Kraljevina panjolska(panjolski:Reino de Espaa,katalonski:Regne d'Espanya,baskijski:Espainiako Erresuma,okcitanski:Reialme d'Espanha) suverena je europska drava, po ustavnom ureenju parlamentarna monarhija. Od1986.godine lanica jeEuropske Unije.Smjetena na jugozapaduEurope, panjolska zauzima vei dioPirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjetena uSredozemnom moru(Balearski otoci) iAtlantskom oceanu(Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradoviCeutaiMelilla, koji su pod panjolskom upravom teenklavaLlviau francuskimPirenejima.panjolska na sjeveru granii sFrancuskomiAndorom, na zapadu sPortugalom, te sbritanskomkolonijomGibraltarna jugu. Sjevernoafriki teritoriji pod panjolskom upravom granie sMarokom. Ukupna duina panjolske kopnene granice je 1918 km.Glavni grad Kraljevine panjolske jeMadrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida5.964.143) smjeten je u sredituPirenejskog poluotoka. Drugi vei gradovi suBarcelona,Valencia,Sevilla,ZaragozaiMlaga.Sadraj[sakrij] 1Zemljopis 1.1Poloaj 1.2Reljef 1.3Klima 1.4Hidrografija 1.4.1Pitka voda 2Stanovnitvo 2.1Etnike grupe 2.2Socioloke karakteristike 3Povijest 3.1Povezani lanci 4Politika 4.1Ustav 4.1.1Ustav iz 1978. 4.2Dravni organi 5Teritorijalna podjela 5.1Autonomne zajednice i provincije 5.2Popis Gradova u panjolskoj 5.3Povezani lanci 6Jezici 7Gospodarstvo 8Poveznice 9Vanjske poveznice 9.1Ostali projektiZemljopis[uredi VE|uredi]Smjetena na jugozapadu Europe, panjolska zauzima vei dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjetena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod panjolskom upravom te enklava Llvia u francuskim Pirenejima.Poloaj[uredi VE|uredi]panjolska se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, izmeu 4347'24" sjeverne i 3600'40" junezemljopisne irinei izmeu 700'29" istone i 536'40" zapadnezemljopisne duine.Reljef[uredi VE|uredi]Vei dio pirenejskog podruja ini po postanku stara visoravan Meseta (graena od prekambrijskog ipaleozojskogkristalinogkamenjai starihkamenaca), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i junu Kastilju. Sjeverno i juno od Mesete prostiru se planinski lanci:Kantabrijsko gorjeiPireneji(Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva koji se pruaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; sredinji dio iniSierra Nevadas najviim vrhom panjolske (Mulhacu, 3481 m). Izmeu junog ruba Mesete (Sierra Morene) i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonskadepresijauz rijekuGuadalquivir. Na sjeveroistonom rubu Mesete prua se Ibersko gorje, graeno od krednih i jurskih naslaga, a izmeu Iberskog gorja, Pireneja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdiu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem utercijaru.Obalaje uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne panjolske s mnotvom zaljeva karakteristinih oblika.Klima[uredi VE|uredi]panjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednaen reljef utjee na velikuklimatskuraznolikost. esto se za klimu panjolske kae da jesredozemna(mediteranska). Meutim, to je samo donekle tono jer samo priobalno podruje istoka, jugoistoka i juga panjolske ima sredozemnu klimu. Pozemljopisnoj irini, najvei dio panjolske trebao bi imati sredozemnu klimu, ali neke druge prirodne karakteristike stvaraju drukije uvjete. Na izmjene klime primarno utjee visokireljef, odnosno vianadmorska visina, pa dolazi i do vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to,planinese uglavnom izdiu uz rub drave, odnosnoPoluotoka, pa su znaajna prepreka irenju klimatskih utjecaja s okolnih prostora. Zbog toga sredinji dio panjolske, visoravan Meseta, ima znatno drukiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj irini tog prostora, odnosno u znaajnoj je mjeri kontinentalna. Na istoku i jugu panjolske, gdje prevladava sredozemna klima (esto se navodi i kaosuptropska), srednje mjesenetemperaturetijekom godine kreu se od 13Cdo 25C, a prosjeno padne od 350 do 500 mmpadalina. Za ovo podruje karakteristino je dugo, toplo, suho i sunanoljeto, kada maksimalne temperature dosegnu i 48C. Sredozemna obala panjolske ima najvei broj sunanih sati uEuropi. Na svim obalama zime su ugodne, a na jugu ak i tople. Sjeverozapad panjolske (atlantska obalakoja izlazi i naBiskajski zaljev) ima svjeiju klimu, pa se temperature kreu 8-20C. S Biskajskog zaljeva prema Poluotoku kreu se vlane mase, te na planinskim padinama padne najvie padalina, 900-2000 mm. Zbog blageoceanske klimei dosta padalina, itavo je podruje pod relativno bujnom i zelenomvegetacijom, pa se ova regija esto naziva i Zelena obala (Costa Verde). Unutranju panjolsku, s kontinentalnom klimom, karakteriziraju srednje mjesene temperature 3-23C, mada tokomzimetemperature esto budu ispod nule. U ovoj regiji prosjeno godinje padne ispod 500mm padalina, a na nekim sektorima i ispod 300. Istoni obod ove regije poprima neke karakteristike mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub pribliava oceanskoj.Kraljevina panjolska(panjolski:Reino de Espaa,katalonski:Regne d'Espanya,baskijski:Espainiako Erresuma,okcitanski:Reialme d'Espanha) suverena je europska drava, po ustavnom ureenju parlamentarna monarhija. Od1986.godine lanica jeEuropske Unije.Smjetena na jugozapaduEurope, panjolska zauzima vei dioPirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjetena uSredozemnom moru(Balearski otoci) iAtlantskom oceanu(Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradoviCeutaiMelilla, koji su pod panjolskom upravom teenklavaLlviau francuskimPirenejima.panjolska na sjeveru granii sFrancuskomiAndorom, na zapadu sPortugalom, te sbritanskomkolonijomGibraltarna jugu. Sjevernoafriki teritoriji pod panjolskom upravom granie sMarokom. Ukupna duina panjolske kopnene granice je 1918 km.Glavni grad Kraljevine panjolske jeMadrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida5.964.143) smjeten je u sredituPirenejskog poluotoka. Drugi vei gradovi suBarcelona,Valencia,Sevilla,ZaragozaiMlaga.Sadraj[sakrij] 1Zemljopis 1.1Poloaj 1.2Reljef 1.3Klima 1.4Hidrografija 1.4.1Pitka voda 2Stanovnitvo 2.1Etnike grupe 2.2Socioloke karakteristike 3Povijest 3.1Povezani lanci 4Politika 4.1Ustav 4.1.1Ustav iz 1978. 4.2Dravni organi 5Teritorijalna podjela 5.1Autonomne zajednice i provincije 5.2Popis Gradova u panjolskoj 5.3Povezani lanci 6Jezici 7Gospodarstvo 8Poveznice 9Vanjske poveznice 9.1Ostali projektiZemljopis[uredi VE|uredi]Smjetena na jugozapadu Europe, panjolska zauzima vei dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjetena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod panjolskom upravom te enklava Llvia u francuskim Pirenejima.Poloaj[uredi VE|uredi]panjolska se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, izmeu 4347'24" sjeverne i 3600'40" junezemljopisne irinei izmeu 700'29" istone i 536'40" zapadnezemljopisne duine.Reljef[uredi VE|uredi]Vei dio pirenejskog podruja ini po postanku stara visoravan Meseta (graena od prekambrijskog ipaleozojskogkristalinogkamenjai starihkamenaca), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i junu Kastilju. Sjeverno i juno od Mesete prostiru se planinski lanci:Kantabrijsko gorjeiPireneji(Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva koji se pruaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; sredinji dio iniSierra Nevadas najviim vrhom panjolske (Mulhacu, 3481 m). Izmeu junog ruba Mesete (Sierra Morene) i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonskadepresijauz rijekuGuadalquivir. Na sjeveroistonom rubu Mesete prua se Ibersko gorje, graeno od krednih i jurskih naslaga, a izmeu Iberskog gorja, Pireneja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdiu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem utercijaru.Obalaje uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne panjolske s mnotvom zaljeva karakteristinih oblika.Klima[uredi VE|uredi]panjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednaen reljef utjee na velikuklimatskuraznolikost. esto se za klimu panjolske kae da jesredozemna(mediteranska). Meutim, to je samo donekle tono jer samo priobalno podruje istoka, jugoistoka i juga panjolske ima sredozemnu klimu. Pozemljopisnoj irini, najvei dio panjolske trebao bi imati sredozemnu klimu, ali neke druge prirodne karakteristike stvaraju drukije uvjete. Na izmjene klime primarno utjee visokireljef, odnosno vianadmorska visina, pa dolazi i do vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to,planinese uglavnom izdiu uz rub drave, odnosnoPoluotoka, pa su znaajna prepreka irenju klimatskih utjecaja s okolnih prostora. Zbog toga sredinji dio panjolske, visoravan Meseta, ima znatno drukiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj irini tog prostora, odnosno u znaajnoj je mjeri kontinentalna. Na istoku i jugu panjolske, gdje prevladava sredozemna klima (esto se navodi i kaosuptropska), srednje mjesenetemperaturetijekom godine kreu se od 13Cdo 25C, a prosjeno padne od 350 do 500 mmpadalina. Za ovo podruje karakteristino je dugo, toplo, suho i sunanoljeto, kada maksimalne temperature dosegnu i 48C. Sredozemna obala panjolske ima najvei broj sunanih sati uEuropi. Na svim obalama zime su ugodne, a na jugu ak i tople. Sjeverozapad panjolske (atlantska obalakoja izlazi i naBiskajski zaljev) ima svjeiju klimu, pa se temperature kreu 8-20C. S Biskajskog zaljeva prema Poluotoku kreu se vlane mase, te na planinskim padinama padne najvie padalina, 900-2000 mm. Zbog blageoceanske klimei dosta padalina, itavo je podruje pod relativno bujnom i zelenomvegetacijom, pa se ova regija esto naziva i Zelena obala (Costa Verde). Unutranju panjolsku, s kontinentalnom klimom, karakteriziraju srednje mjesene temperature 3-23C, mada tokomzimetemperature esto budu ispod nule. U ovoj regiji prosjeno godinje padne ispod 500mm padalina, a na nekim sektorima i ispod 300. Istoni obod ove regije poprima neke karakteristike mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub pribliava oceanskoj.