HRAsT CRNIKA / HOLm OAK

BeRTOLONIJevA KOKICAOphrys bertOlOnii

BeRTOLONI’s Bee ORCHId

TROzUBI KAćUNOrchis tridentataTOOTHed ORCHId

LJeKOvITA KAdULJA / sAGe

pRUGAsTO JedARCe / sCARCe swALLOwTAIL

ŠARA pOLJARICA / BALKAN wHIp sNAKe

sOvA UŠARA / eURAsIAN eAGLe OwL

GALeB KLAUKAvAC / yeLLOw-LeGGed GULL mORsKI vRANAC / eUROpeAN sHAG

„KURNATsKI TOvARI“ / KORNATI dONKey „KURNATsKe OvCe“ / KORNATI sHeep

pRImORsKI ŠIŠmIŠ / sAvI’s pIpIsTReLLe

KRŠKA GUŠTeRICA / dALmATIAN wALL LIzARd pRImORsKA GUŠTeRICA / ITALIAN wALL LIzARd

zeLeNA KRAsTAčA / GReeN TOAd

GARIG / GARIqUe centaurea ragusina/ dUBROvNIK KNApweed

S obzirom na karakter otoka, a to je an-tropogeni krajobraz - kamenjarski paš-njak, flora i vegetacija nedjeljivi su dio ukupnih vrijednosti Kornatskoga otočja.

Kornati archipelago belongs to quercus ilicis veg-etation zone, with around 537 herbal species com-prising around 10% of the total number of entered vascular flora on the territory of Croatia. It is esti-mated that the territory of Kornati has 700 - 800 species of plants.

Kornati archipelago used to be covered in holm oak forest. Holm oak forests can be found only on island Lavsa today, on capes

below Veli Vrh, on islands Piškera and Rašip Veli in National Park Kornati and hills Lukovnjak and Platina on island Žut.

By destroying wood surfaces thorough burning for the purpose of creating agricultural surfaces, Kornati islands developed rocky vegetation comprised of plants which can stand extreme condi-tions of life.

The most of the islands in the Kornati archipelago have the com-munities of sage and feather grass, its southern sub-association with brachypodium retusum grass. This vegetation gives a special aspect to these islands, especially in the time of blooming of sage

and dwarf everlast. Some areas are covered in garique and bram-ble, in different stages of degradation.

Pine tree is getting more common on Kornati, non-native kind which threatens the costal rocky pastures with its fast spreading.

Scarce land of Kornati is the home of some rare and protected spe-cies. centaurea ragusina – endemic Illyric-Adriatic specie, growing in cracks of vertical limestone rocks, mostly on the outer cliffs of the islands. Representatives from the family of orchids are present on the islands: Ophrys bertolonii, Orchis tridentata.

Kornatsko otočje bilo je nekada pokriveno šumom hrasta crnike. Danas se zajednice šume hrasta crnike još mogu naći na otoku

Lavsi, na rtu ispod Velog Vrha, na otoku Piškeri i na Rašipu Velom u NP Kornati te brdima Lukovnjak i Platina na otoku Žutu.

Uništavanjem šuma paljenjem radi dobivanja poljoprivrednih povr-šina, na Kornatskim se otocima razvila kamenjarska vegetacija koju čine biljke koje dobro podnose ekstremne uvjete života.

Većina Kornatskih otoka ima kao podlogu zajednicu kadulje i ko-vilja, i to njezinu južnu subasocijaciju s gomorušom. Ta vegetacija daje poseban aspekt ovim otocima, osobito u doba cvatnje kadulje

Do sada je zabilježeno 30 vrsta leptira te 168 vrsta kukaca iz porodi-ce kornjaši. Najzanimljivije su vrste leptira papilio machaon i iphiclides podaliri-us, koje su u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićene.

So far, 30 types of butterflies and 168 species of insects form the family of beetles (Coleoptera) have been identified. The most interesting species of butterflies are papilio machaon and iphiclides podalirius, protected species in the Republic of Croatia.

Prema dosadašnjim podacima faunu gmazova čini 15 vrsta. Od gu-štera su česte primorska gušterica (podarcis sicula) i krška gušterica (podarcis melisellensis). Najčešće vrste zmija su šara poljarica (colu-ber gemonensis) i zmajur (Malpolon monspessulanum), karakteristič-ne vrste krškog područja.

According to the recent information, fauna of reptiles is comprised of 15 species. The most common type of lizard is the Italian Wall Liz-ard (podarcis sicula) and Dalmatian Wall Lizard (podarcis melisellen-sis). The most common species of snakes are the Balkan Whip Snake (coluber gemonensis) and Malpolon monspessulanum, characteristic species of carstic territories.

Fauna otoka slabo je istražena ali prema dostupnim podacima zbog nedostatka slatke vode ovdje obitava mali broj vodozemaca. Jedno od rijetkih područja sa slatkom vodom jest Lokva na Tarcu. Prisutne su tri vrste žaba od kojih je najčešća zelena krastača (bufo viridis).

Fauna of the island is not well explored but according to the avail-able data due to insufficient fresh water, a small number of amphib-ian dwells here. One of rare territories with fresh water is Tarac pond. There are three species of frogs present here, and the green toad (bufo viridis) is the most frequent one.

Na Kornatima su prisutne i mnoge vrste šišmiša, među kojima su neke izrazito ugrožene i osjetljive. Ovdje obitavaju tipično medi-

teranske vrste šišmiša: sredozemni potkovnjak (rhinolophus blasii), južni potkovnjak (rhinolophus euryale), bjelorubi šišmiš (pipistrellus kuhlii), primorski šišmiš (hypsugo savii) i sredozemni slobodnorepac (tadarida teniotis).Faunu ostalih sisavaca također čine tipično mediteranski predstav-nici. Česti su vrtna rovka (crocidura suaveolens), poljski miš (apode-mus sylvaticus) i kunić (Oryctolagus cuniculus).

There are many species of bats present on Kornati, some are ex-tremely endangered and sensitive. Typical Mediterranean spe-

cies of bats dwell here: Blasius’s Horseshoe Bat (rhinolophus blasii), Mediterranean Horseshoe Bat (rhinolophus euryale), Kuhl’s Pipist-relle (pipistrellus kuhlii), Savi’s Pipistrelle (hypsugo savii) and the Eu-ropean Free-tailed Bat (tadarida teniotis).Fauna of other mammals are also comprised of typical Mediterra-nean representatives. The Lesser White-toothed Shrew (crocidura suaveolens), the wood mouse (apodemus sylvaticus), the European Rabbit (Oryctolagus cuniculus) are very common.

Iako ih ne možemo zvati autohtonim pripadnicima životinjskoga svijeta Kornatskoga otočja, ovce i magarci već su stoljećima pri-

sutni na ovom području. Ovčarstvo je tradicijska djelatnost i čini ovo područje prepoznatljivim. Magarci ili tovari velika su pomoć u obnavljanju tradicijskoga maslinarstva.

Although they cannot be referred to as indigenous members of the animal world on Kornati, sheep and donkeys have been

present in these areas for centuries. Sheepherding is a tradition and a distinguishing features around these parts. Donkeys are a great help in traditional olive growing.

Ornithofauna of the National Park Kornati is extremely inter-esting. Peregrine Falcon (Falco peregrinus) is definitely worth mentioning when it comes to birds nesting on rocks and

cliffs, it is an endangered and rare vulture, as well as the European Shag (phalacrocorax aristotelis) – both are highly protected species.

Eurasian Eagle-owl (bubo bubo) is present in the rocks, which is becoming more endangered, as well as a song-bird Black-eared Wheater (Oenanthe hispanica), Rock Partridge (alectoris graeca) and Rufous-tailed Rock Thrush (Monticola saxatilis).

The most common nesting birds are Sardinian Warbler and Subar-

pline Warbler (sylvia melanocephala and s. cantillans). Yellow-legged Gull is the most common nesting bird (larus cachinnans).

In the time of spring and autumn migration, a large number of Europe-an migratory birds like Stonechat and Whinchat (saxicola torquata and s. rubetra), Spotted Flycather (Muscicapa striata), Pied Flycather (Ficedu-la hypoleuca), Garden Warbler (sylvia borin) etc., fly over Kornati.

Birds that stay over the winter are different species of ducks, like Common Goldeneye (bucephala clangula), the Wigeon (anas pene-lope), Common Teal (anas crecca) and the Red-breasted Merganser (Mergus serrator).

Ornitofauna Nacionalnog parka Kornati vrlo je zanimljiva. Od pti-ca koje se gnijezde na stijenama i liticama treba spomenuti si-

vog sokola (Falco peregrinus), ugroženu i sve rjeđu pticu grabljivicu te morskog vranca (phalacrocorax aristotelis) - obe su strogo zaštiće-ne vrste.

U kamenjaru se može sresti ušara (bubo bubo), sve ugroženija europ-ska sova, a od pjevica primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), ja-rebica kamenjarka (alectoris graeca) i kamenjar (Monticola saxatilis).

Najčešće gnjezdarice gariga i makije su crnoglava i bjelobrka grmu-ša (sylvia melanocephala i s. cantillans). Najbrojnija gnjezdarica je galeb klaukavac (larus cachinnans).

U vrijeme proljetne i jesenske seobe preko Kornata prelijeće veliki broj europskih selica, kao što su crnoglava i smeđoglava travarka (saxicola torquata i s. rubetra), muharica (Muscicapa striata), crno-glava muharica (Ficedula hypoleuca), siva grmuša (sylvia borin) i dr.

Od ptica koje prezimljavaju na ovom području (zimovalica) susreću se razne vrste pataka, kao što je primjerice patka batoglavica (bucep-hala clangula), patka zviždara (anas penelope), patka kržulja (anas crecca) i mali ronac (Mergus serrator).

Kopnena fauna do sada nije sustavno istraživana te danas ne postoje vjerodostojni podaci o nje-

noj bioraznolikosti. Konfiguracija terena, malene po-vršine i ograničene količine hrane i vode omoguću-ju život samo otpornijim pripadnicima životinjskoga svijeta.

Land fauna hasn’t been systematically explored and till this day, there is no reliable information on its

biodiversity. Ground configuration, small surfaces and limited quantities of food and water make life possible only for more resilient species of the animal world.

Kornatsko otočje pripada eumediteranskoj vege-tacijskoj zoni, a sa zabilježenih oko 537 biljnih svoj-ti čini oko 10% od ukupnog broja zabilježene va-skularne flore na području Hrvatske. Procjenjuje se da u području Kornatskoga otočja postoji oko 700 - 800 biljnih svojti.

FLORA

i smilja. Na nekim područjima može se naći garig i drača, u različitim stadijima degradacije.

Sve češće se na kornatskom kopnu može vidjeti bor, nezavičajna vrsta koja svojim brzim širenjem prijeti obalnim kamenjarskim pašnjacima.

Škrto kornatsko kopno dom su nekih rijetkih i zaštićenih vrsta. cen-taurea ragusina - Dubrovačka zečina ilirsko-jadranski je endem koji nastanjuje pukotine okomitih vapnenačkih stijena, najvećim dije-lom područje litica vanjskih otoka. Na otocima rastu i predstavnici porodice orhideja: Ophrys bertolonii - Bertolonijeva kokica, Orchis tridentata - Trozubi kaćun.

FAUNA

KOPNENI EKOSUSTAVLAND ECOSYSTEM

Panel je pripremljen u sklopu projekta „ Doprinos očuvanju bioraznolikosti Kornatskog otočja“ kojeg financira Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj preko MATRA/KNIP programa.Panel is prepared within the scope of the project „Biodiversity Protection in Croatia’s Kornati Archipelago” realized with a help of the Royal Netherlands Embassy in Croatia, within MATRA/KNIP program.

Tekst/Text: Martina Markov Podvinski, Sanja Drakulić • Fotografije/Photography: Zlatko Ružanović, Dušan Jelić, Sanja Drakulić, Martina Markov Podvinski, Gregor Podvinski, Ane Šikić

BIUs • Udruga studenata biologijeBiology Students Association “BIUs”

bius@ bius.hr • www.bius.hr

Ekološka udruga ArgonautaEcological association Argonautamail@argonauta.hr • www.argonauta.hr

Considering the islands character, the anthropogenic landscape - rocky pas-tures, flora and vegetation are insepara-ble parts of the total values of Kornati ar-chipelago.

Kako bismo očuvali specifičnost kopnenoga ekosustava molimo Vas da:- otpad ne odlažete u prirodi;- ne palite vatru;- ne oštećujete biljke i ne uznemiravate životinje.

In order to preserve characteristic of land ecosystems, please:- do not leave waste in the nature;- do not burn fire;- do not damage the plants or bother the animals.