III. gimnazija, Split

RIBE KOŠTUNJAČE

Antoni Balić 2.c

Profesorica: Mladenka Marin ListešSplit, studeni 2010. 

Sadržaj

1.Uvod 1

2.Osnovna obilježja i podjela 2

2.1.Podjela 2

2.2. Životni prostor 3

2.3. Kretanje 4

2.4 Razmnozavanje 5

2.5.Kostur6

3.Sažetak 7

4.Popis literature 8

1.Uvod

Koštunjaće nadred riba najsavršenije građe.Za razliku od primitivno građenih riba koje imaju hrskavični kostur(Chondrichthyes i Chondrostei),koštunjače imaju koštan skelet,I kralježnicu raščlanjenu na članke te dobro razvijenu koštanu lubanju.Većina koštunjača ima vretenast oblik kako bi otpor tijela pri plivanju bio što manji.Parne I neparne peraje služe im za stabilizaciju I kretnju.Zavisi o vrsti kojoj pripadaju mogu imati jednu,dvije ili tri leđne peraje dok neke čak imaju i malu masnu peraju između leđne I repne peraje.Peraje i količina zraka u njima su vrlo značajne u podjeli koštunjača.Dužina odraslih koštunjača varira od 1 centimetra do 11 metara.Najteža koštunjača na svijetu je veliki bucanj(Mola Mola) duga do 3 metra visoka do 4 metra I teška do 2,3 tone.Filogenetski to su najmlađe ribe koje se pojavljuju u srednjotrijarskoj epohi mezozoika.

Veliki bucanj(Mola Mola)

2.Osnovna obilježja i podjela

2.1. Podjela

Taksonomija koštunjača još nije razriješena.Neki ih dijele u dva dijela:mekorepke(Isospondlyli) I tvrdorepke(Acanthopterygii).Mekorepke se dalje dijele na sljedeće podredove:sleđevke(Clupeiformes),štuke(Esociformes),šaranke(Cypriniformes),jegulje(Anguilliformes),strmornici(Notacanthiformes),iglice(Beloniformes),zubati šarančići(Microcyprini),resoškržnjače(Solenichtyhes),tovarke(Gadiformes).Tvrdorepke se dijele na: kovače(Zeomorphi),grgečke(Percomorphi),pločoglavke(Scleroparei),plosnatice(Heterosomata),ustavice(Discocephali),srasločeljuske(Plectognathi),udičarke(Pediculati).

Apogon leptachantus

2.2.Životni prostor

Prostori u kojim žive ribe dijeli se po dva kriterija. Jedan je medij u kojemžive. On je u većini slučajeva isključiv. To je s jedne strane morska voda a sdruge slatka voda. Drugi kriterij po kojem se životni prostor pojedinih vrsta također dijeli, jest položaj po okomici vodenog stuba gdje provodi veći ili gotovo sav svoj život. Svjetska mora pokrivaju oko 70% površine zemlje štoih čini najvećim životnim prostorom. Koštunjače koje žive u gornjem sloju mora do dubine od 200 metara čine samo nešto više od 1% svih vrsta. U tom dijelu mora žive uglavnom vrste porodica skušovki (Scombridae) i poletuša (Exocoetidae). Slijedećih 5% koštunjača žive pelagijalno na dubini većoj od 200 metara. To su većim dijelom ribe iz reda sleđevki (Clupeiformes) i porodice Myctophidae.Najveći dio koštunjača koje žive u moru, zadržava se u blizini obala. U hladnim obalnim vodama žive uglavnom mekušice (Gadidae), jeguljke (Anguillidae), bodeljke(Scorpaenidae) i ribe iz podrida babica. Slatke vode nastanjuje više od 5% vrsta koštunjača. To su vode vrlo bogate hranom, pa se ribe pojavljuju u vrlo velikim plovama što ova područja čini i vrlo važnim ribolovnim područjem.Obale tropskihmora su zbog svojih raznovrsnih ekoloških niša u područjima koraljnih grebena i šuma mangrova s oko 40% svih u moru živećih vrsta koštunjača vrstama najbogatiji maritimni okoliš. Najzastupljenije su vrste riba iz reda grgečki,podreda pravih grgeča,glavočai babica. Pored toga, na obalama toplih mora živi i veliki broj vrsta Anguilliformes.Poseban životni prostor u oceanima je pridneno područje dubokih mora ikontinentalnih obronaka, gdje živi nešto više od 6% vrsta koštunjača. To je životni prostor vrsta iz redova odnosno porodica Marcrouidae, Ophidiiformes,Zoarcidae, Anguilliformes i Scorpaeniformes. ako je udjel slatke vode u ukupnoj količini vode na zemlji samo 2,6 do 3%, u rijekama, potocima i jezerima od ukupnog broja vrsta koštunjača u ovim vodama živi oko 40%. Zemljopisna izoliranost kao i velike razlike u uvjetima kao što su vrstadna, temperatura, brzina protoka, godišnja doba, količina kisika sadržanog u vodi, tvrdoća vodei pH vrijednostdoveli su do velikog broja prilagodbi i vrsta. Većina od oko

6.000 vrsta koštunjača koje žive u slatkoj vodi su šaranke(Cypriniformes), somovke  (Siluriformes) i Characiformes koje s vrstama malobrojnijim Gymnotiformesi Gonorynchiformes čine takson Ostariophysi.Prema rasprostranjenosti vrsta ovog taksona može se zaključiti da su se razvile u vrijeme dok su još svi kontinenti,osim Australije gdje ne postoje, bili jedinstvena kopnena masa. Ostariofizi su se vrlo rano odvojili od sleđevki s kojima su imali zajedničke pretke. Oni su primarne slatkovodne ribe. Nakon ostariofiza, među slatkovodnim ribama najznačajnija je porodica ciklada (Ciclidae). One dominiraju slatkovodnom faunom istočnoafričkih jezera i Srednje Amerike, ali i zapadne Afrike, južne Amerike Madagaskara i južneIndije.

2.3.Kretanje

Za kretanje im služi - zajedno s bočnim savijanjem tijela - prije svega repna peraja. No, i tu ima iznimaka. Tako se ribe porodica usnača (Labridae) i kirurga (Acanthuridae) kreću pretežno pomoću prsnih peraja, dok repnu koriste samo za usmjeravanje.

Vanjska obilježja(1) škržni poklopac(2) Bočna pruga(3) Leđna peraja (Dorsale)(4) Masna peraja

(5) Rep(6) Repna peraja (Caudale)(7) Podrepna peraja (Anale)(8) Svijetleći organi(9) Trbušna peraja (Ventrale)(10) Prsna peraja (Pectorale)

2.4.Razmnožavanje

Organi za razmnožavanje nalaze se kod koštunjača postrance iznad

crijeva. Oplodnja se kod većine vrsta odvija bez parenja. Umjesto toga,

ženkina ikra i mužjakovo "mlijeko" (sjeme) odlažu se na isto mjesto gotovo

istovremeno u vodu. Pri tome se broj jajašaca od vrste do vrste ekstremno

razlikuje. Dok neke vrste polažu milijune jajašaca, dotle one vrste koje

provode brigu o leglu rijetko polažu više od par stotina

(kao koljuške (Gasterosteidae), koje polažu oko sto). Nakon izlaska iz jaja,

mladunci provode na listovima ili u jamicama dok ne potroše

sav žumanjak koji je ostao prirastao uz njih kod valjenja. Nakon toga, roditelji

na smjenu, ili samo jedan roditelj, najčešće mužjak, vode larve i čuvaju

granice revira. Ako veći dio larvi iz nekog razloga strada, može se dogoditi da

roditelji pojedu preživjele larve i odmah nastave s podizanjem novog

legla.Neke vrste riba razvile su još jedan način brige o leglu, čuvanje jajašaca

a kasnije i larvi u ustima. Kod ovih vrsta, majka uzima oplođena jajašca u

usta i nakon valjenja larvi, pušta ih van, no tu briga ne prestaje. U slučaju

opasnosti, larve se vraćaju natrag u majčina usta. Vrsta Synodontis

multipunctatus razvila je ponašanje koje je jednako Parazitiranju

gnijezda kod nekih ptica. Svoja jaja ostavljaju uz jaja ribe - domaćina. Tada ih

ženka - domaćin uzme u usta i brine o njima kao o svojim. Kako se larve

parazitirajuće vrste ranije izvale od larvi domaćina, pojedu jaja ili larve ribe -

domaćina. Ribe roda Symphysodon nakon valjenja larvi izlučuju

na koži sekret koji larve "pasu", i služi im kao prva hrana.

Kod labirintnjača mušjaci na površini vode, između algi, naprave "gnijezdo"

od pjene i tjeraju ženku da položi jajašca u njega. Pri tome, svojim tijelom

obuhvati ženku i okrene ju na leđa, tako da jajašca otplutaju prema gnijezdu

na površini. Nakon toga, mužjak potjera ženku i sam brine o leglu čuvajući ga

od grabežljivaca. Kad se izvale larve, mužjak više ne brine o njima.Neke

koštunjače, naročito maritimne grgečke, nemaju genetički određen spol. On

se izrazi tek pri susretu s partnerom, ili uvjetima okoliša, i može se mijenjati

više puta. Postoje i koštunjače koje imaju organe za parenje,

kao živorodne vrste roda Poeciliidae. Nakon unutartjelesne oplodnje ženka

donosi na svijet žive mladunce.

2.5.Kostur

Kosturim se sastoji od kosti, a kod primitivnih vrsta dijelom još i od hrskavice.Na lubanji se nalazi škržni kostur sastavljen od četiri škržna luka od kojih se prednji razvio u donju čeljust. Kralježnicaje povezana s lubanjom. Kralješci u području trupa nose rebra. Cijelom dužinom kralježnice kralješci imaju trnaste nastavke na leđnoj strani, au području repa i na trbušnoj. Između mišićakoštunjače često imaju "riblje kosti", koje čini okoštalo vezivno tkivo. Za upravljanje i pokretanje koštunjače koriste peraje, koje su, osim masnih peraja kod lososa (Salmoniformes), Characiformesi somovki (Siluriformes) imaju razvijenu mogućnost disanja i ždrijelom. Gutaju zrak, a zatim u vrlo dobro prokrvljenom ždrijelu dolazi do izmjene plinova. Neke ribe podred labirintnjače(Anabantoidei) preuzimaju kisik i iz zraka, koristeći za to izrasline upodručju glave. Ribe kod kojih je riblji mjehurjoš povezan sa ždrijelom (kao kod Lepisosteidae),koriste i mjehur za disanje. Kod porodice Polypteridaei reda Dipnoi su izrasline u ždrijelu razvile

funkciju pluća.

3.Sažetak

Koštunjače čine 96% sveukupne riblje populacije u svijetu kako u slatkim tako u slanim morima.Za razliku od ostalih riba one su puno slozenije i najmlade su ribe.Postoji cak 27.000 vrsta kostunjaca.Sve to nam govori o velikom broju riba od kojih mnogima prijeti istrebljenje i covije je duzan promijeniti svoj odnos kako prema ribama tako i prema cijelom planet ako želi opstati.

4.Popis literature

Heliodor-Lagerlof :Enciklopedija leksikografskog zavoda 3 Heliodor-Lagerlof

Životinje - Velika ilustrirana enciklopedija, nakladnik Mozaik knjiga, Zagreb,

2. izdanje

Neven Milišić :Sva riba jadranskog mora, nakladnik Marjan tisak d.o.o., Split