeremija ponovno bio pozvan da na praktiËan naËin objavivijest. Kao prvo, morao je nositi drveni jaram. “Ovako mi reËe Jahve:‘NaËini sebi uæad i jaram i stavi ga sebi na vrat’.” (Jeremija 27,2) To jesigurno bio muËan zadatak, koji je postao joπ teæi kada je laæni prorokpoËeo proturjeËiti onome πto je Jeremija rekao. Ovoga tjedna sagledatÊemo istinu i grijehe koji su prionuli za srce i um naroda. Vidjet Êemotakoer kako vijest o milosti moæe biti laæna.

Jeremiji je bilo zabranjeno da plaËe s onima koji su u æalosti i dase raduje s onima koji se raduju. Tako je trebao pomoÊi stanovnicimada shvate πto Êe se dogoditi zbog njihovih grijeha i potaknuti ih naobraÊenje i posluπnost ublaæavajuÊi straπne posljedice njihovih greπnihdjela.

70


SAMA»KI ÆIVOT

Jeremijin æivot je bez ikakve sumnje bio teæak. (On je prvi to pri-znao!) Prilike su, meutim, bile Ëak i teæe nego πto moæemo zamisliti.

ProËitajte Jeremija 16,1-13. Koju je poruku Gospodin uputioJeremiji? Koliko god bila okrutna, na koji je naËin bila blagoslovza proroka? Usporedite Hoπea 1,1-3.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U usporedbi s Hoπeom, koji se trebao oæeniti bludnicom da bi uka-zao na nezadovoljavajuÊi odnos koji je vladao izmeu Gospodina i Izra-ela zbog duhovnog preljuba naroda, Jeremiji je naloæeno da se suzdræiod stupanja u brak i samim tim da nema djecu. U ondaπnje vrijeme iondaπnjoj kulturi ovo je bila priliËno rijetka i neobiËna pojava. Osni-vanje obitelji u Izraelu bilo je vrlo vaæno za svakog mladog Ëovjeka.Osim ljubavi i zajednice izmeu braËnih drugova, to je bilo vaæno i zbogproduljenja obiteljskog imena. Zaπto je Bog zapovjedio Jeremiji da neosniva svoju obitelj? Njegov æivot trebao je biti slikovita pouka o tomeda Êe nastupiti straπno vrijeme kada Êe obitelji biti uniπtene i kada Êebol zbog razdvajanja postati teæak teret preæivjelima. To πto Jeremijanije imao obiteljski æivot bilo je stalna opomena i pouka za njegovesuvremenike.

Jeremija je bio usamljen i u drugim podruËjima æivota. Bilo mu jezabranjeno ulaziti u domove u kojima je vladala æalost; ovo je ukazivalona nespremnost naroda da odgovori na Boæje pozive na obraÊenje ibuenje.

Isto tako se nije smio pridruæivati radosnim sveËanostima i pro-slavama. Ovakvo postupanje bilo je simbol buduÊeg vremena kada ÊeBabilonci prekinuti svaku njihovu radost i veselje.

Na ovaj naËin Jeremija je bio liπen meuljudskih veza koje nastajuu trenucima æalosti ili radosti. Jeremijin æivot i æalost koju je osjeÊaotrebali su biti slikovite pouke. Da je narod barem nauËio neπto iz njih!

Kako nam ovaj izvjeπtaj moæe pomoÊi da cijenimo potporu kojuprimamo od drugih ili koju mi njima pruæamo? Koliko god ovapotpora bila vaæna, kako moæemo shvatiti da je najbolja potporaona koju dobivamo od Gospodina?

71


JEREMIJIN JARAM

ProËitajte Jeremija 27,1-18. Koju je poruku Gospodin ovdjeuputio narodu? Zaπto su je mnogi koji su je Ëuli smatrali izdajom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jaram koji je Jeremija morao staviti na sebe bio je javni znakponiæenja koje Êe narod doæivjeti, znak vojne okupacije. (U tekstovimau Ponovljenom zakonu 28,48 i 1. o kraljevima 12,4 jaram oznaËavapotlaËenost.) Jeremija je u tjelesnom smislu morao iskusiti πto znaËinapad babilonske vojske. Drveni jaram koji je stavio na svoje ruke iramena bio je dugaËak metar i pol i debeo osam centimetara. Sræ nje-gove poruke bila je da Êe Gospodin, ako se narod pobuni protiv Babilo-na, to shvatiti kao da se pobunio protiv Njega i da Êe ta pobuna doæivjetipropast.

Iako u izvornom tekstu ima odreenih nejasnoÊa, Ëini se da Jere-mija nije morao napraviti jaram samo za sebe, veÊ i za izaslanike stranihzemalja koji su doπli u Jeruzalem i kovali urotu protiv Nabukodonozora— usprkos Gospodnjim opomenama da to ne Ëine. BuduÊi da je prirod-na reakcija da se u takvim okolnostima suprotstavi stranom osvajaËu,πto su i æeljeli uËiniti, nema sumnje da Jeremijine rijeËi u tom sluËajunisu bile nimalo dobrodoπle.

©to je posebno vaæno u poruci zabiljeæenoj u Jeremiji 27,5?Vidi Daniel 4,25.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto zapaæamo u cijeloj Bibliji, Starom i Novom zavjetu, Gospo-din je kao Stvoritelj suvereni vladar cijele Zemlje. »ak i usred onoga πtonam se Ëini kao meteæ i velika nesreÊa (napad i vladavina neznaboæaË-kog naroda), otkriva se Boæja vlast i sila. Ovo je trebalo biti izvor nadevjernom ostatku.

Jedno je biti u jarmu ropstva. Meutim, zapitajte se jeste li vinekoga stavili pod nepravedan jaram i ako jeste, zaπto ga odmah neuklonite?

72


SUKOB PROROKA

Ako je vijest loπa, mi je Ëesto ili ne æelimo Ëuti ili je odbacujemo.Isto se dogodilo i u Judi dok je Jeremija, noseÊi jaram, upuÊivao jasnuopomenu narodu. “Zaprepaπtenje okupljenih predstavnika mnogih na-roda nije imalo granica kada im je Jeremija, noseÊi jaram pokornostioko vrata, objavio Boæju volju.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kra-ljevi, str. 280)

ProËitajte Jeremija 28,1-9. Zamislite da ste Judejac i da pro-matrate sve ove dogaaje. U πto biste povjerovali? U πto biste æeljelipovjerovati? Zbog Ëega biste prije povjerovali Hananiji nego Jere-miji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija je podigao glas u ime Gospodnje, a i Hananija je govoriou ime Gospodnje. Meutim, tko je objavljivao Boæju vijest? Nisu moglaobojica! Nama danas odgovor je jasan. Ljudima u ono vrijeme bilo jeteæe, iako je Jeremija iznio snaæne Ëinjenice u 8. i 9. retku: Proroci suu proπlosti propovijedali istu vijest kao i ja, vijest o sudu i propasti.

“U nazoËnosti sveÊenika i naroda, Jeremija ih je vatreno pozivao dase privremeno, tijekom razdoblja koje je Gospodin odredio, pokore ba-bilonskom kralju. On je Judejcima navodio rijeËi proroka Hoπee, Ha-bakuka, Sefanije i drugih, Ëije su poruke ukora i opomene bile sliËnenjegovima. On ih je podsjeÊao na dogaaje koji su se odigrali da bi seispunila proroËanstva o kaznama koje trebaju stiÊi nepokajane greπ-nike. U proπlosti su Boæje kazne pogaale nepokajane, pokazujuÊi kakose toËno ispunjavaju Boæje poruke upuÊene preko Njegovih glasnika.”(Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 281)

Ukratko reËeno, kao πto mi danas trebamo uËiti pouke iz svetepovijesti, tako je Jeremija nastojao navesti narod u svoje vrijeme dauËini isto: uËite iz proπlosti da ne biste Ëinili iste pogreπke kao i vaπipreci. Ako ga prije nisu posluπali, sada mu je, pokraj Hananijine “slu-æbe” kojom mu se suprotstavljao, zadatak bio joπ teæi.

»inilo se da Hananija, Ëije ime znaËi “Bog je milostiv”, objavlju-je vijest milosti, praπtanja i spasenja. Koje pouke trebamo nauËitiiz æivota ovog laænog propovjednika milosti?

73


ÆELJEZNI JARAM

Sukob izmeu proroka nije se zavrπio samo na rijeËima. Prerastaoje u sukob djelima. Posluπan Boæjem nalogu, Jeremija je stavio drvenijaram oko vrata; bio je to simbol poruke koju je objavljivao narodu.

©to je u proroËkom smislu bilo simbol onoga πto je HananijauËinio? Jeremija 28,1-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zamislite, na primjer, da je netko tko je Ëuo Isusove rijeËi u trenu-tku kada je prokleo smokvino stablo (Marko 11,13.19-21) i tko je znaoπto se dogodilo, ponovno zasadio novo smokvino stablo na istom mje-stu, pokuπavajuÊi tako pobiti Isusovo proroËanstvo. Upravo je to Hana-nija uËinio Jeremiji i njegovom proroËanstvu koje je bilo ilustriranojarmom oko njegovog vrata. Bio je to Ëin otvorenog odbacivanja Jeremi-jinih rijeËi.

Zapazite takoer Jeremijinu reakciju. U tekstu nije zabiljeæeno πtoje rekao kada mu je jaram bio slomljen. On se samo okrenuo i otiπao.Da izvjeπtaj ovdje zavrπava, Ëinilo bi se da se prorok povukao poraæen.

ProËitajte Jeremija 28,12-14. ©to se zatim dogodilo? Kakva jebila Jeremijina nova poruka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremijin odgovor nije bio poruka osvete: ti si meni ovo uËinio, aja Êu tebi uzvratiti istom mjerom, veÊ je uputio joπ jednu jasnu porukuod Gospodina, snaæniju od prethodne. Hananija je moæda mogao slomitidrveni jaram, ali tko moæe slomiti æeljezni? Gospodin im je time rekaoda svojom tvrdoglavoπÊu i neposluπnoπÊu samo joπ viπe pogorπavajusvoj poloæaj. Ako mislite da je drveni jaram loπ, uvjerite se kakav jeæeljezni.

Ima li nekoga tko nije poπao teæim putem i tko svojom tvrdo-glavoπÊu nije joπ viπe oteæao odreene prilike? Kada je rijeË ozajednici s Bogom, zaπto je uvijek bolje da se odmah pokorimo ipredamo Bogu nego da se nastavimo boriti i sebi oteæavamo polo-æaj?

74


POUZDATI SE U LAÆI

“»uj me dobro, Hananija! Tebe nije poslao Jahve, a ti si unarodu pobudio varave nade.” (Jeremija 28,15)

Odgovor o tome tko je u pravu, Jeremija ili Hananija, uskoro jestigao. U Knjizi proroka Jeremije 28,16.17 zabiljeæena je sudbina laænogproroka, koja je bila upravo onakva kakva je trebala biti prema rijeËimapravog proroka.

Iako je umro, Hananija je i dalje nanosio πtetu narodu. Utjecajnjegovih djela i dalje se osjetio. On je uËinio da se narod “pouzda u laæ”.Ovdje je upotrijebljen hebrejski glagol hiphil, uzroËni oblik glagola“pouzdati se”. On je uËinio da se pouzdaju u laæ, ne u smislu da ih jefiziËki prisilio na to, veÊ putem obmane. Iako ga Gospodin nije poslao,on je govorio u ime Gospodnje, πto je za Judu imalo veliku vaænost.Osim toga, Hananijina poruka o “milosti”, “izbavljenju” i “otkupljenju”bila je sigurno ono πto je narod æelio Ëuti, uzimajuÊi u obzir velikuprijetnju koju je Babilon donosio narodu. Meutim, bilo je to laæno“evanelje”, laæna vijest o spasenju koju im Gospodin nije uputio. Tako,u vrijeme kada je narod trebao sluπati Jeremijine rijeËi i njegovu vijesto otkupljenju, sluπali su Hananiju, πto je njihove nevolje uËinilo joπgorim.

©to sljedeÊi tekstovi imaju zajedniËko s tekstom u Jeremiji28,15?

2. Timoteju 4,3.4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

2. Solunjanima 2,10-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prilike ni danas nisu drugaËije: nalazimo se usred velike borbe,bitke za srca i umove ljudi na ovom svijetu. Sotona neumorno pokuπavanavesti πto je moguÊe viπe ljudi da se “pouzdaju u laæ”, a ta laæ javljase u mnogim oblicima i aspektima. Uostalom, buduÊi da je Isus izjavio:“Ja sam put, istina i æivot” (Ivan 14,6), Sotonine laæi koje ne sadræeistinu kakva je u Isusu, mogu se odnositi na bilo πto.

Koje laæi prevladavaju u vaπoj kulturi danas? Zaπto je oslanja-nje na Isusa i Njegovu RijeË naπa jedina zaπtita od njih?

75

PETAK 27. studenoga


Kao πto smo vidjeli, narod je æelio vjerovati u dobre vijesti, a neloπe. Æelio je povjerovati, na primjer, u Hananijinu vijest, a ne Jeremiji-nu. I danas je tako. Mnogi i dalje tvrde da Êe se naπ svijet s vremenompopraviti. Ipak, Ëak i ateist poput Terryja Eagletona uvia koliko je taideja neostvariva. “Ako je ikada postojao poboæni mit i plitko prazno-vjerje, onda je to liberalno-racionalistiËko vjerovanje da smo svi na si-gurnom putu prema boljem svijetu. Ovaj krhki trijumfalizam ostatak jeiz herojske epohe liberalizma, kada je jaËao utjecaj srednjeg sloja. Da-nas stoji odmah uz cinizam, skepticizam ili nihilizam pod Ëijim se utje-cajem veliki dio tog Ëestitog roda izopaËio.” (Reason, Faith, and Revo-lution: Reflections on the God Debate, str. 70) Iako su se odreeniaspekti æivota poboljπali, naπ svijet nam sam po sebi nudi malo nade,malo utjehe, osobito u dugoroËnom smislu. Ako æelimo njegovati stvar-nu nadu, ona mora biti povezana s neËim boæanskim, ne ovozemalj-skim. I naravno, Evanelje upravo o tome govori: o boæanskom i natpri-rodnom djelovanju u naπem svijetu i naπem æivotu. Bez toga, πto drugoimamo do samo viπe Hananija i njihovih laæi?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o buduÊnosti Zemlje kao cjeline, makar samo sljudskoga glediπta. Pruæa li odreenu nadu ili obeÊanja, ili djelujezastraπujuÊe, opasno i nesigurno? Kako moæete obrazloæiti svojodgovor?

2. Jeremijina poruka, kao πto smo vidjeli u okviru Hananijinihlaæi, bila je gledati u proπlost, gledati u povijest i uËiti iz nje. EllenG. White je zapisala neπto sliËno: “Ne trebamo se plaπiti buduÊnostiako nismo zaboravili kako nas je Gospodin vodio u proπlosti i kakonas je pouËavao.” (Life Sketches, str. 196) ©to je time mislila reÊi?©to smo doæivjeli u proπlosti, koje smo pouke primili, πto nam moæepomoÊi da se pripremimo za ono πto Êe nesumnjivo doÊi u buduÊ-nosti?

3. Hananija je objavio laænu poruku o milosti. Kakvih se porukao milosti mi danas moramo Ëuvati? Milost je, naravno, naπa jedinanada, ali na koji naËin moæe biti prikazana kao laæ?

76



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upo-zorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊgorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku dakaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31)Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati uborbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490)

77


POUKA 10 28. studenoga—5. prosinca 2015.

Razorenje Jeruzalema“Iπtite mir zemlji u koju vas izagnah, molite se za nju Jahvi,

jer na njezinu miru poËiva i vaπ mir!” (Jeremija 29,7)

Biblijski tekstovi: Ezekiel 8; Rimljanima 1,22-25; Jeremija 37,1-10; 38,1-6; Jeremija 29,1-14; Daniel 9,2.

“Joπ samo nekoliko kratkih godina i babilonski Êe kralj biti upo-trijebljen kao orue Boæje srdæbe protiv tvrdovratog Jude. Nekoliko putaJeruzalem Êe opkoljavati i zauzimati Nabukodonozorova vojska. Sku-pina za skupinom — isprva samo nekoliko ljudi, a kasnije i tisuÊe ideseci tisuÊa — bit Êe odvoene u Babilon da tamo æive u prisilnomizgnanstvu. Jojakim, Jojakin, Sidkija — svi ti judejski kraljevi postajatÊe jedan za drugim vazali babilonskoga kralja, i jedan za drugim ustajatiprotiv njega. Bit Êe primjenjivane sve oπtrije kazne protiv buntovnognaroda, sve dok na kraju cijela zemlja ne bude opustoπena, Jeruzalemrazruπen i spaljen ognjem, Hram koji je sagradio Salomon razoren, ajudejsko kraljevstvo oboreno da se viπe nikad ne uzdigne do poloæajakoji je nekada zauzimalo meu narodima na Zemlji.” (Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, str. 267)

Kao πto smo vidjeli i kao πto Êemo vidjeti u ovoj pouci, niπta im seod ovoga nije dogodilo a da im prije toga proroci nisu uputili mnogobroj-ne opomene i molbe, osobito Jeremija. Neposluπnost naroda donijela jesamo propast. UËimo iz njihovih pogreπaka!

78


PLAKANJE ZA TAMUZOM

Iako se Jeremija moæda katkad osjeÊao vrlo usamljenim, ipak nijebio. Bog je pozvao Ezekiela, njegovog suvremenika, koji je bio meuzarobljenicima u Babilonu, da utjeπi i opomene izgnanike, kao i dapotvrdi ono πto je Gospodin govorio preko Jeremije svih tih dugih iteπkih godina. U svojoj sluæbi Ezekiel je trebao upozoriti zarobljenikeda ne povjeruju u laæna pretkazanja o ranom povratku iz Babilona. Onje takoer trebao proreÊi, razliËitim simbolima i porukama, razornuopsadu kojom Êe na kraju Jeruzalem pasti zato πto se narod odbiopokajati i okrenuti od svojih grijeha i otpadniπtva.

ProËitajte Ezekiel 8. ©to je proroku bilo pokazano? ©to ovovienje govori o tome koliko utjecaj vladajuÊe kulture moæe bitisnaæan, i kako moæe utjecati Ëak i na ono najsvetije? Koje seopomene ovdje nalaze za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bez obzira na to koliko su Ëesto i jasno Mojsijevi spisi i prorociupozoravali na idolopoklonstvo i sluæenje drugim bogovima, ovi redcipokazuju da je narod upravo to Ëinio, Ëak i unutar svetih prostorija uHramu. “Plakanje za Tamuzom” bio je obred oplakivanja posveÊen me-zopotamskom bogu. Ne Ëudi nas πto je u 2. Ljetopisa zapisano: “Pa i svisveÊeniËki poglavari i narod gomilali nevjeru na nevjeru slijedeÊi gnu-sna djela krivoboæaËkih naroda, oskvrnjujuÊi Dom Jahvin, posveÊen uJeruzalemu.” (2. Ljetopisa 36,14)

Pozorno proËitajte tekst u Knjizi proroka Ezekiela 8,12. Izraz “os-likane komore” (u doslovnom prijevodu: odaje njihovih kipova) pomaloje nejasan. Moæe se odnositi na odaje u kojima su dræali svoje idole ilina odaje svoje uobrazilje, svojega srca. U svakom sluËaju, starjeπine,voe, pali su toliko duboko da su izjavili da Gospodin ne vidi πto Ëine,da ih je napustio, πto je bio samo drugi naËin da kaæu: “Gospodin nemari za ovakve stvari; one su nevaæne.” Upravo tamo, u svetim odajamaBoæjeg hrama, ovi ljudi sudjelovali su u najuæasnijim oblicima idolo-poklonstva, ËineÊi sve πto im je putem Boæje rijeËi bilo posebno za-branjeno. ©to je joπ gore, u svojem umu su opravdavali svoja djela.Ovdje ponovno vidimo πto je apostol Pavao mislio kada je govorio oonima koji se klanjaju stvarima umjesto Stvoritelju (vidi Rimljanima1,22-25).

79


ÆALOSNA VLADAVINA KRALJA SIDKIJE

Sidkija, Ëije ime znaËi “Jahvina pravednost”, bio je posljednji judej-ski kralj koji je vladao u vrijeme uniπtenja zemlje od strane Babilonaca586. g. pr. Kr. U poËetku se Ëinilo da je voljan posluπati Jeremijine rijeËii pokoriti se babilonskoj vlasti. Meutim, ovakav stav nije dugo zadræao.

ProËitajte Jeremija 37,1-10. Koju je opomenu Jeremija uputiokralju Sidkiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pod pritiskom svojih podanika, najvjerojatnije knezova, Sidkija jezanemario Jeremijine opomene i sklopio vojni savez s Egiptom u nadida Êe osujetiti babilonsku prijetnju (vidi Ezekiel 17,15-18). Kao πto je ibio na vrijeme upozoren, EgipÊani ih nisu uspjeli izbaviti.

ProËitajte Jeremija 38,1-6. ©to se dogodilo Jeremiji (ponovno)zato πto je objavljivao Boæju rijeË narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je rekao: “Prorok je bez Ëasti jedino u svom zaviËaju, kodsvoje rodbine i u svojoj kuÊi.” (Marko 6,4) Jadni Jeremija ponovno sesuoËio sa srdæbom svojih sunarodnjaka. Mada poput ostatka narodanije mogao reÊi da nije bio upozoren. Ipak, u njegovom sluËaju, opome-na se odnosila na kuπnje s kojima Êe se suoËiti ako ostane vjeran, aostao je!

Jeremiji je sigurno bilo teπko zato πto je bio optuæen da slabi moralnaroda. Uostalom, u vrijeme kada se narod suoËavao s vanjskim ne-prijateljem, kojem je æelio pruæiti otpor, Jeremija je veÊ godinama govo-rio da je sve veÊ izgubljeno, da ne mogu pobijediti, da Ëak i Gospodinnije na njihovoj strani. Zato je razumljivo πto su ga htjeli uπutkati. Takoogrezli u grijehu, nisu Ëuli Gospodnji glas koji im se obraÊao; oni suzapravo mislili da je u pitanju neprijateljski glas.

Koliko god teπkoÊe bile muËne, razmislite o tome u kojoj jemjeri Jeremiji bilo joπ teæe dok je sluπao optuæbe da æeli nanijetizlo svojem narodu, da mu ne æeli dobro. Kako se osjeÊamo kada nasoptuæe da povreujemo one kojima pokuπavamo pomoÊi?

80

UTORAK 1. prosinca

PAD JERUZALEMA

Snaæna opsada Jeruzalema poËela je u sijeËnju 588. g. pr. Kr., itrajala je do kraja ljeta 586. g. pr. Kr. Jeruzalem je odolijevao viπe oddvije godine prije nego πto se Jeremijino proroËanstvo ispunilo, a ba-bilonska vojska uspjela uÊi u grad i uniπtiti ga. Glad je bila toliko velikaunutar gradskih zidina da su branitelji grada izgubili svu snagu i viπenisu mogli pruæati otpor. Kralj Sidkija pobjegao je sa svojom obitelji, aliuzalud. Bio je zarobljen i odveden pred Nabukodonozora, koji je pogubionjegove sinove pred njegovim oËima. O ovom tuænom izvjeπtaju moæemoËitati u Knjizi proroka Jeremije 39,1-10.

ProËitajte Jeremija 40,1-6. U Ëemu je znaËenje Nebuzaradano-vih rijeËi upuÊenih Jeremiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZadivljujuÊe je koliko je ovaj neznaboæaËki zapovjednik bolje shva-tio prilike nego Jeremijini sunarodnjaci! OËito je da su Babilonci znalineπto o Jeremiji i njegovom radu. Ophodili su se prema njemu drugaËijenego prema ostalima, na primjer Sidkiji (vidi Jeremija 39,11.12). Tekstne kaæe zaπto je ovaj neznaboæaËki voa pripisao uniπtenje JeruzalemaGospodnjoj kazni za grijehe naroda, a ne nadmoÊnosti svojih bogovanad Judom. ©to god bilo u pitanju, to je zapanjujuÊe svjedoËanstvokako se Gospodin, Ëak i usred takve nepotrebne nesreÊe, djelomiËnootkrio neznaboπcima.

Koju Êe odluku Jeremija donijeti — hoÊe li otiÊi sa zarobljenicimau Babilon, ili Êe ostati s preostalim narodom u zemlji? S obzirom naokolnosti u kojima su se svi naπli, izgledi nisu bili posebno povoljni.Svakako, duhovne potrebe obiju skupina bile su velike, i Jeremija jemogao obavljati svoju sluæbu kamo god poπao. Jeremija se odluËio pri-druæiti onima koji su ostali u zemlji, siromaπnom narodu kojem je bezsumnje bilo potrebno sve ohrabrenje i pomoÊ koju je mogao dobiti (vidiJeremija 40,6.7).

Kako moæete sluæiti drugima bez obzira na okolnosti u kojimase nalazite? Zaπto je vaæno, Ëak i za vas, da sluæite na sve moguÊenaËine?

81

SRIJEDA 2. prosinca

SVIM SRCEM SVOJIM

“Traæit Êete me i naÊi me jer Êete me traæiti svim srcem svojim.”(Jeremija 29,13) Kakvo je vaπe osobno iskustvo s ovim obeÊanjem?©to znaËi “svim srcem svojim”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin zna poËetak i kraj. Dok se narod u Jeruzalemu joπ uvijekborio protiv Babilonaca, i dalje se nadajuÊi da su rijeËi laænog prorokaistinite, Gospodin je preko Jeremije govorio o buduÊnosti, obraÊao seonima koji su veÊ bili u Babilonu i onima koji Êe se na kraju tamo naÊi.Kakve je silne rijeËi izgovorio!

ProËitajte Jeremija 29,1-14. Kako je Boæja ljubav i milost otkri-vena u ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo je bila prava poruka o milosti, za razliku od laæne poruke o“milosti” koju je narod Ëuo od proroka koji su im rekli da Êe njihovoizgnanstvo kratko trajati, samo dvije godine. To nije bio Boæji plan idogaaji nisu iπli u tom smjeru. Na osnovi jasnog Mojsijevog nauka,morali su prihvatiti da je to njihova sudbina, bar zasad; ali kao πto jeMojsije rekao, ako se pokaju, bit Êe vraÊeni u svoju zemlju.

ProËitajte Ponovljeni zakon 30,1-4. Kako ovi tekstovi odraæa-vaju ono πto je Jeremija rekao narodu? Vidi Ponovljeni zakon 4,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nama je dan proroËki dar u sluæbi Ellen G. White. Kako moæe-mo biti sigurni da danas ne pokazujemo isti stav prema njoj kakavsu mnogi zauzeli prema Jeremiji?

..................................................................................................................................

82

»ETVRTAK 3. prosinca

SEDAMDESET GODINA

Jeremijina proroËanstva trebala su imati dvostruki utjecaj na raz-miπljanje pokorenog naroda: s jedne strane, nije trebao vjerovati rijeËi-ma laænih proroka, a s druge, nije se trebao obeshrabriti. Pozvao jesvoje sunarodnjake koji su se naπli u zarobljeniπtvu da se mole zaBabilon. Ova molba iznenadila je one koji su bili odvedeni u ropstvo.Ono πto je Jeremija traæio od njih nije se nikada dogodilo u ranijojpovijesti izraelskog naroda. Nije bilo poznato da se itko molio za ne-prijatelje koji su uËinili ono πto su Babilonci uËinili njima, Boæjemizabranom narodu. Prorok je rasprπio sva njihova shvaÊanja u vezi sHramom i Jeruzalemom; mogli su se moliti u neznaboæaËkoj zemlji, aVjeËni Bog je sluπao njihove molitve.

Zapazite takoer πto prorok Jeremija kaæe u 7. retku 29. poglavlja:da Êe dobro grada u koji ih je Gospodin preselio znaËiti i njihovo dobro.Kao stranci i doπljaci u zemlji, bili su posebno ranjiva skupina ljudi akobi se opÊe prilike u narodu odvijale nepovoljno. Svjedoci smo tuænihprimjera nesnoπljivosti tijekom povijesti, osobito u trenucima kada seodreeni narod suoËava s teπkim vremenima; narod tada traæi ærtvenogjarca, nekoga kome moæe pripisati krivnju, a manjine ili stranci Ëesto utom sluËaju postaju lake mete. To je nesretna realnost.

Koja je divna nada pruæena izgnanicima u Jeremiji 29,10? VidiJeremija 25,11.12; 2. Ljetopisa 36,21; Daniel 9,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sve πto je Gospodin rekao da Êe se dogoditi, dogodilo se, tako dasu imali sve razloge vjerovati da Êe ispuniti i ovo proroËanstvo (Jeremija29,10). Zaπto je njihovo izgnanstvo trajalo upravo sedamdeset godina,ne znamo, mada je jasno povezano s pojmom subotnjeg poËinka na-mijenjenog zemlji (vidi Levitski zakonik 25,4; 26,34.43). Ovo proroËan-stvo je vaæno zato πto bi pokorenom narodu, da ga je prihvatio vjeromi u pokornosti, dalo veliku nadu i sigurnost u Gospodnju potpunu vrhovnuvlast. Usprkos izgledima, usprkos straπnoj nesreÊi koja ih je zadesila,mogli su znati da nije sve izgubljeno i da ih Gospodin nije napustio. Idalje su bili zavjetni narod. Gospodin joπ nije odustao od njih, od izra-elskog naroda. Otkupljenje je bilo dostupno svima koji su bili spremniispuniti postavljene uvjete.

Koja vam proroËanstva daju veliku nadu za buduÊnost? KojajaËaju vaπu vjeru i pomaæu vam da se oslonite na Gospodina bezobzira na okolnosti?

83

PETAK 4. prosinca


“U stalnoj smo opasnosti da se uzdignemo iznad jednostavnostiEvanelja. Mnogi imaju snaænu æelju da zadive svijet neËim posebnim,πto Êe podiÊi ljude u stanje duhovnog zanosa i πto Êe izvrπiti odreenepromjene u sadaπnjem iskustvu. Velika potreba za promjenom u sada-πnjem iskustvu sigurno postoji, jer svetost istine za sadaπnje vrijemenije shvaÊena onako kako bi trebala. Nama je potrebna promjena srca,i moæemo je ostvariti samo ako osobno traæimo Boga i Njegove blagoslo-ve, ako se molimo za Njegovu silu, ako se usrdno molimo da izlije svojumilost na nas i promijeni naπ karakter. To je promjena koja nam jedanas potrebna. Da bismo stekli ovo iskustvo, trebamo uloæiti svu sna-gu i pokazati duboku ozbiljnost. Iskreno trebamo pitati: ‘©to trebamuËiniti da bih bio spaπen?’ Trebamo znati koje korake poduzimamo naputu u Nebo.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1., str. 187,188)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto smo vidjeli, Jeremija je pozivao narod da traæiJahvu. Kako to mi Ëinimo? Ako bi vas netko upitao: “Æelim osobnoupoznati Boga; kako Ga mogu pronaÊi?”, πto biste mu odgovorili?

2. Razmiπljajte viπe o Ëinjenici da su tijekom povijesti prorociu svoje vrijeme bili pogreπno shvaÊeni i da se prema njima loπepostupalo. ©to iz njihovog iskustva moæemo nauËiti kada je rijeË otome kako se ophodimo prema sluæbi Ellen G. White? Razmiπljajteo njoj u okviru Isusovih rijeËi: “Jao vama, pismoznanci i farizeji!Licemjeri! Gradite grobnice prorocima i kitite spomenike praved-nicima te govorite: ‘Da smo mi æivjeli u dane otaca svojih, ne bismobili njihovi sudionici u prolijevanju krvi proroËke.’ Tako sami protivsebe svjedoËite da ste sinovi ubojica proroka.” (Matej 23,29-31)

3. Razmiπljajte viπe o posljednjem pitanju iz odsjeka od Ëetvrtka.Mnoga biblijska proroËanstva ispunila su se u proπlosti, a proma-trajuÊi danas s naπega glediπta, doista se moæemo uvjeriti da su seispunila. Kako nam ta ispunjenja pomaæu da povjerujemo da Êe sei buduÊa proroËanstva ispuniti?

84



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kadtraæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobitii dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isusumro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom snebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’sInstructor, 7. srpnja 1892.)

85


POUKA 11 5.—12. prosinca 2015.

Savez“Evo dolaze dani — RijeË je Jahvina — kad Êu s domom

Izraelovim i s domom Judinim sklopiti Novi savez.” (Jeremija31,31)

Biblijski tekstovi: Postanak 9,1-17; 12,1-3; GalaÊanima 3,6-9.15-18; Izlazak 24; Jeremija 31,31-34; 1. KorinÊanima 11,24-26.

Iako se u Bibliji spominju dva Saveza (GalaÊanima 4,24), postojisamo jedan osnovni Savez, Savez milosti, u okviru kojega Bog darujespasenje palim ljudskim biÊima koja na njega polaæu pravo vjerom. Idejao dva Saveza nastala je jer je Bog na razliËite naËine izlagao osnovnozavjetno obeÊanje da bi odgovorio na potrebe svojega naroda u razliËi-tim vremenskim razdobljima i prilikama.

Bilo da je u pitanju Savez uËinjen s Adamom (Postanak 3,15) iliAbrahamom (Postanak 12,1-3; GalaÊanima 3,6-9), Savez uspostavljen naSinaju (Izlazak 20,2), Savez uËinjen sa Davidom (Ezekiel 37,24-27) iliNovi savez (Jeremija 31,31-33), smisao je isti. Spasenje koje Bog dajenezasluæeni je dar, a Ëovjekov odgovor na taj dar, kada se u odreenomsmislu dræi svojeg dijela sporazuma, jest vjernost i posluπnost.

Novi savez prvi put se spominje u Knjizi proroka Jeremije u okvirupovratka izraelskog naroda iz suæanjstva i blagoslova koje Êe im Bogdati. »ak i usred nesreÊe i nevolje, Gospodin nudi svojem zalutalomnarodu nadu i obnovu.

86

NEDJELJA 6. prosinca

BOÆJI SAVEZ S CIJELIM »OVJE»ANSTVOM

Svi uviamo u kakvom je teπkom stanju danaπnji svijet; vidimo svezlo koje u njemu vlada, pa ipak Bog nas i dalje trpi. Moæemo samozamisliti koliko je stanje bilo loπe kada je Gospodin Ëitav svijet uniπtiopotopom. “Bog je ljudima dao svoje zapovijedi kao pravilo æivota, ali onisu prestupili Njegov Zakon, a posljedice su pojava svih vrsta grijeha.Ljudska je pokvarenost bila otvorena i smjela, pravda je gaæena, a vikase potlaËenih podizala do neba.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 67)

ProËitajte Postanak 9,1-17. Kakav je savez uspostavljen izme-u Boga i ljudskog roda i na koji naËin odraæava Boæju milostprema stvorenim biÊima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Savez koji je Bog izgovorio Noi bio je od svih biblijskih savezanajopÊenitiji; uspostavljen je s cijelim ljudskim rodom i ukljuËivao jeæivotinje i prirodu (Postanak 9,12). Bio je to jednostrani sporazum:Gospodin nije nametnuo nikakve zahtjeve ili odredbe onima sa kojimaje uspostavljao Savez. On jednostavno neÊe ponovno uniπtiti Zemljuvodom, to je sve. Za razliku od drugih saveza, niπta u njemu nije bilouvjetovano.

Bog je tada zapeËatio svoj Savez vidljivim znakom, dugom, kojaprikazuje zavjetno obeÊanje da Zemlja viπe nikada neÊe biti uniπtenapotopom. Svaki put kada ugledamo dugu, sama Ëinjenica da smo tu i daje vidimo, na svojstveni je naËin potvrda ovog starog zavjetnog obeÊanja.(Uostalom, da smo uniπteni u sveopÊem potopu, ne bismo mogli vidjetidugu!) Usred grijeha i zla ovdje na Zemlji, blagoslovljeni smo s vremenana vremena ljepotom duge, znakom Boæje milosti prema cijelom svijetu.Moæemo podiÊi svoj pogled prema njoj i biti ispunjeni nadom ne samozbog njezine ljepote, veÊ zato πto znamo da ona prikazuje Boæju poru-ku, poruku o Njegovoj ljubavi prema ovome greπnom planetu.

Razmiπljajte o sjaju i ljepoti duge. U svjetlu onoga πto Biblijakaæe o dugi, na koji nas naËin moæe pribliæiti Bogu i neËem uzvi-πenijem od onoga πto nudi Zemlja?

87

PONEDJELJAK 7. prosinca

SAVEZ S ABRAHAMOM

ProËitajte Postanak 12,1-3; 15,1-5; 17,1-14. ©to je Gospodinnamjeravao uËiniti preko Saveza uËinjenog s Abrahamom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Savez milosti uspostavljen s Abrahamom bitan je za Ëitav tijekpovijesti spasenja. Zato se Pavao njime koristi da objasni plan spasenjakoji je ispunjen u Isusu osobno.

ProËitajte GalaÊanima 3,6-9.15-18. Kako Pavao Savez s Abra-hamom povezuje s Isusom i opravdanjem vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Abrahamovog potomstva, ne misli se na njegove mnogobrojnepotomke, veÊ izriËito na jednoga, Isusa (vidi GalaÊanima 3,16), Bog jeblagoslovio cijeli svijet. Svi koji postanu dio Abrahamovog potomstva,vjerom u Krista (GalaÊanima 3,29), otkrit Êe da je Abrahamov Bog injihov Bog. Joπ tada Abraham “vjerova Bogu i to mu se uraËuna upravednost” (GalaÊanima 3,6). Abraham nije bio spaπen djelima, kao πtonije bio ni razbojnik na kriæu; jedino Boæja spasonosna milost pruæaspasenje. Abraham je ispunio svoj dio zavjetnog obeÊanja. Njegovaposluπnost bila je plod vjere koja se dræala obeÊanja o spasenju. Njegovadjela ga nisu opravdala; naprotiv, djela su pokazala da je veÊ opravdan.To je bit Saveza i naËina na koji je izraæen u æivotu vjere (vidi Rimljani-ma 4,1-3).

Razmiπljajte o vaænoj istini da vaπa nada u spasenje poËiva naIsusovoj pravednost koja vam se pripisuje vjerom. Koju veliku nadui radost moæete imati na osnovi onoga πto je uËinjeno za vas?

88

UTORAK 8. prosinca

SAVEZ NA SINAJU

Kako je uspostavljen Savez izmeu Izraela i Boga na gori Sina-ju? Izlazak 24.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mojsije i izraelski voe otiπli su na goru Sinaj. Meu voama su biliAron i njegova dva sina, koji su predstavljali sveÊenike, i sedamdesetstarjeπina i voa, koji su predstavljali narod. Svi koji su pratili Mojsijamorali su se zaustaviti na odreenoj udaljenosti, a Mojsiju je bilodopuπteno da nastavi put do mjesta na kojem mu se Bog javio.

Mojsije se poslije vratio i potvrdio Savez s cijelim narodom. Objavioje πto mu je Bog rekao, na πto je narod odgovorio sljedeÊim rijeËima.“Sve rijeËi πto ih Jahve reËe, vrπit Êemo.” (Izlazak 24,3)

Naravno, kao πto sveta povijest pokazuje i kao πto naπe osobnoiskustvo Ëesto potvruje, jedno je obeÊati posluπnost, a drugo je istupitiu vjeri i pokoriti se da bismo primili boæansku silu i milost i uËinili onoπto smo obeÊali.

ProËitajte Hebrejima 4,2. Kako ovaj redak opisuje neuspjehizraelskog naroda? Kako moæemo izbjeÊi istu pogreπku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samo vjerom i prihvaÊanjem obeÊanja koja dolaze vjerom moæemobiti posluπni. Ta posluπnost se izraæava vjernoπÊu Boæjem zakonu. Kaoπto posluπnost Zakonu nije bila u suprotnosti s vjeËnim Savezom uMojsijevo vrijeme, tako nije ni u naπe. Do uobiËajenog pogreπnog shva-Êanja Zakona i Saveza, koje se obiËno javlja prilikom Ëitanja Pavlovihspisa, dolazi kada zanemarimo kontekst u kojem Pavao piπe, a to jesuoËavanje s njegovim protivnicima Hebrejima. Oni su æeljeli Zakon iposluπnost uËiniti srediπtem vjere; Pavao, za razliku od njih, srediπtemje smatrao Krista i Njegovu pravednost.

Koliko ste Ëesto rekli: “Sve πto mi je Gospodin rekao, uËinitÊu”, a onda to niste proveli u æivotu. Kako ova æalosna stvarnostËini obeÊanje o milosti joπ dragocjenijim? Kakvu biste nadu imalibez toga?

..................................................................................................................................

89

SRIJEDA 9. prosinca

NOVI SAVEZ (1)

ProËitajte Jeremija 31,31-34. ©to ovi tekstovi znaËe u ondaπnjemkontekstu i u naπem danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija je izgovorio ove rijeËi usred najveÊe krize s kojom senarod dotada suoËio: osvajaËka babilonska vojska se pribliæavala, naroduje prijetilo uniπtenje. Meutim, ovdje mu je ponovno, kao i u drugimprigodama, Gospodin ponudio nadu, obeÊanje da ovo neÊe biti konaËankraj i da Êe dobiti drugu priliku da napreduje u Gospodnjoj prisutnosti.

ZnaËi, prvo obeÊanje “Novoga saveza” u Bibliji nalazimo u okviruizraelskog povratka iz babilonskog suæanjstva i blagoslova koji Êe Bogizliti na njih nakon povratka. Kao πto ih je krπenje Saveza uËinjenog naSinaju (Jeremija 31,32) dovelo do ropstva, tako je ponovno uspostavlja-nje ovog Saveza saËuvalo njih i njihovu nadu za buduÊnost. Poput Sa-veza uspostavljenog na Sinaju, Novi savez je bio uvjetan i obuhvaÊao jeisti Zakon, Deset zapovijedi, koji sada nije bio zapisan samo na kame-nim ploËama, veÊ u njihovom srcu u kojem je trebao ostati sve vrijeme.

“Isti Zakon koji je bio napisan na kamenim ploËama, Sveti Duh jenapisao na ploËama srca. Umjesto da pokuπavamo postiÊi svoju vlastitupravednost, mi prihvaÊamo Kristovu pravednost. Njegova krv Ëisti naπegrijehe. Njegova se posluπnost pripisuje nama. Tada Êe srce obnovljenoSvetim Duhom, donijeti plodove Duha. Mi Êemo Kristovom miloπÊu æiv-jeti æivotom posluπnosti Boæjem zakonu koji je napisan na naπim srci-ma. BuduÊi da imamo Kristov Duh, mi Êemo hodati kao πto je On hodio.”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 305,306)

Pod okriljem Novog saveza njihovi grijesi bili su oproπteni, osobnosu upoznali Gospodina i bili su posluπni Boæjem zakonu silom DuhaSvetoga koji je djelovao u njima. Bilo da je u pitanju Stari savez, koji jesjena i simbol, ili Novi savez, koji je stvarnosti, spasenje se uvijek primavjerom koja otkriva “darove Duha”.

90


NOVI SAVEZ (2)

Jeremijino proroËanstvo o Novom savezu sadræi dvostruku primje-nu: prvo, odnosi se na povratak izraelskog naroda Bogu i Ëinjenicu daga je Bog vratio kuÊi; drugo, odnosi se na sluæbu Isusa Mesije, Ëija jesmrt potvrdila Savez i promijenila odnos izmeu ljudi i Boga. U Novomsavezu dobivamo najpotpuniji prikaz plana spasenja, koji je prije biootkriven samo u sjenama i simbolima (Hebrejima 10,1).

ProËitajte Luka 22,20 i 1. KorinÊanima 11,24-26. Kako su ovitekstovi povezani s Jeremijinim proroËanstvom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slomljeno Kristovo tijelo i Njegova prolivena krv bili su otkriveni uStarom savezu u ærtvi pashalnog janjeta. Vino, otkriveno u Novom save-zu, prikazuje Isusovu krv prolivenu na kriæu. Isusova sluæba nije poËelau Novom savezu, ona obuhvaÊa i Stari, a u obredu Gospodnje veËerevidimo vezu koja spaja sve πto je Isus uËinio u povijesti spasenja.

Kruh i vino, stoga, prikazuju najkraÊi pregled te povijesti spasenja.Iako su samo simboli, upravo preko tih simbola shvaÊamo Boæje ne-vjerojatno djelo koje Ëini za nas.

Obred Gospodnje veËere ukazuje ne samo na Kristovu smrt, veÊ ina Njegov povratak, bez kojeg bi Njegova smrt bila beznaËajna. Uosta-lom, kakvo bi znaËenje Kristov prvi dolazak imao bez drugog, kadaÊemo uskrsnuti iz groba (1. Solunjanima 4,16; 1. KorinÊanima 15,12-18)? Isus je uspostavio istu povezanost kada je rekao: “Od sada, kaæemvam, sigurno neÊu viπe piti od ovog trsova roda do onog dana kad Êu gapiti s vama novog u kraljevstvu Oca svojega.” (Matej 26,29) Bez sumnje,Kristov prvi dolazak je neodvojivo povezan s drugim. Prvi nalazi svojekonaËno ispunjenje samo u drugom.

Kada sljedeÊi put budete sudjelovali u Gospodnjoj veËeri, sje-tite se Kristovog obeÊanja da neÊe piti od trsova roda sve dok nebude s nama u Boæjem kraljevstvu. Koje osjeÊaje ovo obeÊanje budiu vama? ©to govori o zajednici koju Krist æeli ostvariti s nama?

..................................................................................................................................

91

PETAK 11. prosinca


Kao πto smo vidjeli, Biblija nauËava da je duga znak Boæjeg zavjet-nog obeÊanja da viπe nikada neÊe uniπtiti Zemlju potopom. Naravno,zahvaljujuÊi znanosti, sada znamo da duga nastaje kada se bijelo sun-Ëevo svjetlo prelama i odbija u kapljicama vode, pri Ëemu se svjetlorasipa u osnovne boje pod razliËitim kutovima. Svjetlo se prelama priulasku na povrπinu kapi, odbija se u unutraπnjosti, a zatim ponovnoprelama pri izlasku iz kapljice. Pjesnik John Keats plaπio se da Êeznanost “rasplesti dugu”, ali Ëak i kad bismo mogli raπËlaniti, izmjeritiili ispitati dugu do najsitnijih Ëestica, πto bi to dokazalo osim da boljerazumijemo prirodne zakone koje je Bog upotrijebio da stvori znak ovogzavjetnog obeÊanja? Znanost Êe moæda jednoga dana moÊi objasniti sveu vezi nastankom duge koristeÊi se decimalnim brojem s 25 znamenkiiza decimalnog zareza, ali nikada neÊe moÊi objasniti zaπto je stvorena.

Meutim, mi znamo zaπto. Zato πto je Bog stvorio naπ svijet natakav naËin da kada su sunËevo svjetlo i kiπne kapi u pravom odnosu,svjetlo se prelama i odbija pod razliËitim kutovima u kapljicama vode odkojih se sastoji kiπna zavjesa i stvara elektromagnetne valove koji, kadadou do naπeg oka, utiskuju sliku duge u naπ um. A to je uËinio (to jeono “zaπto” koje znanost nikada neÊe moÊi objasniti) da nas podsjeti nasvoje zavjetno obeÊanje da Zemlju viπe nikada neÊe uniπtiti potopom.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kojim nas joπ kljuËnim istinama, otkrivenim u Bibliji, znanostnikada neÊe moÊi nauËiti? Smatrate li i vi da najvaænija pitanjaznanost nikada neÊe moÊi otkriti? Ako je tako, koje su istine upitanju?

2. Razmotrite u razredu kljuËan odnos izmeu vjere i djela uplanu spasenja. Kakvu ulogu ima vjera, a kakvu djela, i u kakvoj suvezi s krπÊanskim iskustvom?

3. ©to znaËi kada kaæemo da je Zakon urezan u naπem srcu?Kako ova misao ukazuje na trajnost Zakona, Ëak i u okviru Novogsaveza?

92



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415)

93



Povratak u Egipat“Neka Jahve bude istinit i vjerodostojan svjedok protiv nas

ako ne postupimo sasvim po rijeËima koje Êe nam Jahve, Bogtvoj, po tebi objaviti.” (Jeremija 42,5)

Biblijski tekstovi: Jeremija 40,7-16; Jeremija 41-43; Izlazak 16,3;Brojevi 16,13; Jeremija 44.

Pouka za ovaj tjedan vodi nas na kraj izvjeπtaja o proroku Jeremiji.Meutim, ovaj kraj ne glasi: “I æivjeli su sretno do kraja æivota.” Kratakpregled pouke za ovaj tjedan, Ëak i velikog dijela Knjige proroka Jere-mije, odnosi se na ograniËeno djelovanje milosti. Milost neÊe spasitione koji je odbijaju. Koliko im se Gospodin obraÊao nudeÊi im spasenje,zaπtitu, otkupljenje, mir i napredak, svi osim malog i vjernog ostatkaprezreli su i odbacili ono πto im je Bog nudio.

Kratak pregled Jeremijinog æivota odnosio bi se na njegov rad kojise s ljudskoga glediπta Ëinio neuspjeπnim. “Tuæni prorok” imao je mnogorazloga za jadikovanje. »ak i kada se sve na πto je upozoravao obisti-nilo, narod se i dalje dræao svojih grijeha, neznaboπtva i pobune, otvore-no prkoseÊi proroku u lice i preziruÊi RijeË koju je Gospodin prekonjega objavio.

I mi moramo paziti! Milost je milost zato πto je dana onima koji jenisu dostojni; ali ona se nikome ne nameÊe. Moramo je prihvatiti svo-jom slobodnom voljom.

94


POLITI»KO BEZVLA©∆E

Pomislili bismo da su nakon uniπtenja grada i potpunog poraza odstrane Babilonaca, svi nauËili lekciju. Naæalost, nisu svi, joπ uvijek nijebilo sve gotovo.

ProËitajte Jeremija 40,7-16. Koja je poruka (ponovno) bila upu-Êena narodu? Koje znaËenje ima rijeË “ostatak” u 11. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos poruci mira i blagostanju koje je uslijedilo (vidi Jeremija40,12), nisu svi bili zadovoljni tadaπnjim stanjem.

ProËitajte Jeremija 41. S kojim se novim problemima “ostatak”sada suoËio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako razlozi za ubojstvo nisu navedeni, Ëinjenica da ga je izvrπionetko iz “roda kraljevskoga” (Jeremija 41,1) ukazuje da ovi pripadnicivisokog roda joπ uvijek nisu prihvatili ideju da se izabrani narod trebapokoriti babilonskoj vlasti. BuduÊi da je Gedaliju na prijestolje postaviobabilonski kralj (vidi Jeremija 40,5), ovi ljudi moæda su ga vidjeli kaoizdajniËku marionetu koja nije bila odana narodu i koja zato mora bitiuklonjena zajedno sa svima na dvoru.

Kako poglavlje odmiËe, vidimo da se ostatak sada suoËava s novomprijetnjom: sa strahom od Babilonaca koji Êe, ne poznajuÊi pojedinostidogaaja, æeljeti osvetiti Gedalijinu smrt i smrt babilonskih vojnika (vidiJeremija 41,3).

Grijeh Jiπmaela i njegovih ljudi izazvao je strah meu onimakoji nisu bili umijeπani u te grijehe. ©to to govori o moguÊnosti dasvojom neposluπnoπÊu nanesemo bol i patnju drugima, Ëak i onimakoji nemaju nikakve veze s naπim grijesima?

95


TRAÆENJE BOÆANSKOG VODSTVA

ProËitajte Jeremija 42. Koju snaænu poruku nalazimo ovdje nesamo za njih, veÊ za sve koji u molitvi traæe Gospodnje vodstvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U strahu od Babilonaca narod je potraæio Jeremiju i zamolio ga dase moli za njih i za boæansko vodstvo. Dotad su se sigurno uvjerili daje Jeremija Boæji prorok i da Êe se ono πto kaæe u ime Gospodnjeostvariti.

Takoer su se zavjetovali da Êe uËiniti sve πto im Bog naloæi. DokËitamo ovaj izvjeπtaj, promatramo ljude koji su nauËili odreene pouke,koji ne æele samo spoznati Boæju volju, veÊ je, πto je joπ vaænije, slijediti.RijeËi: “Bio povoljan ili nepovoljan glas Jahve, Boga naπega, komu teπaljemo, mi Êemo ga sluπati da nam dobro bude πto posluπasmo glasJahve, Boga svojega” (Jeremija 42,6), bile su snaæno priznanje vjere.Nakon svega πto se dogodilo, bilo je vrijeme da je pokaæu.

Zapazite podudarnost s ranijim Jeremijinim porukama: Ne osla-njajte se na silu tuina. Imajte povjerenje u Gospodina, On Êe uËinitida napredujete i izbavit Êe vas kada doe vrijeme za to. Spasenje nemoæete dobiti ni od koga drugog. Tuinske sile nisu vam pomogle prije,neÊe vam pomoÊi ni sada.

Bog ih je morao opomenuti, jer je znao sklonost njihovog srca:znao je da razmiπljaju o povratku u Egipat (razmislite o ovim simbolima)da bi zatraæili zaπtitu koja im je bila potrebna. Gospodin im je dao jasnei odreene zapovijedi da to ne Ëine i da Êe im takav postupak donijetiuniπtenje.

Ponovno su se naπli pred vaænom odlukom, odlukom s kojom se svimoramo suoËiti: s jedne strane nalaze se æivot i mir zahvaljujuÊi vjerii posluπnosti Isusu, s druge jad i smrt zbog nedostatka vjere i posluπnosti.Bez obzira na razliËite okolnosti, na kraju je isto pitanje za sve nas. Zarazliku od ovih ljudi, mi ne primamo uvijek ovako odreene i jasneporuke, ali ih svakako primamo.

Æivot ili smrt, blagoslov ili prokletstvo. Koje odluke donositesvakog dana, odluke za æivot ili smrt?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

96

UTORAK 15. prosinca

PONOVNO U EGIPTU

»etrdeset drugo poglavlje Knjige proroka Jeremije vrlo je uzbud-ljivo. ©to Êe narod uËiniti? HoÊe li pokazati vjeru koja se otkriva po-sluπnoπÊu, i ostati u Judi? Ili Êe uËiniti iste pogreπke kakve su Ëinjeneu proπlosti, i umjesto da slijede jasan nalog “tako kaæe Gospodin”,uËinit Êe πto im je volja, usprkos Gospodnjoj jasnoj opomeni u posljed-njih nekoliko redaka 42. poglavlja o tome πto Êe ih snaÊi ako se vrateu Egipat?

ProËitajte Jeremija 43,1-7. ©to su uËinili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada Boæja rijeË nije u skladu s naπim namjerama ili æeljama, sklo-ni smo posumnjati u njezino boæansko podrijetlo. Isto tako, narod ivoe njegovali su sumnje u Jeremiju. U Izraelu su se oËito promijenilesamo okolnosti, ali je narod ostao isti u svojem razmiπljanju i u srcu.Izuzeli su sebe iz zakletve koju su dali tako πto su napali prorokaJeremiju. Meutim, nisu æeljeli neposredno napasti Jeremiju koji je veÊbio u poznim godinama. Okrivili su Baruha, njegovog prijatelja, i usmje-rili svoj gnjev prema njemu tvrdeÊi da je on okrenuo proroka protiv njih.

ProËitajte Izlazak 16,3 i Brojevi 16,13. Koje sliËnosti postojeizmeu rijeËi koje je narod uputio Jeremiji i koje su njihovi preciuputili Mojsiju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudska narav uvijek gleda kako bi okrivila nekoga drugog za svojeprobleme, uvijek traæi izgovore da uËini ono πto æeli. Tako su Baruhaoptuæili da æeli da svi njegovi sunarodnjaci poginu od ruke Babilonacaili da budu odvedeni u ropstvo. U Knjizi proroka Jeremije 43,1-7 nijezabiljeæeno zaπto je narod mislio da Baruh æeli to da se dogodi, kao πtoni Sveto pismo ne objaπnjava zaπto su djeca Izraelova mislila da Mojsijeæeli da pomru u pustinji nakon πto su napustila Egipat. Ljudi pod utje-cajem osjeÊaja i strasti nemaju uvijek valjane razloge za svoje miπljenje.Koliko je onda vaæno da svoje strasti i osjeÊaje pokorimo Gospodinu!

Koliko Ëesto dopuπtamo osjeÊajima i strastima da pomute naπsud ili da prijeu preko jasne izjave: “Tako kaæe Gospodin”? Kakose moæemo zaπtititi i ne dopustiti da nama upravljaju osjeÊaji istrasti? (Vidi 2. KorinÊanima 10,5.)

97

SRIJEDA 16. prosinca

ODVEDENI U ROPSTVO

ProËitajte Jeremija 43,8-13. ©to je Gospodin rekao preko Jere-mije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tafnis je bio grad na sjeveroistoËnoj granici s Egiptom, koji je imaosnaæne utvrde i u kojem je æivio veliki broj Judejaca.

Ovom prigodom Gospodin je ponovno naloæio Jeremiji da izneseproroËanstvo na simboliËan naËin. Iako rijeËi posjeduju silu, njihovu bitkatkad moæemo joπ bolje razumjeti kada se neπto prikaæe na praktiËannaËin.

Kako je Jeremija toËno trebao zakopati kamenje na ulazu faraonovekuÊe, nije reËeno. Meutim, bilo je jasno da Ëak ni moÊni faraoni nisuimali toliku silu kao Gospodin, koji Êe ispuniti svoju rijeË upravo onakokako je rekao. Narod koji je mislio da Êe pronaÊi zaπtitu i sigurnost uEgiptu bio je u zabludi kao i oni koji su, kao πto smo vidjeli prije, mislilida Êe primiti zaπtitu i sigurnost kada im EgipÊani priteknu u pomoÊ(Jeremija 37,7.8). Egipatski bogovi, plodovi izopaËene maπte, bili subeskorisni. SluæeÊi ovim gnusnim neznaboæaËkim bogovima, narod jebio u potpunom neznanju kada je istina bila u pitanju. Izraelci su mo-rali uvidjeti, kao πto mi sada trebamo shvatiti, da je naπa jedina pravazaπtita i sigurnost u posluπnosti Gospodinu.

“Kada samoodricanje postane dio naπe vjere, shvatit Êemo i ËinitÊemo Boæju volju; naπe oËi bit Êe pomazane ‘pomaπÊu za oËi’ tako daÊemo vidjeti Ëudesa Njegovog Zakona. Stazu posluπnosti smatrat Êemojedinom stazom sigurnosti. Bog smatra svoj narod odgovornim u onojmjeri u kojoj mu je otkriveno svjetlo istine. Zahtjevi Njegovog Zakonasu pravedni i razumni. On oËekuje da ispunimo Njegove zahtjeve Kri-stovom miloπÊu.” (Ellen G. White, Review and Herald, 25. veljaËe 1890.)

Razmislite o simbolima u izvjeπtaju o povratku izraelskog na-roda u Egipat u æelji da pronae sigurnost. Kakva ironija! Kako semi u duhovnom smislu moæemo naÊi u kuπnji da se “vratimo uEgipat” kako bismo ostvarili ono πto mislimo da ne moæemo ostva-riti s Gospodinom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

98


OTVORENO ODBACIVANJE

ProËitajte Jeremija 44,1-10. ©to su Judejci Ëinili u Egiptu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija se u vrijeme izgnanstva u Egiptu morao suoËiti s istimproblemom koji je imao dok je sa svojim narodom æivio u Judi. Tada jemorao razgovarati s voama, sada je morao razgovarati s obiËnim naro-dom koji je u ropstvu Ëinio iste grijehe zbog kojih je i doπao u takoteæak poloæaj.

Kakav su zapanjujuÊi odgovor dali Jeremiji u trenutku kada suiskazali svoje protivljenje? (Jeremija 44,15-19)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZaËuujuÊa je tvrdoÊa njihovog srca i obmana kojoj su podlegli.GledajuÊi Jeremiju u lice, odbacili su sve πto im je govorio “u imeGospodnje”.

Njihovo razmiπljanje bilo je jednostavno: u ranim danima, prije Jo-πijine obnove, kada su duboko utonuli u oboæavanje neznaboæaËkihbogova kadeÊi “nebeskoj kraljici i lijevajuÊi ljevanice”, sve im je iπlodobro. Æivjeli su u izobilju i sigurnosti. Meutim, tek nakon Joπijineobnove nastupile su nevolje. Zaπto bi onda posluπali Jeremiju i svanjegova upozorenja?

Jeremija im je dao sljedeÊi odgovor (Jeremija 44,20-30): Ne, neshvaÊate. Upravo zato πto ste Ëinili sve to, doæivjeli ste sve ove nedaÊe.Joπ gore, zbog vaπeg tvrdoglavog odbijanja da se promijenite, zadesitÊe vas joπ nesreÊa, a sigurnost koju ste mislili da Êete naÊi u Egiptuobmana je i laæ, baπ kao i neznaboæaËki bogovi kojima sluæite. Nakraju Êete uvidjeti istinu, ali Êe biti prekasno.

Nekim ljudima sve ide na dobro iako su ogrezli u grijeh inevjerovanje, dok vjerni krπÊani katkada prolaze kroz straπne ne-volje. Kako izlazimo na kraj s ovakvom stvarnoπÊu?

99

PETAK 18. prosinca


U cijeloj Knjizi proroka Jeremije, kao i u cijeloj Bibliji, suoËenismo s pitanjem dobra i zla. Kao krπÊani znamo razlikovati dobro od zla,jer je Bog odredio ove pojmove na razliËite naËine (vidi Rimljanima 7,7;Mihej 6,8; Joπua 24,15; Matej 22,37-39; Ponovljeni zakon 12,8). Meutim,πto ako ne vjerujete u Boga? Kako moæete znati πto je dobro, a πto zlo?AteistiËki pisac Sam Harris iznio je svoje razmiπljanje o ovom pitanju.Napisao je knjigu pod nazivom The Moral Landscape, u kojoj tvrdi dadobro i zlo mogu i trebaju biti shvaÊeni samo u okviru znanosti. Odno-sno, na isti naËin na koji nam je znanost pomogla da shvatimo razlikuizmeu snaæne i slabe nuklearne sile, treba nam pomoÊi da shvatimoπto je ispravno a πto pogreπno, i da razlikujemo dobro od zla. On Ëaksmatra da Êe znanost jednoga dana moÊi lijeËiti zlo. “Razmislite πto bise dogodilo kad bismo otkrili lijek za ljudsko zlo. Zamislite da se svakavaæna promjena u ljudskom mozgu moæe izvrπiti jeftino, bezbolno isigurno. Lijek za duπevne poremeÊaje moæe biti stavljen neposredno uhranu poput vitamina D. Zlo sada nije niπta viπe do prehrambeni nedo-statak.” (str. 109) Meutim, veÊina znanstvenika, Ëak i oni koji ne vjerujuu Boga, teπko mogu povjerovati da znanost moæe rijeπiti ove probleme.Meutim, ako ne vjerujete u Boga, gdje joπ moæete pronaÊi odgovore?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “Kada smo mi u pitanju, sve ovisi o tome kako prihvaÊamoBoæje uvjete.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1., str. 118)Zaπto je pogreπna pretpostavka da spasenje primamo bez ikakvihuvjeta? Uvjeti nisu isto πto i djela, ili neπto πto nam daje zaslugepred Bogom. Kako moæemo napraviti razliku izmeu laænog naukada se spaπavamo djelima (legalizam) i laænog nauka da je spasenjebezuvjetno (jeftina milost)?

2. Razmislite o teπkom pitanju na kraju odsjeka od Ëetvrtka.Ako netko kaæe: “Ja ne vjerujem u Isusa, ne vjerujem ni u Boga, paipak pogledaj kako mi sve u æivotu ide dobro. »ak mislim da je mojæivot uspjeπniji od tvojeg, a ti si krπÊanin”, kako biste odgovorili?

100



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu.Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na moli-tvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljnida poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svakupriliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, PutKristu, str. 85.)

101



Jeremijine pouke“Evo dolaze dani — rijeË je Jahvina — podiÊi Êu Davidu

izdanak pravedni. On Êe vladati kao kralj i biti mudar, i ËinitÊe pravo i pravicu u zemlji.” (Jeremija 23,5)

Biblijski tekstovi: Jeremija 2,13; 6,20; 7,1-10; Matej 9,12; Ponovljenizakon 6,5; Jeremija 10,1-15; 23,1-8.

Doπli smo do kraja prouËavanja Knjige proroka Jeremije. Bilo je touzbudljivo putovanje. Mnogo dramatiËnih dogaaja, osjeÊaja i energijeproæima izvjeπtaj o ovom proroku. Poput ostalih proroka, Jeremija nijepisao u slobodno vrijeme: Gospodnju poruku prenosio je narodu u odre-eno vrijeme i na odreenom mjestu, u posebnim okolnostima.

Pa ipak, koliko god njegove prilike bile drugaËije od naπih, ili pri-padnika mnogih drugih naraπtaja koji su Ëitali Knjigu proroka Jeremije,kljuËna naËela izraæena u njoj ista su za Boæji narod u svakom naraπ-taju. Na primjer, vjernost Bogu i posluπnost Njegovim zapovijedima. Za-tim, prava vjera, vjera srca nasuprot praznim i mrtvim obredima kojiostavljaju ljude u laænom stanju zadovoljstva. Spremnost naroda daposluπa savjete, Ëak i kada nije u skladu s onim πto æeli Ëuti. Pravobuenje i obnova. Oslanjanje na Gospodina i Njegova obeÊanja umjestona Ëovjeka. I tako dalje. Nabrajanju nema kraja. Osvrnimo se ovaj tjedanna neke od mnogobrojnih pouka koje moæemo izvuÊi iz otkrivenja Boæjeljubavi prema svojem narodu Ëak i pokraj mnogih gromovitih opomenao tome kamo Êe ih odvesti njihovi postupci.

102


JEREMIJIN GOSPODIN

AdventistiËki krπÊani razumiju da se u srediπtu velike borbe nalazeneka kljuËna pitanja. Kakav je Boæji karakter? Kakav je Bog? Je li Onsamovoljni tiranin kakvim Ga Sotona prikazuje ili je briæni Otac punljubavi koji nam æeli samo najbolje? Ovo su najvaænija pitanja u Ëitavomsvemiru. Uostalom, kakve bi naπe prilike bile da Bog nije dobar, punljubavi i samopoærtvovan, veÊ samovoljan i zao? Bilo bi bolje da BoguopÊe ne postoji nego da bude takav.

Ovo su vrlo vaæna pitanja. Na sreÊu, imamo odgovore koje nam nanajbolji naËin moæe pruæiti kriæ.

“Nikada se neÊe zaboraviti da se Onaj Ëija je moÊ stvorila i odraæavanebrojene svjetove u πirokom svemirskom prostranstvu — Boæji miljenik,VeliËanstvo Neba, Onaj kome se kerubi i sjajni serafi oduπevljeno kla-njaju — ponizio da bi podigao palog Ëovjeka; da je ponio krivnju i sra-motu grijeha, i skrivanje OËeva lica, dok bol za izgubljenim svijetomnije slomila Njegovo srce i ugasila Njegov æivot na golgotskom kriæu. Toπto je Stvoritelj svih svjetova, Presuditelj svih sudbina, odloæio svojuslavu i ponizio se iz ljubavi prema Ëovjeku, uvijek Êe izazivati Ëuenjei divljenje svemira.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 512)

Kako su Boæja narav i karakter otkriveni u sljedeÊim teksto-vima Knjige proroka Jeremije? ©to ovi redci govore o Njemu?

Jeremija 2,13. ....................................................................................................

Jeremija 5,22. ....................................................................................................

Jeremija 11,22. ..................................................................................................

Jeremija 31,3. .....................................................................................................

Jeremija 3,7. .......................................................................................................

Ovo su samo neke od mnogobrojnih slika upotrijebljenih u Knjiziproroka Jeremije koje otkrivaju Boæju narav i Boæji karakter. On je Izvoræivota, moÊni Stvoritelj, Sudac, Bog koji nas voli, koji nas stalno iznovapoziva da se pokajemo i odvratimo od staza koje Êe nas odvesti u pro-past.

©to u vaπem osobnom iskustvu ukazuje na Boæji karakter punljubavi?

..................................................................................................................................

103


OBREDI I GRIJEH

“Postoji dokument u kojem je zabiljeæena Boæja neprekidna i obes-hrabrujuÊa borba s organiziranom religijom; zove se Biblija.” (Terry Eagle-ton, Reason, Faith, and Revolution: Reflections on the God Debate, str.8)

Ova izjava nije u potpunosti toËna zato πto je biblijska vjera, vjerakoju je Bog dao ljudskom rodu, uvijek je bila “organizirana religija”.

S druge strane, nema sumnje da je Gospodin u Knjizi prorokaJeremije æelio odvratiti narod od hladnih, mrtvih, ali vrlo organiziranihobreda koje nije nadvladala njihova vjera, obreda za koje su vjerovali dapokrivaju njihove grijehe.

Kao πto je reËeno prije, a to vrijedi ponoviti, Jeremija je najviπeulazio u sukob s voama, sveÊenicima i narodom, koji su vjerovali daimaju ispravnu zajednicu s Bogom samo zato πto su izabrani narod,djeca Abrahamova, narod Saveza. Kakva je to æalosna obmana, na kojumi kao Abrahamovo potomstvo (GalaÊanima 3,29) moramo obratiti po-zornost.

Koja je poruka sljedeÊih tekstova iz Knjige proroka Jeremije?©to je najvaænije, kako ta naËela moæemo primijeniti u svojem osob-nom hodu s Gospodinom? Jeremija 6,20; 7,1-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Jeremija 7,9.10. Ako bismo æeljeli pronaÊi primjer kojiodgovara izrazu “jeftina milost”, bilo bi to u ovim redcima. Ljudi suËinili sva ova greπna djela, a zatim su dolazili u Hram, “sluæili” pravomBogu i traæili oprost za svoje grijehe. Bog se ne da ruæiti. Ako ne pro-mijene svoje putove, posebno naËin na koji se ophode prema slabimameu njima, suoËit Êe se s oπtrom osudom.

Oni su u velikoj zabludi. Vjeruju da mogu polagati pravo na Boæjioprost i dalje Ëiniti πto im je drago, ne obraÊajuÊi pozornost na uvjeteSaveza i nastavljajuÊi grijeπiti.

Koja je razlika izmeu Jeremijine opomene upuÊene u ovomtekstu i Isusovih rijeËi u Mateju 9,12? Zaπto je vaæno da znamoovu razliku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

104

UTORAK 22. prosinca

RELIGIJA SRCA

“Prema tome, svaki Êe od nas dati Bogu raËun sam za se.”(Rimljanima 14,12)

Velik dio Knjige proroka Jeremije upuÊen je narodu kao cjelini.Jeremija je neprestano govorio o Izraelu i Judi zajedno, kao o Boæjoj“lozi izabranoj” (Jeremija 2,21), ili o onima koji su “mili” Gospodinu(Jeremija 11,15; 12,7), Boæja “baπtina” (Jeremija 12,7-9), Njegov “vino-grad” (Jeremija 12,10) i Njegovo “stado” (Jeremija 13,17). Bez sumnje,u Knjizi proroka Jeremije stjeËemo dojam da je Boæji poziv upuÊencijelom narodu.

Naravno, isto je i u Novom savezu u kojem je Crkva shvaÊena uzajedniËkom smislu (vidi Efeæanima 1,22; 3,10; 5,27).

Ipak, spasenje je osobno, a ne kolektivno pitanje. Ne moæemo bitispaπeni kao skupina. Kao i u novozavjetnoj Crkvi, judejski narod Ëinilisu pojedinci i upravo tu, na osobnoj razini, javljaju se kljuËna pitanja.Poznati tekst iz Ponovljenog zakona 6,5: “Zato ljubi Jahvu, Boga svoga,svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagom svojom”, iakoizgovoren narodu u cjelini, napisan je u drugom licu jednine. Bog seobraÊa svakome pojedinaËno. Na kraju, svatko od nas osobno morat ÊeBogu dati odgovor za sebe.

Tu istu misao nalazimo i u Knjizi proroka Jeremije.©to sljedeÊi tekstovi govore o vaænosti osobne zajednice s Go-

spodinom?

Jeremija 17,7. .....................................................................................................

Jeremija 17,10. ..................................................................................................

Jeremija 29,13. ..................................................................................................

Jeremija 9,23.24. ...............................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se i u Starom i u Novom savezu govori o Boæjoj crkvi kaocjelini, prava vjera je pitanje svake osobe pojedinaËno, koja se svako-dnevno predaje Gospodinu i osobno donosi odluku da Êe hoditi u vjerii posluπnosti.

Iako nema sumnje da je svatko od nas osobno odgovoran zasvoju duπu, kako moæemo Ëiniti sve πto moæemo da uzdignemo iohrabrimo druge? Kome biste upravo sada mogli uputiti ljubazne iohrabrujuÊe rijeËi?

105

SRIJEDA 23. prosinca

BOG ILI IDOLI

S kojim se velikim narodnim grijehom Jeremija neprestano bo-rio? (Jeremija 10,1-15)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima nije zanimljiv samo naËin na koji prorok prikazujekako su idoli niπtavni, beskorisni i besmisleni, veÊ kako ih usporeujesa æivim Bogom. Oni su bespomoÊni, beskorisni, prazni i laæni; kakvasuprotnost u odnosu na Jahvu koji je stvorio nebo i Zemlju! On jevjeËan, a idoli Êe nestati zauvijek. Kome trebamo sluæiti i posvetiti svojæivot: onome tko je slab, laæan, niπtavan i bespomoÊan ili GospodinuËija je moÊ i sila toliko velika da je stvorio i odræava Ëitav svemir?Odgovor je, naravno, jasan.

Ipak, koliko god je odgovor nedvosmislen, Ëinjenica je da smo i miu opasnosti da se priklonimo idolopoklonstvu. Iako danas ne sluæimoistim idolima kao ljudi u Jeremijino vrijeme, naπ suvremeni naËin æivotapun je laænih bogova. Ovi suvremeni idoli su sve ono πto volimo viπe odBoga; Ëemu god “sluæimo” (sluæiti ne znaËi uvijek pjevati i moliti se)postaje naπ bog, a mi postajemo krivi zbog idolopoklonstva.

©to moæe postati naπ idol? ©to mislite o digitalnim ureajima,novcu, slavi, drugim ljudima? Zapitajte se kakvo spasenje oni nude.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naravno, u intelektualnom smislu znamo da niπta od navedenognije vrijedno naπe sluæbe. Znamo da na kraju niπta πto ovaj svijet nudi,niπta πto Ëinimo idolima, ne moæe u potpunosti zadovoljiti naπu duπui otkupiti je. Mi znamo sve ovo, pa ipak, ako nismo oprezni, ako predsobom nemamo Isusa, ono πto je uËinio za nas i razlog zaπto je touËinio, lako moæemo biti uvuËeni u suvremeni oblik idolopoklonstvaprotiv kojega se Jeremija tako usrdno borio.

106


OSTATAK

“U zavrπnim godinama otpada Judejaca opomene proroka naizgledsu imale malo utjecaja; i kad su kaldejske vojske treÊi i posljednji putdoπle i opkolile Jeruzalem, nada je napustila svako srce. Jeremija jeprorekao potpunu propast, pa je zato πto je predlagao predaju, na krajubio baËen u tamnicu. Meutim, Bog svoj vjerni ostatak, koji se joπnalazio u gradu, nije prepustio krajnjem oËaju. Baπ u vrijeme dok senalazio pod strogim nadzorom onih koji su odbacivali njegovu vijest,prorok je dobio nova otkrivenja Boæje spremnosti da oprosti i izbavi,koja su postala neiscrpni izvor utjehe Boæjoj crkvi sve do danaπnjegadana.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 294)

»ak i usred propasti i otpadniπtva koje je vladalo, Bog je uvijekimao svoj vjerni narod, koliko god bio malobrojan. Tako Êe biti do krajavremena (Otkrivenje 12,17).

Kako je pojam ostatka izraæen u Jeremiji 23,1-8? Kako seprimjenjuje u novozavjetno vrijeme? (Vidi Jeremija 33,14-18.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U redcima 5-7 uoËavamo proroËanstvo o Mesiji, proroËanstvo o ot-kupljenju Boæjeg vjernog naroda. Iako je toËno da se nakon babilonskogsuæanjstva ostatak vratio, to nije bio slavan povratak. Meutim, Boæjanamjera bit Êe ispunjena preko Davidovog potomstva, preko “Klice pra-vedne”, Kralja koji Êe jednoga dana vladati.

Ovo proroËanstvo djelomiËno se ispunilo prigodom Isusovog prvogdolaska (vidi Matej 1,1; 21,7-9; Ivan 12,13). Svoje konaËno ispunjenjeimat Êe u drugom Kristovom dolasku (vidi Daniel 7,13.14), kada Êe savBoæji vjerni narod, Njegov pravi ostatak, zauvijek æivjeti u miru i si-gurnosti. Otkupljenje, prvo prikazano izlaskom iz Egipta, bit Êe konaË-no, potpuno i vjeËno.

U πto polaæete svoje nade? Kako se moæete viπe oslanjati naBoæja obeÊanja i njihovo konaËno ispunjenje u svojem æivotu? ©tojoπ osim njih imate?

..................................................................................................................................

107

PETAK 25. prosinca


Prije mnogo godina adventistiËki propovjednik W. D. Frazee odræaoje propovijed pod nazivom “Pobjednici i gubitnici”. Govorio je o æivoturazliËitih biblijskih osoba, osvrÊuÊi se na njihov rad i sluæbu, a onda jepostavio pitanje u vezi sa svakim od njih: Je li bio pobjednik ili gubit-nik?

Na primjer, govorio je o Ivanu Krstitelju, koji je æivio osamljeniËkimæivotom u pustinji. Iako je na kraju imao odreeni broj sljedbenika,mada ih nikada nije bilo mnogo, sigurno se nije mogao usporeivati sbrojem Isusovih uËenika. Svoje posljednje dane proveo je u hladnojtamnici u kojoj su ga povremeno obuzimale sumnje, i u kojoj je izgubioæivot (Matej 14). Kada je iznio sve ovo, pastor je upitao: “Je li Ivan biopobjednik ili gubitnik?”

©to je s prorokom Jeremijom? Koliko je njegov æivot bio uspjeπan?Mnogo je propatio, ali je bez ustruËavanja jadikovao i oplakivao. Uzizuzetke, Ëini se da ga sveÊenici, proroci, kraljevi i obiËan narod nesamo da nisu htjeli sasluπati, veÊ su pokazivali prijezir prema rijeËimakoje im je upuÊivao. Smatrali su ga Ëak i izdajicom vlastitog naroda. Nakraju, uniπtenje i propast na koje je upozoravao obistinili su se jer jenarod neprestano odbacivao njegove rijeËi. Bacili su ga u prljavu tam-nicu nadajuÊi se da Êe tamo umrijeti. Doæivio je da vidi odlazak svojegnaroda u straπno ropstvo i uniπtenje Jeruzalema i Hrama. S ljudskogglediπta Jeremiji je malo toga iπlo na dobro. »ak bismo mogli tvrditi daje imao priliËno nesretan æivot.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Je li Jeremija bio pobjednik ili gubitnik? Obrazloæite svojodgovor. Ako kaæete da je bio pobjednik, koliko je onda vaæno dane sudimo prema ovozemaljskim mjerilima? Na osnovi kojih mjerilatrebamo prosuivati πto je ispravno a πto pogreπno, dobro ili zlo,πto je uspjeh, a πto neuspjeh?

2. Na koji su naËin Isusov æivot i sluæba prikazani u Jeremijinomæivotu? U Ëemu se podudaraju?

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 29.

108



..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................


..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË urukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograni-Ëena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82)

109

NaruËite na: www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

Knjiga za svakodnevnoprouËavanje Biblije

110

01 » Hebrejima 13,6 Gospodin je moj PomoÊnik02 P 2. Samuelova 22,50 Imamo li razloga za slavljenje?03 S Propovjednik 9,12 Prepoznavanje trenutka

04 N Jeremija 31,3 Boæja vjeËna ljubav05 P Izreke 16,7 Gospodnji put06 U Jeremija 29,11 Dobre misli07 S Izlazak 20,8 Sjeti se08 » Efeæanima 5,8 Æivimo kao djeca svjetla09 P Luka 14,23 Natjerajmo svijet na gozbu10 S Izreke 27,17 »ovjek oπtri Ëovjeka

11 N Ivan 14,27 Traæenje Boæjeg mira12 P Djela 8,36 ©to mi prijeËi da budem krπten?13 U Daniel 3,32 Objava znakova i Ëudesa14 S Daniel 3,33 Boæja Ëudesa su silna15 » Luka 8,15 RijeË u plemenitu srcu16 P Jeremija 1,5 Mislim o tebi17 S Psalam 68,4 Radovanje pravednika

18 N Efeæanima 6,12 Propovijedaj usprkos preprekama19 P Otkrivenje 14,13 Prate ih njihova djela20 U Filipljanima 4,19 Bog ispunjava raskoπno21 S Sefanija 3,17 Bog je u tvojoj sredini22 » Psalam 130,3.4 Takav kakav sam23 P Matej 6,25 Ne brinite se tjeskobno24 S Matej 6,26 Pouka od ptica

25 N Psalam 46,2 Bog je naπ Zaklon26 P Matej 11,28 Ja Êu vas okrijepiti27 U Psalam 119,76 Utjeha Boæje ljubavi28 S Filipljanima 4,13 Isus daje snagu29 » Psalam 30,6 Dobrota za Ëitav æivot30 P Djela 5,29 Pokoravanje Bogu31 S 2. Timoteju 4,2 Propovijedaj Boæju rijeË

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2015.

Ne brinite se tjeskobno

111

01 N Psalam 73,28 Dragocjeni susreti02 P Matej 24,14 Propovijedanje po svemu svijetu03 U Ivan 10,16 Spaπavanje drugih ovaca04 S Matej 4,11 U pratnji anela05 » Luka 9,23 Slijediti Krista06 P Izaija 26,12 Tvorac naπih djela07 S Postanak 24,40 Aneli su uz nas

08 N Ivan 13,20 Boæji poslanici09 P Ponovljeni zakon 31,6 Nemojte se bojati10 U Hebrejima 1,14 Aneli nam pomaæu11 S GalaÊanima 6,10 Iskoristimo prilike za dobro12 » Izaija 50,5 Otvoreni za sluπanje13 P Izaija 55,9 Visoko iznad nas14 S Luka 11,9 Otvorena vrata

15 N Ivan 5,39 Uporno istraæivanje Pisma16 P Matej 24,45 Vjerni sluge17 U Izaija 30,21 Voeni RijeËju18 S Jeremija 1,5 Bog te je posvetio19 » Jeremija 1,7 Idi k onima kojima te πaljem20 P Jeremija 1,17 Ustaj i govori narodu21 S Jakov 5,13 Trpi li tko meu vama?

22 N Izaija 58,13.14 »vrsti u svetkovanju subote23 P Petrova 1,19 Pouzdano proroπtvo24 U Solunjanima 5,18 Bez prestanka molite!25 S Izreke 28,20 Stjecanje blagoslova26 » Izaija 55,11 RijeË se ne vraÊa bez ploda27 P Djela 6,9.10 Mudrost po Duhu28 S Izaija 60,3 Narodi idu prema svjetlosti

29 N Daniel 6,23 Vjerni Ëuvar30 P Ivan 15,8 UËenici raaju rod

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2015.

Idi k onima kojima te πaljem

112

01 U Izaija 60,3-5 Misijski susreti s ljudima02 S GalaÊanima 6,9 Upornost u dobrim djelima03 » Tuæaljke 3,22 Boæja dobrota i milosre04 P Psalam 126,3 Radosni zbog Boæjih djela05 S 1. o kraljevima 17,4 Bog nam πalje hranu

06 N Djela 8,30 Vaænost Ëitanja s razumijevanjem07 P Ivan 8,32 Istina oslobaa08 U Propovjednik 11,1 Boæji prijedlog ulaganja09 S Izaija 59,1 Bog sluπa i odgovara10 » Izaija 49,1 Poziv od Boga11 P Matej 25,39 Jesmo li posjetili nekoga?12 S Izaija 35,6 IzljeËenje tijela

13 N Psalam 91,11 Aneli nas Ëuvaju14 P Ivan 10,16 Bog ima i drugih ovaca15 U Psalam 119,159.160 Istina je u Boæjoj rijeËi16 S Ivan 5,24 Iz smrti u æivot17 » Jeremija 29,11 Boæji planovi za nas18 P Matej 28,19.20 Veliki nalog za svakog od nas19 S Ivan 17,17 PosveÊeni Boæjom istinom

20 N Psalam 31,4 Bog je Stijena21 P Izaija 58,7 Isusovim stopama22 U Psalam 143,10 Vrπiti Boæju volju23 S Izreke 20,24 Gospodnje usmjerenje24 » Djela 20,35 Blaæenije je davati nego primati25 P 2. Ljetopisa 24,1.2 Vjerna sluæba najmlaih26 S Izaija 65,24 Odgovori na iskrene molitve

27 N Hebrejima 1,14 Nevidljiva potpora28 P Psalam 107,20 Boæja rijeË lijeËi i spaπava29 U Izreke 11,18 Sigurna nagrada30 S Marko 4,8 Stostruk rod31 » Luka 14,23 Uloga sluge

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2015.

PosveÊeni Boæjom istinom

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.

04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.

11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.

18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-18

25. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-33

31. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.


15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-176


29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.04. Psalam 132.05. Psalam 133.

06. Psalam 134.07. Psalam 135.08. Psalam 136.09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-24

13. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.


27. Psalam 3.28. Psalam 4.29. Psalam 5.30. Psalam 6.31. Psalam 7.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-3

04. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-14

11. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-19

18. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-13

25. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-16

31. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-6

06. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu

13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-5

20. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-6

27. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-15

08. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-16

15. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-10

22. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-16

29. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

116

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2015.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 2.10. 9.10. 16.10. 23.10. 30.10. 6.11. 13.11. 20.11. 27.11. 4.12. 11.12. 18.12. 25.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

117

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2015.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 2.10. 9.10. 16.10. 23.10. 30.10. 6.11. 13.11. 20.11. 27.11. 4.12. 11.12. 18.12. 25.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

118

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

119

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

120

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2015.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2015Imre Tokics, Jeremiah

121

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaB

ocvanska124

9537.827

1.866.000Indijskooceanska

8421.177

130.20525.802.000

Malavijska

1.3661.681

429.95016.338.000

Mozam

biËka1.029

1.622315.181

24.336.000Sjeveroist. angolska

407599

142.1628.654.000

JoænoaofriËka1.173

425150.458

58.877.000Jugozap. angolska

7241.218

242.44612.981.000

Zambijska

2.3193.695

944.89814.187.000

Zimbabveanska

1.4682.605

772.56013.038.000

Sv. Toma i Princip

940

4.991188.000

Ukupno

9.46113.157

3.170.678176.267.000

Misijski projekti

1.A

dventistiËka osn

ovna πkola G

ateway, B

ocvana.

2.K

linika Low

er Gw

eru, Zim

babve.3.

Proπirenje zgrada S

veuËiliπta S

olusi, Zim

babve.

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

Atla

ntski ocea

n

DE

MO

KR

AT

SK

AR

EP

UB

LIK

AK

ON

GO

JUÆ

NO

AFR

I»K

AR

EP

UB

LIK

A

MA

DA

GA

SK

AR

LE

SO

TO S

VAZ

ILA

ND

BO

CVA

NA

TAN

ZA

NIJA

AN

GO

LA

ZA

MB

IJA

MO

ZA

MB

IK

MA

LA

VI

ZIM

BA

BV

E

NA

MIB

IJA

KO

MO

RI

Lu

anda

Lu

saka

Win

dhoek

Gaboron

e

Harare

Pretorija

Mapu

toM

babane

Bloem

fontein

Cape Tow

n

An

tanan

arivo

Indijski ocea

n

Juæn

oafriËko-indijskoocean

ska divizija

listopad studeni prosinac knjiga proroka …...prostor, vrijeme i materiju, onaj koji je pozvao naπ...

Documents