l02 psiho-fizioloske kke audio signala
DESCRIPTION
L02 Psiho-fizioloske Kke Audio SignalaTRANSCRIPT
![Page 1: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/1.jpg)
Psiho-fiziološke karakteristike audio signala
Prof. dr Vlado Delić, 2010.Prof. dr Vlado Delić, 2010.
![Page 2: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/2.jpg)
Pitanja
� Koje karakteristike zvuka uho razlikuje?� Koje su granice radnog opsega čula sluha?� U kom opsegu frekvencija i nivoa su govor i muzika?� Zašto su u akustici frekvencijska i amplitudska osa u logaritamskoj
razmeri?razmeri?� Na kojim frekvencijama je uho najosetljivije i zašto?� Da li je uho podjednako osetljivo na promene frekvencije na svim
frekvencijama?� Da li uticaj buke zavisi samo od nivoa ili i od
frekvencijskog i vremenskog karaktera?� Kada, kako i zašto jedan zvuk maskira drugi?� Na osnovu čega čovek locira zvučni izvor u prostoru?� Koji su parametri digitalizacije govora, muzike i buke?� Od čega zavisi izbor i postavka mikrofona? 2
![Page 3: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/3.jpg)
Čulo sluha
� Složen i osetljiv mehanizam� prijemnik zvuka (kao mikrofon)� filtar i analizator zvuka – u zajednici sa mozgom� sistem za obradu podataka (kao računar)
3
� sistem za obradu podataka (kao računar)
�� Oseti i razlikujeOseti i razlikuje kk--ke zvukake zvuka koje potiču odkoje potiču od� izvora� sistema prenosa� akustičkog ambijenta
� na mestu generisanja i na mestu prijema
![Page 4: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/4.jpg)
Šta uho razlikuje?
� nivo� visinu
snaga signala
osnovni harmonik
4
� visinu� boju� fazu
oblik obvojnice spektra
uho ne razlikuje
Fizičke karakteristike zvuka, na osnovu kojih uho uočava ove razlike,
izražene su u spektruu spektru audio-signala.
![Page 5: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/5.jpg)
Osećaj jačine zvuka
� Zavisi od jačine fizičke pobude i spektra� Koliki je prag čujnosti?
� 1010 puta manji od atmosferskog pritiska� odgovara pomerajima čestica vazduha od 10-11 m
� nivo pomeraja toplotnog kretanja molekula vazduha
Hz) 1000 (na Pa102 5
0
−×=p
5
� nivo pomeraja toplotnog kretanja molekula vazduha� da je osetljivije uho bi čulo ovaj šum i šum krvotoka
� nema živih bića sa još osetljivijim čulom sluha (?)
� Kolika je granica bola?� pomeraji čestica od 10-5 m� pomeraji organa čula sluha su bolni� dinamički opseg
� veći od mnogih uređaja za snimanje i reprodukciju zvuka
dB12010log20log20 6
0
max ==p
p
![Page 6: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/6.jpg)
Osećaj visine tona
� Zavisi od frekvencije signala� ocenjuje se kao niži ili viši
� Zapaža se samo kod zvučnih signala (ne šum)� tonovi muzičkih instrumenata i vokali ljudskog glasa
Uho čujelogaritamski !
6
� tonovi muzičkih instrumenata i vokali ljudskog glasa� periodični signali imaju diskretan (linijski) spektar
� osnovna frekvencija i viši harmonici
�� Osnovni harmonikOsnovni harmonik ⇒ ocena visine tona� čak i kad ne postoji (npr. izvan opsega reprodukcije)
� Sazvučje 2 tona (interval), ≥3 tonova (akordi)� harmonični (1:2, 2:3, 3:4) i disharmonični (npr. 8:9)
![Page 7: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/7.jpg)
Osećaj boje zvuka
� Vezan za obvojnicu spektra� različite amplitude harmonika
�� Uho je frekvencijski analizatorUho je frekvencijski analizator� nezavisno analizira svaku spektralnu komponentu
7
nezavisno analizira svaku spektralnu komponentu� spektralna analiza se vrši kontinuirano u vremenu
� Spektralna analiza se vrši u okviru tzv. kritičnih opsega – oko najjače pobude
� Prostorija i ambijent� dopunjuju boju zvuka brojnim refleksijama� doprinose zvučnom reljefu – osećaju udaljenosti izvora
![Page 8: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/8.jpg)
Faza
� Uho je relativno neosetljivo na fazu
8
![Page 9: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/9.jpg)
Osećaj promene zvuka
� Promene zvuka u vremenu i prostoru� bogatstvo i raznovrsnost zvučnih utisaka
� Promene u vremenu: elementi muzike
9
� promena visine tona:
� promena jačine zvuka:
� sukcesivno naglašavanje:
![Page 10: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/10.jpg)
Šum (i buka)
� Akustičke pojave
� impulsi, trenje, udari
� konsonanti
� Razlikujemo
� jačinu
� boju (.wav)
(.wav) (.wav)
(.wav)
10
� usviravanje orkestra
� Kontinualan spektar
� ne postoji osnovna
učestanost
� Buka (posebna tema)
� izvori, putevi prostiranja
� merenje i analiza
� zaštita od buke
![Page 11: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/11.jpg)
Poprečni presek uha
Slušne koščice
Pužasto telo
Ušna školjka
Slušni kanal
11
Bubna opna
Pužasto teloKohlea
Presek kroz uho
spo
ljaš
nje
sred
nje
un
utr
ašn
je
![Page 12: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/12.jpg)
Poprečni presek uha (spoljašnje)
Slušne koščice
Pužasto telo
Ušna školjka
Slušni kanalpritsak
pritsak
zatvoren krajotvoren kraj
12
Bubna opna
Pužasto teloKohlea
Presek kroz uho
2.5 cm0.4 cm2
pritsak
l
c k f
4
1 2 − =
prilagođenje po snazi
na 1 kHz
Ušna školjka:pojačavafr. 3-5 kHzza 15-20 dB
Šaka iza uva pojačava još 5-10 dB
Slušni kanal:pojačavafr. 3-4 kHzza oko 12 dBa fr. oko 7 kHzza svega 3 dB
![Page 13: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/13.jpg)
Pužasto telo – Kohlea
Kohlea
Frekvencija
Ovalni otvor Bazilarnamembrana
13
Kohlea
Taktorijalnamembrana
Unutrašnjetrepljastećelije
Spoljašnjetrepljastećelije
Slušni nerv
Bazilarnamembrana
Frekvencija
PoložajPoprečni presek
![Page 14: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/14.jpg)
Položaj maksimalnog pomeraja bazilarne membrane za različite frekvencije pobude
14
![Page 15: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/15.jpg)
Kako čujemo?
Spoljašnje uho
zvuk16 kHz
kven
cija
020
-20
0
Am
pli
tuda d
B
15
Srednje uho
Kohlearni fluidiUnutrašnje trepljaste
ćelije
Slušni nerv
50 Hz
35 mm0
Fre
k
Položaj0 1 2 3 4
-40
-60
Frekvencija kHz
![Page 16: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/16.jpg)
Frekvencijska osa u akustici
� Udvostručavanje visine tona � 50, 100, 200, 400, 800, 1600 Hz� čujemo kao promenu za isti interval (linearno)
� iako je promena u hercima sve veća
16
� Osećaj visine tona srazmeran je logaritmu fr.� visina tona ≈ log f
� frekvencijska osa je u logaritamskoj razmeri
� Podela frekvencijske ose�� oktavaoktava (2:1), 12 polutonova ( , po 6%)�� polutonpoluton nije najmanja promena koju uho zapaža
06,1212 =
![Page 17: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/17.jpg)
Osećaj promene visine tonaU
hu
pri
met
ne
pro
men
e fe
kv
enci
je
850 segmenatabazilarne membrane
32 mm po 37 µµµµm.
Mel vs. Hz skala:
17
Uh
u p
rim
etn
e p
rom
ene
fek
ven
cije
Mel vs. Hz skala:- ista do 500 Hz
- posle logaritamska
Mel skala je linearnaduž bazilarnemembrane.
Radna grupa ćelijabazilarne membrane
- oko 100 mela.
![Page 18: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/18.jpg)
Uticaj nivoa zvuka na percepciju promene visine tona
� Tiši zvuci traževeće promene f
Pro
men
a v
isin
e to
na
u %
18
Nivo zvuka
Pro
men
a v
isin
e to
na
u %
![Page 19: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/19.jpg)
Virtuelna visina tona
� Uho detektuje osnovnu frekvenciju iako nije prisutna
� Kombinacija tonova
2f -f , 3f -2f i 4f -3f
19
� 2f1-f2, 3f1-2f2 i 4f1-3f2
Izvorni zvučni signalFiltriranje (uklanjanje
prva tri harmonika)
Spektar ostatka
![Page 20: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/20.jpg)
Pič – subjektivni osećaj frekvencije
� Ton iste frekvencije različito se doživljava� ako je tiši ili glasniji ⇒ pič
� Povećanjem intenziteta� pič se pomera na gore kod viših frekvencija
� jači zvuk izgleda viši
20
� jači zvuk izgleda viši� pič se pomera na dole kod nižih frekvencija
� pojačavanjem disharmoničnog zvuka 168 i 318 Hzpočinje da se čuje kao harmoničan ton 150 i 300 Hz
� Pič se vezuje za melodijsku skalu� kriva Mel-Hz kao pozicije Hz na bazilarnoj membrani
� Pič od 1000 mela = frekvenciji od 1000 Hz� samo za nivo od 60 dB
![Page 21: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/21.jpg)
Jačina (nivo) zvuka
� čujemo logartitamski� zavisi od frekvencije� zavisi od dužine trajanja
21
![Page 22: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/22.jpg)
Jačina (nivo) zvuka
� čujemo logaritamski� zavisi od frekvencije� zavisi od dužine trajanja
Weber–Fechner-ov zakon
log10log20J
J
p
pSPL ==
22
najniži pritisak p0= 2*10-5 Pa
dinamički opseg 120 dB
00
log10log20Jp
SPL ==
![Page 23: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/23.jpg)
Prag čujnosti i granica bola- nisu isti na svim frekvencijama
23
![Page 24: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/24.jpg)
Govor i muzika u čujnom opsegu
24
![Page 25: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/25.jpg)
Čujni opseg
25
![Page 26: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/26.jpg)
Sužavanje čujnog opsega sa starenjem
26
![Page 27: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/27.jpg)
Jačina (nivo) zvuka
� čujemo logaritamski� zavisi od frekvencije� zavisi od trajanja
- dB za objektivnu jačinu
27
- dB za objektivnu jačinu
- fon za subj. (fonometri)
- korekcione kke A, B i C
za subj. osećaj jačine
![Page 28: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/28.jpg)
Osetljivost uha i izofonske linije
28
![Page 29: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/29.jpg)
Korekcione krive za dBA i dBC
29
![Page 30: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/30.jpg)
dB, foni i soni
� dB – objektivni nivo zvuka� fon – subjektivni nivo zvuka (izofonske linije)
� isto što i dB ali samo na 1 kHz
� Duplo više izvora ⇒ 3 dB viši nivo
30
� Duplo više izvora ⇒ 3 dB viši nivo� Nivo viši za 10 dB ocenjuje se kao duplo jači
� neki tvrde da je to 6 dB
� Soni – mera za subjektivnu glasnost� 1 son = 40 fona = 40 dB na 1 kHz� 2 sona = 50 fona (duplo glasnije od 1 sona)� 0,5 sona = 30 fona (duplo tiše od 1 sona)
![Page 31: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/31.jpg)
Koliku promenu nivoa osetimo
� Tiše tonove treba više promeniti da bi opazili
� Na 1 kHz� za tihe treba ∆L oko 3 dB� za glasne dovoljno 0,25 dB
� Na 35 Hz
31
Na 35 Hz� za tihe treba ∆L čak 9 dB
![Page 32: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/32.jpg)
Promena glasnoće Broj izvora zvukaPromenapritiska
Osnovna glasnoća ×1
Jedva glasnije+ 1 dB
×1,1
Čujno glasnije
32
Čujno glasnije+ 3 dB
×1,4
Duplo glasnije+ 10 dB
×3
Četiri puta glasnije+ 20 dB
×10
![Page 33: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/33.jpg)
Avionska kabina, orkestar (forte), bučna radionica...Jaka vika, teretni auto na 5 m, jak saobraćaj, bučne radionice...
9080
Avionski motor (klipni) na rastojanju 3, eksplozija na 250 m rastojanja...Parni čekić, kompresorska bušilica na rastojanju 2 m...Motocikl bez prigušivača na 10 m rastojanja, buka u fabričkoj tkačnici...
120110100
Bučno
Vrl
o b
učn
o
Nivo buke u fonima
33
Prigušen razgovor, tiha muzika, buka u gradskom stanu...Vrlo mirna okolina, buka gledalaca za vreme predstave...Vrlo mirna bašta izvan grada...Šuštanje lišća pri najslabijem vetru...
40302010
Gradski saobraćaj, bučan restoran, kupe u vagonu, daktilo biro...Pisaća mašina, usisivač, radio, kancelarija...Normalan govor, mirna ulica u gradu...
706050
Mir
no
Norm
aln
oB
![Page 34: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/34.jpg)
Jačina (nivo) zvuka
� čujemo logartitamski� zavisi od frekvencije� zavisi od dužine trajanja
34
(.wav) (.wav)
sinusoide na 500 Hz
350 ms100 ms
![Page 35: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/35.jpg)
Percepcija glasnosti u funkciji trajanja
� Vremenska konstanta uha je 100 ms� kraj obrade za 200 ms
� Kraći zvuci moraju biti glasniji� zvuk od 3 ms za 15 dB
� Problem razumevanja
35
Problem razumevanja konsonanata (5-15 ms)� osetljivi na buku i
reverberaciju
![Page 36: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/36.jpg)
Kriva frekvencijskog maskiranja- principijelni izgled
� Uho ne može registrovati zvukove ispod ucrtane granice maskiranja� sporije opada ka višim frek.
� Prag čujnosti pomera se
36
� Prag čujnosti pomera se naviše u zoni oko pobudne frekvencije
� Oblik krive se donekle menja u zavisnosti od frekvencije i intenziteta maskirajućeg tona
![Page 37: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/37.jpg)
Maskiranje uskopojasnim šumom (f = 1kHz, ∆f = 160Hz)
37
![Page 38: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/38.jpg)
Maskiranje sinusnih tonova belim šumom
38
![Page 39: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/39.jpg)
Krive maskiranja
Da li se efekatmaskiranja odigrava
39
maskiranja odigravana bazilarnoj membraniili u CNS?
Eksperiment:Maskirajući zvukna jedno uho, amaskirani na drugo.
Ishod?
![Page 40: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/40.jpg)
Uticaj spektra na buku
� Zvuk šireg spektra čini se jačim� čim je širi od tzv. kritičnog opsega
� Uho je osetljivije na buku na višim fr.zato su zakrivljene N-krive normirane buke po
40
� zato su zakrivljene N-krive normirane buke po frekvencijskim opsezima
� Kritični opsezi � povezani sa bazilarnom membranom� širina se povećava na višim frekvencijama� terce se dobro poklapaju sa kritičnim opsezima
� Nivo zvuka se meri po oktavama ili tercama
![Page 41: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/41.jpg)
Binauralna lokalizacija izvora
41
![Page 42: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/42.jpg)
Lokalizacija izvora zvuka
� Vremenska razlika između levog i desnog uha� fazne razlike – dominiraju do 1 kHz
� Razlika u glasnoći levog i desnog uha zbog
42
� Razlika u glasnoći levog i desnog uha zbog zasenjivanja glave i ušnih školjki� razlike u intenzitetu – dominiraju iznad 1 kHz
![Page 43: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/43.jpg)
Zakon prvog talasnog fronta
� Prvo se čuje direktan zvuk, a potom refleksije� Ako je vremenska razlika između dva signala
na mestu slušaoca veća od 1 ms� pozicija slušnog doživljaja zavisi od pozicije izvora
43
� pozicija slušnog doživljaja zavisi od pozicije izvora čiji signal je prvi stigao do slušaoca
� drugi izvor postaje irelevantan u smislu lokalizacije
� Eksperiment sa govorom� stereo postavka zvučnika
� dozirano kašnjenje i intenzitet iz drugog zvučnika� slušalac javlja kada opazi “refleksiju”
![Page 44: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/44.jpg)
Fuzija audio signala
� Nakon direktnog zvuka� uho prikuplja refleksije još 20-30 ms
� rane refleksije doprinose intenzitetu zvuka
� stiče utisak o
44
� stiče utisak o� zvučnom izvoru – lokacija i dr. i � ambijentu – koliko brzo iščezava zvuk
� Refleksije koje kasne za više od 50 ms� čuju se kao eho ili odjek (jeka)
![Page 45: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/45.jpg)
Odjek (jeka)
� Ako kašnjenje prekorači neku gornju granicu� nastaju dva slušna doživljaja – odjek (jeka)� njihove pozicije zavise od pozicija izvora
� Prag jeke nema oštru granicu (kašnjenja)
45
� Prag jeke nema oštru granicu (kašnjenja)� kreće se između 35 i 50 ms� zavisi od vrste i glasnosti signala, i smera upada� povećanjem glasnosti prag se smanjuje,
tj. odjek se uočava kod manjeg kašnjenja
![Page 46: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/46.jpg)
Zvuk kao stalni pratilac životnih aktivnosti
46
![Page 47: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/47.jpg)
Definicijabuke
�� Buka Buka jeste svaki neželjeni zvukneželjeni zvuk� definicija koja otežava akciju suzbijanja buke
� tih razgovor na priredbi manje ometa na stranom jeziku� buka automobila ili motora (gazdi možda i prija)� kad voz stane – tišina ima ulogu buke (probudi nas)
47
![Page 48: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/48.jpg)
Osnovne karakteristike buke
� Karakter buke: (jačina, spektar, trajanje)(jačina, spektar, trajanje)
�� JJačinaačina
�� Spektar Spektar (frekvencijski sadržaj buke)
�� Vremenske karakteristikeVremenske karakteristike(trajanje buke i promene u toku vremena)
48
![Page 49: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/49.jpg)
Specificiranje jačine buke
� Akustička snaga izvora buke� pogodna za opis pojedinačnih izvora
� aparati, sirene, automobili
� nivo buke na određenoj udaljenosti od izvora� nivo buke na određenoj udaljenosti od izvora� može se preračunati iz poznate snage i ambijenta
� Kada se radi o buci koju stvara više izvora� nivo buke u jednom određenom prostoru
� npr. saobraćajna buka
� dobija se merenjem ili statističkim izračunavanjem
49
![Page 50: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/50.jpg)
Spektar buke
� Dve buke jednake jačine u globalu (ali različirazliči--tog spektratog spektra) ne deluju isto na čoveka� buka na VF je neprijatnija i više ometa
� buka u automobilu (NF) od oko 90dB nas ne zamara� buka u automobilu (NF) od oko 90dB nas ne zamara� izražena oko 50Hz, opada 10dB/oct na VF� druge vrste buke tog nivoa bile bi zamorne, pa čak i opasne
� Poznavanje spektra važno i zbog iznalaženja odgovarajućih mera (suzbijanje i izolacija)� bitno znati u kom opsegu je najjača,
ima li istaknutih komponenata50
![Page 51: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/51.jpg)
Frekvencijske karakteristike (spektar) buke
�� Širokopojasna bukaŠirokopojasna buka� sadrži komponente u širokom opsegu frekvencija
�� Uskopojasna bukaUskopojasna bukau spektru dominiraju komponente u užem opsegu� u spektru dominiraju komponente u užem opsegu
�� Tonalna bukaTonalna buka� sadrži istaknuti ton - bar 5 dB iznad ostalih
�� Buka sa karakterističnom akustičkom Buka sa karakterističnom akustičkom informacijom informacijom � muzika, glas
51
![Page 52: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/52.jpg)
Karakter buke u frekvencijskom domenu
52
![Page 53: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/53.jpg)
Trajanje i ritam prekida buke
� Trajanje buke� kratkotrajna buka
� nije opasna za čulo sluha ni ako je veoma jaka� može da zaglune uho, ali će se oporaviti� može da zaglune uho, ali će se oporaviti
� dugotrajna buka� može izazvati i trajne štetne posledice po čulo sluha
� Ritam prekida buke� teže se podnosi promenljiva od monotone buke� još teže se podnosi buka sa ritmičkim prekidima
� npr: alarm ili sat-budilnik53
![Page 54: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/54.jpg)
Vremenske karakteristike buke
�� NepromenljivNepromenljivaa bukbuka a - mala kolebanja nivoa� do 5 dB pri sporoj dinamici pokazivanja (slow)
�� PromenljivPromenljivaa bukbuka a - veća kolebanja nivoaviše od 5 dB pri sporoj dinamici pokazivanja� više od 5 dB pri sporoj dinamici pokazivanja
�� IsprekidanIsprekidanaa bukbuka a - više puta prekidana� vreme između porasta i opadanja iznosi bar 1s
�� ImpulsnImpulsnaa bukbukaa - brzo rastući vrhovi� kratkotrajno (ispod 1s) izdiže se (najmanje 10 dB)
iznad postojećeg nivoa (fast response)54
![Page 55: L02 Psiho-fizioloske Kke Audio Signala](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022050809/563db935550346aa9a9b1927/html5/thumbnails/55.jpg)
Karakter buke u vremenskom domenu
55