kraniocerebralne i vjestacenje tj. oz

7/26/2019 Kraniocerebralne i Vjestacenje Tj. Oz.

1/118

Kraniocerebralne povrede

To su mehanike ozljede glave: mekog tkiva

poglavine, kostiju krova i baze lobanje imozga. Spadaju u najee ozljede tijela ijedan su od najei uzroka smrti kodozljeivanja.

!rema mehanizmu nastanka one se dijele na:-povrede nastale udarcem "prijelomi lobanje,ekstraduralno kravrenje i nagnjeine mozga#-povrede nastale akceleracijsko$

deceleracijskim mehanizmom "intraduralnokrvarenjue, di%uzna ozljeda mozga "aksona#,gdje spada i potres mozga.


2/118

!rema simptomima koji dominiraju u klinikojslici se dijele na ozljede gdje dominirajukomocijski, kontuzioni i kompresivni sindrom.

&ajstarija podjela povreda mozga je iz '(() g.$!etit: commotio cerebri "potres#, contusiocerebri "nagnjeenje# i compressio cerebri"pritisak#.

&a kongresu neurotraumatologa u Kopenhagenu'*++ g. je predloena podjela povreda mozga:--ommotio cerebri,--ontusio corticis,

-aemorrhagiae primarriae substantiae albae,-aemorrhagiae regionis %ossae rhomboideae,-Krvarenje u modanim opnama.


3/118

Spatz$ova podjela povredamodanog tkiva na primarne i

sekundarne povrede.!rimarne povrede su povrede kojenastaju na mjestu djelovanja sile,

kao direktna posljedica traume.Sekundarne povrede nastajukasnije, neovisno od mjesta i

pravca djelovanja sile i na osnovunaknadnih vaskularnih oteenja"koja nemaju veze sa oteenjemvaskularnih elemenata nastalim usklo u rimarne ozl ede . /o u


4/118

Kliniki nazivi za sekundarne lezijemozga: posttraumatska koma,

decerebracija, dekortikacija,akinetiki mutizam, posttraumatskakatatonija.

/or%oloka terminologija razliita:-edem kore mozga,-krvarenje globus palliduma,

-krvarenje bazalnih ganglija,-ishemina malacija bazalnihganglija,

-unilateralna i bilateralna nekroza


5/118

!relomi kostiju krova i baze lobanje

!relomi kostiju lobanje se obziromna njihovu lokalizaciju mogupodijeliti na prelome koji nastaju namjestu djelovanja sile, a mogu se isa mjesta djelovanja sile prelomprotezati i na druge dijelove lobanjena koje mehanika sila nije direktno

djelovala i trea grupa su prelomikoji nastaju na udaljenim mjestima uodnosu na mjesto djelovanja sile.


6/118

!relomi krova lobanje

Krov lobanje ine kosti koje po grai imaju

vanjski i unutarnji list to bitno odreuje naini izgled nastalih preloma.

Kada neka tupo tvrda mehanika sila djelujeogranieno na manju povrinu kostiju krovalobanje, na mjestu udara dolazi do udubljenja,dok na susjednim mjestima dolazi do izboenja.1olazi do utiskivanja vanjske ploe na mjestudjelovanja sile prema unutra, a unutarnjli list

se istee prema prostoru lobanjske upljine.Kada mehanika sila nadjaa elastinost kosti,dolazi do njezinog pucanja i to prvo naunutarnjem listu na mjestu najaeg istezanja, a

nakon toga dolazi do preloma vanjske ploe.


7/118

&a mjestu izboenja kostiju lobanje takoernastaje prelom ali prvo na vanjskoj ploi jer

je tu e%ekat istezanja vei, a tek onda

unutarnji list.

2ko je mehanika sila jaka onda osimpreloma na mjestu djelovanja sile, nastat e

radijarni pukotinasti prelomi, a naodreenoj udaljenosti od centra se nalazekoncentrini prelomi, to takvim prelomimadaje izgled paukove mree.

Kada neki tvrdi predmet ue kontaktnepovrine djeluje manjom snagom na krovlobanje moe doi do preloma samo vanjske

ploe s utisnuem ili bez njega.


8/118

3darac mehanikog predmeta malekontaktne povrine, velike snage

udarca dovodi do preloma sautisnuem kosti koje odgovaraobliku dijela predmeta koji je

djelovao na kost krova lobanje.

2ko jaa mehanika sila velike

kontaktne povrine djeluje na krovlobanje prelom se sa krova lobanjeuglavnom protee i na kosti bazelobanje, pri tome smijer pruanjanajdueg preloma ukazuje na smjer


9/118

Kada se na krovu lobanje nau dvaili vie prelomnih pukotina koji su

nastali kao posljedica dva ili vieudaraca, moe se utvrditi njihovredosljed nastanka i broj udaraca.4ato jer prelomna pukotina kasnijenastalog preloma ne prelazi prekopuktoine prvobitno nastalogpreloma, ve se u njemu i zavrava.


10/118

!relomi baze lobanje5azu lobanje ini dno lobanjske

polukugle, na kojoj lei mozak i 6$7cm poetka krova lobanje. 1iolobanje koji se nalazi izvan tkz.

8oboda eira9 ini baza lobanje, aono to je prekriveno eirom krovlobanje.

bzirom na mjesto djelovanja sile ismijer pruanja prelomi baze lobanjemogu biti uzduni i popreni.


11/118

Kod pada i udarca zatiljnim dijelom glaveuzduni prelomi esto zavravaju uz velikizatiljni otvor ili ispod piramide sljepoonekosti.

!opreni prelomi nastaju na jednoj strani i namjestu djelovanja sile, ali kod jake sile mogu

u cjelosti popreno razdvojiti bazu lobanje.1ijagonalini prelomi baze lobanje su najrijei.

!rstenasti prelomi "ring %rakture# su okrugli

prelomi u stranjoj lobanjskoj jami,lokalizovani oko zatiljnog otvora. ni nastajukada snana mehanika sila djeluje nisko nazatiljni dio glave ili kod udara u bradu.


12/118

!rstenasti prelomi mogu nastati ikod pada na ispruene noge ili tjeme

glave kada se sila indirektno prekokime prenosi na bazu lobanje.

!relomi u stranjoj lobanjskoj jami,

te prelomi pokrova one duplje uprednjoj lobanjskoj jami, a da seizmeu njih nalazi neozljeeni dio

kosti. Ti udaljeni prelomi kosti uprednjoj lobanjskoj jami zovu se;ucijevi prelomi.

&a bazi lobanje se mogu nai i


13/118

Krvarenje u lobanjsku upljinu&a unutranjoj strani kostiju krova i

baze lobanje nalazi se tvrdamodana ovojnica, kao pokosnica, sanjene unutarnje strane se nalaze

male sitne tkz. mosne vene koje jepovezuju sa mekom modanicom$piamater.

zljeivanje lobanje moe dovestido krvarenja izmeu kostiju i tvrdemodanice, te izmeu tvrde

modane ovojnice i mekih


14/118

Krvarenje izvan tvrde modane ovojnice"haemorrhagia e


15/118

poremeaja i potpunog gubitka svijesti ikonano do smrti. 3spjeh hirurke intervencijezavisi od to ranijeg prepoznavanja ovog stanja.

3 male djece i odraslih kravrenje izvan tvrdemodane ovojnice nastupa rijetko, jer je u timdobima tvrda ovojnica vrslo prirasla za kost.

>ani epiduralni hematom je postmortalnapromjena kod leeva iz vatre, gdje djelovanjemplamena vatre na lobanju usljed kuhanja krvi imasti u spuvastoj supstanci dolazi do njihovog

istiskivanja u prostor izmeu kosti i tvrdemodane ovojnice to nalikuje na krvarenjeizvan tvrde modane ovojnice za ivota. vokrvarenje je smee boje, spuvastog izgleda.


16/118

Krvarenje unutar tvrde modaneovojnice "haemorrhagia intraduralis#

Krvarenje unutar tvrde modaneovojnice "subduralni hematom# jekrvarenje u prostoru izmeu tvrdemodane ovojnice i mekemodanice. 4a nastanakintraduralnog krvarenja

karakteristian je akceleracijsko$decelarcijski mehanizam, tj. kadozljeda nastaje za vrijeme dok se

glava nalazi u pokretu, odnosno kad


17/118

1va su osnovna tipa ubrzanja glavekoja u takvim sluajevima nastaju:

linearno i rotaciono.0ntraudralno krvarenje u pravilnunastaje kod rotacionog ubrzanja tj.pomicanju glave oko zamiljeneokomite ose koja prolaziatlantookcipitalnim zglobom. 3

takvim sluajevima inertniji mozakzaostaje za kotanim sklopomlobanje, jer kosti imaju vee

ubrzanje od mozga, pa zbog toga


18/118

0ntraduralno krvarenje po klinikomtoku moe biti akutno gdje simptomi

krvarenja nastaju '$7 dana,subakutno u periodu od 6$7 nedelje ihronino kada simptomi nastaju i

nekoliko mjeseci nakon ozljeivanja.

vo krvarenje je najee posljedica

traume no meutim moe biti iposljedica razdora aneurizmemodane arterije ili prodoraapoplektinog krvarenja.


19/118

Krvarenje u mekim modanim ovojnicama"haemorrhagia leptomeningeum#

!ovrinu mozga oblau dvije mekemodanice i to arachniodea, koja jebogata krvnim ilicama, i pia mater.

vo krvarenje moe biti traumatsko inetraumatsko. Traumatsko je ee.

va krvarenja su esto praena i sanagnjeenjem modanog tkiva i to kakona mjestu djelovanja sile ? lezija, tako ina kontra strani "contra ? lezija#.


20/118

va krvarenja su opsena kod razdoraaneurizmi na arterijskim krvnim ilama, ataj razdor moe biti spontan "povienkrvni pritisak#, usljed mehanike traume ipsihike traume.

@esto se viaju kod lakih povreda glave

npr. amar, udarac pesnicom, osoba podnei ubrzo nastupi smrt. &a obdukciji seuglavnom vide prsnua aneurizme.

3zrono$posljedina veza: sudu se dajupodaci da je osoba imala prethodno stanjeaneurizme a druge okolnosti su dovele doprsnua, a sud cijeni tu mogunost.


21/118

!otres mozga "commotio cerebri#!otres mozga je kratkotrajni,

reverzibilni %unkcionalni ispad -&S$a "mozga# bez posljedinogpatoanatomskog supstrata,

odnosno mor%olokog supstrata.Smptomi potresa mozga: gubitaksvijesti razliitog trajanja

"prosjeno 'A minuta#, ili razliitistepeni poremeaja svijesti"sumrano stanje, delirij i sl.#, alimoe i izostati gubitak svijesti.1al e ot una amnezi a razliito


22/118

kon%abulacije "izmiljenom priompopunjava praznine u sjeanju#,

vegetativne smetnje"nauzeja,povraanje, koa vlana, blijeda#,ukoen i besciljan pogled, vertikalninistagmus, zjenice ne reaguju nasvjetlost, izostaju Bzioloki reCeksi,glavobolja, miljenje i svatanjeusporeni, tahipneja, bradikardija,

hipotenizija, likvor bistar i pritisaklikvora povien "edem#.


23/118

Subjektivne tegobe mogu nestati poslije 'Asati, mogu trajati 6$7 dana i due )$+ mjeseci"postkomocioni sindrom#. 2ko se tegobe ne

izgube za )$+ mjeseci nastaje posttraumatskaence%alopatija "da bi se potvrdila morapostojati patoanatomski supstrat, najeemala krvarenja#.

Sudsko$medicinski znaaj:Sama dijagnoza commotio cerebri estopredstavlja problem i za ljekara i za pacijentazbog:a. nekompletne medicinske dokumentacije,b. neveriBcirane simptomatologije$postavlja se

pitanje da li kvaliBcirati povredu kao laku ili


24/118

teku. 2ko se radi o dijagnozi nabazi subjektivnih izjava, a

objektivni znaci nedostaju ili nisuutvreni od strane ljekara,dijagnoza glasi: -ommotio cerebri

per anamnesis.!ostoje razliiti stavovi kodkvaliBkacije teine potresa mozga.

bjektivno dijagnostikovan potresmozga, lijeen u bolnici kvaliBkuje

se kao >T!$a ako simptomi


25/118

rijentaciono se moe rei da sepotres mozga sa znakovima

smetenosti i dezorijentacije, bezprisustva drugih znakova, smatra>T! "npr. bez promjena reakcija

zjenica na svjetlost, promjena naDDE$u, bez gubitka BziolokihreCeksa i dr.#.


26/118

Traumatologija lobanjskog sadraja

!onaanje unutarlobanjskogsadraja u odnosu na kotani okloplobanje na djelovanje sile i protokenergije je mnogo komplikovanije.

Tome doprinose anatomo$Bziolokeosobine unutarlobanjskog sadraja,a to su:

-zatvorenost mozga unutarkotanog i Bbroznog omotaa,-obloenost mozga likvorom,

-priblino jednaka gustina mozga i


27/118

-mali modul rigidnosti mozga,-sposobnost mozga da se kree

unutar lobanje,-razliitosti ubrzanja poglavine,kostiju, mozga i omotaa,

-/onro$Kelijeva doktrina okonstantnosti intrakranijalnogvolumena "mozak, krv i likvor#,

-autoregulacijski mehanizmi koji seprotive promjeni 0K!$a mase mozga,krvi i likvora.


28/118

/ehanika sila koja djeluje na lobanju, tj.egzogena energija se prenosi kroz lobanju uvidu pritisnog talasa sa krakteristinimtokom. &a mjestu udara "djelovanja sile#stvara se polje nadpritiska, koje idui kasuprotnom polu slabi, a u centralnom dijeluse normalizuje, tj. ima vrijednost nula, azatim se dalje nastavlja, dobija negativnevrijednosti, tako da na suprotnom polu%ormira polje negativnog pritiska.

&a mjestu djelovanja sile usljed nadpritiskanastaje ?$lezija "kontuzija#, koja moenastati i u sluaju preloma kostiutiskivanjem u unutranjost lobanje.


29/118

&a polu suprotnom od mjestadjelovanja sile stvara se polje

negativnog pritiska$%enomenK2F0T2-0=D, usljed ega dolazi dooslobaanja mjehuria gasova iztkiva i tekuina koji dovode dooteenja u vidu sitnih krvarenja.Kavitacija se nee pojaviti sve dokvrijednost negativnog pritiska ne

bude ' atmos%eru, a traje jakokratko sve dok se pritisak nenormalizuje.


30/118

Elava u traumi moe dobiti dvarazliita tipa ubrzanja:

translataciono i rotaciono ubrzanje.5ioloka posljedica intrakranijalnihstruktura zavisi od smijera ubrzanja

glave.Translataciono ubrzanje odigrava seu smijeru naprijed$nazad, dakle u

horizontalnoj ravni. >obanjske kostiubrzavaju najvie, a mozak usljedinertnosti usporeno slijedi ova

kretanja, takoer u horizontalnoj


31/118

Gotaciono ubrzanje ima smijerkretanja glave suprotan od pravcaudara ake, a smijer udara neprolazi kroz centar teita glave./ozak zbog inertnosti ne moeodma pratiti naglu rotaciju glave i

bra komponenta rotacionogubrzanja$kotani omota rotirapreko povrine mozga. 3sljed toga

dolazi do istezanja, uvrtanja ikidanja komisuralnih vena i klizanjaunutranjih modanih slojeva$

Shearing stres. vo ubrzanje dovodi


32/118

!osljedice povrede glave i mozga

Gane intrakranijalne posljedice:-gubitak svijesti,-oduzetost pojedinih motornih i

senzornih %unkcija,-irenje primarnih arita,-pojava sekundarnih oteenja


33/118

Gane ekstrakranijalne posljedice:-ispadi kranijalnih nerava,

-aspiracija krvi "prelom baze#Kasne intrakranijalne posljedice:-kasno razvijen kompresivnisindrom usljed spore uvolucijesubduralnog kravrenja,-posttraumatska epilepsija$generalizovana ili %okalna,-arterio$venska Bstula$sinuscavernosus i arterie carotis interne,

-or anski siho sindromi,


34/118

-posttraumatske glavobolje inesvjestice, neuroze,

-apces mozga i leptomeningistis,-tumori mozga$gliomi, meningeomi"potrebna vremenska distanca od

nekoliko godina#.Kasne ekstrakranijalne posljedice:-neuroendokrine smetnje sakaheksijom ili gojaznou,-ulcus ventriculi,-in%arkt papilarnog miia srca "kodmale d ece#


35/118

Fjetaenje u krivinom i parninompostupku

3 sudskim sporovima vrlo esto ucilju prikupljanja odreenih strunihi naunih saznanja iz raznih oblasti,

a u svrhu razjanjenja raznih pitanjana sudu trai se miljenjeodgovarajuih strunih osoba. Te

strune osobe, koje raspolauodgovarajuim strunim znanjem,bivaju angaovane od strane

pravosudnih institucija "tuilatava i


36/118

!ostoje razliite vrste vjetaka i vjetaenja izrazliitih strunih oblasti: medicinske struke,graevinske, saobraajne struke, ekonomske,

balistike, Bnansijske i sl.Sudko$medicinski vjetaci su strunjaci koji naosnovu dostignua u medicini pomae sudu urjeavanju razliitih problema i pitanja izoblasti medicine.

Fjetaenje se odreuje pismenom naredbom ito pojedincu ili ustanovi, a ako su u pitanjukomplikovana vjetaenja, vjetaenje sepovjerava sudsko$medicinskim odborima, kaonajviim instancama vjetaenja.


37/118

Sudsko$medicinska vjetaenja se moguobaviti na osnovu medicinske dokumentacijekoja se dobije na uvid u spisu, zatim na

temelju predloga vjetaka o potrebnimdodatnim pregledima, zatim na temeljunalaza utvrenog direktnim pregledomoteene osobe. To vjetaenje moe biti u

pismenom obliku i moe se iskazati usmenimiznoenjem nalaza i miljenja.

Fjetaenje se sastoji iz nalaza i miljenja.

&alazpredstavlja vjeran pismeni opis iprikaz svega onoga to je vjetak utvrdio izmedicinske dokumentacije ili neposrednimpregledom osobe.


38/118

/iljenjeje dio vjetaenja u kojem vjetakdaje struno tumaenje i ocjenu utvrenognalaza. To je najvaniji dio vjetaenja i

rezultat je znanja i iskustva vjetaka.

Sud koji vodi postupak, a i stranke upostupku ukoliko nisu zadovoljni

vjetaenjem, mogu traiti od vjetaka dadodatno pojasni svoje miljenje ili zatraitivjetaenje od drugog vjetaka. 3sluajevima kontradiktornih vjetaenja od

strane dva vjetaka u vezi sa nekimpredmetom u cilju razjanjena nekihnedoumica i pitanja mogue je obavitinadvjetaenje, koje se povjerava

ustanovama ili timovima vjetaka.


39/118

!rema K4;$e sudsko$medicinskaobdukcija je takoer jedan vid

vjetaenja i treba je uvijek obavitikada u nekom smrtnom sluajupostoji sumnja ili je oito da je smrtprouzrokovana krivinim djelom ili jeu vezi sa krivinim djelom.&aredbu za obavljanje ubdukcijeizdaje Tuilatvo, a zadatak ljekara

sudske medicine je da u vezi s timsaini zapisnik o vanjskom,unutarnjem nalazu, te miljenje u

vezi s tim.


40/118

1alje ako na tijelu postoji ozljedatreba utvrditi da li je tu ozljedu

nanio neko drugi, ako jest ime, nakoji nain, te da li je ta ozljedaprouzrokovala smrt. 2ko je na tijeluutvreno vie ozljeda, utvrditi koja

je od ti ozljeda prouzrokovala smrt,ili ako su vie njih skupnimdjelovanjem uzrok smrt navesti to.

Treba utvrditi da li je smrtprourokovana samom povredom ilizbog osobno stanja organizma ili

zbog sluajnih okolnosti pod kojim


41/118

Fjetaenje tjelesnih ozljeda

cjenjivanje teine tjelesnih ozljeda najee je

sudskomedicinsko vjetaenje. Teina tjelesnogozljeivanja se vri na temelju deBnicija ikriterijuma koje je odredio krivini zakon.3 velikom broju sluajeva vjetaenje se

obavlja na osnovu medicinske dokumentacije,tj. kada su ozljede zacijelile. 4ato je jako bitnoda ljekari koji vre preglede ozljeeni detaljnonavedu i opiu sve ozljede, njihov oblik,veliinu, poloaj, izgled i karakteristike povredei dr. !raksa meutim pokazuje da medicinskadokumentacija vrlo esto nije kompletna,nepotpuna i neprecizna, to znatno oteavaposao vjetaenja.

! ti i jk di i k


42/118

!ropusti vezani za manjkavu medicinskudokumentaciju su:'. &eprepoznavanje vrste ozljeda:rije je

uglavnom o mehanikim ozljedama, gdjetako svaka rana linearnog oblika je reznarana, a sve druge nepravilnog oblika unagnjeno$razderne rane, nerijetko se

rezne rane nazivaju sjekotinama, aoguljotine koe ranama razderinama i sl.

6. &enavoenje tane lokalizacije ozljede:lokalizacija je jako vana kod utvrivanjameusobnog poloaja izmeupovrijedioca i povrijeenog ili kodutvrivanja naletnog poloaja vozila napjeaka i sl.


43/118

7.&epotpun opis ozljeda:u medicinskojdokumentaciji esto izostaje, ne opisuje sebroj ozljeda, oblik, izgled, boja, meusoban

odnos i sl.). &ekritiko postavljanje dijagnoze: nerijetkose dijagnoze ozljeda postavljaju a da isteobjektivno i nisu utvrene. To je naee

sluaj kod postavljanja dijagnoze potresamozga, trzajne ozljede vrata, kontuzije i sl.

Stav ljekara sudske medicine je da se

prihvata samo ono za to u medicinskojdokumentaciji postoje objektivno medicinskiutvreni znaci ozljeivanja bilo u smisluoteenja grae ili %unkcije.


44/118

KvaliBkacija tjelesnih ozljeda nijeisti to i klasiBkacija.

snovni kriteriji o kojima se vodirauna prilikom kvaliBkacije su:-pasnost po ivot,

-Fanost organa ili dijela tijela,-Sposobnost za rad,-&aruenje zdravlja,

-Dstetski kriterij.


45/118

KvaliBkacija teine tjelesnogozljeivanja je svrstavanje tjelesne

ozljede prema zakonom deBnisanimkriterijima.

!rema tim kriterijima zakonodavac

razlikuje tri vrste ozljeda:'. >aka tjelesna ozljeda ">T#6. Teka tjelesna ozljeda "TT#

$ bina ili nekvaliBkovana TT $ KvaliBkovana TT$a7. TT$a sa smrtnim ishodom


46/118

KvaliBkovana TT$a moe biti:-teka tjelesna ozljeda opasna po

ivot,-teka tjelesna ozljeda sa trajnomposljedicom

-teka tjelesna ozljeda sa trajnomnesposobnosti za rad,-unakaenost.

>jekar kvaliBkuje ozljedu, a sudprihvata tu kvaliBkaciuju i

kvaliBkuje krivino djelo.

@


47/118

@lan '(6 K4; 5i deBnie TT$u:$ Ko drugog teko tjelesno ozljedi ili mu

zdravlje teko narui kaznit e se kaznomzatvora od + mj. do H godina, Stav '.

$ Ko drugog teko tjelesno ozljedi ili muzdravlje narui tako teko da je zbog togadoveden u opasnost ivot ozljeenog ili jeuniten ili trajno i u znatnoj mjerioslabljen koji vaan dio tijela ili vaanorgan, ili je prouzrokovana trajnanesposobnost za rad ozljeenog ili trajno iteko naruenje njegovog zdravlja iliunakaenost, kaznit e se kaznom zatvoraod ' do 'A godina, Stav 7.


48/118

-2ko ozljeeni umre zbog ozljede iz stava'. ovog lana uinitelj e se kazniti kaznomzatvora od ' do '6 godina.

Stav '. ovog lana se odnosi na binuteku tjelesnu ozljedu, a njenekarakteristike su:

$ pasnost po ivot je prisutna i ona jeapstraktna, to znai da je zbog teinetjelesne ozljede mogla nastupiti stvarnaopasnost po ivot ali ista nije nastupila,npr. ubod noem u trbuh sa otvaranjemtrbune upljine, ali bez ozljeivanjaunutarnjih organa, i bez nastanka po ivotopasnih posljedica "krvarenja in%ekcije i sl.#


49/118

-3niten ili oteen vaan dio tijelaili organ$tri uslova su:

a. Faan dio tijela ili organ su tekoozljeeni tako da je %unkcija tekoali privremeno oteena, npr.

prelom butne kosti.b.2ko je %unkcija nekog vanogorgana ili dijela tijela trajnooteena nesmije biti znatno, npr.!resijecanje Ceksora za 0F i F prstake ima za posljedicunemogunost Ceksije ta dva prsta,

ali pri tome %unkcija ake nije u


50/118

c. &esposobnost za rad postoji ali jeona privremena.

d. 2ko je %unkcija nekog organatrajno i znatno oteena, ali taj diotijela ili organ nisu naroito vani

"npr. traumatsko oteenje jednogbubrega, testisa ili ovarija u starijihosoba su obine TT!$e, ako je%unkcija drugog ouvana#.

Sudu treba predstaviti vanostpovrijeenog organa ili dijela tijela

za opravdavanje kvaliBkacije

l d i


51/118

Stav 7. ovog lana se odnosi naKvaliBkovanu teku tjelesnu povredu "KTT#-pasnost kod KTT$e je stvarna i realna i

moe biti direktan nastavak ozljede, npr.razdor vee krvne ile, razdor slezine, jetre,bubrega, ali ta opasnost moe biti i zbogbolesti koja je ozljedom izazvana, npr. upala

potrbunice kod razdora crijeva.-3niten ili trajno i znatnoj mjeri oslabljenkoji vaan dio tijela ili vaan organ uanatomskom smislu npr. amputacija, ili%unkcionalnom smislu, npr. oduzetost dijelatijela. 2ko nije dolo do unitenja, onda%unkcija takvog vanog organa ili dijela tijelamora biti trajno i u znatnoj mjeri oslabljena.


52/118

-&esposobnost za rad koja jeproistekla iz ozljeivanja je trajnog

karaktera.-!osljedice ozljeivanja su teke itrajne, npr. ozljede mozga koje za

posljedicu imaju posttraumatskuence%alopatiju, epilepsiju,-3nakaenost, trajna i vidljiva

estetska izmijenjenost vidljivih imogue vidljivih dijelova tijela, kojakod drugih osoba izaziva osjeajgaenja i odbojnosti, a kodoteeno sihiku atn u bez

@l '(7 K4 ;5i d i l k


53/118

@lan '(7 K4 ;5i se odnosi na lakutjelesnu ozljedu ">T#

'. Ko drugog lako tjelesno ozljedi ilimu zdravlje lako narui, kaznit ese novanom kaznom ili kaznom

zatvora do jedne godine, Stav '.6. Sud moe uinitelju krivinog

djela iz stava '. ovog lana izreu

sudsku opomenu ako je uiniteljbio izazvan nepristojnim ili grubimponaanjem oteenog.

> k j l lj d k k i


54/118

>aka tjelesna ozljeda se karaktrie:-ne dovodi ivot u opasnost,

-postoji lako oteenje %unkcijevanog organa ili dijela tijela i toprivremeno, nije uniten nijedan dio

tijela niti organ,-ne dovodi do nesposobnosti zarad, ili je ona kratkotrajna,

-moe postojati naruenje zdravljasamo lakog oblika i privremeno.


55/118

Fano naelo je da kvaliBkaciju ozljedevrimo na osnovu toga kakva je bila utrenutku nanoenja, a ne nakon medicinskeintervencije.

KvaliBkacija tjelesne povrede u trenutkunanoenja nije deBnitivna, mnoge ozljede u

svom toku nisu konane, tj. ne moraju bitipo teini iste kakve su u momentunastanka, npr. prelom butne kosti je obinateka tjelesna ozljeda, a ukoliko doe do

stvaranja lanog zgloba$pseudoartroze namjestu preloma onda je po teinikvaliBkovana teka tjelesna ozljeda saznatnim i trajnim oteenjem %unkcije.

!osljedice ozljeivanja se mogu


56/118

!osljedice ozljeivanja se mogupojaviti i poslije kraeg ili dueg

vremena, tada povrijeena osobamoe ta oteenja nadoknaditiputem graanske parnice"materijalno obeteenje#, a to vie

nije krivini, nego parninipostupak.

3 postupku vjetaenja se prihvatasamo ono to je medicinskiobjektivno i utvreno, pa tako npr.bol je subjektivna kategorija i ne

$

! t bj kti dij tik


57/118

!otres mozga$objektivno dijagnostikovan,lijeen u bolnici kvaliBkuje se kao lakatjelesna povreda, ako simptomi ieznu do (

dana, ako traju preko ( dana onda je toteka tjelesna povreda.

!relom ' rebra bilo kojeg ako nema

dislokacije ulomaka i nema oteenja pleureje >T!, a ako postoji oteenje pleure i ako jenpr. prelom jednog vezanog rebra sadislokacijom je TT!.

!relom nosnih kostiju bez pomijeranjaulomaka i ako nema znakova obstrukcijenosa, poremeaja disanja na nos to je >T!,

ako to imamo onda je TT!.

! l li k ti d j dij l


58/118

!relom lisne kosti u donjem dijelugdje ista %ormira skoni zglob je TT!,

a u gornjoj polovini je >T!.!relom ' zuba koji je nosilac ilimogui nosilac proteze je TT! "vie od

6I7 krunice zuba je ekstrakcija zuba#.

!relom do 6 zuba u skoro kompletnomzubalu je >T!.

!relom vie od 6 zuba u skorokompletnom zubalu je TT!.

>jekarska deontologija i etika


59/118

>jekarska deontologija i etika

>jekarska deontologija je kompleks normi kojih seljekar mora pridravati pri obavljanju svoga pozivau odnosu prema bolesnicima, kolegama, te javnimi drutvenim organima "!almieri#.

Gazlikuju se tri oblika deontologije: etiki, struni

i kazneni.Eranice krivine odgovornosti ljekara su najue"limitirane odrdedbama Krivinog zakona#, aetike najire, pa se moe rei: svako djelovanje

ljekara koje znai krivino djelo istodobno je ietiki neprihvatljivo, ali postupci ljekara koji suneetini nije automatski i krivino djelo. Strunaodgovornost moe, a i ne mora biti etikineprihvatljiv postupak ili krivino djelo.


60/118

Dtikaje nauka o moralu i moralnim

naelima, odnosno skup naela ipravila prema kojima se postupciocjenjuju kao dobri ili loi.

i i d lj k


61/118

Krivina odgovornost ljekaraKrivina djela ljekara se mogu

podijeliti na:-Krivina djela protiv zdravlja ljudi"nesavijesno lijeenje bolesnika,

samovoljno lijeenje, nedoputenopresaivanje dijelova ljudskog tijela,nepruanje medicinske pomoi#.-

Krivina djela protiv slobode iprava ovjeka i graanina"neovlateno otkrivanjepro%esionalne tajne#

K i i dj l i


62/118

$ Krivina djela protivvjeroispovijesti i isprava "izdavanje i

upotreba lanog ljekarskog iliveterinarskog uvjerenja#.

&esavjesno lijeenje @lan 66* K4 ;5i


63/118

&esavjesno lijeenje @lan 66* K4 ;5iStav '.1oktor medicine ili stomatologije kojiobavljajui svoju aktivnost primjeni oito

neprikladno sredstvo ili oito neprikladannain lijeenja ili ne primjeni odgovarajuehigijenske mjere, pa time prouzrokujepogoranje zdravstvenog stanja neke osobe,

kaznit e se kaznom zatvora do 7 godine.

Stav 6.Kaznom iz stava '. ovog lana kaznite se drugi zdravstveni radnik koji pri

pruanju medicinske pomoi ili njegepostupi nesavjesno i time prouzrokujepogoranje zdravstvenog stanja neke osobe.

Stav 7 1oktor medicine ili


64/118

Stav 7.1oktor medicine ilistomatologije koji krivino djelo iz

stava '. ovog lana uini iz nehata,kaznit e se kaznom zatvora odjedne godine.

Stav ).Kaznom iz stava 7. ovoglana kaznit e se drugi zdravstveniradnik koji krivino djelo iz stava 6.

ovog lana uini iz nehata

&epodobno sredstvo znai primjenu


65/118

&epodobno sredstvo znai primjenusredstva u lijeenju bolesti koje nijeprihvaeno u medicinskoj praksi"koje je kontraindicirano zaodgovarajue stanje ili bolest, npr.mroBj kod akutnog abdomena.

&epodoban nain lijeenja znaisvaki koji nije u skladu sa

medicinskim principima.

&epridravanje higijenskih mjera

znai nepridravanje mjera asepse i


66/118

3opte nesavjesno postupanje znaiopte zanemarivanje pacijenta, povrni

pregled, nepostavljenje tane dijagnoze,postavljanje dijagnoze bez pregleda ibitnih dijagnostikih, laboratorijskih

pretraga.0zvrilac ovog krivinog djela po stavu '.moe biti ljekar, a po stavu 6. svaki drugi

zdravstveni radnik "ali nikad nijeiskljuena odgovornost ljekara#.

4a ispravno i dobro lijeenje


67/118

4a ispravno i dobro lijeenjepotrebna je ispravna dijagnoza. !ri

uzimanju anamneze i pregledu, netreba biti povran.

1ijagnoza se nesmije postavljati bez

pregleda pacijenta, bez osnovnihdijagnostikih pretraga "laboratorij,GTE i sl.#. &aroito grijee oni koji

propisuju terapiju preko treeg lica,putem tele%ona, bez prethodnogpregleda pacijenta.

&a vani i e ne osredni kontakt


68/118

>jekar e odgovarati ako:-je postavio dijagnozu pogreno bez

pregleda pacijenta ili je pregled biopovran,-bez upotrebe osnovnih dg.

postupaka,-ako je u itanju laboratorijskihnalaza pokazao grubo neznanje.

1 li j tiki d i iliti


69/118

1a li je etiki opravdano prisilitinekoga na pregled i lijeenjeJ 12.

pravdano je u sluaju potrebepregleda okrivljenih ili svjedoka usudskim postupcima, obavezan je

pregled kod dokazivanja oinstva ubrakorazvodnim parnicama,obavezno je lijeenje zaraznih

bolesti u interesu zdravlja okoline,obavezno je lijeenje duevnihbolesnika "svaki bolesnik opasan po

sebe i okolinu mora se lijeiti#. dnos ljekara prema dugotrajnom


70/118

dnos ljekara prema dugotrajnomlijeenju: ljekar mora voditi pacijentado kraja, moe se napravit prekidako nee doi do pogoranja ioteenja zdravlja, ali se moraosigurati dalje lijeenje, ako i viih

razloga mora da napusti svogpacijenta treba ga predati drugomljekaru.

&epruanje medicinske pomoi @lan


71/118

&epruanje medicinske pomoi @lan676 K4 ;5i

1oktor medicine ili stomatologije ilidrugi zdravstveni radnik koji neprui neodgodivu medicinsku pomoosobi kojoj je ta pomo potrebna,iako je svjestan ili je mogao i moraobiti svjestan da zbog toga moenastupiti teko naruavanje zdravlja

ili smrt te osobe, kaznit e sekaznom zatvora do 7 godine.

- Samovoljno lijeenje @lan 67A K4 ;5i


72/118

Samovoljno lijeenje @lan 67A K4 ;5i.-&edozvoljeno presaivanje dijelovaljudskog tijela@lan 67' K4 ;5i.-&adriljekarstvo@lan 677 K4 ;5i.

$ &eovlateno otkrivanje pro%esionalne

tajne @lan '( K4 ;5i.Stav '. 2dvokat, javni biljenik, branitelj,doktor medicine, stomatologije, babica ilidrugi zdravstveni radnik, psiholog,

staratelj, vjerski ispovjednik ili drugaosoba koja neovlateno otkrije tajnu kojusazna u vrenju svoga posla, kaznit e sekaznom zatvora do jedne godine.

Stav 6. &ema krivinog djela iz stava


73/118

Stav 6. &ema krivinog djela iz stava'. ovog lana ako neko tajnu otkrijeu opem interesu ili interesu drugeosobe koji je preteniji od onteresauvanja tajne.

>jekarska tajna je sve ono to ljekarsazna, vidi ili uje od svogapacijenta. &a njoj poiva povjernje

pacijenta. 8Tajna je sve ono to jepovjereno uhu, predoeno oima inaslueno umom9.

&a otkrivanje tajne ljekara mogu


74/118

Sluajevi kada je ljekar krivino

odgovoran:-ako je otkrio tajnu a nije ovlatenod te osobe,-

ako je kao vjetak ili svjedok nasudu iznio vie od relevantnihinjenica,-

ako je otkrio tajnu a nije prethodnorazrijeen dunosti uvanja tajne uviem drutvenom cilju.

1unosti prijavljivanja podljeu:


75/118

1unosti prijavljivanja podljeu:- sve zarazne bolesti, osobitokarantinske bolesti,- epidemije,- venerine bolesti,- svako roenje, mrtvoroenje, smrt pri

porodu "u matini ured#,- svaki abortus, edomorstvo,- svaki sluaj TT!$e,

- svaka sumnja na nasilnu smrt pripregledu lea, sa napomenom da se nemora raditi o spolja vidljivoj povredi,- prijava narkomana i alkoholiara.

-1avanje lanog iskaza @lan 7) K4


76/118

j g;5i.-Spreavanje dokazivanja@lan 7)*K4 ;5i.

>isabonska deklaracija o pravima bolesnika


77/118

>isabonska deklaracija o pravima bolesnika

3svojena je na 7). Skuptini Svjetskog

medicinskog udruenja '*' g. u >isabonu.!rema ovoj deklaraciji prava pacijenta su:

-pacijent ima pravo na slobodan izbor

ljekara,-pacijent ima pravo da ga lijei ljekar kojislobodno donosi klinike i etike procenebez ikakvog uplitanja sa strane,-pacijent ima pravo da prihvati ili odbijelijeenje nakon dobijanja adekvatnein%ormacije,

- pacijent ima pravo da e njegov


78/118

pacijent ima pravo da e njegovljekar potovati i uvati tajnu svih

in%ormacija mediicnske i lineprirode,-ima pravo da dostojanstvenoumre,-pacijent ima pravo da primi ilidobije duhovnu ili moralnu podrku.

Elavni zadaci medicinske sestre su:


79/118

Elavni zadaci medicinske sestre su:-poboljanje zdravlja pacijenta,

-spreavanje bolesti,-obnavljanje zdravlja,-ublaavanje patnji pacijentu

snovna naela etike u zdravstvenoj


80/118

snovna naela etike u zdravstvenojpraksi su:

-naelo autonomije,-naelo pravednosti,

-naelo dobroinstva,-naelo nekodljivosti

F=DLT2@D&=D 2>K>2


81/118

F=DLT2@D&=D 2>K>2Dtilni alkohol je bistra, bezbojnatekuina, karakteristinog mirisa i okusa,pare su mu lako zapaljive, taka kljuanjakod (- i speciBne teine A.(*.

1obiva se enzimatskom razgradnjomkroba u eer i alkoholnim vrenjemeernih otopina pod uticajem kvaevihgljivica.

>etalna doza za alkohol iznosi 7AA$)AAml, odnosno + grama apsolutnog alkoholana svaki kilogram tjeslesne teine.

2lkoholna pia su napitci koji se koriste


82/118

p p jza pijenje, a sadre u sebi etilni alkohol.

1ijele se prema koncentraciji alkohola unjima, a jaina im se izraava u volumnimprocentima "volM# ili maliganima.

3 toksikolokim vjetaenjima koliinaalkohola u piu izraava se u gramimaapsolutnog alkohola. 1a bi se znalo kolikograma apsolutnog alkohola sadri

odreena koliina pojedinog alkoholnogpia potrebno je znati osim volumena ijainu konzumiranog pia.

!reraunavanje se obavlja na


83/118

j jsljedei nain:

A.H dl rakije jaine )A volM sadriHA ml < A.)A N 6A ml apsolutnogalkohola, a kako je speciBna teina

apsolutnog alkohola A.(*, tada je 6Aml < A.(* N 'H. grama apsolutnogalkohola.

Gesorpcija alkohola


84/118

S toksikolokog gledita jedino vaan putunoenja alkohola u organizam jeste oralnimputem, tj. pijenjem. ko AM alkoholnog piase resorbuje iz tankog crijeva. !relazakalkohola iz crijeva u krvotok se nazivaresorpcija.

2lkohol di%uzijom prelazi u krvotok, odatle seprenosi u jetru, a iz jetre po cijelom organizmu.

3 %azi resorpcije u poetku najvie alkoholaima u dijelovima tijela koji su bogati krvlju, akasnije u onim dijelovima tijela koji su bogativodom, pa stoga u poetku najvie alkoholaima u mozgu.

5rzina resorpcije alkohola u


85/118

5rzina resorpcije alkohola uorganizam ovisi od nekoliko %aktora:-

koncentraciji konzumiranogalkoholnog pia,-koliini konzumiranog alkoholnog

pia,-praznom ili punom elucu,-prokrvljenosti sluznice crijeva,

-prisustva ili odsustva psihikih ivegetativnih smetnji.

Gesorpcijski deBcit je dio alkohola


86/118

Gesorpcijski deBcit je dio alkoholakoji se privremeno ili deBnitivno

moe vezati sa sastojke hrane, pasamim time moe doi do naknadneresorpcije ili do toga da se dioalkohola nepovratno vee zasastojke hrane i nikada se neresorbuje u krv.

Gesorpcijski deBcit u prosjekuiznosi 'I7 konzumiranog alkoholnogpia, to znai da je stvarnakoncentracija alkohola u krvi za oko

4avretkom resorpcije alkohol


87/118

4avretkom resorpcije alkoholdostie svoju maksimalnu

koncentraciju u krvi, nakon toganaglo pada ta koncentracija, zbogprelaza alkohola u tkivo, a tosmanjenje koncentracije alkohola u

krvi se naziva di%uzijski pad.

3koliko se alkohol ne unosi vie u

organizam, nakon di%uzijskog pada,dolazi do eliminacije alkohola izorganizma.


88/118

Koncentracija apsolutnog alkohola u

mokrai u %azi resorpcije kasni zakoncentracijom alkohola u krvi za $'A minuta.

3 %azi resorpcije je koncentracijaalkohola u krvi uvijek vea od one umokrai, a u %azi eliminacije vea jeu mokrai nego u krvi. Kadakoncentracija alkohola u krvidosegne svoj maksimum dolazi do

ravnotee izmeu resor ci e i


89/118

Kada se konzumiraju male koliine

nekog alkoholnog pia u pravilnimvremenskim intervalima, npr. do 6dlvina ili A.Hdl rakije na svaki '.H sat,koncentracija apsolutnog alkohola ukrvi ne moe prei vrijednost od A.HgIkg.

Eliminacija alkohola iz organizma


90/118

j g

Alkohol se u organizmu 90 do 95% razgradi

u jetri, dok se manji dio 5-10% izlui iz

organizma u nepromijenjenom obliku

izdahnutim zrakom oko 5%!, mokraom

0"5-#%! i znojem oko 0"5%!"

Alkohol se u jetri razgra$uje oko 0% uz

pomo enzima alkohol dehidrogenaze" &ko

10% alkohola se pomou katalaze pre'ede

u aldehid"

5rzina razgradnje alkohola u jetri


91/118

g j jpod uticajem alkohol dehidrogenaze

iznosi izmeu + i '6 grama po satuza osobu prosjene teine.

!ad koncentracije alkohola u krvi po

satu oznaava se sa %aktoromeliminacije O+A i kree se u rasponuod A.'A do A.6A gIkg na sat, u

prosjeku A.'H gIkg na sat. vavrijednost je bitna kod retrogradnogpreraunavanja koncentracijealkohola u krvi koja bi se odnosila


92/118

Koncentracija alkohola u krvi se

izraava u promilima, odnosno ugIkg ili u mmolIl.

'gIkg apsolutnog alkohola u krvi

odgovara vrijednosti od 6',(A+mmolIl.

1a bi se mogla odrediti maksimalna


93/118

1a bi se mogla odrediti maksimalnateoretska koncentracija alkohola u krvi nekeosobe, a samo na osnovi izjave koju je

osoba dala o vrsti i koliini konzumiranogalkoholnog pia koristi se Pidmarkova%ormula: -N a: "p < r#- $ maksimalna teoretska koncentracijaalkohola u krvi izraena u gIkg,a Q ukupna koliina alkohola u organizmu u

gramima,p Q masa tijela u kg,r Q omjer izmeu konc. alkohola u itavomtijelu prema krvi, tkz. %aktor redukcije.

;aktor redukcije za mukarce iznosi


94/118

prosjeno A.+, a kod ena i gojaznihosoba prosjeno A.+'.

0z Pidmarkove %ormule je vidljivo dau sluaju kada dvije osobe razliitetjelesne teine popiju istu koliinu ivrstu alkoholnog pia, koncentracijaapsolutnog alkohola u krvi nee im

biti ista, nego e osoba manjetjelesne teine imati u krvi viukoncentraciju apsolutnog alkohola.

3koliko se alkohol nalazio u %azi eliminacije iz


95/118

organizma osobe u vrijeme uzimanja uzorka krvi imokrae na analizu iliIi u vrijeme dogaaja, a

kako od dogaaja do uzimanja uzorka krvi naanalizu uvijek proe stanovito vrijeme, tada se zapreraunavanje koncentracije alkohola u krvi navrijeme dogaaja koristi sljedea Pidmarkova%ormula: -< N -t R "O < t#

-< Q koncentracija alkohola u krvi u vrijemedogaaja,-t Q koncentracija alkohola u krvi u vrijemeuzimanja uzorka na analizu.

O$ %aktor eliminacije alkohola A.'A Q A.6A gIkg nasat.t Q vrijeme od dogaaja do uzimanja uzorka krvina analizu.

1jelovanje alkohola


96/118

2lkohol prvenstveno oteuje koru

velikog mozga, a kod veihkoncentracija oteuje staniceproduene i lene modine. 3zrokujehipoksiju modanog tkiva. 1jeluje

depresivno na vie centre u mozgu,a pojaava aktivnost niih centara.

1jelovanje na -&S se mani%estujeeu%orinim ponaanjem, inhibicijomcentara koji kontroliraju radnje,gubitkom otrine vida, smanjenom

3zrokuje irenje krvnih ila, zbog ega sej lj j il i j j t li


97/118

pojavljuje crvenilo i osjeaj topline. vosvojstvo irenja krvnih ila uzrok je estih

smrti zbog naglog hlaenja tijela i smrzavanjakada alkoholizirana osoba zaspi na hladnommjestu.

Gazlikuje se trijezno i nekoliko alkoholiziranih

stanja:A.AA Q A.HA gIkg alkohola u krvi trijezno stanjeA.HA Q '.HA gIkg alkohola u krvi pripito stanje

'.HA Q 6.HA gIkgalkohola u krvi pijano stanje6.HA Q 7.HA gIkg alkohola u krvi teko pijanostanje.

7.HA Q ).AA gIkg alkohola u krvi stanjet k t j lk h l i


98/118

tekog trovanja alkoholom i).AA gIkgalkohola u krvi donja granica

smrtne koncentracije.

Geakcijsko vrijeme ili psihika sekunda sesatoji od reakcije opaanja opasnosti,

shvatanja podataka i izvrenja odreenihradnji. Kod zdravih osoba reakcijskovrijeme iznosi A.HA Q '.HA sekundi. 2lkoholne samo da nepovoljno djeluje na brzinu

reakcije, nego i na ispravnost te reakcije,to znai vrijeme reakcije se produava, aispravnost reakcije je praena grubimgrekama.

Smatra se da su osobe ija je


99/118

koncentracija alkohola u krvi do '.7AgIkg relativno nesposobne zasigurno upravljanje motornimvozilom, odnosno vozakesposobnosti za sigurno i bezbijedno

upravljanje vozilom su im smanjeneali ne bitno.

1ok za vozae koji u krvi imaju veukoncentraciju alkohola od '.7A gIkgse smatra da su im vozakesposobnosti bitno samnjene i da su

Transplatacija dijelova ljudskog tijela


100/118

Transplatacija ili presaivanje je

prenoenje: elija, tkiva ili organa namjesto gdje ona nedostaju.

Slobodni transplatat Q transplatat se

potpuno izdvoji iz ive sredine svojepodloge i prenosi na mjesto gdje se elipresaditi.Fezani ili renjasti transplatat $

transplatat ostaje djelomino u vezi sasvojom okolinom pomou peteljke krozkoju se ishranjuje i uiva se na mjestude%ekta.

2utotransplatat $ sa istog


101/118

p gorganizma i prenosi se sa jednog

dijela tijela na drugi dio.omotransplatatQ sa jednogorganizma na drugi organizam istevrste.0zotransplatatQ izmeu individuumaiste vrste i iste krven grupe.

eterostransplatat Q sa ivotinje naovjeka.

&edoputeno presaivanje dijelova


102/118

p p j jtijela je krivino djelo.

4a transplataciju mora postojati:'. !ristanak davaoca i primaocamora biti u potpuno svjesnom

stanju i jednog i drugog trebaupoznati sa moguim dobitkom imoguim gubitcima, te

komplikacijama i polsjedicama.1akle, potrenbno je objasniti svrhui cilj transplatacije.

6. /edicinska indikacija Q mora bitii d j


103/118

potpuna i opravdana. To su sva stanjaorganizma kod kojih je dolo do: trajnog

oteenja odreenog dijela tijela, ili suoteenja takva da znatno naruavajuzdravlje i ugroavaju ivot. Transplatacijaje zabranjena bez indikacije bez obzira na

pristanak, jer je to onda pokus na ovjeku.

7. 3zimanje sa kadavera Q zakon doputapresaivanje sa lea uz ispunjenje

odreenih uslova, uz osnovni uslov da jekonzilijarno tano dijagnosticiranamodana smrt#

1onori


104/118

1onori dijelova ljudskog tijela mogu

biti osobe kod kojih je nastupilamodana smrt, a samo rijetko tomogu biti i ive osobe.

1onori nemogu biti lica ija setetna svojstva transplatacijommogu prenijeti primaocu: neka od

njih su: sepsa, S012, virusnihepatitis, virusni ence%alistis,maligne bolesti itd.. ivotna dobnije apsolutno limitirajui %aktor za

ivi donori


105/118

1ijelovi tijela ivih osoba se mogu uzetiradi presaivanja samo uz pismeni

pristanak: punoljetne, duevno zdrave iposlovno sposobne osobe, pri emu se utakvim situacijama ne izlau riziku trajnog itekog oteenja njihov ivota i zdravlje.

!ristanak mora biti bez prinude i tek nakonobjanjenja prirode i svrhe uzimanja ipresaivanja dijela tijela, opasnosti kojimase davalac izlae i vjerovatnoe uspjehamedicinskog zahvata, a moe se opozvatisve do otpoinjanja hirurkog zahvata.

d ivih donora za transplataciju


106/118

se mogu uzeti: kotana sr, dio

jetre, guterae i koe, a izuzetnoi jedan od parnih organa.

/aloljetne osobe mogu biti donori

kotane sri uz pismenusaglasnost roditelja.

Kadaverini donori


107/118

Kadaverini donori su osobe kod

kojih je nastupila modana smrt.

d ovih osoba se za transplataciju u

svrhu lijeenja mogu uzimatidijelovi tijela ako su za ivota dalepismenu saglasnost.

!rimaoci Q recipijenti


108/118

1ijelovi ljudskog tijela mogu se

transplatirati recipijentu samo uznjegov pismeni pristanak. Tajpristanak mora biti bez prinude iposlije objanjenja: prirode i svrhepresaivanja dijela tijela, opasnostikojima se primalac izlae ivjerovatnoe uspijeha medicinskog

zahvata.

Kada je primalac maloljetna ili

Sudskomedicinski aspekti hirurkihh t


109/118

zahvata

peracija je prodiranje u ovijeijetijelo iji je neposredni izvrilavljekar, a vri se iz tri razloga:

-Gadi poboljanja zdravlja,-tklanjanja bolova i-

!oljepanja izgleda.

Sa pravnog aspekta da bi


110/118

p g poperativni zahvat bio opravdan:

-mora postojati medicinskaindikacija-mora postojati pristanakpacijenta,-zahvat mora biti izveden bezgreke, brino i savjesno.

/edicinska indikacija postoji ako jei i h i j di i i d


111/118

operativni zahvat i jedini nain da sepobolja zdravlje, otkloni bol ili poljepa

izgled, jer svaka operacija, bar malonaruava unutarnji tjelesni integritet.

Kod postavljanja indikacije ocijeniti

odnos rizika i svrhe koja se eli postii.

pravdano je vriti i najtee operacijeakopostoji vitalna indikacija, ako je to jedini

nain da se spasi ivot. 2ko nee doo dobitnog poboljanja zdravlja nije etikiopravdan operativni zahvat.

!ristanak pacijenta moe biti pismen ikonkludentan "postupci pacijenta ukazuju da se


112/118

konkludentan "postupci pacijenta ukazuju da seon slaze sa operativnim zahvatom#.

>jekar nesmije pristupiti operativnom zahvatu bezpristanka u pismenom obliku. 2ko su u pitanjudjeca, nesvjesne ili umno poremeene osobe,pristanak daju roditelji ili zakonski staratelj.

!ristanak na operativni zahvat mora bit datsvjesno, bez prisile, prevare i obmane. 5olesnikuse moraju izloiti izgledi i opasnosti koji proizilaze

iz poduzimanja ili nepoduzimanja nekog zahvata,mora se upoznati s tim kakva je korist operacije,ta mu zahvat donosi, kakvi su rizici.

!ristankom na operaciju pacijent


113/118

preuzima stanoviti rizik neuspjeha

i skida odgovornost sa ljekara.!ostoje sluajevi krajne nude, ukojima ljekar moe izvesti

operaciju i bez pristanka, jer utakvim sluajevima pristanakzamjenjuje povjerenje drutva u

ljekara "bolesnici u besvjesnomstanju#

>jekar je osloboen svih


114/118

>jekar je osloboen svihpotekoa ako je djelovao

savjesno, struno i brino.

1a bi ljekar bio odgovoran za nekioperativni neuspjeh, mora sedokazati da postoji uzrona vezaizmeu njegove pogreke ioteenja zdravlja.

Ereke pri operaciji dakle nisusame za sebe dovoljne da bi

postojala krivino pravna

Ereku ljekar ini i ako propusti


115/118

uiniti neto to je bilo potrebno.

Dutanazija "ubistvo iz samilosti#


116/118

gr. 8dobra smrt9

Stalno aktuelno pitanje je treba lineizljeivim bolesnicima omoguitiprestanak ivota na lak i bezbolan nainJ

Sa pravnog aspekta eutanazija se tretirakao krivino djelo ubistva, svjesnooduzimanje tueg ivota, s tim to kod

pravog ubistva poinilac djeluje iz zlihpobuda, a kod eutanazije iz moda dobrihnamjera "ubistvo iz samilosti ilisaosjeanja#.

!ristalice eutanazije smatraju da jed t lj k d l k t


117/118

dunost ljekara da olaka smrt

pacijentu, a protivnici smatraju daje dunost ljekara boriti se za ivot,borba za umanjenje bolova, borbaprotiv umiranja organizma.

Dutanazija se dijeli na:

2ktivnuQ pri emu ljekar aktivnodjeluje dajui neki lijek kojim seoduzima ivot, samoinicijativno ili u

dogovoru sa pacijentom

!asivnu Q kompleksnija je i


118/118

predstavlja nepruanje adekvatnih

terapijskih postupaka i potrebenjege, bolesnik se dalje ne lijei ipreputa sudbini.

kraniocerebralne i vjestacenje tj. oz

Documents