1. SAETAK POSLOVNOG PLANANaziv projekta: Ekoloki uzgoj matinog stada autohtone pasmine Bua kao osnova za proizvod dodane vrijednosti sira od mlijeka BueNaziv podnositelja: OPG Andrija RibiiProjektni partneri s kojima je potpisan ugovor o suradnji na provedbi projekta: -Planirano trajanje projekta: 2 godineVrsta PPZP-potpore: Darovnica: 60.000 HRK (nabavka 3 bue i 1 bik); Tehnika pomo pri brandiranju i trinom plasiranju proizvoda dodane vrijednosti u okvirnoj protuvrijednosti od 10.000 HRK.Ukupni planirani proraun za predlagani projekt (HRK): oko 380.000 knUkoliko se projekt nadovezuje na ve postojee aktivnosti potrebno ih je podrobno objasniti.Ukupna okvirna vrijednost ireg poduzetnikog pothvata kojeg je projekt dio: Projektni prijedlog dio je stalnoga ulaganja i rada OPG-a koji u svojoj redovnoj djelatnosti obuhvaa: raspoloivo zemljite 100 ha (u vlasnitvu prijavitelja te u zakupu), proizvodni objekti (prostorija za pravljenje sira i 3 tale), osnovno stado (7 bua, 40 magaraca, 6 radnih konja ), oprema (kamion za prijevoz stoke), radna snaga (3 lana obitelji, 1 povremeno zaposlena osoba)Iznos traene financijske potpore od PPZP-a i njen udio (%) u ukupnom planiranom proraunu:60.000 kn (+ tehnika pomo okvirne protuvrijednosti 10.000kn) (odnosno oko 15 % procijenjenog ukupnog prorauna planiranih projektnih aktivnosti). PODNOSITELJ1. Naziv podnositelja: OPG Andrija Ribii2. Ope informacije o podnositelju: OIB: 534024568603. Kontaktni podaci: estanovac bb, 21250 estanovac; tel: 0231/721-034; mob: 091/762-7809;e-mail: -4. Bankovni podaci: Splitska banka, estanovac bb, 21250 estanovac, RB: 2330003-32430089405. Kontaktna osoba: Andrija Ribii6. Odgovorna osoba podnositelja: Andrija Ribii

7. Kratki prikaz podnositeljevih prijanjih postignua relevantnih za predmetni projektniprijedlog: OPG Ribii bavi uzgojem bua, magaraca i radnih konja dugi niz godina, budui da stoarska tradicija postoji u obitelji Ribii generacijama. U posljednje etiri godine, nositelj OPG-a, G. Andrija Ribii odluio je intenzivirati proizvodnju na domainstvu te je proirio stado sa 1 na 7 bua, sa 2 na 40 magaraca i sa 1 na 6 radnih konja. G. Andrija Ribii zavrio je srednju veterinarsku kolu te Studij stoarstva kra pri Veleuilitu u Kninu. OPG proizvodi magaree mlijeko i meso, sir kripavac od bue, a konje koriste za rad na gospodarstvu, kao ispomo Parku prirode Biokovo te na razliitim manifestacijama (kao turistiku atrakciju). G. Ribii sezonski je zaposlen u Hrvatskojpoljoprivrednoj agenciji kao kontrolni asistent na zahtjevima za poticaje.8. Opis organizacije podnositelja: OPG koji ukljuuje nositelja OPG-a, majku i brata, koji povremeno pomau u radu sa ivotinjama i proizvodnji sira.9. Proraun podnositelja u zadnje dvije godine: Procijenjeni promet je za 2009: 40.000; a za 2010: 50.000 HRK10. Naini sufinanciranja projekta od strane podnositelja: Procjena sufinanciranja podonsitelja u pretenom dijelu odnosi se na doprinos u naturi (preko 80%), meutim iz procjene su izuzeta ulaganja podnositelja bez kojih projekt ne bi bio odriv (vrijednost zemljita, gospodarsk objekti, oprema i alati, idr.).. OPIS PROJEKTA 1. Lokacija: estanovac (povrina 100 ha).2. Sektor kojem projekt pripada: proizvodnja poljoprivrednog proizvoda dodane vrijednosti, ekoloko stoarstvo, ouvanje autohtone pasmine goveda, tradicijsko stoarstvo koje uva tradicijski poljoprivredni krajobraz (panjaci).3. Vrsta projekta: sve tri ponuene vrste: 1) pilot projekt koji testira ekonomsku i drugu provedivost nekog izglednog nainom odrivog koritenja prirodne batine, jer se testira trite za proizvod dodane vrijednosti, temeljen na ekolokom certifikatu, posebnosti (Bua), posebnoj kvaliteti (posebno kvalitetno mlijeko iz uzgoja ispaom na travnjacima, sa za Bue tipino visokim postotkom masti); 2) gradi se javna infrastruktura za zelene poduzetnike inicijative jer se projektom ispituje, ali ujedno i gradi trite za proizvode visoke dodane vrijednosti temeljene na njihovoj izvrsnosti, koja je opet temeljena na njihovoj prirodnosti; 3) poduzetniki pothvat s izvjesnim povratom.4. Kontekst i razlozi za pokretanje predlaganog projekta: Bua (sinonimi: Domarac, Ilirsko govedo, Lika bua, Dalmatinska bua) autohtono je govedo podruja Balkanskog poluotoka, koje do prije stotinjak godina, uz podolsko govedo, bila dominantna pasmina u Hrvatskoj (i na Balkanu).Intenzifikacijom poljoprivrede u trinim uvjetima koji su ili u korist pasminama koje u intenzivnom reimu proizvodnje daju vee prinose (u mlijeku, mesu) po grlu, a komparativne prednosti Bue (velika otpornost na bolesti, prilagonenost krtim i tekim terenima / stanitima, sposobnost preivljavanja na otvorenom tijekom gotovo cijele godine, te s tim u vezi malu zahtijevanu brigu, odnosno izrazitu prilagonenost ekstenzivnom uzgoju) pasmina je u relativno kratkom periodu gotovo posve nestala.Danas je ova izvorna pasmina kritino ugroena, sa procijenjenih ukupno oko 160 grla u RH, a slina je situacija i u drugim podrujima gdje je nekad bila dominantna. Unato promjenama u trinim uvjetima gdje je s jedne strane trite prezasieno obinim mlijekom i mesom, kojem se zbog toga rui cijena, a manja gospodarstva ne uspijevaju konkurirati onim najveim, koji su najdalje odmakli u intenzifikaciji, a s druge raste trite za kvalitetne proizvode dodane vrijednosti, temeljene na posebnoj kvaliteti, izvornosti, prirodnosti uzgoja, prepoznatljivosti te vrlo uvjerljivim kalkulacijama koje govore da pasmina Bue ima potencijal za profitabilni uzgoj s ciljem zauzimanja trine nie upravo u trinom segmentu proizvoda dodane vrijednosti, taj se potencijal, inercijom uzrokovanom kombinacijom neinformiranosti, neuspostavljenog trita te ulazne cijene i problema oko pokretanja proizvodnje, i dalje ne koristi.Ovaj potencijal je posebno znaajan u podrujima koja trenutno nemaju izobilje drugih, atraktivnijih gospodarsko-razvojnih scenarija, kao to je to sluaj sa otocima, posebno njihovim slabije naseljenim unutranjostma. Projekt je izrazito znaajan i u kontekstu ouvanja bioraznolikosti: od injenice da se revitalizira jedna izvorna pasmina i njen genetski potencijal; do vanosti revitaliziranja ekstenzivnog stoarstva (a ekoloki uzgoj inzistira upravo na toj prirodnosti uzgoja) kojim se uva bioloka raznolikost i vizualna atraktivnost tradicijskog poljoprivrednog krajobraza dominiranog stanitima livada i panjaka, a koja nekoritenjem relativno brzo nestaju uslijed prirodne sukcesije.Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ribii vitalno je gospodarstvo iji nositelji prepoznajubudunost u proizvodnji proizvoda s dodanom vrijednou, baziranom upravo na onome ega oni u svom podruju, relativno prema trinoj konkurenciji, imaju u izobilju, a to je ouvani okoli, veliko slabo naseljeno podruje pogodno za ekstenzivno stoarstvo i trite za kvalitetni prepoznatljivi proizvod, dijelom i kroz turistiku ponudu agroturizma, komplementarnu turistikoj ponudi u podruju blie moru. OPG Ribii posluit e kao primjer drugima, i u svom okolnom podruju, i svim slinim podrujima u Dalmaciji i RH.Ovaj tip projekta preporuen je i Akcijskim planom za ouvanje i odrivo koritenje autohtonihudomaenih sorti i pasmina Dalmacije, izranenim u sklopu aktivnosti Projekta COAST.5. Opis ireg poduzetnikog pothvata kojeg je projekt dio: (opisano u sklopu prethodne toke)6. Sveukupni cilj projekta: Proizvodnja, brandiranje i trini plasman proizvoda s dodanomvrijednou, kravljeg sira, temeljenom na ekolokom uzgoju autohtone pasmine goveda DalmatinskeBue.7. Oekivani rezultati projekta i indikatori prema kojima e se mjeriti njihovo ispunjenjeRezultat 1: Uspostavljeno matino stado Bua u certificiranom ekolokom uzgoju (ovisno ouspjenosti rasploda, 20 grla do kraja 2013.).Rezultat 2: Proizveden, brandiran i trino plasiran proizvod dodane vrijednosti ekoloki certificiran sir od mlijeka Bue.8. Aktivnosti:Aktivnost 1: Nabavka tri Bue i jednog bika - ekoloki uzgoj i postupna uspostava matinog stadaBua, od poetnog stada od deset grla Bue i jednog bika, kroz dva planirana rasploda, do oko 20 grla krajem 2013.Aktivnost 2: proizvodnja ekoloki certificiranog sira od mlijeka Bue, maksimalno podizanje iosiguravanje standardne kvalitete proizvoda, brandiranja i trini plasman proizvoda.9.Ciljne grupe: Najdirektniju korist od projekta ima OPG Andrija Ribii, ali i svi drugi postojei i potencijalni uzgajivai, jer se projektnom 1) razvija i demonstrira poduzetniki model za gospodarski i drutveno odrivu i ekoloki izrazito povoljnu stoarsku proizvodnju u Dalmaciji (i ire u RH); 2) razvija trite za proizvode dodane vrijednosti iz takve proizvodnje. Projekt kao primjer podizanja produktivnosti proizvodnje osmiljavanjem, proizvodnjom, brandiranjem i konano trinim plasmanom proizvoda dodane vrijednosti od koristi je najiroj zajednici u Dalmaciji i RH, jer upravo je to jedan od kljueva konkurentnosti na dananjim prezasienim tritima, te gotovo pa jedini model za osiguravanje odrivosti poljoprivredne proizvodnje (a time i tradicijskih krajobraza i uz njih vezane bioloke i krajobrazne raznolikosti) u RH, a posebno Dalmaciji.10. Odrivost rezultata predlagane projektne intervencije: Jednom dokazane uspjenosti,proizvodni model razvijan i testiran ovim projektom izvjesno e se dalje razvijati, iriti, replicirati.Vezano za rizike, potrebno je provesti inicijalnu analizu rizika i pripremiti planove za nepredviene situacije. Ovaj bi dio trebao sadravati najmanje opis razlika povezanih s glavnim aktivnostima te relevante korektivne mjere koje mogu ublaiti te rizike. Dobra analiza rizika ukljuuje razmatranje mnogih vrsta rizika, od fizikih, gospodarskih, politikih, okolinih do socijalnih.U nastavku slijedi saetak rizika iz naeg primjera.11. Rizici i mjere za njihovo smanjivanje: Rizik 1: Problemi u uzgoju (bolest, nedostatak ekoloki doputenih sredstava), no ne radi se o velikom riziku, budui je Bua izrazito otporna pasmina.Rizik 2: Problemi u plasmanu ekoloki certificiranog, izvornog proizvoda po vioj cijeni koja opravdava dodatni trud i ulaganja u proizvodnju. S ciljem maksimalnog smanjivanja reenog rizika, projektom je predviena tehnika pomo i u ovom kritinom segmentu.

. PARTNERIProjekt ne predvina dodatne partnere u smislu nositelja pojedinih aktivnosti sa vlastitim financiranjem, ali predvina se bliska suradnja sa Strunjacima Hrvatske poljoprivredne agencije i partnerima u trinom plasmanu proizvoda

2. INFORMACIJA O PODUZETNIKU INVESTITORURegistracioni i opti podaciNaziv investitora FARMAPravni status d.o.o.Klasifikacija po veliiniSedite enejGodina osnivanja 2003Vlasnitvo Jovan JovanoviMatini broj 12121212PIB xxxxxxxxxxifra i naziv osnovne delatnosti xxxxx - uzgoj stoke xxx - proizvodnja mlekaPretene delatnosti Farma koza, proizvodi: jarad za rasplod i klanje, prosene teine 22 kg (oko 450kom/god) i mleko (oko 200 hiljada lit/god)Broj zaposlenih 6( NKV - 1 PKV - 3 SSS - 1 VS - 1 )Najvanija imovina Graevine: poslovni prostor 60m2 i objekat za smetaj koza 400m2 na eneju napovrini 3500m2, osnovno stado koza 300 kom, laktofriz 400 lit, oprema za muuStandardi kvaliteta (ISO, ....) NemaTrite nabavke Geografsko trite Srbija, predmeti nabavke: hrana za stoku, najvaniji dobavljaiindividualni poljoprivredni proizvoai u neposrednom okruenju farme.Trite prodaje Geografsko trite Srbija, najvaniji kupci: preraivai kozijeg mleka - proizvoaisireva. FARMA ima dugoroni ugovor sa firmom iz Novog Sada koja otkupljuje mleko,a kupci jaradi su druge farme, farme u osnivanju, seoska gazdinstva i restorani uNovom sadu i Beogradu, sa kojima FARMA ima viegodinje korektne odnose.Lica ovlaena za zastupanje Jovan Jovanovi, direktorPovezana lica/firme Nema3. ANALIZA TRITANajvanija trita za proizvode LP su Zagreb i okolica te lokalno turistiko trite. Svega sat vonje automobilom od PP LP nalazi se grad Zagreb. Zajedno sa Zagrebakom upanijom ovo trite broji oko 1,1 milijuna potroaa. Prema podacima slubene statistike prosjeni DBP stanovnika Grada Zagreba bio je 2004. godine 11.660 Eura ili gotovo dvostruko vie od hrvatskog prosjeka. Uz to, grad Zagreb je opskrbno trite za cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Posljednjih nekoliko godina Zagreb biljei velike stope porasta broja stranih turista i postaje jedno od najvanijih turistikih trita u RH. Jednako vano, ako ne i vanije za razvitak proizvodnje i prodaje proizvoda LP je razvitak lokalnog turizma. Trenutno se turistika ponuda svodi na nekoliko seljakih turistikih gospodarstava i nekoliko pukih manifestacija. Prema miljenju eksperata LP ima veliki potencijal za razvitak vie vidova turizma. Najvee trite za turistiku ponudu LP je takoer Zagreb i okolica te trita susjednih zemalja. Potronja sira na zagrebakom tritu je oko 7,2 kg/per capita. Trni potencijal ovog trita procjenjuje se na oko 8 tisua tona godinje. Ponuda tzv. industrijskih sireva je velika i raznovrsna. Trni lideri su velike domae mljekare. Sve je vea ponuda uvoznih sireva te ponuda malih mljekara sa specifinim vlastitim receptima. Ponuda tradicijskih sireva na zagrebakom tritu kree se oko par stotina tona godinje, ali je znaajno manja od potranje. Najbolja je ponuda na gradskim trnicama gdje se najvie nude i prodaju tradicijski kravlji sirevi; svjei, polutvrdi (kuhani) i tvrdi. Svjei kravlji sir se prodaje po cijeni od 20 kn/kg, a polutvrdi kuhani sir po cijeni od 30 -35 kn/kg, a tvrdi po cijeni od 20 25 kn/komad (500 700 g). Na tritu manjka polutvrdih i tvrdih ovjih, kozjih i mijeanih sireva. Ove sireve mogue je kupiti u nekoliko specijaliziranih trgovina, izravno od proizvoaa ili tek povremeno na specijaliziranim seljakim sajmovima. Njihova cijena kree se od 80 kn/kg na vie.

4. TEHNIKO-TEHNOLOKA ANALIZA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA5.1. Tehnike karakteristike farme kao uvjeti zacrtane tehnologijea) Pozicioniranje talePoluotvorena tala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri emu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagoena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istona i sjeverna strana zatvorene sa dugakim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Juna strana bila bi potpuno otvorena, zagraena na 1,5 m visine montanim materijalom radi spreavanja izlaza koza, a do vrha su po potrebi specijalne mree koje spreavaju direktan prodor sunevih zraka i negativan utjecaj vjetrova, u zimskom razdoblju i donja strana tale zatvara se lako montirajuim materijalom. Na istonoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladitenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istonog proelja farme. Izgnojavanje bi se vrilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevrirajuim strojem, ili runo kod farmi manjeg kapaciteta..b) Konstrukcija i izgled taletala e biti veliine 250-850 m2prostora ovisno o veliini stada.. Dimenzije: duina 30 m, irina 25 m, visina do oluka 3 m. tala e se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je lijeb- za vee kapacitete. Na junoj i sjevernoj strani krova takoer e biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a tala pokrita sendvi (panel) ploama debljine 3 cm. Da bi se omoguio odvod vruine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugraen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit.Unutranjost tale treba biti podijeljena na dva djela izmeu kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa june strane jasala prostor za smjetaj koza koji se pregrauje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veliini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom.Stoar uzgajiva treba osigurati oranice, panjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu.Uz prostor za stoku, u staji se moe ureditiizmuzite i spremnik koncentrirane stone hrane. Staja za koze (kozarnik) iznimno je vaan ekoloki initelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se jarenje i odgoj jaradi, tov, munja, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omoguiti maksimalnu proizvodnost. Kozarnik mora biti od vrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve koza. Budui da koza ne trai veliki komfor i skupa rjeenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojei prilagoditi uvjetima dranja koza. Po kozi je potrebno od 1,4 do 1,8 etvorna metra podne povrine, 0,5 pojaretu i od 2 do 4 etvorna metra po jarcu. Kozarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za jarenje koji se mogu demontirati odmah nakon jarenja. Jarci su cijelu godinu s kozama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od koza kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani kozarnika, odmah do hranidbenog hodnika smjeta se sijeno i slama, a uz kozarnike su predvieni ispusti za koze, najee na junoj strani u skladu s terenom i klimom.5.2. Tehnoloki proces proizvodnjeHranidba koza se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (brstu i pai). Kada koza nee moi namiritipotrebe, obroci e sadravati odreenekoliinekrepke krme (kukuruza, zobi, jema, sojine same...). Na ovom podruju pano razdoblje traje itavu godinu. Najkritinije razdoblje je 120 dana u zimskom periodu, kad opadne lie pa se smanjuje izdanost krkih panjaka, te je potrebna dohrana koza sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminsko-mineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja kozama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe kukuruza, zobi i jema, te do 10% sojine same uz dodatak vitaminsko-mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije koze se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Koliine ovise o kondiciji koza i broju jaradi po kozi.Jarad se hrani za rasplod i tovi do teine od 24 do 28 kg. Na trite se iznose u dobi od 4 do 6 mjeseci. Jarad sie po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za jarad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po jaretu potroi 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg pae.Jarevi se hrane na dobroj pai i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese.Osnovno stado e se sastojati od rasplodnih koza domae arene pasmine ranije poznate kao balkanska, ili oplemenjene domae koze sanskom ili alpskom kozom i odraslih jareva. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci moglikoristitijarevi drugih mesnih pasmina npr. burske, a jarad F-1 kriancidalje bi sekoristiliza tov i klanje. Za navedeneveliine osnovnoga stada struktura stada koza je slijedea:Sastav stada kozarske farme za proizvodnju mlijeka i jareeg mesa-prosjean broj grla po kategorijamaVrsta / broj grla I II III--------------------------------------------------------------------------------------------Koze 120 250 500Jarci 4 8 15Jarice za remont stada 18 38 75--------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 144 296 590Tehnoloki proces proizvodnje kozjeg mesa i mlijeka obuhvaa sljedea razdoblja: pripust, jarenje, laktaciju, tov jaradi i suhostaj ili priprema za sljedee jarenje i laktaciju.Kozarska proizvodnja (mesa imlijeka)poinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, koze su uglavnom monoestrine pa se priputaju jednomgodinje, u jesen. Ako je osnovniciljuzgojaproizvodnja mlijeka, poeljan je raniji pripust, odnosno jarenje (od prosinca do veljae), jer tada ojarene koze imaju veu proizvodnost mlijeka od kasnije ojarenih. Ako se proizvodi jarad, najbolji je pripust s jarenjem krajemzimeilipoetkom proljea, kako bi se mogaoprovoditi najrentabilniji pani tov jaradi, koji daje meso najbolje kakvoe.5.2.1. Tehnoloki procesi i uvjeti proizvodnje mlijekaShema tehnologijeSuhostaj 60 danaPorod i dojenje jaradi 60 danaProizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 danaOsnovne faze tehnolokog procesa proizvodnje mlijeka definirane su biolokim fenomenom vezanim uz reprodukciju. U biolokom, a onda i proizvodnom pogledu proces je jarenja poetna toka proizvodnje.U tom pogledu je vrlo vaan i period nakon porodaPURPERIJu kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Praktino se moe smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka jaradi u porodu ne smije biti vea od 0,5-1 % ili raunajui i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za buduu proizvodnju kao i za porod, koze se moraju posebno pripremiti. Pripremni period traje cca 60 dana i nazvan jeSUHOSTAJ.Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mlijena lijezda i cijeli organizam fizioloki se pripremaju za jarenje i novu laktaciju. Da bi koze to spremnije doekale stres jarenja i laktacije, a jarad bila vitalnija i vee porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladitiobroke koliinski i kakvoom: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim koliinama koncentriranih krmiva.Jarenje koza je najvaniji dio kozarske proizvodnje. Neposredno prije jarenja mora se pripremiti kozarnik. Osobito dio za jarenje treba temeljito oistiti i dezinficirati. Poeljno je napraviti pojedinane (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima e se koze jariti, ili biti s jaradima odmah nakon jarenja.Jarenjem poinje proizvodni postupak (dobivanje jaradi za tov, rasplod i prodaju) i izluivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana jaradi je mlijeko. Vrijeme odbia ovisi o cijenama na tritu (mlijeka, mesa itd.) i mogunosti plasmana. Ako su cijene kozjeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporuuje se ranije odbie jaradi i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbia koze se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prerauje u punomasni, tvrdi ili meki kozji sir.Prvih 2 do 3 tjedna ivota mlijeko je jedina hrana jaradi. to prije ga se mora poeti privikavati na dopunski obrok tako da mu se ve nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve vie, da bi sukladno uzrastu i razvoju predeludaca zadovoljili hranidbene potrebe i osigurali to vei prirast.U tijeku i nakon purperija do cca 50 dana razvija se mlijenost do vrha, kada nastojimo da se jare to vie razvije, te da koza nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme koza trai posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.5.2.2. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijekaa) MunjaMusti dva puta i to ujutro i navee, ovisno o organizaciji runo ili strojno.Munju provesti brzo i kvalitetno.b) Sustav hranidbeSustav hranidbe bi se zasnivao na slobodnoj ispai tijekom cijele godine, uz dohranu sijenom i koncentriranim krmivima u kritinim fazama proizvodnje.c) ZasuivanjeNakon sezone mrkanja najee se znatno smanjuje mlijenost, te koze najee same zasue.Kod problema sa vimenom dati adekvatne antimikrobne preparate.d) Rad u poroduKvalitetno pripremiti kozu za porod, te joj pruiti posebnu njegu i panju u samom porodu. U sluaju problema upotrijebiti specijalne zatiene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi spreavanja puerperalnog kolapsa.e) ReprodukcijaSlobodni pripust jaraca u stadu. Obavezna zamjena jaraca svake druge godine iz drugog stada. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspjene reprodukcije i genetskog poboljanja proizvodnih svojstava stada.f) Njega kozaOsnovni problem njege koza jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Budui da su ovi panjaci izrazito suhi kameniti, dolazi do troenja papaka pa je manja mogunost obolijevanja Udobnost koza odrat e se redovitim ienjem tale ili steljom ovisno o mogunostima.Na ulazu u talu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi koze svaki put dezinficirale papke. Time bi se smanjila uestalost zarazne epavosti, koja je najvei uzronik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada.Kupanje i ienje od ektoparazita u proljee, od endoparazita u jesen nakon prestanka mue.Provoditi redovitu mjesenu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju tale.g) izrada siraZa izradu jednog sira prosjene teine 800 g potrebno je 6 litara kravljega mlijeka. Mlijeko se neposredno nakon munje cijedi da bi se uklonile mehanike neistoe. Potom se mlijeko postupno zagrijava na 32 C. U meuvremenu se, u 1 dl mlake vode, otopi 0,2 g sirila u prahu (isti kemozin). U tako zagrijano mlijeko dodaje se sirilo da bi otpoeo postupak sirenja koji traje oko 30 minuta. Nakon to se formiralo sirno zrno, nastavlja se zagrijavanje na 42 C da bi se ono isuilo. Izrezano sirno zrno veliine oko 2 cm, vadi se u zdjelice i lagano tijeti rukama da bi se oblikovao sir i istisnula sirutka. Oblikovani sir zatim se soli na suho, laganim utrljavanjem. Nasoljen sir ostaje u zdjelici 24 sata, a onda se dimi u lesici4 tijekom idua 3 dana. Na taj nain izraen sir ostavlja se oko 7 dana u procesu zriobe5.2.3. Krmna baza za predvienu strukturu stadaNezamisliva je uspjena i rentabilna kozarska proizvodnja bez odgovarajuih panjakih povrina. Najvei dio ukupnoga godinjega obroka koza je paa. Travnjaci, grmoliko raslinje i oranice moraju zadovoljiti potrebe koza za voluminoznim krmivima (pai, sijenu, slami) i koncentratima (jeam, zob, kukuruz i u kritinim razdobljima do 10% sojine same ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i vei dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 koza, pripadajui rasplodni pomladak i jarce potrebno je oko 30 hektara poljoprivrednih povrina: panjaci i livade za pau i sijeno za zimu. Oko 5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 koza potrebno je oko 80 ha, a za 500 koza oko 140 ha oranica, panjaka i livada. Ovi podatci se teko mogu primijeniti na ovim izrazito krkim i ekstenzivnim panjacima, stoga preporuujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispau i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim povrinama.5.2.4. Potrebni strojevi i mehanizacijaZa osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i jarevima dovoljna je osnovna, kod nas uobiajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakuplja sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj veega broja grla potrebno je proiriti strojni park, posebice opremom za spremanje stone hrane (balirka, prevrta sjena). Od opreme za koze najvaniji su oprema za pregonske panjake,gdje je to mogue(elektrini pastir, ica s izolacijom) i muzna oprema (muzni ureaj s elektromotorom, vakum crpka i hladnjak za mlijeko).5.2.5. Utroak vodeFarma bi imala automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi koze imale vode po volji.Koze popiju dnevno od 5 do 8 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi ivotinje). Manje koliine utroe se za odravanje istoe i pripremu za munju.6. DJELATNICIZa predviene poslove na farmi za proizvodnju jareeg mesa i kozjeg mlijeka kapaciteta 500 rasplodnih koza potrebni su sljedei djelatnici:Radno mjesto Struna sprema Broj izvritelja Broj mjeseciVoditelj-vlasnik SSS 1 12Muza KV 2 8Radnik u proizvodnji NKV 2 12Ukupno: 5 36Honorarni suradnici dipl. ing. agronomije-stoarstva i veterinar.Kod farmi manjeg kapaciteta radna snaga se smanjuje na pola.Za farmu kapaciteta 500 koza proizvodnog usmjerenja samo za meso, dovoljan je jedan djelatnik i vlasnik, uz angaman sezonski jo jednog djelatnika.

5. LOKACIJSKA ANALIZA4.1. Opis lokacije objektaFarme ovog tipa mogu biti locirane na cijelom ovom podruju u blizini seoskih naselja. Teren treba biti blago nagnut na junu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri emu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapad-istok pri emu su sa sjeverne, istone i zapadnestranezatvorene i zatiena od bure, juna strana je otvorena sa mogunou montanog zatvaranja u zimskom periodu i zasjenjivanja od suneve insolacije u ljetnom periodu. Ispust treba biti veliine kao unutranjost objekta. Nove farme trebaju biti udaljene od najbliih susjednih kue cca 200 m.Izbor smjetaja kozarnika ovisi o raspoloivosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlanosti terena, utjecaju vjetra... Koze su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u kozarniku. Farmamorau zimskom periodu biti dobro zatvorena jer su koze znatno osjetljivije na zimu od ovaca.4.2. Opis zatite i utjecaja okoline i zatite na raduFarme trebaju biti 200 m udaljene od najbliih kua, pa je time onemoguen svaki utjecaj buke, mirisa i drugih faktora na ljude. Blizu farme bila bi izgraena deponija za stajski gnoj kapaciteta prihvata za 6 mjeseci, ime bi rijeili skladitenje fekalnog otpada. Nakon fermentacije stajski gnoj bi se djelom prodavao voarima i povrtlarima, a djelom upotrebljavao za gnojidbu krmnog bilja na koritenim poljoprivrednim povrinama.Strojevi i ureaji koji e se koristiti na farmi tipske su proizvodnje i zadovoljavaju propisima zatite na radu. Svi dijelovi kao to su spojke, prijenosnice, rotori i puni transporteri, propisno su zatieni zatitama koje spreavaju mogunost ozljeda. Ureaji i instalacije biti e uzemljeni. Uz sve strojeve i ureaje predvia se ploa s upozorenjima.Osiguranje odgovarajuih mikroklimatskih uvjeta u tali regulirano je prirodnom ventilacijom jer je talapoluotvorenog tipa. Ureaji i strojevi nee stvarati opasnu buku. Otpadne vode deponirat e se u talonik. Stajski gnoj ako je dobro skladiten ne predstavlja opasnost za oneienje okolia.

6. FINANCIJSKA ANALIZA

7. OCJENA UINKOVITOSTI I OSJETLJIVOSTI