Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

233

imao sreeu da sretne - njih. Bilaje to, zapravo,sreea za nasu narodnu knjizevnost i nauku 0

njoj, a samim tim i sreea za nasu savremenukulturu, ne sarno srpsku, zasnovanu na narod-nomjeziku.

Upravo 0 tom "magicnom trouglu"Kopitar-Griql-KaradZie rec je u Mojasevi-cevom zivotnom delu. Velikodusni Geteionako ce nam oprostiti 5to nismo upotrebili rec"cetvorougao" .

I do sada smo znali za velike zaslugekoje Kopitar i Grim imaju za Vuka, a prekonjega i za mesto koje danas imamo u civil-izovanom svetu, ali namje Mojaseviccva knji-ga ukazala i na one sto Kopitar i Grim, narocitoGrim, duguju - Vaku. Jer, VUkje Grimu prosto- "kapnuo". Kao porucen s neba! Osim sto jeradio, i kako je radio, Vuk je, nairne, Grimu bionajbolja potvrda ispravnosti njegovih, Grimo-vih, knji~cvnoistorijskih i pocto]oskih pogleda.Dokaz i potkrcpljenje. Stoga je Grim, prote-stant i narodoljubac, postovalac starinc i zalju-bljenik u istinsku, ncpatvorenu poetsku lcpotu,onako svesrdno i prihvatio Vuka i svojski mupomagao. Kao, uostalom, i Gete. U svemu tomeKopitar se pOkazuje kao svojevrsni spiritusmovens: Vuka podstice na rad, upueuje ga ipomaze mu, a Grima "primorava", upomo, ne-milosrdno, da saglcdava, occnjujc i prikazujerczultatc tog rada.

A Vuk je u nasoj knji~evnosti ilingvistici radio 5tOi Grim u nemackoj: pribira,objavJjuje i izucava usmeno narodno blago,piSe gramatiku, recnik... Grim je, dakle, zaVuka bio - putokaz, a Kopitar jos i - katalizator.Nije, eto, cudo sto je Vuk s onakvom prcda-noscu, S onakvim fanatizmom, radio posao kojijc zapocco na Kopitarcvu inicijativu. Poncscnodusevljenjem koje je njegov rad izazvao kodGrima iGetea, na krilima tog nj ihovog, a nesarno svog odusevJjenja, on je do smrtnog casaslu~io narodu svome, imajuei vaZda potomstvona umu, one koji ee doci.

Podnaslov Mojasevieeve impozan-tne knjige (562 strane velikog formata): Knji-zevnoistorijske i poeto1oske OSIlove, veesam po sebi, dovoljno govori 0 njenoj sadrzini.Knjigu, inace, sacinjavaju ovih sest poglavlja:I Uvod, II Grimovo beeko cirklilarno pismo,III Grim i razvilak iSlorijc ncmackc knjiic-

vnosti kao nauke , IV Osnove Grimove poe-tike, V Od romanticarskog mita ka srpskomjeziku i VI (najobimnije, sa trinaest odeljaka)Grim i srpska narodna knjiievnost i kuitllra .Ovakva kakva je (krcata podacima i fusnot-ama), knjiga nije mogla nastati bez autorovogprekapanja po arhivima i bibliotekama u Ka-selu, Tibingenu, Berlinu, Marburgu, Minhenu,Marbahu i drugim nemackim gradovima.Osobito strastveno tragao je Mojasevic za -prepiskom, pre svega Grimovom. A Grimovaprepiska ogromna je, uostalom kao i Vukova,kao i Kopitareva ... lz obilja Grimovih pisamabratu Vilhelmu, Amimu, Brcntanu, Lahmanu,Gervinusu, Tidemanu, Bcnekeu i mnogim dru-gim, a isto tako i iz njihovih Grimu (iz prepiskeuopste), mogao je Mojasevic da saznaje, upo-rcduje, zakljucujc ... Njegova istrazivanja od-likuju sc studioznoseu, dubinom i smislom zaanaliticko-sintcticka osvetIjavanja, osmislja-vanja i uopstavanja. Siroko obavestcn 0

predmctu, a krajnjc akribican, Mojascvic jcsvoju knjigu 0 Grimu pisao upravo grimovski:s Ijubavlju prcma materiji, istrajno i - nadasvcsavesno. lz njc, kao na dlanu, vidimo kako jcGrim, zajedno sa A.V. Slegelom, utirao putncmackoj romantici i podizao joj mostovc kasIovcnskim narodima. Ima u njoj dosta i 0Grimovim slcdbenicima: $crcru, Gcdckcu,Rudolfu fon Rallmcru ...

I - da zakljucimo: pred nama jeznalacki napisana knjiga, poslc koje ce malo litaimati da sc kazc 0 Iakobu Grimu u vezi sasrpskom narodnom knji~cvnoseu.

UUBISA RAJKOVIC

Francesco S. Perillo, Rinovamento e tra-dizione, Tre studi su Kacic, Biblioteca dellaricerca, Cultura straniera, diretta da G.Dotoli, Schena editore, Fasano di Puglia1984, 320 str.

Nakon kapitalnc sintezc 0 hrvat-skim crkvenim prikazanjima, ovo je jos jcdnazanimljiva knjiga kojom je talijanski slavistF.S. Perillo zadllzio nasu kllltllru.

Tri clanka u knjizi osvjetljavajuneke aspekte opusa A. Kacica Miosiea: medu-odnos povijcsne i fo\klorne komponente (Povi-

234

Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

jest i [olklor), Kaeieeva gledista 0 katoliekoji pravoslavnoj vjeri na Balkanu (Rasko) [stokai pravoslavno slavenstvo ), te problem speci-fiena Kaeieevog jezika kao vazna knjiz.evnogsredstva za pridobivanje sirokih Citalackihslojeva (Turcizmi i Kacicev leksik).

Rezultati Perillovih proucavanjaocrtavaju Kacica kao kontradiktornu i pomalopragmatienu osobu koja je uspjela ujedinitiprivrzenost tradiciji s tada aktualnim ciljevimavjcrske i politicke borbe. Autor savjesno anal-izira Kaeicevo bavljenje povijdcu, sraz histo-rije videne ocima obicnog puka, i one druge his-torije, skrivene u prasnjavim papirima. Drugimrijecima, Perillo je svjestan da se radi 0 puckompiscu, ali 0 izuzetno skolovanom piscu kojisvjesno odabirc siroku publiku, kako bi pos-tigao i izvanknjizevne, politickc ciljeve. Ka-cicevo protutursko usmjerenje ne razlikuje sem!1ogo od npr. Gundulicevog; obojica su espkipjcsnici, ali Gundulieev Osman mogao jc bitidjelotvoran iskljucivo u uskim intelektualnimkrugovima, a povijest Razgovora ugodnogpokazujc lIspjesnost Kacicevog rcccpta u svimslojevima dru~tva. To najbolje pokazuju pre-pjevi i upotrebe Kacieevog spjcva u evropskojliteraturi. Poscbnu je paznju Perillo posvetioproblcmu jczika, primijetivsi da sc tolik.a pop-1Iiarnost te poezije zasni va i na znalackojupotrebi jezika, na svojevrsnoj Kacicevojkoine stvorenoj znalaeki i namjerno, sa"scnzibilitctom lingvista koji je pazio naprakticne posljcd ice".

Upotrcbu turcizama Pcrillo obja-snjava nc sarno rat.nickom terminologijom,nego i KacicevoI11 zeljoI11da djcllljc (naroeito)i u onim krajcvima gdje su tllrcizmi dio lokal-nag govora ...

Rinovamcnto e lradizione sadrzi ircgistar turcizama kod Kaciea, te indeks imena.

o Perillovoj bi se knjizi moglo pisa-ti mnogo vise nego !ito nam prostor ovdjedopusta. Jos jednom se dogodilo (po drugi putkad je rijec 0 Pcrillu!) daje 0 nekim vaznim pi-tanjima nase knjizevne povijesti prvi put sus-tavnije progovorio strani slavist. Kaeie zaslu-zuje da ga promotrimo i drugim oeima, dazatomimo europejsku kricZijansku averzijuprema junackoj epici kao balkanizmu i sinon-imu zaostalosti. ProbJemje, naravno, u promje-

ni konteksta recepcije. Morali bismo biti svjes-ni einjenice da je KaeiC objavio Razgovorugodni 1756, dakle eetiri godine prijeMacphersonovog Ossiana...

Na kraju, pozelimo da ova knjigasto prije izade u hrvatskom prijevodu - tako eenajvi5e doprinijeti revalorizaeiji Kaeiea, takoce se najbolje izloziti sudu vremena i domaeeslavistike.

IVANLOZICA

Hrvatske narodne junacke pjesme starijihrazdoblja, priredio Eduard Osredecki,biblioteka "Slavenska bastina", Hrvatskostamparsko drustvo, 2eljezno - Bee 1985,298 str.

lake se do sada nismo susretali sbibliotekom "Slavenska bastina", Hrvatsko~tamparsko drustvo iz Gradisca (Austrija) po-znato namje preko periodike na gradis-eansk-ohrval~kom jeziku. Ovo izdanje nije nami-jenjcno iskljueivo gradi~canskim citaocima jerga izdavac objavljuje na hrvatskom, vjerojatnou teznji da doprc do svih onih koje zanimanarodna poezija. Tu teznju mo~emo samopohvaliti.

Eduard Osredecki, priredivac ovogizdanja, svoj je izbor hrvatskih narodnih ju-nackih pjesama (koje smatra "tcmeljnom vrije-dnoscu u riznici nasc nacionalne kulture")popratio citko pisanim esejcm s podnaslovima:Vrijemc prosio, vrijemc sada.~njc;Svijct na-mdne cpike te Junaci u pjesmi i zbilji . UPrcdgovoru aulor lIpozorava da ovaj izbor tezida sc prilagodi dana~njem citaocu, pa cc u tusvrhu katcgorizirati primjere narodnog juna-~tva, uvjetno ih smjcstivsi u raspon od nekolikostoljcea. Podsjeea da narodna epika ne zivisamosvojnim Zivotom nego da uJazi u kultu-roloski krug ':od renesansI/o-humanistickogbljestavila Dalmacije do prosvjetiteljskog pra-gmatizma Slavonije". Grada ovog izbora nave-la je autora da je tcmatski klasificira pa on· tocini ovim redom: 1. Izbor pjesama 0 KraljevieuMarku, 2. lzbor pjesama 0 hrvatskim velika-sima, 3. lzbor pjcsama 0 uskocima ihajducimai 4. Izbor pjesama 0 ostalim narodnim juna-cima.