KRALJEVINA SRBA, HRVATA I

SLOVENACA

Vidovdanski ustav

studeni 1920. izbori za Ustavotvornu

skupštinu

rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu 1920.

dio zastupnika nezadovoljan radom

Skupštine, istupaju iz nje

srpski režim to koristi za donošenje Ustava

prema prijedlogu Radikalne stranke Nikole

Pašića

28. lipnja 1921. Vidovdanski ustav –

izglasan jedva većinom glasova

Primjerak Vidovdanskog

ustava u kasnijem izdanju

Naslovnica novina koje donose vijest o

izglasavanju Ustava

Vidovdanski ustav –

Kraljevstvo SHS Kraljevina SHS

- parlamentarna monarhija

- vrhovni organi vlasti – kralj i Narodna

skupština

- ozakonjen centralizam i unitarizam

- kralj - politički nikom nije bio odgovoran

- država podijeljena na 33 oblasti

AUSTRIJA

MAĐARSKA

RUMUNJSKA

BU

GA

RS

KA

AL

BA

NIJ

A

GRČKA

zadržan dotadašnji grb

jezik nazvan srpsko-hrvatsko-slovenski

Potpis osoba

koje su prihvatile

Ustav

DJELOVANJE STJEPANA RADIĆA

Stjepan Radić,

rad N. Haritonova, 1926. Zagreb, Hrvatski povijesni muzej

„Hoćemo da budemo sa Srbijom, ali ne pod Srbijom, hoćemo Srbina za brata, a ne za gospodara ”(Zagreb, 1919.)

„Odnošaj Hrvata prema Srbima je jasan. Može se sa bratom biti najbolji brat, ali ja radim na svojem a ti na svojem. Mi možemo zajedno gospodariti, ali ti nećeš mojoj djeci rezati kruha, jer bi pretanko odrezao. Srpska gospoda toga neće da vide, ali narod to shvaća. Mi nećemo beogradskog centralizma, jer toga neće ni Vojvodina, ni Bosna, ni Slovenija, a kamo li Hrvatska koja treba da bude potpuno ravna Srbiji ili dvije sestre, ali svaka k sebi...”(Vrpolje, 1924.)

Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) –

prerasla u masovni narodni pokret

isticala potrebu rješavanja hrvatskog

nacionalnog pitanja

izbori za Ustavotvornu skupštinu 1920. –

HPSS - četvrta stranka po broju zastupnika u

Skupštini, treća po broju glasova

- 50 zastupnika

Stjepan Radić i vodstvo HPSS-a - zalaganje za

republikansko uređenje i federaciju

1920. promjena imena stranke u HRSS -

Hrvatska republikanska seljačka stranka

- apstiniraju od rada u Skupštini

- proganjani i uhićivani

Zastava Hrvatske

seljačke stranke

Radićev politički zaokret

1925. Stjepan Radić promijenio način

političke borbe –

odrekao se zalaganja za republiku, priznao

monarhiju i Vidovdanski ustav

HRSS HSS - Hrvatska seljačka stranka

HSS - kratko u vladi,

Stjepan Radić - ministar prosvjete

suradnja s vladom kratkotrajna – ne poštuje

obećano

dolazi do suradnje Stjepana Radića i

Svetozara Pribičevića - udaljio se od režima

Svetozar Pribičević

1927. stvaranje Seljačko - demokratske

koalicije –

HSS + SDS (Samostalna demokratska stranka)

ciljevi koalicije –

ravnopravnost svih krajeva i naroda unutar

Kraljevine SHS

jačanje demokratskih načela u političkom

životu zemlje

Stjepan Radić na mitingu u Splitu 9. 4. 1928.

Stjepan Radić govori na skupštinskom

zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928.

godine (desno od Radića je Josip Predavec, a

lijevo Svetozar Pribićević)

Atentat na hrvatske zastupnike

SDK - prijetnja režimu zbog otvorenih kritika

režimskog nasilja, korupcije vladajućih

radikala te državnog centralizma

Stjepan Radić i

Svetozar Pribičević

1928.

20. lipnja 1928. atentat u skupštini u

Beogradu

- zastupnik Radikalne stranke Puniša

Račić pucao na zastupnike HSS - a

ol

u atentatu:

ubijeni Pavle Radić (Stjepanov nećak) i Đuro

Basariček

ranjeni Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan

Granđa

Ivan Pernar Ivan Granđa

Đuro Basariček

pravnik, nastojao prilike na selu poboljšati

kroz predavanja i poučavanja

1916. - 1918. godine - vodio akciju spašavanja i

privremenog preseljenja gladne djece (bez

obzira na vjeru) iz Dalmacije, Istre, Bosne i

Hercegovine, u bogatije dijelove Hrvatske

gdje je bilo dovoljno hrane

jedan od prvih hrvatskih istaknutih socijalnih

radnika

atentat u Skupštini

planirani obračun sa političkim protivnicima

režima

do tada nezapamćen događaj u svijetu

atentator Puniša Račić

osuđen na 20 godina zatvora

kaznu služio u vili upravitelja zatvora

“Kada je 20. lipnja 1928. Puniša Račić izvršio

pokolj narodnih zastupnika HSS u Narodnoj

skupštini, Pavle je, predosjećajući da prijeti

životna opasnost Stjepanu Radiću, poletio

prema svom stricu i vođi stranke da ga

zaštiti, ali ga je Račić, uzviknuvši ”Ha, tebe

baš tražim!” jednim dobro odmjerenim

metkom pogodio u donji dio srca, od čega je

Pavle Radić pao na pod.”

Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića,

Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 371.

Pogreb Pavla Radića i Đure Basaričeka

Pavle i Stjepan

Radić

Pavle Radić s obitelji

Stjepan Radić sa suprugom Marijom

pozdravlja Zagrepčane po povratku iz

Beograda nakon atentata

Stanje nakon atentata

Hrvatska - masovni proturežimski prosvjedi

svjetska javnost zgranuta atentatom

zastupnici SDK tražili raspuštanje Skupštine -

nisu željeli sudjelovati u njezinu radu

Skupštini odriču pravo donošenje odluka koje

bi vrijedile za cijelu državu

tražili promjenu unutarnjeg uređenja države –

ravnopravnost svih naroda

8. kolovoza

1928. umro

Stjepan Radić

Pogreb Stjepana Radića –

više od pola milijuna ljudi

Pogreb Stjepana Radića

Jedna od posljednjih portretnih fotografija

Stjepana Radića, snimljena prije atentata u

Narodnoj skupštini, objavljena 18. kolovoza

1928, u berlinskim novinama Deutsche

Tageszeitung.

vodstvo stranke preuzima Vladko Maček

nastavlja suradnju sa Svetozarem

Pribičevićem u borbi za promjenu unutarnjeg

ustrojstva države

Stjepan Radić i Vladko Maček

Vladko Maček naslijedio Stjepana Radića i

uspješno vodi stranku do izbijanja Drugog

svjetskog rata

KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

Vidovdanski ustav – 28. lipnja 1921. (na Vidovdan)

ozakonio centralizam i monarhiju - država podijeljena na 33 oblasti

1904. Hrvatska pučka seljačka stranka

HPSS - četvrta stranka po broju zastupnika u

Skupštini

1920. Hrvatska republikanska seljačka stranka

ZAPIŠIMO

1925. stranka mijenja naziv u Hrvatska

seljačka stranka (suradnja s radikalima)

1927. Seljačko- demokratska koalicija

(suradnja Radića i Pribičevića)

Hrvatska seljačka stranka (Radićeva) +

Samostalna demokratska stranka

(Pribičevićeva)

ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE

20. 6. 1928. atentat na hrvatske zastupnike u

Beogradu u Narodnoj skupštini

atentator - Puniša Račić

ubijeni: Pavle Radić, Đuro Basariček

ranjeni: Stjepan Radić, Ivan Granđa i Ivan

Pernar

ZAPIŠIMO

posljedice:

- prekid suradnje s Beogradom

- novi zahtjevi zastupnika

- prosvjedi i demonstracije u Hrvatskoj

- smrt Stjepana Radića, 8. kolovoza 1928.

vodstvo stranke preuzeo je Vladko Maček